• Home
  • O meni
  • Šta čitam
  • Forum 2020/2
  • Forum 2021/22

Nebojša Katić – Iz drugog ugla

Da li ste probali Linux? Vaš bloger je zakleti Linuxovac.

Feeds:
Članci
Komentari
« Intervju za NIN (15/01/2015) – Srbija srlja u propast
Još malo o našim naučnim sporovima »

Naši naučni sporovi

31/01/2015 od Nebojša Katić

Ako se čitaoci sećaju, na blogu sam objavio tekst pod naslovom Srpska ekonomska drama i intelektualni eskapizam (https://nkatic.wordpress.com/2014/12/15/srpska-ekonomska-drama-i-intelektualni-eskapizam/). Tekst je napisan za naučni skup koji će se održati u Beogradu 20.03.2015.

Jedan od tekstova koji su takođe pripremljeni za skup je i tekst gospodina Ljubomira Madžara, pod naslovom Moj obračun s njima. U svom tekstu se gospodin Madžar direktno bavi i stavovima nekih neistomišljenika, pa tako i mojim stavovima.

Od gospodina Madžara sam dobio saglasnost da deo njegovog teksta koji se odnosi na mene mogu objaviti na blogu. Taj deo teksta možete naći ovde  Madzar_o_Katicu.

Ja sam svoj ranije napisani tekst za naučni skup dopunio osvrtom na kritiku gospodina Madžara.Taj tekst, pod naslovom Post Scriptum o „našim naučnim sporovima“, čitalac može naći pod linkom post-scriptum-o-nasim-naucnim-sporovima.

Integralna verzija mog teksta (osnovni tekst i post scriptum) je pod linkom srpska-ekonomska-drama-i-intelektualni-eskapizam.

U svom prilogu sam se referisao i na neke delove teksta gospodina Madžara iako oni nisu u okviru dela koji se odnosi na mene. Mislim da u tom citiranju nisam prekršio ni jedno pravilo korektnog citiranja.

———————————————————————————————————————————————

P.S. Tek u polemici sa B. Mijatovićem sam video da sam napravio lapsus manus – na jednom mestu u Post Scriptumu o „našim naučnim sporovima“ sam Veliku recesiju nazvao Dugom recesijom. To sam naknadno ispravio. U ostatku teksta sam koristio ispravnu kovanicu Velika recesija, pa nije bilo potrebe da bilo šta menjam.

Podeli ovo:

  • Štampanje
  • E-pošta
  • Tambler
  • Fejsbuk
  • Pocket
  • Linkedin
  • Reddit
  • Tviter

Like this:

Sviđa mi se Učitavanje...

Related

Objavljeno u Domaća ekonomija, Kritika mojih tekstova, Medjunarodna ekonomija | 166 komentara

166 reagovanja

  1. na 02/03/2015 u 10:46 Marko

    Meni je ovo daleko najjaci deo intervjua prof. Madzara „Postoji jedan krupan razlog – oni u tome imaju ekonomski interes. Jer, intelektualci nastupaju uz državno posredovanje. Veliki deo njihovih dohodaka, i ranije i danas, ne ide preko teškog, crnačkog rada i velikog rizika na tržištu, nego preko državnih fondova“
    Madzar, koji je proveo radni vek na drzavnom univerzitetu, govori o riziku na trzistu. Vrh!
    Interesantno bi bilo videti, kako se finansira Centar za liberalne studije (osim ako ne kriju racune kao zmija noge). Ne bi me iznenadilo da su glavni finansijeri: drzava i skupa evropska birokratija (eu fondovi).


  2. na 02/03/2015 u 09:24 Nebojša Katić

    Za Nemirnog – Nazivati sebe liberalnim ekonomistom je besmislica. Zašto je to besmislica i zašto domaći neoliberali to ipak uporno čine, objasnio sam u tekstu https://nkatic.wordpress.com/2014/12/15/srpska-ekonomska-drama-i-intelektualni-eskapizam/. To objašnjenje je u delu teksta pod naslovom „Idejni i pojmovni haos ili, na šta misliš kada kažeš liberalizam? Na koga misliš kada kažeš liberal?“. Hvala na komentaru.


  3. na 02/03/2015 u 00:34 Nemirni

    Ovde neki “liberali“ pokušavaju da ospore “antiliberalnu“ ekonomsku politiku gospodina Katića. Ako mi dopustite, tvrdim da su i jedan i drugi pojam pogrešno shvaćeni od strane mnogih, a pogotovo ekonomista.

    Biti liberal znači zalagati se za slobodu. Slobodu mišljenja, slobodu kretanja, slobodu posedovanja, distribucije i proizvodnje, slobodu IZBORA.

    Iako ovde pričamo o ekonomskim slobodama, malo (ako ijedna) sloboda se poklapa sa ovim gore navedenim. I dalje morate da se povinujete “njihovim zahtjevima, njihovim uslovima, njihovim cenama, njihovim dozvolama, njihovim IZBORIMA ZA VAS. Pitam se onda: Zašto ti ljudi sebe nazivaju liberalima? Kako je moguće da se njihovo viđenje slobode toliko razlikuje od izvornog? Velika je zabluda debatu liberal->anti-liberal svoditi samo na odnos snaga, prednosti i mana privatnog naspram državnog sektora. Debata treba da ide mnogo dublje, kako bi konačno mogli preispitati filozofiju kojom se ovi ljudi (“liberali“) vode.

    Biti liberal dakle, nije isto što i biti globalista. Naprotiv. Sloboda za svakog pojedinca zahteva dekonstrukciju sadašnjeg stanja svesti, uz neizbežno odbacivanje sistema cena koji je glavni krivac neslobode, tiranije i potrebe za takozv. “ekonomskim rastom“. Rastom koji svakim danom sve više uništava ovu planetu.

    Samim tim, ako ne postoje pravi liberali, onda nema potrebe ni za etiketiranjem nekoga kao “anti-liberala“. Ovo “ako ne postoje“ možda nije u potpunosti tačno, jer uvek postoji manjina koja se vodi određenim idealima. Takvi su, npr. ljudi iz “Zeitgeist“’ projekta, ili iz Debian GNU/Linux projekta (još uvek, ne znam koliko još).

    Za kraj, mala digresija. Često pričamo i pišemo o komunistima, iako bi se skoro svako složio da izvorni komunizam nikada nije nastupio, ili čak i da je praktično nemoguć. Kada se čovek udubi malo u komunističku ideologiju, vidi da su komunisti daleko veći liberali od samih “liberala“.

    Pozdrav.


  4. na 01/03/2015 u 12:43 Инжењер Дејан

    @ draganp

    Да се мало нашалим – интервју са Маџаром, који сте приложили, представља његов обрачун са младим Маџаром, младим Лабусом и „осталом родбином“.

    Занимљивo је видети списак радова:
    http://ocean.st.usm.edu/~w300388/Second.html (ocean.st.usm.edu/~w300388/Second.html)


  5. na 01/03/2015 u 09:04 Иван Н.

    @draganp
    Liberalna ideja, ideja u krizi, ali put kojim ona ide je i u budućnosti najizvesniji, sa ogromnim socijalnim korekcijama.
    Antiliberali koji se zalažu za državni intervencionizam su u hiljadugodišnjoj krizi sve do ideje utopizma, komunizma,anarhizma.
    Država kao forma više jednostavno ne može da odgovori na izazove vremena.
    Gde je rešenje?
    Verovatno u nekoj oblesti univerzalnih ljudckih sloboda gde se ispoljava princip kreativnosti pojedinca omeđene samo principom ne ugrožavanja druge jedinke i njegove lične slobode!
    Pozdrav


  6. na 01/03/2015 u 08:21 draganp

    Ako nekoga zanima, neka pročita: http://www.mijatlakicevic.com/ekonomski-antibarbarus/


  7. na 11/02/2015 u 15:31 spinoza

    За Калауз,
    Хвала Вам, што сте и прочитали и чули.


  8. na 11/02/2015 u 14:57 Калауз

    @спинозијанка

    Дивна мелодија коментара.


  9. na 10/02/2015 u 22:45 mp

    @ Bojkovic, mislim da dobro znam odnose izmedju matice i dijaspore i nije to o cemu vi pricate. Mnogo je slozenije. Svako ima neki svoj licni odnos ali suma sumarum rasejanje je veoma pozitivno i kao sto rece jedan nas srpski diplomata, svoja zemlja se vise voli kada se iz nje ode. Ima tu raznih prica ali vreme je da zatvorimo butigu za pricu.

    @ Bojan; Tesko je kada je Srbija pod stranim patronatom da se resi sta sa Telekomom. Otvoreni problem jeste da Srbi NE mogu da dobro organizuju kompleksnije poslove i kompleksnija preduzeca. Zasto, to je pitanje za strucnjake za organizaciju rada u Srbiji. Nekad je bolje i dovesti strance i uciti od njih. Jer u Srbiji ima dosta NEznanja, praznog hoda i slicno. Ali ako necete, opet to je izbor.

    Ako Srbija zeli napred, mora znati da se otarasi tih stranih politickih stega koje uticu preko finih mehanizama na ono sto se u Srbiji dogadja.

    Tako je juce i danas. Na stolu su Briselski sporazum i dalja uslovljavanja EU, e sada treba biti vidra pa sacuvati dobre odnose a dati samo minimum.

    Za sada nema vidri …Srbija nema drzavnike; na pr. Tito je bio drzavnik, kralj Petar Karadjordjevic i Kralj Aleksandar, kralj Nikola su bili drzavnici, sada nemamo drzavnike i to je jedan od velikih problema u Srbiji.

    Velika vrednost Bojane je da svaki covek ima svoj izbor. U SAD dolaze ljudi ili iz nevolje, ili nemastine, progonstva, politicki disidenti, preruseni lopovi, izbeglice ..ne ide se tako daleko bez nekog velikog razloga. Preletela sam Atlantik mnogo puta , posle 40 sam prestala da brojim, nije to zdravo. a ljudska sreca je relativan pojam. Sada stvarno moram da se iskljucim.

