Postovani gospodine Katicu, hvala Vam na odgovoru.
Zelim da sa sa Vama i drugim citaocima bloga podelim svoje misljenje o danasnjem podizanjeu kamatne stope od strane NBSa.
Moram da kazem da sam iskreno razocaran. Nadao sam se da novi guverner i vice guverner imaju neki osecaj za ekonomiju, za trziste, za Srbiju. Na zalost danas se pokazalo da su novi isti a mozda i gori nego stari. Autizam, diletantizam, bahatost, jednom recju katastrofa.
Danasnji dogadjaji me podsecaju na jesen 2008, kada je svima postalo jasno da je katastofa neizbezna i kada je dinar bio 76 za euro. Tadasnji guverner je upirao prstom na jak dinar i bio ubedjen da je pametan, mudar, mocan i da drzi situaciju pod kontrolom. Svi znamo sta se dalje desilo.
Danasnji potez je cisto bacanje para i upropastavanje ekonomije.Vrlo je moguce da je komercijalinim bankama javljeno jos pre nekoliko dana da ce NBS dici kamatnu stopu, a za uzvrat se od njih ocekivalo da prodaju eure.
Gospodo iz NBSa, ako hocete da partite ECB moracete malo vise da odresite kesu. Kad ECB podigne stopu za 0.25% vi morate bar puta 10 puta toliko ako hocete da sprecite depresaciju dinara. Za koji dan dinar ponovo krece uzlazno, osim naravno, ako opet neki domaci genije za ekonomiju ne odluci da nastavi da prkosi zdravom razumu.
Za Vladu – Dinar jača kada se država zadužuje. Banke prodaju devize (povećavaju ponudu deviza), kupuju dinare (povećavaju tražnju za dinarima) i te dinare ulažu u državne vrednosne papire. Dinarske kamate na te papire su visoke, ali postoji rizik od pada dinara. Pretpostavljam da banke očekuju, ili su dobile čvrsto obećanje, da će u predizbornoj godini NBS čuvati vrednost dinara i da kursni rizik nije visok. To je odličan predizborni potez i samoubilačka ekonomska politika. Hvala na komentaru.
Postovani gospodine Katicu, moram da priznam da me jacanje dinara poslednjih dana zbunjuje.
S obzirom da se ocekuje de ce 7. aprila ECB gotovo sigurno podici ref kam stopu (sto je istorijski dogadjaj) ocekivao sam da ce i kod nas doci do potraznje za eurima odnosno da ce doci do pada dinara.
Jacanje dinara namece pitanje: Da li se radi o prikrivenoj intervenciji NBS (da kao rekaciju na odluku ECB na bi morala na sednici 7. aprila ponovo da podize stopu), ili je jacanje dinara zaista posledica kretanja na trzistu i ako jeste zasto trziste reguje tako?
Da li Vi mozda imate odgovor na to pitanje?
Rizikujem sto Vam postavljam ovo pitanje jer znam da je tesko dati konkretan odgovor ali me Vase misljenje izuzetno zanima.
Просто сам изненађен да сте се појавили на тзв. јавном сервису и да
неко може да чује Ваше мишљење ван интернет простора.
И нисте сурови, него реални. Добар део народа нам је размажен, навикли да иду на море и у иностранство сваке године па мисле да је то нормално.
Још подижу кредите, страшно !!!
Za Alexa – Srbija je u zoni visoke zaduženosti mereno odnosom spoljnog duga i BDP-a. Smatra se da je država prezadužena kada spoljni dug (privatni i javni) pređe 80% BDP-a. Srbija je upravo sada oko te cifre. To ne znači da će automatski i odmah izbiti finansijska kriza, ali znači da se verovatnoća naglo povećava. Trenutak izbijanja velike krize nije moguće tačno predvideti, ali se plašim da bi kriza mogla izbiti već ove godine, a najkasnije do kraja sledeće. „Vidljivog“ trenutka kada će prestati kreditiranje nema, i puno je faktora koji to opredeljuju, uključujući i političke faktore. Nadajmo se da grešim. Hvala na komentaru.