    @ Ivan; ne znam da li cete ovo razumeti ali ja se ovih dana osecam bas kao i Grk Zorba (to je moj omiljeni lik) mentalitet sa Mediterana kao i moji koreni;
    kad je tesko valja zaigrati i za pojas zadenuti i smejati se …


  10. na 10/02/2015 u 20:45 Marko Bojković

    O matici i dijaspori:

    „Kako to kod nas obično biva, i predstava o srpskoj emigraciji se sastoji iz krajnosti koje bez problema koegzistiraju, neretko u jednoj istoj osobi. S jedne strane, tu je mit o Srbima koji u inostranstvu žare i pale, našim studentima bez premca na vrhunskim univerzitetima, i Guglu u kojem sve vrvi od srpskih milionera. S druge strane, tu je i tobože trezvena varijanta po kojoj Srbi u inostranstvu jure u zavičaj da poprave zube i provode dane nemilosrdno eksploatisani i pritisnuti računima, kreditima i lažnom ljubaznošću.

    Odnos matice i dijaspore je uvek pomalo komplikovan, jer obe strane suočava sa alternativnim sudbinama: šta bi bilo da je bilo – da se u nekoj tački odlučilo da se ide to jest ostane. Pošto čovek ima snažnu potrebu da racionalizuje sopstveni izbor, to se neretko završi tako što se druga strana vidi kao manje vredna – ljudi u matici obično kao nesposobni, a emigranti kao nesrećni.“

    http://www.politika.rs/pogledi/Zeljka-Buturovic/Ljubav-i-racun.lt.html


  11. na 10/02/2015 u 17:21 Бојан

    Ne verujem da i u jednoj zemlji možete dobiti povoljan paket ako niste stalno u njoj. U te svrhe možete koristiti pretplatničke dopune koje vam verovatno na mesečnom nivou ne bi bile povoljne.

    Većinu stvari o SAD koje ste naveli sam delimično znao, uglavnom bez brojki, mada ste neke pretpostavke samo potvrdili. Nekako naši ne vole da iznose detalje o brojkama, valjda pokušavaju da stvore utisak da žive mnogo bolje od nas. Mlađi to vole da kažu: znaš što radiš, živiš, ali sam uvek osećao da je priča daleko od toga. Hvala vam na brojkama. Definitivno znam da bi mi se SAD svidele jedino kroz prirodu, ostatak teško da bih mogao da sažvaćem. Ja zaista ne prihvatam njihov način života kao dobru osnovu.
    Ne mislim da je nerad sramota. Smatram da je besmislen rad sramota. A mislim da današnja ekonomija daleko više poštuje besmislen rad. Govor Muhike mi je jako blizak i zaista sam ubeđen da čovečanstvo uopšte nije daleko od onoga što je on govorio. Uz svu tehniku i automatizaciju i uz mnogo više smislenog upošljavanja ljudi mnogo šta se danas ne bi dešavalo. Ne postoji ni jedan realan razlog da ljudi danas rade više od 6 sati dnevno. Rad je izuzetno bitan da bi ljudi održali smisao svog postojanja, ali rad da bi se imalo sve više i više je besmislen. Pretpostavljam da znate onaj vic o čoveku koji peca, pa ga podučavaju kako da poveća ulov, kupi više štapova za pecanje, čamaca, brodova i onda na kraju kad sve to bude posedovao da ode na pecanje.
    Znam da u Americi ljudi rade puno i naporno, čitao sam tekstove Amerikanaca koji su posećivali Evropu i čudili se kako Evropljani manje rade, manje zarađuju, a gle čuda kako su srećniji, zadovoljniji. Pretpostavljam da im je to nametnuto od njihove elite, a koja je udarivši u plafon teritorije SAD rešila da se širi. Problem je što mnogo nas širom sveta ne želi takav sistem. U te svrhe, oni koriste marketing svih oblika, film, muzika (nekim „čudom“ se poklapa sa Obaminim mi imamo Holivud i ajped)… naravno to mnoge slomi, „slatko“ je sve to što se nudi kroz filmove, reklame, jedino što fali novac koji na TVu nekako postoji sam od sebe… A ovamo gle čuda treba da se uzme kredit i tako mic po mic, ljudi koji neće kredit su lenjivci jer neće da rade previše, lenjivci su i oni koji uzimaju kredit, al im malo teže ide vraćanje, jer ustvari mogli su i bez toga, a sad moraju da zapnu. Super su jedino ovi što rade i vraćaju kredit, mada i oni nisu baš nužno imali potrebe za kreditima, auto je nekad trajao 10-20 godina, nameštaj isto… Kad na to dodate ekspanziju gluposti, tehničke robe skraćenog veka trajanja, najnovijih modela svega svake godine… Pa ima li veće hipokrizije sistema od ljudi koji noće ispred Apple-ovih prodavnica danima?
    Ja razumem da je vama u SAD jako teško da razumete ovo što pišem, jer su realno Amerikanci najveći robovi svoje elite, najveći mrak je nad vašim očima. A ne vidim da od silnog rada živite toliko bolje od nas. Ja volim da pričam sa ljudima uživo, vaspitavam i učim svoju decu, pešačim i vozim bicikl po lepotama svoje zemlje. Kada sve to, ako treba non stop da radim?


  12. na 10/02/2015 u 16:03 mp

    @ Bojan, zaista ne znam zasto u Srbiji nije organizovana sluzba prodaje i servisiranja Apple;

    Sto se tice americke politike prema malim zemljama nemam odgovor. To mogu da znaju oni koji rade na odnosima i srecu americke diplomate i ove iz state departmana. Neki misle da je to zato sto mi nismo izlobirali za nase interese, a da su se Hrvati tu mnogo bolje snasli. Zaista ne znam sta je u pitanju. Moze da bude vise razloga;

    Sto se tice zarada, to odredjuje trziste u najvecoj meri. ET inzenjeri, programeri i slicno su pristojno placeni za svoj rad. Samo u SAD se u proseku radi oko 20% vise nego u Evropi. POgledajte statistike.

    Naravno tu su i troskovi zivota koji su mnogo veci od troskova u Evropi. Ne zaboravite da se ovde svako iole ozbiljnije skolovanje placa. Studije se placaju, troskovi lecenja su veci i to se placa jednim delom. Lose je ko ima pedeset godina, ostane bez posla, ima prosecno obrazovanje, mozda i magistarski, doktorat, ali ako nema traznje za njegovom profesijom, taj je u vrlo teskoj situaciji. Ali najgore je kada ste bolesni, niste zaradili penziju i nemate mogucnosti za lecenje. Dok vam daju njihovu soc. pomoc treba da prodje min dve godine.

    Stanovanje je skupo za one koji placaju kredit za stan ili iznajmljuju.
    Rente u NJujorku za dvosoban stan u predgradju su oko 1800 dolara mesecno. znaci to je niza cena stanovanja, a vise su u proseku oko 2500 dolara itd ..vise prostora na boljem mestu moze da kosta oko 4000 hilj dol. mesecno.

    Mislim da sam ranije prilagala clanke gde se kaze da je nivo prosecnih zarada u SAD na nivou koji su imali sedamdesetih. Za skroman zivot prosecne troclane porodice u NJujorku potrebno je oko 80 hiljada dol bruto zarade na godinu. Znaci struktura troskova i visina troskova zivota je drugacija. Prosecno osiguranje za dva prosecna automobila i dva vozaca u NY kosta oko 2700 dol godisnje i to je kao jeftino.

    Mnogi o SAD zakljucuju na osnovu filmova, nekih prica, ali stvarnost je drugacija. Svi moraju mnogo da rade i siromasni i bogati jer NErad je sramota.
    Prof. Stigliz je pisao o rastucim socijalnim razlikama i o tome se govori, ali nisam primetila da se nesto ozbiljnije preduzima za sada. Pred Obama zeli da pomogne ljudima koje je ugrozila kriza, zaista se bori za male ljude, ali ga stalno ometaju ovi iz kluba bogatih.

    Ne znam sta sve utice na ogromni SAD deficit; Vecina obicnih ljudi ce da kaze „We are broke“ e sad ..
    najvise mutnih radnji je u velikim korporacijama, bankama, vojnoj industriji i visokoj politici ali to ne mogu da komentarisem jer ne znam i ne pratim detaljnije. To su teme koje ne stizu brzo u neke ozbiljnije medije.

    @ Andrej, i ja placam fiksnu telefoniju kao i Vi, mobilna telefonija me kosta oko tri hiljade din mesecno, nisam brojala sve minute ali bude nekih 800 din nedeljeno ili 1000 nedeljno za oko 150 min; meni plan ne odgovara jer nisam stalno u zemlji.

    =====================
    Kada kazete Telekom ima najvise korisnika, u redu koliko je to?
    A sto se tice prodaje Telekoma, pisala sam pre. Zasto ministarka SMiljanic nije izgurala zakon kojim se Telekomunikacije smatraju granom od strateskog znacaja i infrastruktura ne moze biti prodavana strancima?

    =================================
    Sto se tice uznemiravanja, nas u SAD stalno uznemiravaju zovu sa nekih cudnih brojeva, ima mnogo tel. prevara, procedura prijavljivanja drzavi da vas neko uznemirava je duga i onda ko ima jos vremena da belezi brojeve zove, prijavljuje.

    Sto se tice tekstilne industrije pronaci cu podatke za Italiju i Francusku, oni su ozbiljne nacije u toj oblasti, koliko rade koristeci domacu radnu snagu ne znam, ali verujem da su veoma jaki u obe oblasti jer svetska moda se zasniva velikim delom na proizvodnji u ove dve zemlje.

    http://www.huffingtonpost.com/frank-sensenbrenner/italy-economy_b_3401988.html

    Zasto bi Srbija zanemarivala nasu tekstilnu industriju kada nam treba a nema mogucnosti da uvozi tekstil jer nema novca?

    I na kraju, Italija se veoma ozbiljno odnosi prema raznim granama svoje industrije i prema poljoprivredi. Kada se promovise Italijanska kuhinja, koja je vrlo popularna u SAD, kada gledate na primer emisije kao sto je cooking show
    Lidije Bastijanic (talijanke iz Pule) tu se promovisu regioni gde se uzgajaju kulture koje se posle koriste u njenom kuvanju. Proizvodi iz raznih oblasti Italije, jela iz raznih predela, i sponzor emisije je Italijansko ministarstvo za poljoprivredu. Kada je nase ministarstvo za poljoprivredu sponzorisalo cooking show i nasa jela i proizvode u nekoj stranoj zemlji? Nikad.

    Jedino sto je M Mrdakovic napravio film Mamarosh gde je u sali jedna „majka Mara“ (Mira Banjac) stigla na njujorski cooking show (ovo je fikcija) da tamo skuva vojnicki pasulj koji je doziveo ovacije. To je Mrdakoviceva umetnicka sloboda, cista fikcija, u stvarnosti toga nema. U NJujorku postoji jedan mali restoran koji sluzi nasu hranu, u koji odlazimo iz nostalgije i koji je veoma skup za ono sto nudi.
    ============================================


  13. na 10/02/2015 u 12:29 Andrej

    @mp,

    Vi kao da ne citate odgovore na pitanja koja vec kroz nekoliko postova postavljate.

    1. MTS od 3 provajdera ima najvise korisnika. To govori nesto, zar ne?
    2. Telekom i pored SBBa ima daleko vise korisnika fiksne telefonije. To govori nesto?
    3. Telekom i pored nekoliko internet provajdera ima izuzetno veliku bazu korisnika.

    Sto se cena tice, upravo sam platio racune za prosli mesec.
    – MTS: ~8$ (paket 400 minuta ka svim mrezama)
    – ADSL: ~15$ (paket 10MB down/1MB up)
    – Telekom: ~6$ (fiksni telefon pretplata)
    sve cene sa 20% PDV i svim taksama. (Prodaje od nedavno i box pakete uz koje je svaka od ovih usluga jos jeftinija.)

    Te cene su znacajno manje nego u USA na primer i usudjujem se da kazem da su umerene. Imam i dalje USA Vonage servis koji placam oko 300$ godisnje (sa popustom) samo za unlimited world plan a gde pola od izlistanih zemalja ne mogu da zovem jer masina po ceo dan javlja ‘all circuits are busy’. Da ne govorim o njihovoj customer support i konstantnom static sumu u VoIP adapteru. (za neupucene – to je samo usluga fiksne telefonije).

    I to opet nema veze sa mojim stavom o prodaji. MTS mogu da prodaju, intenet servis takodje, ali sam protiv toga da prodaju infrastrukturu sto je u svakoj zemlji prirodni monopol.


  14. na 10/02/2015 u 12:10 Бојан

    Naša tekstilna industrija radi dosta za Francuze i Italijane, u komšiluku imam malu radnju od nekih 15,20 zaposlenih. Nisam siguran u snagu tekstilne industrije u Italiji i Francuskoj. Pre neku godinu sam slušao na radiju priču radnika zaposlenih u fabrikama u Francuskoj. Proizvodnja je preseljena u Poljsku. „Kajmak“ očigledno kupe vlasnici firmi iz Francuske, a direktan rezultat je nezaposlenost Francuza i jeftin rad Poljaka, Srba, Rumuna. Imali smo sramnu epizodu iz Vranja sa nekom engleskom firmom, gde je Dinkić optužio radnike da su lenštine, a na kraju se ispotavilo da je firma bila prevarantska.
    Komentator jeste u pravu da je to industrija gde se radi za siću, ali se ne slažem da je ne treba razvijati. Ono što je problem je kako da se generiše realan i kvalitetan prihod.
    Tekstilna i obućarska industrija ima tendenciju da se ili radi za bedne novce (radnici) ili da se totalno automatizuje (realno uslovi rada u kapitalističkoj utiču dramatično na zdravlje radnika tako da to smatram kao kvalitetnije rešenje). Nažalost, već sam pisao, automatizacija proizvodnje u uslovima masovne produkcije i ovakvog kapitalizma, nešto je što će morati da izazove socijalnu revoluciju, bojim se i rat, jer vlasnicima kapitala odgovara maksimizacija profita, a za obične ljude ih nije briga. Ovi će opet morati nešto da jedu, postavlja se pitanje šta i od čega ako ne rade, nemaju prihode, a socijalna pomoć od države će biti sve veća potreba.


  15. na 10/02/2015 u 11:46 Бојан

    Zvanični servis za Apple ne postoji, postoje samo ovlašćeni prodavci (barem se tako oglašavaju) iStyle i još neki. Mislim da recimo u WinWin-u, Gigatron-u možete kupiti originalni punjač koji su koliko toliko sigurni. Lično mi je jako čudna politika Apple po tome. Imaju zvaničnu prodaju u nekim smešnim zemljama, smatram na veličinu tržišta, a nemaju u Srbiji. Nismo neko tržište, ali smo sigurno veći od takvih.

    Mislim da vi zanemarujete realan uticaj američke političke elite na sve male zemlje. To sam kroz komententare i pokušao da kod vas aktiviram, možda na čudan način, ali ideja je bila da sami to vidite. Moje iskustvo je da naši ljudi iz SAD nekad ne žele, nekad neće, a obično ih ustvari i ne zanima, naprosto dobro zarađuju u odnosu na nas i ne zanima ih da li je to realno zarađen novac. Teško da me možete ubediti da američki inženjer zaista vredi više desetina puta nego neki srpski, kineski inženjer. Navešćete verovatno da tržište rada to određuje, a ja vam na to navodim američki javni dug teško da može da objasni to. Objašnjenje, po meni, odnosno mojim poznanicima sa kojim se slažem, je da je garant američkog dolara vojska SAD. Prevedeno, ko se buni oni ga izlemaju. To teško da ima veze sa mantrom tržišne ekonomije koju nam podvaljuju. Oni jednostavno koriste finoću i pristojnost običnih ljudi da nam nametnu svoj sistem vrednosti. Ono što ja danas u svetu vidim je da SAD kapitalizam vlada celim čovečanstvom… ne vidim zaista francuski, nemački kapitalizam. Oni su postojali samo dok je postojao komunizam da bi bili šarena laža. Onog dana kad je pao komunizam tog dana je prestao da postoji iole ljudski kapitalizam. To nije izvorno moja misao, to je misao jednog nemačkog profesora koga sam upoznao.
    Američkoj eliti, uopšte kapitalističkoj eliti, generalno odgovaraju ovakve stvari u malim zemljama. Nemojte mi reći da zaista verujete da su Grci toliko lenji da naprave onoliki dug, statistika je pokazala da oni više rade od Nemaca. Zato nas i zasipaju svakvim medijskim đubretom kako bi što više bili slepi i sebični. Da sam ja neka vlast, ja bih mnogo toga cenzurisao, odnosno u demokratskoj varijanti, bih enormno poskupeo kompletne usluge telekomunikacija od televizije do interneta, ma koliko bilo dobrih stvari u njima suštinski bude zloupotrebljeno. Da bi ste me bolje razumeli preporučio bih vam da odgledate ovaj film.

    Meni lično, film suštinski ukazuje na uzroke svih problema čovečanstva. Rešenja za ove probleme, kao logičan nastavak, su nešto što me nije zadovoljilo, jer zahtevaju promenu u svima nama, a to se bojim da je teško izvodljivo zbog direktno zainteresovanih da sve ostane isto. Ali po meni jako je bitno da se zna uzrok, bez toga, teško da išta možemo da promenimo.

    A gde smo tu mi? Ajd kroz smeh da vidimo…


  16. na 10/02/2015 u 11:30 mp

    Pre nekoliko dana sam podsetila na stara pitanja na temu gde nam je tekstilna industrija. Nije niko nista odgovorio. Preskace se. Zato sto muskarci u proseku mnogo manje misle o oblacenju nego zene.

    Vidim rts je imao jedan clanak danas, koji mi se cini kao povece preterivanje ali ajde; dobro je da je neko posle duzeg vremena napisao:

    http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/Економија/1825237/Сјај+и+беда+српске+текстилне+индустрије.html

    Posto poznajem ljude koji su radili u tekstilnoj industriji kao i proizvodjace obuce od pre 20 godina, za mene je sokantno da nas je preplavila roba od svuda, a da domace robe nema, Srbija kupuje a u sustini nema „sushto“.

    Takodje me je iznenadio komentar nekog Ivana na tu vest na rts-u koji eto verovatno ne shvata koncept tekstilne industrije kao i nuznost da ona postoji u zemlji.

    Ivan kaze „u toj industriji radi sirotinja za sicu“, to ne treba da se razvija ??

    jeste radila je sirotina, uglavnom zene; Italija je mnogo bogatija od nas, da li mislite da uvoze Kineski tekstil?
    Tekstilna industrija nam treba. Ona nije skupa i zaposljava jedan broj zena, sta fali. Da li ovde treba da pisem da par francuskog vesa u NJujorku srednje klase moze da kosta od $150 do $200 dolara i prodaje se, a to nije najskuplji ves nego da kazemo srednji. Francuska NE daje svoju tekstilnu industriju. Kinezi dolaze i siju u Parizu ali Francuzi cuvaju svoje.

    Zalazem se za obnovu tekstilne industrije, potrebna nam je ,jer Srbija ne moze da priusti uvoz tekstila. A sto bi uvozila ako moze da pravi sama? Posle pitate odakle trgovinski deficit.


  17. na 10/02/2015 u 10:23 mp

    @ Bojan, meni je tesko da shvatim zasto se problemi resavaju tako sporo na Balkanu. Nije pre bilo tako. Pre jedno 25 godina bilo je mislim vise profesionalizma.
    Eto Vi ste opisali koliko je losa sluzba rada sa strankama kod vise „providera“ kako to moze da se promeni u interesu korisnika je moje pitanje.

    Moglo bi kada bi postojala saglasnost i doneo se zakon o poslovanju u toj oblasti i zastita korisnika opet zakonom u smislu umerenih cena i bolje usluge.
    Neko ko dodje sa strane NEMA vremena, ni volje da se preganja sa zaposlenima koji NE shvataju da oni zive od korisnika, a ne obrnuto.
    To mora da se menja.

    Sto se tice prodaje, svako ko je ljut i nezadovoljan prestace da ga zanima sta je sa firmom koja nije pruzila uslugu vec se iscudjavaju kada im se prigovori i kolutaju ocima.

    Musterija ce da trazi gde ima bolje. To je prirodna reakcija. Meni je zao sto ne mogu nigde da procitam analizu troskova i kvalitet usluga za sve telekom firme koje posluju u Srbiji, a to potrosaci treba da znaju i citaju na jednom mestu.

    Evo jos jednog pitanja. Sta je sa servisiranjem Mac racunara u Srbiji. Meni je na pr. crk’o punjac za komp. bateriju; Moj rodjak mi je nasao preko interneta to se prodaje da kazemo van servisa, nisam imala poverenja; ali sta ako mi crkne baterija na pr. za Mac, da li u Beogradu mogu da odem u ovlasceni servis?