Postovanje gospodine Katicu. Iz vasih clanaka (ko je hteo da pazljivo cita) je odavno jasno kuda sve ovo vodi. U intervju ste pomenuli jedan fenomen kod nas a to je da dinar jaca a inflacija nikada veca. Skapirao sam da to drzava radi namerno pred izbore silnim zaduzivanjem (mislim da se pominjala neka cifra od oko milijardu eura u prva dva meseca ove godine, preko indeksiranih obveznica i ostalih kredita). Moje konkretno pitanje Vama glasi dokle drzava moze da se zaduzuje tako, da li tu postoji neki vidljivi trenutak kada vise niko nece hteti da nam da kredite. Ja koliko sam ukapirao banke vole da plasiraju novac kod drzave jel je najsigurnije. Da li se nazire neki kraj tome? Meni kao ekonomskom laiku deluje da tome nema kraja.
Za Tomu – 1. Pad vrednosti dinara je neminovan, šok ce biti ogroman, ali je to neizbežno. Srbija ne bira između šoka i nešoka. Srbija bira između šoka danas, ili šoka sutra. Što ranije dođe do šoka, to će ranije početi oporavak. Uveravam Vas da sam više nego svestan svih posledica.
2. Pad dinara i porast cena uvoznih proizvoda (metaforično i banana) je takođe oblik štednje i to veoma efikasan.
3. Kada je o kolima reč, hteo sam da se malo i našalim. Najbolje je kada vozite, oblačite ili jedete ono što možete sami da proizvedete. Tada je sve u prirodnoj ravnoteži. Kada ste trećerazredni proizvođač, kada ste trećerazredna država a vozite prvorazredna kola, to možete neko vreme i samo uvozom (gotovih proizvoda ili komponenti, svejedno). Cena je propast trgovinskog bilansa i rast zaduženosti. Škoda je naravno mnogo bolja nego ranije, ali postoji mala finesa. Ranije je Škoda bila česki proizvoda, a sada je nemački. Uzgred, o českim radnicima i inženjerima imam izuzetno visoko mišljenje.
Hvala na komentaru.
Zaista postujem Vase stavove i pazljivo ih pratim, ali mislim da neke stvari ovde iznesene ne stoje.
1. Mislim da olako prelazite preko „soka“ koji bi u privredi izazvao pad vrednosti dinara. (cak mislim da bi i ne toliko zaduzene firme imale problema sa konkurentnoscu svojih proizvoda, zbog uvoznih sirovina i deviznih klauzula)
2. Mislim, da oblici stednje koje ste izneli (uskracivanju raznih uvoznih pr. banane (koje su uz put jeftinije od domacih jabuka, sto govori po mom misljenju o konkurentnosti proizvodnje)) jednostavno nije realan.
3. Mislim da narodi ne proizvode (automobile), to rade kompanije koje funkcionisu u odredjenim ekonomskim i drustvenim sistemima. Najbolji primer je Skoda, koja je u socijalizmu pravila losa kola, danas pravi zaista dobra.
Poštovani gospodine Katiću, dotakliste jedan izuzetno važan problem današnjice. Mesto i angažovanje intelektualca u 21-om veku. Mislim da je danas važnije nego ikad čuti glas razuma koji bi trasirao put izlaska iz sveopšteg propadanja.
Možda razoreni um postaje nemoćan pred gomilom veoma teških problema koji zasipaju „modernog“ čoveka ili je sam čovek izgubio osećaj za stvarnost i počeo da živi neki svoj virtelni život, zgazivši sve moralne principe.
Čaveka ne čini intelekt vać Karakter.Intelektualac danas od svoje gordosti ne vidi objektivno-pojavni svet sa svim svojim nedostacima. Gordost je sama po sebi bolesna, ona kruni čovakovu duhovnu vertikalu.Da bi se postao odgovoran intelektualac gordost se mora prevladati, sve dok je materijalna korist ispred moralnih vrednosti to je nemoguće.