    Razumem da ne volite kapitalizam, ali ima raznih vrsta kapitalizma. kakav sistem zazivi u nekoj zemlji zavisi dosta od samih stanovnika i raznih faktora vezanih za pojedinacnu zemlju. Francuski kapitalizam je umereniji od kapitalizma u GB. U SAD je na delu brutalni kapitalizam, surovi uslovi rada, privredjivanja itd.

    Obican svet u SAD je vrlo priljezan, ljudi zele da pomognu i pozitivni su. U Srbiji ljudi imaju u velikoj meri attitude problem; Uvek polaze od sebe, vrlo malo su spremni da daju, ali hoce sve da uzmu,

    Pepe Muhika je neka druga prica; Sto bi se reklo poslednji mohikanac. Vec njegov naslednik nije kao on. A ni mi nismo Urugvajci. Na zalost u Srbiji je korupcija i kriminal uzela maha, a to je velika bolest, mnogo veca od neoliberalizma.

    Sto se tice prof. Madzara njegovo vreme je proslo. Treba dostojanstveno da se povuce. Imao je i on svoje najbolje godine kada su se borili za trzisnu ekonomiju, to je bilo davno. Bilo je vazno da JU ne bude planska privreda, bilo je tu raznih ideja i lutanja. Jedino sto mislim da mnogi ekonomisti ne razumeju da ideje i politika u nekim razvijenim zemljama, ne moraju da se prime na srpske uslove.

    Za sada je Srbija kolonija i slusa strane gospodare, a oni kontrolisu mekane mehanizme vlasti. Da li ce se promeniti zavisi samo od Srba isto kao sto je zavisilo i pre 15 i pre 10 godina, isto je i sad.


  18. na 10/02/2015 u 09:52 Иван Н.

    Teme i dilema
    Izvučeno iz konteksta,
    Šta će doneti budućnost u jačanju levih opcija?
    Od 2008. globalni ekonomisti i svetski politički moćnici tumaraju u mraku krize, čiji se kraj ne nazire. Palijativna rešenja državnog intervencionizma u SAD, ekonomski eksperimenti sa PIGS zemljama, pokazali su svu nemoć nacionalnih i nadnacionalnih institucija. Ali to i ne treba da čudi, jer se globalna ekonomija iskustveno prvi put suočava sa ovakvim oblikom ekonomske krize, ma šta o tome pričali teoretičari raznih fela. Za šest godina traganja za lekom i modusom, debatovanja, eksperimentisanja, iza leđa zamišljenih političkih i ekonomskih elita,stvoreni su milioni nezaposlenih, doguralo se do nedopustivo visokog nivoa bede i siromaštva, čitave zajednice i društva uvedene su u dugotrajan osećaj neizvesnosti i nesigurnosti. Zar je to moglo da ostane bez traga u političkoj volji i artikulaciji političkih potreba?
    Ne mogu nam promaći: nacionalizacije, progresivno oporezivanje, opraštanje dugova za struju. Šta je to nego vapaj za trenutnom preraspodelom bogatstva. U slučaju da se potraga za rešenjem nastavi puževim korakom, neminovno će uvećati gnev i dovesti do još većih tulbulencija preteći kolapsom. Posezanje za istorijski dokazano neuspešnim i potrošenim ideologijama (marksizam-lenjinizam, samoupravni socijalizam itd.) odraz su idejne hipokrizije i intelektualne nemoći da se agonija privede kraju.
    Gde smo ti mi, osim što kod nas sve kasni pa i samo istinsko rešavanje krize? Jasno je da obećana „bolja 2016“ neće skoro doći, sve i da se ostvare najoptimističnije ekonomske i statističke projekcije. Broj onih koji su dovedeni na granicu egzistencijalnog pucanja i dnevne borbe za opstanak sve je veći i duboko je zahvatio sve slojeve, koji imaju manjak takvog iskustva (prosvetari, zdravstvo, pravosuđe). Na sve to imate zadužene u švajcarskim francima, radnike odavno mrtvih društvenih-državnih preduzeća, koji svakog dana vise o koncu, te na hiljade partijskih kadrova u javnom sektoru, na koje se digla kuka i motika. Socijalna lavina podsticana pogrešnim politikama i populizmom, koji danas dostiže bizarne razmere, i kad maske budu spale pokazaće svoje političko lice u najodvratnijem grču.
    Da li su to neoliberalni, ovi ili oni koncepti, potpuno je bez značaja. Fraze, demagogija i lažna empatija nisu dovoljni. „Prezreni na svetu’’ traže rešenja i efekte.
    Najsvežiji primar kosovdkih Albanaca, nije iznenađujuće da se odjedanput istopi san o ljudckim pravima, nacionalnom preporodu, sretnom i idličnom životi na svom Kosovu. Imali su jaku ideju ali gde ih ona vodi?
    Često i najlepše idaje vode u pakao!!!
    Stoga,
    Osećam u najgušćem mraku kako mi se glava udvara stomaku.


  19. na 10/02/2015 u 08:34 Бојан

    Nije meni čudna vaša ljutnja i ja sam imao više puta sa njima problema. Čudno mi je i zasmetalo mi je vaša instant reakcija da to treba prodati samo zbog tog problema. Telekom mora da ostane naša firma, ma koliko mi bili nakradni, zato što donosi vrhunski profit. Pa Telenor je investiciju otplatio u dve, tri godine. Koliki konji trebamo da budemo da takvu kravu muzaru prodamo?

    Ja sam probleme sa njima počeo da rešavam pismenim žalbama, to je najbolji lek, gde ih pritisnem i za 20 para. Račune mi dostavljaju oko 1, a na računu piše plaćanje do 20 u mesecu, a onda zaračunavaju zateznu kamatu. Tokom prethodne godine sam imao višemesečno uznemiravanje sa nepoznatih brojeva koji se non stop menjaju. Prijatelj u Telekomu mi je rekao da nemaju pojma šta je, da je veliki broj pritužbi, da problem dolazi od Deutch Telekoma, da je on probao da sređuje, blokira pozive, ali da mu je iz Beograda stiglo da nema šta on da čačka već da njima prijavljuje smetnje. Moje lično mišljenje je da je u pitanju bila neka sabotaža sa ciljem narušavanja ugleda, jer mogu da mislim kakav stres doživi srčani bolesnik kad ga u sred noći probudi nepoznat broj.
    Ja sam tužakanje sa njima počeo da shvatam kao zabavu, vidim da se njihova pravnica svaki put kiselo smeška kad im dostavim žalbu. Naprosto, ovo je Srbija, Balkan, stvari se ne otklanjaju na prvu loptu.
    Suprotan primer mi je VIP koji mi je kod prenosa broja u Telekom nakarikirao celu pretplatu za sledeći mesec (navodno je broj bio par sati tokom noći i dalje u VIP mreži) i zahtevao isključivanje broja od Telekoma (za šta sam i Telekom „opleo“). Njihov službenik u poslovnici mi je jako ljubazno ponavljao priču koja veze nema sa životom. Na moju primedbu da to što priča nema veze sa životom, prošaputao mi je da sam u pravu, ali da ne sme da priča jer se snima razgovor. Zato sam i rekao da više volim lenje službenike, za njih je lek pozvati šefa, a da mrzim tu korporativnu ljubaznost. Naprosto ne volim te bezlične poglede, osmehe. To ima svoj ishod u ponašanju ljudi. Ja ovaj problem gledam kroz mnogo više aspekata, naročito socijalnih. Vi ste nekako sve vreme gledali čisto ekonomski, a verujte mi ovo je daleko ozbiljniji problem koji se ne može gledati samo ekonomski. Ljudi su spremni danas da rade za sve manje i manje pare. Gde je kraj tome?

    U suštini meni se ne dopada ceo model društva danas, naročito ekonomije. Mi ovde vrtimo priču kako da nešto promenimo, a da opet ostane sve isto. Svodimo se na Madžarevo vrćenje u krug u kome je on finansijski prošao „dobro“, dok je većina nas prošla jako loše iako smo se menjali ka onome što je on propagirao. Protivnik sam kapitalizma u aktuelnom obliku, koji je njegova prirodna evolucija, on nije mogao da evoluira u ništa bolje. Laž je da ovo samo kriza kapitalizma, koja će proći, a doći će ljudskiji. Moje očekivanje je da društvo valjda treba da evoluira u bolje i odgovornije društvo, a ne da se jurimo za svaku paru. Imamo galopirajuću produkciju svakojakih gluposti, proizvoda, usluga, a pri tom zaboravljamo suštinu života, zaboravljamo šta nam je stvarno bitno. Meni je lično najbliža ideja resursno odgovorne ekonomije koja je dijametralno suprotna od ovoga što čovečanstvo danas radi, prihvata da radi iako vidimo da je loše.
    Ovu ideju je promovisao Zeitgeist pokret i meni lično je dobra ideja. Ima stvari koje pokret promoviše koje su jako diskutabilne, ima i stvari koje treba nadgraditi, ali sama ideja resursno odgovorne ekonomije je meni daleko prijemčivija od ideje kapitalizma. Naprosto teško mi je da prihvatim da je ovo najbolje što čovečanstvo nudi.
    Nedavno sam otkrio govor predsednika Urugvaja i teško mi je da ga ne pomene u kontekstu cele diskusija između Madžara, Katića i Dušanića, a svih nas.
    http://javniservis.me/2013/02/27/poruke-najsiromasnijeg-predsednika-na-svijetu

    Svako dobro. Ispitni je rok, treba nešto i raditi.
    Ja bih u prilog video zapisa dodao malo smeha


  20. na 10/02/2015 u 02:34 mp

    @ Bojan, pazljivo sam citala Vase komentare i tako ih tumacila sa cudjenjem.

    Meni nije jasno zasto je Vama cudno da se ljutim ako mi Telekom nije omogucio internet uslugu koja mi je bila potrebna. Isla sam tamo tri puta, cekala svaki put po pola sata i nista. Oni ostavili otvoren zahtev, a prethodno me sms om obavesavaju u subotu da je odobren moj zahtev za brzi paket. Kad odem tamo po drugi adsl oni kazu, taj sms se odnosio na prvi paket, a ja sam prvi paket podigla dan ranije i trazila odmah vecu brzinu. Onda sede na nalogu dve sedmice. Kad odem tamo da im vratim prvi adsl i napisem zalbu one me gledaju belo …odavno tako nesto nisam videla. Ali to je stari problem u Srbiji –los odnos prema musterijama. Licno najbolje se osecam sa prodavcima na Kalenicu;

    A tek sluzba na groblju, oni su na nivou horor filma –kamene face, nasmes se jedino kada vam daju racun od nekoliko stotina evra na pr.
    Sluzbenici sa groblja u Beogradu su moja nocna mora od poslednjeg putovanja.

    Sto se tice rasejanja u SAD, ne mozete da ocenjujete nekih tri stotine hiljada ljudi na osnvu nekoliko primera. Emigracija je vrlo teska i ima mnogo tuznih prica, vise nego onih lepih. Kada dodju u „stari kraj“ cesto ljudi dozivljavaju NEprijatnosti i onda se vracaju razocarani. Sta da misle. U Srbiji ih samo gledaju kroz to sta ce kome dati, tako mnogi kazu. Mnogi iz naredne generacije odbijaju da idu u Srbiju jer su im roditelji dolazili iz starog kraja cesto u losem zdrav. stanju ali sigurno praznog novcanika; A novac se salje stalno, te za lekare, za ispite, za zimnicu, za renoviranje, za svasta ..Sta ljudi da kazu? Svako ima svoju pricu.

    Red one je covek sam rekao da je izabrao da saradjuje sa Telekomom pa sam tako zakljucila da ima poslovni odnos sa njima. U medjuvremenu moja mladja rodbina koja dosta koristi internet i mobilnu telefoniju mi kaze da je SBB najbolji „provider“ u Srbiji a da oni ne vole Telekom; Ja sam SBB iskljucila jer mi je skupo da placam kabl koji ne koristim, a i ne volim sto je kupio fond za koji radi bivsi gen Petraus. U stvari moj suprug mi kaze da ima niz providera, ali on je koristio Telekom kada je bio u Bgd pa sam i ja to htela slicno ali nije bilo dobro iskustvo.

    U zdravlje.


  21. na 10/02/2015 u 00:50 grey owl

    I ovo:

    „Građanin koji je upisan u ovaj poseban registar kao „prekršajni neplatiša“ neće moći da registruje vozilo, overi zdravstvenu knjižicu, podigne kredit u banci, koristi odsustvo radi nege deteta, preda zahtev za odlazak u penziju, registruje svoj posao, napusti zemlju (odnosno koristi pasoš)…“

    Znači, ko ne bude imao, neće moći nikako da se izvuče. Ni da proda stan, ili iskoristi zadnji štek da ode odavde. Tu su zatezne kamate i slično, banditi će im sve zapleniti.

    Kao niže rase u Nemačkoj 30-tih. Ko je pobegao na vreme, pobegao je.
    Ostali završavaju u logoru. A one koji su još uvek privilegovani, nije briga.

    Balkancima fašizam nije jača strana, ali tu su bogovi da ih organizuju ili reorganizuju.


  22. na 10/02/2015 u 00:02 grey owl

    Opet smaram sa balkanskom pravdom i pravosuđem:

    http://pescanik.net/postupak-protiv-sebe/

    Ovo je najbolje:

    „Prekršajni nalog treba da skrati postupak time što će građaninu koji ne osporava da je učinio prekršaj omogućiti da u roku od osam dana plati samo deo prekršajne kazne čime bi obe strane bile na dobitku – država bi „uštedela“ na prekršajnom postupku, a građanin bi uštedeo vreme, ali i deo novca koji bi po završenom prekršajnom postupku platio.“

    Znači, turske fore – dobar ja, dobar ti…
    Kao kad saobraćajni pandur nekome uzme soma il’ dva, da mu ne bi pisao kaznu od 5000.

    Extra.


  23. na 09/02/2015 u 23:12 Бојан

    „Uzgred, komentatoru TheRedOne ste zalepili da ima poslovni interes sa Telekomom, ne znam na osnovu čega ste to protumačili. Po toj vašoj logici kakva god da je (a vrlo je jasno da je logika neslaganja), obzirom na to što pričate da radite u SAD, moglo bi se reći da je vaš poslovni interes da se proda Telekom zato što ćete na neki način učestovati u toj prodaji i uzeti određeni proviziju.“

    Ako ste vi ovo shvatili kao ozbiljnu optužbu za proviziju…. moraću da se slatko nasmejem. Smatram da nijedan moj komentar niste pročitali koncentrisano, pre svega zbog dužine. Tačno je da u glavi imam iskontruisane određene predrasude o našoj dijaspori u SAD (njima je za sve kriv komunizam i gde jeste i gde nije), pre svega jer sarađujem sa njom, i moja želja je bila da te moje predrasude razbijete. Nažalost, niste ih razbili. Žao mi je što ste sve vreme moje komentare shvatali kao blaćenje, to je opet vaša konstrukcija. Slažem se da me je teže razumeti, niste jedini, ali uz malo šire gledanje mnogi shvate šta je „pesnik hteo da kaže“. Iz priloženog citata, ne bih ponaosob svaki citirao, dokazivao 🙂 , vam ukazujem da vas ni jednog momenta nisam blatio, vređao da ste čitali pažljivo, razumeli digresiju. Obično nama mašincima treba nešto crtati.
    Delimično ću izuzeti poslednji komentar o civilnom sudskom procesu u SAD, ali on ima svoj smisao.

    U svakom slučaju vam želim isto što i sebi i svojoj porodici, puno zdravlja i sreće. Komentarisanje tekstova je jako loš vid komunikacije, jer razgovor od pet minuta, na blogu može da traje nekoliko dana i da se ljudi ne razumeju.


  24. na 09/02/2015 u 21:57 MP

    @ Bojan
    I dalje nastavljate sa vredjanjem. Kao sto sam objasnila pre, iskonstruisete u glavi nesto sto vam odgovara i onda pocnete da me blatite. Blacenje po svaku cenu proizilazi iz svega sto ste do sada napisali.

    Prvo ste me potpuno pogresno i NEpravedno optuzivali za provizije cak i za svajcarske kredite ..bez izvinjenja.

    Posto Vam nije nista ostalo uhvatili ste se za Oluju.

    SAD je bombardovala i Vas i mene jer i ja sam sa Balkana. Ono sto sam mogla kao pojedinac ili clan neke nase crkve, zajednice ja sam uradila. I nastavljam da radim da izrazim svoje neslagane i protest. Otkud Vi znate ko sve mene napada u SAD jer sam se bunila i bunim protiv njihove politike?

    Neki Vam kazu „niste kvalifikovani da komentarisete nasu spoljnu politiku“. Da groteska bude jos veca, na Katicevom portalu je Bojan koji radi to isto ali sa druge strane. Naravoucenie sa Srbima je bolje cutati. Ne govoriti nista. Jer ako govorite naci ce se uvek neki B. koji ce izvrtati ono sto se govori i napadati sve sto NE razume, lepiti lose etikete i slicno.

    Sa Olujom su stigli i neki moji rodjaci u Srbiju, i to je nasa porodicna briga koju mi resavamo a ne drzave koje su do Oluje i dovele, Ima dostra krivice na Balkanu za Oluju, i nisu samo SAD ucestvovale u rastakanju SFRJ, stoga pozurili ste sa napadima i opet na pogresnoj adresi.

    Ako ste frustrirani sa SAD, sta cekate, idite na portal State Departmenta i pisite ovo sto pisete ovde. Oni su prava adresa za Vase zalbe. Svi znamo da u Hagu nema pravde za Srbe, sta mozemo da radimo? Da uzmemo gusle i kukamo?
    ili da idemo pravnim putem? Sta Vi mislite?

    VIdim da analizirate moj karakter, ali opet kroz prizmu koja odgovara Vasem egu. Zalosno. Niko Vas do sada nije naucio da NE sudite o ljudima nego o onome sto cine. To ce stetiti vise Vama, nego nama.

    Ljudska dela govore a ne reci. Pre nego sto ospete paljbu na nekoga, razmislite o tome sta zelite da kazete i jednostavno ne govorite drugima ono sto ne zelite da kazu Vama, i ne cinite drugima ono sto ne zelite da cine Vama.

    Iskljucujem se iz diskusije. Hvala g. Katicu; Mislim da u ovim uslovima diskusije pre glasam za muziku; Ona barem oplemenjuje dusu, dok pojedinci u zelji da budu sto neprijatniji lece svoje komplekse na pogresnoj adresi.


  25. na 09/02/2015 u 20:30 Бојан

    @mp
    „Jeste SAD su preko penzionisanih generala pomogli da se desi Oluja. I sada je u toku jedan civilni proces pred sudom u Chicagu zbog toga.“
    Da li vas je barem malo sramota što ste ovo napisali? Da li vi znate šta je vojska SAD direktno još radila u toku samo te akcije? Bombardovanje moje zemlje ćemo preskočiti. Mi lenji divljaci bolje nismo ni zaslužili. Da li vi zaista verujete u ovo što ste napisali? Cenim da će novčana nadoknada izlečiti bol, to naprosto proizilazi iz vašeg verovanja u pravni sistem i vrednosti SAD. Ovaj deo komentara možete slobodno shvatiti kao uvredu, jer mene lično vređa razmišljanje mog sunarodnika na ovaj način. Jedan civilni proces… rešava sve. Otprilike ono „Ziketi zaketi zum kliketi klaketi klum, sve je tvoje.“

    Sve vreme mi je bila ideja da vidim da li u vama ima nečega što nije prožeto kroz merenje novcem i tog pogled odozgo na nas koji smo ostali ovde. Pri tome sam možda i prelazio granicu pristojnosti, s dobrom namerom, ali to vas očigledno nijednog momenta nije zanimalo. Vi ste odavde otišli s dozom besa i sa dozom besa se očigledno ovde uvek i vraćate, možda grešim, ali takav sam utisak stekao, ne zamerite mi, naprosto imam osećaj iz vaših komentara. Ja za to nisam kriv. Moja je samo krivica što ne želim da moja zemlja podseća na SAD, što ne želim da živim u sistemu koji dotična zemlja nameće celom čovečanstvu. Ima nešto čudno u tom njihovom korišćenju finoće i osmeha dok nas gaze, što mi ne prija. Kako Obama reče, mi imamo Holivud i ajped – vrhunski rečeno-naslikano Amerikanac o Americi.
    Nažalost, nisam otkrio u vama to što sam iz nekog nepoznatog razloga želeo da vidim, čujem i to nije problem. Imamo različite poglede, vi sve vreme mislite da je poenta da ja budem u pravu i dokazujete mi da nisam. Ja vam sve vreme govorim da nije bitno ko je u pravu. Eto sad sam vam otkrio poentu. Nadam se da i ovaj moj komentar nećete shvatiti kao nastavak borbe u pravu – u krivu. Verujte nema potrebe.