Postovani gospodine Katicu, hvala Vam na odgovoru.
Zelim da sa sa Vama i drugim citaocima bloga podelim svoje misljenje o danasnjem podizanjeu kamatne stope od strane NBSa.
Moram da kazem da sam iskreno razocaran. Nadao sam se da novi guverner i vice guverner imaju neki osecaj za ekonomiju, za trziste, za Srbiju. Na zalost danas se pokazalo da su novi isti a mozda i gori nego stari. Autizam, diletantizam, bahatost, jednom recju katastrofa.
Danasnji dogadjaji me podsecaju na jesen 2008, kada je svima postalo jasno da je katastofa neizbezna i kada je dinar bio 76 za euro. Tadasnji guverner je upirao prstom na jak dinar i bio ubedjen da je pametan, mudar, mocan i da drzi situaciju pod kontrolom. Svi znamo sta se dalje desilo.
Danasnji potez je cisto bacanje para i upropastavanje ekonomije.Vrlo je moguce da je komercijalinim bankama javljeno jos pre nekoliko dana da ce NBS dici kamatnu stopu, a za uzvrat se od njih ocekivalo da prodaju eure.
Gospodo iz NBSa, ako hocete da partite ECB moracete malo vise da odresite kesu. Kad ECB podigne stopu za 0.25% vi morate bar puta 10 puta toliko ako hocete da sprecite depresaciju dinara. Za koji dan dinar ponovo krece uzlazno, osim naravno, ako opet neki domaci genije za ekonomiju ne odluci da nastavi da prkosi zdravom razumu.
Za Vladu – Dinar jača kada se država zadužuje. Banke prodaju devize (povećavaju ponudu deviza), kupuju dinare (povećavaju tražnju za dinarima) i te dinare ulažu u državne vrednosne papire. Dinarske kamate na te papire su visoke, ali postoji rizik od pada dinara. Pretpostavljam da banke očekuju, ili su dobile čvrsto obećanje, da će u predizbornoj godini NBS čuvati vrednost dinara i da kursni rizik nije visok. To je odličan predizborni potez i samoubilačka ekonomska politika. Hvala na komentaru.
Postovani gospodine Katicu, moram da priznam da me jacanje dinara poslednjih dana zbunjuje.
S obzirom da se ocekuje de ce 7. aprila ECB gotovo sigurno podici ref kam stopu (sto je istorijski dogadjaj) ocekivao sam da ce i kod nas doci do potraznje za eurima odnosno da ce doci do pada dinara.
Jacanje dinara namece pitanje: Da li se radi o prikrivenoj intervenciji NBS (da kao rekaciju na odluku ECB na bi morala na sednici 7. aprila ponovo da podize stopu), ili je jacanje dinara zaista posledica kretanja na trzistu i ako jeste zasto trziste reguje tako?
Da li Vi mozda imate odgovor na to pitanje?
Rizikujem sto Vam postavljam ovo pitanje jer znam da je tesko dati konkretan odgovor ali me Vase misljenje izuzetno zanima.
Просто сам изненађен да сте се појавили на тзв. јавном сервису и да
неко може да чује Ваше мишљење ван интернет простора.
И нисте сурови, него реални. Добар део народа нам је размажен, навикли да иду на море и у иностранство сваке године па мисле да је то нормално.
Још подижу кредите, страшно !!!
Za Alexa – Srbija je u zoni visoke zaduženosti mereno odnosom spoljnog duga i BDP-a. Smatra se da je država prezadužena kada spoljni dug (privatni i javni) pređe 80% BDP-a. Srbija je upravo sada oko te cifre. To ne znači da će automatski i odmah izbiti finansijska kriza, ali znači da se verovatnoća naglo povećava. Trenutak izbijanja velike krize nije moguće tačno predvideti, ali se plašim da bi kriza mogla izbiti već ove godine, a najkasnije do kraja sledeće. „Vidljivog“ trenutka kada će prestati kreditiranje nema, i puno je faktora koji to opredeljuju, uključujući i političke faktore. Nadajmo se da grešim. Hvala na komentaru.