  26. na 09/02/2015 u 18:56 MP

    @ Ivan; Jadranka peva stihove Santica. Ono sto je najvrednije u Srbiji nije privreda, nego kulturno i istorijsko nasledje –to je nase najvece blago. Neki kazu da imamo previse istorije i da nas to mnogo opterecuje, a ja mislim da ono sto imamo je veliki blagoslov. Kad postane dosadno sa ekonomijom, neki otplove u „umjetnost“.

    Nas narod isto kaze „Zapevaj i za pojas zadeni“. Nije sve tako sivo kako nekom izgleda.


  27. na 09/02/2015 u 18:43 grey owl

    Sokrat je dopustio sebi da kritikuje licemere. Ubili su ga.

    Platon je naučio lekciju – ako neko već mora da vlada robovima, najbolje je da to budu „mudri“. I najbolje je ne zamerati im se. Tako je mogao da zaradi i penziju.

    Svakom fašizmu treba ideologija. Izgleda da je „kolevka evropske civilizacije“ nepresušna inspiracija…


  28. na 09/02/2015 u 18:17 MP

    Neko kaze da firme u EU i SAD kradu ali na drugi nacin. Da li imate neki konkretan primer? Na osnovu mog 20 godina radnog iskustva u SAD i rada u nekoliko firmi od kojih je jedna bila Rojters gde se mnogo citalo i pratilo sta se dogadja u privredi i politici, bilo je raznih afera, ali kradja na srpski nacin NE.

    Razna drustva, razne mahinacije i razne odmazde za iste; Ima zloupotreba naravno, ima korupcije, postoji dobro umrezeno drustvo koje „take care of each other“ ali kradja na srpski ili Balkanski nacin NE.

    Ko moze nesto da ukrade? Bartenderi kradu kada gazda nije tu; mozda ima sitnih kradja, ali krupne kradje su NEmoguce; za bilo kakav tzv kick back sledi trenutna suspenzija, otkaz, javna sramota i slicno. Politicari uzmu novac iz fonda za kampanju, potrose u privatne svrhe, ne plate porez, to je automatski kraj karijere.

    Ima malverzacija ali na drugi nacin; to se vidi ko prati afere oko Sarkuzija, ali ovo kao u Srbiji ne.

    Nekada je u malenoj CG za vreme kraljevine CG i kraljevine JU bilo sramota ici na sud i bila je velika sramota krasti. Lopovska porodica bi bila prokazena. Iz mnogih porodica su zadrzali takvo ponasanje, ali zato ona „spremna“ manjina je preuzela sve devedesetih i zavladao je sicilijanski nacin zivota i rada. A nekada bi brat ubio brata ako bi bio lopov.


  29. na 09/02/2015 u 18:01 Иван Н.

    Uvažena MP dosta nostalgije (nadam se da Nebojša neće zameriti).
    Ono su bila vremena spokoja naših mladih poletnih roditelja koji su u sebi nosili mnogo, mnogo, nade.
    Vreme, Btlsa, Stonsa, Šarl Aznavura, i mnogo, mnogo uzvišenog.
    Sve je to odneo dan.
    Jadrankina poema o žalu prolaznosti je remek delo sete.
    P.S.
    Sviše mlad za smrt a suviše star za nadu, (Nil Jang)


  30. na 09/02/2015 u 17:44 Иван Н.

    Nemirni
    Za Ivana N.

    Uvaženi odlično, prodaja akcija na berzi je verovatno dobra, ali to je Katićeva oblast i voleo bih da njega čujem !
    To što Dragaš zagovara digitalnu demokratiju smatram iluziom. Da je to i moguće to bi bilo apsolutno Orvelijanstvo.
    Moje skromno mišljenje ponavljam je Platonova ideja vladavina filozofa ili veća staraca.
    To sam jednom prilikom ovde i pomenuo ali nije bilo odjeka.
    Pa čemu onda pričati!?
    P.S.
    Pojam filosofije ne uzimati školski kao sistem ispravnog i jedinog mišljenja, nego u izvornom Helenskom obliki φιλοσοφία (philosophia) što znači /težnja prema mudrosti/


  31. na 09/02/2015 u 16:58 Иван Н.

    TheRedOne
    Ivane, nemoj da laskaš sebi.

    Стварно ово не разумем.
    Да си рекао да ласкам дамама уреду.
    Али ево поћићу и од твоје претпоставке да си у праву.
    Све што је људцко није ми страно!
    Са Бранком Драгашем размењујњм идеје годинама има ту и слагања и неслагања, али то је друга прича.
    Искрено сваку идеју (без обзира на њен смисао) прихватам и филтрирам кроз процес искуствено – теоретских спознаја како бих утолио своју знатижељу, и покушао наслутити будиће догађаје.
    То је ваљда у природи љусцког духа?
    Катићеве, Маџареве, Драгашеве, Глигорљеве, Зецове, идеје су лепе, противуречне једна дугој, што не значи да их могу у потпуности негирати.
    Сматрам да је добро ставити их на овај сајт, да би више људи дало своје мишљење како би се супротности искристалисале, јер више људи више зна.
    Дали је мој приступ овом начину добар то ћа одлучити домаћин он има неприкосновено право на пуштање или одбацивање поруке.
    П.С,
    Дијалектички принцип налаже, проналажење минимума заједничког ако га уопште има, а има га треба га открити. То ће време показати.
    Срдачан поздрав


  32. na 09/02/2015 u 16:08 Nemirni

    Za Ivana N.

    Gospodin Branko Dragaš se takođe zalaže za ukidanje profesije političara i direktnu demokratiju. Valjda zbog toga što “političari uvek kradu“.

    Ne kradu (isključivo) političari, krade onaj ko ima moć i sredstva da sprovede krađu. Bilo ko, ako je dovoljno korumpirana ličnost, može ukrasti novac kada se nađe na poziciji direktora ili menadžera neke velike kompanije, pod uslovom da ima veze. Toga ima u SAD, u EU i u mnogim drugim zemljama. Srbija nije izuzetak od ovog pravila. Sad, to što se kod njih ne vidi da neko krade, proizilazi najviše iz toga što kompanije u tim zemljama mnogo bolje posluju, države su veće i protok novca kroz sistem je toliko veliki da se “kraduckanje“ ne primeti.

    Tako dolazimo do Telekoma. Preduzeće radi sa dobitkom i pored činjenice da služi za uhlebljenje partijskih službenika. Zamislite koliki bi profit tek bio kada bi se izvršila kadrovska reorganizacija? Da li onda vladajuća koalicija po nalogu namerno sabotira državna preduzeća, samo da bi ih prodali? Ispitivanje ovih navoda, od 2000. pa naovamo je domaći zadatak za eventualnu patriotsku vlast.

    Da je gospodin Dragaš napisao “treba ukinuti višak političkih partija“, onda bih se složio sa njim.


  33. na 09/02/2015 u 15:54 MP

    @ Ivan, bas lep izbor muzike,

    Dok je svuda hladno, sada je lepo u Primorju ; suncano, miris mora se mesa sa mirisom cempresa, pelina i raznog rastinja. Kada je hladno u Beogradu sednemo na voz u 2 i vec u 9 smo dole u Baru. Kada voz sidje sa planina u Podgoricu zapahne nas onaj divni mediteranski vazduh koji vraca iz mrtvih. Posle je jedan divni urednik DV na zalost pok. to opisao u jednom antologijskom clanku u Politici (zemljaci) 2010e mislim.

    Bio je u nasem kraju jedan divan covek iz Ivanjice, on je odrzavao vise zgrada u Beogradu, Vesa. Kad citam Vase komentare malo se setim i Vese besprekoran covek i odlican majstor.

    Dragasa ne poznajem, ne znam da li je „for real“ ako jeste onda je to dobro.

    evo jednog prepeva francuske sansone; kad je D Stojnic pevao u Beogradu, nase mame i mnoge dame su bile srecne kada im je pevao Stojnic. Ulepsa im covek dan.Valja se setiti toga.

    a ovo je iz postovanja prema jednom divnom glasu. Stojakovic u Banja Luci, bolest je na zalost stigla.Jos jedan divan glas.

    (izvinite g. Katicu na muzickoj digresiji, to je sve iz postovanja)


  34. na 09/02/2015 u 15:40 TheRedOne

    Ivane, nemoj da laskaš sebi.

    Dragaš standardno ispaljuje sve i svašta, i nebuloze i dobre stvari i često uleće u protivrečnosti. Pristalicama sam ispaljivanja ideja, ali valjalo bi da ne uleće sam sebi u usta. Ili si za iole socijalno pravedno društvo ili si za surovi kapitalizam kom opanci kom obojci.
    Ovog puta je dao dobru polaznu osnovu o kojoj treba kvalitetno diskutovati, dovesti je na nivo koji može da se sprovede „među šljivama“. Poređenje sa Norvežanima mu nažalost ne ide baš u prilog, bez da se razmotre mentalitet, kultura. Norvežani su dosta „specifično zatvoreno“ društvo sa mnogo elemenata nacionalizma, čak i fašizma (od njih i potiče termin kvisling), a ni primitivizam im nije stran, naročito u ruralnim delovima. Ipak su kao zemlja bili zaostali do pre nekih 20-30tak godina, tačnije do naftnog buma. Mnoge strane kompanije se nisu „najele leba“ u Norveškoj, ponajviše zbog takvog mentaliteta. Lidl su Srbende jedva dočekale, al džabe kad lokalci neće da kupuju uvoznu robu. Stvari se pomalo menjaju, ali osnovne crte mentaliteta tek će se promeniti kada se jači pol, u njihovom slučaju žene ukrste genetiku sa Arapima i crncima. Slabiji pol je u fazi traženja sebe i leči se ženama iz područja gde su žene stub odgajanja dece.
    Ako u ovom kraćem opisu Norvežana i njihovog mentaliteta pronalazite Srbe, onda nema dileme da Telenor model treba prepisati. Nažalost, ja nas Srbe teško da vidim u pozitivnim delovima norveškog mentaliteta, u ovom slučaju zaštite nacionalnih resursa i dobara. Zato model treba uzeti kao dobru polaznu osnovu za transformaciju, ali ugraditi dobro klauzule za prevarantski i podanički deo našeg mentaliteta.


  35. na 09/02/2015 u 15:15 MP

    @ Bojan

    Posto Vam se ne svidja moje razmisljanje a to je samo moj licni stav, Vi se trudite da karikirate ono sto pisem. To Vam NECU dozvoliti. Ako ulazite u polemiku sa nekim preduslov je da imate minimum postovanja druge strane, a ne da drugu stranu omalovazavate. Izvlacite pogresne zakljucke iz onoga sto napisem, preskacete i onda na osnovu potpuno pogresnih zakljucaka me nipodastavate. Sta zelite da postignete?

    Da Vi budete u pravu. Niste u pravu. Vise volite lenjog radnika nego „robota“.
    Vidi se da nikad niste imali ulogu da nadgledate zaposlene.
    Gde je tu logika da drzite lenjog radnika? Sto bi to radili?

    Ako neko NE podrzava nerad i nepotizam to nema veze sa korporativnom kulturom i misijom. Nerad je sramota u mnogim drustvima. Ni na jedno pitanje koje Vam postavim NE odgovorite ali bacate varnice na sve strane. Lele …lele

    Dobro raskrstili smo sa dedovinom, tu nema nejasnoca.

    Vi obrazlazete zasto ne treba prodavati Telekom, u redu. Ja kao obicna korisnica sam rekla da mi je sve jedno. Zasto? Zato sto mi se ne svidja
    nacin na koji posluju. To je moj licni stav, imam pravo na licni stav. Vi me
    blatite zato sto imam licni stav.

    Ja samo kazem ako Telekom hoce podrsku korisnika neka se reorganizuje, neka pokaze dobru volju a ne sede kao kvocke i sta? Telekom je zrtva politike, ma cela Srbija je zrtva lose politike i losih politicara, pa i Telekom.

    Otkud Vi znate sta mi kazemo ovde u SAD i kome sta kazemo u vezi politike prema Balkanu? Da li ste bili na demonstracijama u SAD? Niste prema tome o tome mozete samo da cutite jer NE znate. Zasto u Srbiji ljudi stalno pricaju o necemu sto NE znaju?

    Meni kazu neki ugledni novinari u SAD kao prijatelji nasem narodu: „Zasto Srbija svetu stalno pokazuje svoje najgore lice? Kazite Srbima da svetu pokazu
    i bolje lice“ O tome pricam sa nekim urednicima u Beogradu posle par meseci
    pojavi se clanak u Politici 2007e „Milka iz Delte lepo lice Srbije“ Jedan urednik da impresionira tu zenu, ne secam se prezimena Mileusnic ili tako nesto, zena radila za Miskovica, i urednik misli da je ona lepo lice Srbije (?!)

    Ona NIJE to lice Srbije koje svet zeli da vidi. Svet zeli da vidi nase umetnike i sportiste, mlade ljude koji imaju najbolje osobine onda Vas cene. Svet ceni Srbiju zbog Djokovica, zbog Tesle, zbog Pupina; Tesla je u AMerici charming geek, novi talas odusevljjenja sa velikim naucnikom i cudakom, ali neki tamo urednik u Beogradu je mislio da je Milka lepo lice ..eto to su srpska posla.

    SAD sa R. Tomasic nemaju ama bas nikakve veze. Ona je bila u Kanadi od 15e godine, a posle je bila telohranitelj Mesica itd ..Intervjuisao je jedan nas novinar i ima na youtubu „Nedeljom u dva“

    Jeste SAD su preko penzionisanih generala pomogli da se desi Oluja. I sada je u toku jedan civilni proces pred sudom u Chicagu zbog toga. Sta Vas jos interesuje?

    Ne znamo istoriju, mozda. A da li Vi Bojane znate istoriju? Sta znate?
    Sto se tice kredita u svajcarcima, ne mogu da odgovaram za svoje kolege ekonomiste koji su na tome radili. Oni koji su to nudili i promovisali neka sada odgovaraju.Sa time stvarno nemam nikakve veze.

    Do sada ste mi prikacili: provizije na nevidjeno, svajcarske kredite ..imate li jos sta?

    =====================kazete:
    E ovo kako ste ga vi u paketu sa Telekomom tumačili na brzaka vređa logiku. Ta logika brzine, ulaženja u problem bez razmišljanja o posledicama… A vi ste samo hteli da vam neko ljubazno, na brzinu završi uslugu u Telekomu.

    Ja smatram da vam logika traje samo onoliko koliko vam odgovara, čim izađe van vašeg dvorišta prestaje vaše interesovanje. Problem je što logika ima svoj sled, svoje posledice i ako šutneš kamen koji ti smeta niz liticu, ne znaš da li si pogodio nekog drugog.
    ===========================================
    Ovde kazete da sam ja bice bez logike. (da li je ovo uvreda?)

    To sto vi moje pisanje tumacite kao nelogicnosti, u redu, moze i da se pojasni.
    Neciji licni stav NE moze biti nelogicnost. Ako neko ne misli kao Vi, to ne znaci da je ta osoba nelogicna, glupava i slicno.

    U Srbiji je uvek jedan stalni problem da ljudi nemaju kulturu ophodjenja i uvazavanja NEistomisljenika. Delom je kriv skolski sistem a delom kultura zivljenja. Ako ne postujemo jedni druge Bojane, ne mozete cekati da Vas taj svet na koji se ljutite postuje.


  36. na 09/02/2015 u 14:58 Иван Н.

    Ево Драгашевог виђења

    Politčari godišnje opljačkaju “Telekom” za 174 milion evra

    “Moji stavovi su nepromenjeni dve decenije unazad. Nema prodaje nacionalnih resursa. Znači, nema prodaje Telekoma, EPS-a, Aerodroma, PKB, RTB Bor i drugih nacionalnih kompanija. Telenor je 53% u vlasništvu Norveške države. Nesposbna vlast prodaje Telekom da bi uzela provizije. Miloševićev tajkun je tako zaradio 33 miliona maraka.”

    “Interesantno je sledeće, kada su vlast, prodaju, a kada odu u opoziciju pa podržavaju moje ideje i bore se protiv vlasti. To je šizofrena politika. Neto profit Telekoma u 2013. godini je 134,229 miliona evra. Neraspoređena dobit 211,339 miliona evra. Otkupljene sopstvene akcije za -147,321 milion evra. Telekom je profitabilna kompanija. Zašto bi ga prodavali? Promet u 2013. godini je bio -772,428 miliona evra. Profit u ovoj branši je minimalno 40%. To znači da političari godišnje pokradu iz Telekoma 174 miliona evra.”

    “Kako to da sprečimo? Evo rešenja! Država 51% trajno vlasnik kompanije. Građani su dobili 15% akcija i treba ih pustiti na berzu. Pre toga, građani moraju da se obrazuju o berzanskom poslovanju. Naučiti ih da je akcija vlasnička i da donosi dividendu. Doneti zakon o zaštiti manjinskih akcionara i isplati dividende akcionarima. Radnici i penzioneri su već upisali akcije. Ostatak akcija Telekoma treba ponuditi građanima Srbije i našim ljudima iz rasejanja da ih otkupe. Pošto građani imaju u bankama 8,6 milijardi evra, mišljenja sam da je za njih profitabilnije da kupuju akcije uspešne mešovite kompanije. Tako Telekom ostaje u većinskom državnom vlasništvu, ali 49% akcija je privatni kapital i više nema nikakve mogućnosti da političari kradu Telekom i da nesposobni partijski kadrovi upravljaju velikim nacionalnim kompanijama. Tako treba privatizovati ostale kompanije. Svi imamo interese iz ovakve privatizacije.”


  37. na 09/02/2015 u 14:28 Иван Н.

    Мој поклон
    Дамама. домаћину и учесницима блога.
    Са Бобом одлазе сећања на безбрижна, наивна и младалачка времена, оних који су хтели љубав а не рат.
    Бобо, вечна ти слава и хвала.


  38. na 09/02/2015 u 14:05 Бојан

    @MP
    Prodavati Telekom i reorganizovati Telekom su dve apsolutno suprotne stvari, a vi bi da ih rešavate na osnovu toga dal vam je svanulo lepo jutro.
    Telekom je rob partija, politike. Prodati Telekom samo da bi se namirili dugovi (to i sama vlast tvrdi) je čist idiotizam, pogotovu ako bi ga prodali za manje od 10 milijardi evra (vredeo on na tržištu toliko ili ne) i to državnoj firmi druge zemlje koja bi tako objedinila telekomunikacioni monopol na celoj teritoriji exYu. Na stranu tehničko-tehnološka vrednost državne firme koja, tvrdim, i ovako nakaradna pruža i dalje više i za povoljnije pare od svih ostalih operatera.
    To što se vama dopada korporativizam ne znači da je dobro, naprotiv, ja više volim da sačekam lenjog radnika nego da pričam sa nasmešenim „robotom“ koji razume samo par šablona koje su ga naučili. Onog momenta kad krenemo van šablona on pojma nema, jer ga snimaju šta će da priča, pa ne sme da kaže da sam u pravu – slučaj VIP i Telenor. Nije da se neću možda malo iznervirati zbog lenjosti, ali fore – 24/7 podrška na taster – jeftino plaćenih radnika iz Indije, Bugarske koji rade po 12 sati u smeni je nešto što mi malo ide na živce. Pre ili kasnije, to mora da pukne, jer nije normalno.
    Ljudi su bliski rođaci sa životinjama, kažu da su na njihovu platformu instalirali napredni softver, koji ipak koristi određene programe starog softvera, nisam detektovao kod životinja nešto što se zove 24/7 podrška kad imaju problem. A meni su životinje neki početni reper normalnosti.