Postovanje gospodine Katicu. Iz vasih clanaka (ko je hteo da pazljivo cita) je odavno jasno kuda sve ovo vodi. U intervju ste pomenuli jedan fenomen kod nas a to je da dinar jaca a inflacija nikada veca. Skapirao sam da to drzava radi namerno pred izbore silnim zaduzivanjem (mislim da se pominjala neka cifra od oko milijardu eura u prva dva meseca ove godine, preko indeksiranih obveznica i ostalih kredita). Moje konkretno pitanje Vama glasi dokle drzava moze da se zaduzuje tako, da li tu postoji neki vidljivi trenutak kada vise niko nece hteti da nam da kredite. Ja koliko sam ukapirao banke vole da plasiraju novac kod drzave jel je najsigurnije. Da li se nazire neki kraj tome? Meni kao ekonomskom laiku deluje da tome nema kraja.
Za Tomu – 1. Pad vrednosti dinara je neminovan, šok ce biti ogroman, ali je to neizbežno. Srbija ne bira između šoka i nešoka. Srbija bira između šoka danas, ili šoka sutra. Što ranije dođe do šoka, to će ranije početi oporavak. Uveravam Vas da sam više nego svestan svih posledica.
2. Pad dinara i porast cena uvoznih proizvoda (metaforično i banana) je takođe oblik štednje i to veoma efikasan.
3. Kada je o kolima reč, hteo sam da se malo i našalim. Najbolje je kada vozite, oblačite ili jedete ono što možete sami da proizvedete. Tada je sve u prirodnoj ravnoteži. Kada ste trećerazredni proizvođač, kada ste trećerazredna država a vozite prvorazredna kola, to možete neko vreme i samo uvozom (gotovih proizvoda ili komponenti, svejedno). Cena je propast trgovinskog bilansa i rast zaduženosti. Škoda je naravno mnogo bolja nego ranije, ali postoji mala finesa. Ranije je Škoda bila česki proizvoda, a sada je nemački. Uzgred, o českim radnicima i inženjerima imam izuzetno visoko mišljenje.
Hvala na komentaru.
Zaista postujem Vase stavove i pazljivo ih pratim, ali mislim da neke stvari ovde iznesene ne stoje.
1. Mislim da olako prelazite preko „soka“ koji bi u privredi izazvao pad vrednosti dinara. (cak mislim da bi i ne toliko zaduzene firme imale problema sa konkurentnoscu svojih proizvoda, zbog uvoznih sirovina i deviznih klauzula)
2. Mislim, da oblici stednje koje ste izneli (uskracivanju raznih uvoznih pr. banane (koje su uz put jeftinije od domacih jabuka, sto govori po mom misljenju o konkurentnosti proizvodnje)) jednostavno nije realan.
3. Mislim da narodi ne proizvode (automobile), to rade kompanije koje funkcionisu u odredjenim ekonomskim i drustvenim sistemima. Najbolji primer je Skoda, koja je u socijalizmu pravila losa kola, danas pravi zaista dobra.
Poštovani gospodine Katiću, dotakliste jedan izuzetno važan problem današnjice. Mesto i angažovanje intelektualca u 21-om veku. Mislim da je danas važnije nego ikad čuti glas razuma koji bi trasirao put izlaska iz sveopšteg propadanja.
Možda razoreni um postaje nemoćan pred gomilom veoma teških problema koji zasipaju „modernog“ čoveka ili je sam čovek izgubio osećaj za stvarnost i počeo da živi neki svoj virtelni život, zgazivši sve moralne principe.
Čaveka ne čini intelekt vać Karakter.Intelektualac danas od svoje gordosti ne vidi objektivno-pojavni svet sa svim svojim nedostacima. Gordost je sama po sebi bolesna, ona kruni čovakovu duhovnu vertikalu.Da bi se postao odgovoran intelektualac gordost se mora prevladati, sve dok je materijalna korist ispred moralnih vrednosti to je nemoguće.