    Da li su SAD krive za Ružu Tomašić?!? Da li je vojska SAD pomagala vojsku Hrvatske u zauzimanju Srpske Krajine? Mislim…. stvarno ne mogu da verujem kakve vi logičke zaključke izvlačite, mada mi je jasno obzirom da dolazite iz ekonomije. A šta ako Ruža Tomašić kupi Telekom? Hoće li vam biti problem ako se isprsi za koju milijardu evra za kupovinu Telekoma?
    Pričati o moći i uticajima velikih sila, bez pristojnog poznavanja istorije i njenog tumačenja na objektivan način lišen ličnog interesa, je kao uzimanje kredita u švajcarcima u Srbiji na period od par desetina godina. A to je upravo ono što su ljudi iz ekonomoske struke ponudili ovom narodu i za šta oni nikada neće snositi posledice – nisu oni uzeli kredit, oni su samo predlagali i marketinški promovisali. Znači može kredit, ali da znaš kad da izađeš iz njega.
    E ovo kako ste ga vi u paketu sa Telekomom tumačili na brzaka vređa logiku. Ta logika brzine, ulaženja u problem bez razmišljanja o posledicama… A vi ste samo hteli da vam neko ljubazno, na brzinu završi uslugu u Telekomu.

    Oprostite za sve probleme koje sam vam priuštio u diskusiji, al očigledno je da nije ni trebala da se vodi. Ja smatram da vam logika traje samo onoliko koliko vam odgovara, čim izađe van vašeg dvorišta prestaje vaše interesovanje. Problem je što logika ima svoj sled, svoje posledice i ako šutneš kamen koji ti smeta niz liticu, ne znaš da li si pogodio nekog drugog.
    Vi ste moje tumačenje shvatili kao vređanje, a meni se čini da vas nisam vređao već samo iznosio neke nelogičnosti koje vi stalno iznosite. Zato i tvrdim da vređate moju logiku, jer preskačete stvari tamo gde vam odgovara, poredite Srbiju i SAD na istom nivou (a nije isti, niti može biti), naprosto vaše poređenje je isključivo ekonomsko lišeno ličnog, a onda, odjednom, ubacite lično – birokratiju, Tomšić, Vujić…
    U tehnici kad nešto konstruišete morate da prođete sve od početka do kraja. Ne možete da uskočite na pola procesa i da izađete tamo gde vam odgovara. Lično mislim da to većini ekonomista fali u logičko-misaonom procesu. Valjda zato što se novcem može sve kupiti. Ja smatram da se ne može kupiti, pre ili kasnije, novac napravi dar-mar. Smatram da je čovečanstvo u nikad boljoj prilici da prestane da pravi iste greške, samo što za to treba malo manje logike novca.

    Kako bi rekli vaši Amerikanci: „Slažemo se da se ne slažemo, možemo da razgovaramo, ali mi smo u svakom slučaju u pravu i vi morate da uradite onako kako mi hoćemo. Nema veze što vam ne odgovara, što vas možda i neće biti.“


  39. na 09/02/2015 u 13:54 MP

    @ Ivan
    Samo mala dopuna, neoliberalizam nije surogat vec je ponovna radikalnija pojava „laissez’faire“ ideja u ekonomiji i ekonomskoj politici primenjena u Britaniji u ekonomskoj politici Margaret Tacher i u SAD za vreme Regana.
    i onda na dalje se sirila svetom sa globalizmom sve do Velike Recesije u SAD 2008e kada se pokazalo da su takve ideje odvele americku ekonomiju u duboku krizu slicnu velikoj depresiji iz 1929e godine.


  40. na 09/02/2015 u 13:31 Иван Н.

    Uvažena MP
    hvala Vam na saglasnosti u vezi mog shvatanja pojma liberalizma i njegovog surogata neoliberalizma.
    P.S.
    Uvažene kolege komentatori, koliko primećujem mi trenutno na blogu imamo dve dame koje uzimaju učešća u komentarisanju, pa bih vas zamolio da ih poštujemo jer su one ipak manjina a i slabiji pol (mislim fizički).
    Srdačan pozdrav


  41. na 09/02/2015 u 13:10 MP

    @ Ivan
    Inzenjeri uvek lako razumeju i primenjuju ekonomske principe. Problem da se razumeju nedostatci bude sa nekim pravnicima, politikolozima, umetnicima; Poredjenje sa pijacom je tacno jer ceo svet moze da se tumaci kao „pijaca“ za robe, ali ne treba da isto vazi i za ljude. Ljudi nisu roba, to je jedan vazan detalj gde neoliberalizam posrce.
    Neoliberalizam moze da se primenjuje u velikim i bogatim zemljama, ali i tu nema veceg uspeha; dok primena u malim i siromasnim zemljama moze da ima veoma opasne i lose posledice, a primere ste naveli. U malim i siromasnim zemljama, neoliberalizam (i globalizam) uz partokratiju i korupciju je eksplozivna smesa. Kako se braniti je otvoreno pitanje. Kao Svajcarci? I oni ucestvuju u globalizaciji preko svojih banaka i velikih korporacija (Nestle na pr)
    Pitanje je tesko i za sada nema resenja u procesu. Ako pitate nase poslanike u skupstini oni ce da chantuju „Eu ..Eu..“

    =====================
    @ Bojan
    izvinite nije mi ovo jasno

    „Nije mi cilj da se nadgornjavam čija je starija, ali sam u svakom slučaju spreman da „šamaram“ svakog stanovnika Srbije koji bez ikakvog ozbiljnijeg i trezvenijeg razmišljanja prodaje „dedovinu“ zarad fensi gedžeta, ma koliko to izgledalo bez smisla, ma koliko veliki broj istih zaslužio najgoru sudbinu zbog svog odnosa prema toj istoj „dedovini“.

    oni koji prodaju neciju „dedovinu“ nemaju takav osecaj znate. Evo pogledajte na primer Miskovica i Kostica, za sta ti ljudi imaju osecaj? Mislite da Vucic ima osecaj? Njega zanima sto duzi opstanak na vlasti; Ovi mu nasli zicu, procenili i zavrteli kao cigru. Da li Vi mozete da osamarite Vucica? NE mozete. Cemu onda ta prica…ja bih bla bla …
    ili na pr Babica poslanika? zar Babic ne lici na Nusicevog narodnog poslanika? Igra se u Narodnom, gledala sam. Isti karakter, ne mozete da ga samarate.

    Za ovo pisano samaranje kod Katica upuceno meni na primer: na pogresnoj ste adresi; Vi bi da samarate pogresne i slabije od sebe? gde je tu logika na koju se pozivate. a gde je manir dzentlmena?
    =====================================
    @ Sova; od silne politike i price nisam pomenula pre par nedelja ode sa ovog sveta jedan divan covek. Steta sto na ovom svetu nema vise takvih, dobra je kombinacija kada se pomesaju italijanski geni sa slovenskim; ali tuzno je mnogo kada neki divni ljudi odu pre vremena (izvinite g. Katicu na digresiji, ali ekonomija i rasprave nekad budu dosadne, mora i red muzike)


  42. na 09/02/2015 u 12:44 Иван Н.

    Uvažena spinozijanko
    Reših da prokomentarišem Vaš komentar.
    Ukoliko sam uspeo da pojasnim svoj stav tim bolje po mene. Ono što sam razumeo po meni je dobro,ono pak što nisam verovatno da je još bolje.
    Motiv za odgovor upravo crpim iz Spinosine izreke:

    “ U sve treba sumnjati osim u samo postojanje te sumnje. “

    Vi dugom rafalnom paljbom ciljate Madžareve površne ideje i dobro ih (koliko se meni čini) obismišljavate prigovorima, površnosti, nedorečenosti, imrovizovanosti, neutemaljenosti, polucitiranosti. i tako dalje.
    Ja gospodina Mažara nisam pratio jer jadnostavno to mi nije bila svera interesovanja. Ono što sam znao i znam o njegovoj karijeri to je iz dnevne štampe, a u zadnje vreme iz polemika koje su se pojavile povodom skupa ekonomista koje su ponovo po ko zna koji put pokazale duboka neslaganja oko pojma samog predmeta rasprave.
    Ovde se dosta kritikuje neoliberalni pojam koj mi ni danas danji nije jasan sa strane kritike gde su ti neoborivi dokazi o negovoj pogubnosti. Naša sutuacija nije samo problem čistog neoliberalizme nego supa krajnje nepoželjnih okolnosti koje su nas zadesile rapadom YU tržišta, sankcija, bombardovanja, urušavanja već vidno posrnile privredi i još mnogo toga što nas i danas nesmanjenom žestinom priteže.
    Za mene je pojam liberalizma taj, da je kad odem na pijacu kupim kod onoga koji mi se učini najpedantniji, čiji proizvod je svež, na oko privlačan i po mom mišljenji prihvatljive cene. Siguran sam da to niko dobronameran ne bi osporio.
    E sad, pojam neoliberalizam je nešto verovatno što je prešlo u liberalnu protivurečnost, i to treba menjati.
    Ja bih to ako mi dozvolite lakše ojasnijo Hegelovom mišlju (jer u našem promišljanji nisam našao nešto ni bribližno), gde on jsno kaže: „Svaka ideja je nužno opravdana, ako se pri nastanki i razvoji osnaži, prihvati je većina, doživi svoj zenit i neminovno umre). Znam da je nepopularno dalje ovaj stav obrazlagati jer bi došli do mučnih zaljučaka, ali tako je i sa pojmom liberalizma. On je u 20-om veku imao svoje blistave periode da bi danas doživeo svoj sunovret barem kod nas, Grka. Španasca, Italijana, Portugalaca i šta ti ja znam koga sve obo nije zadesilo.
    Ono što je najmučnije to je da mi koji smo najviše pogođeni nemamo nikakav jasan put izbavljenja.
    Verovatno da vreme još nije sazrelo, drugog objašnjenja nemam.
    Ono što Nebojša pise to su odlične konstatacije ali na žalost samo toliko. Treba biti pošten i reći jedan čovek ne može više, a kolektivni rad nam nije jača strana.
    Toliko, srdačan pozdrav


  43. na 09/02/2015 u 11:03 MP

    @ Bojan;
    „vredjam Vasu logiku“ Ne pa to mi ne pada ni na kraj pameti. jedino sto se Vas nacin razmisljanja razlikuje od mog, a vi ne shvatate sta zelim da kazem.

    Da skratim i rezimiram:

    -ne podrzavam nerad i nepotizam a toga ima mnogo u Telekomu. Ne mogu da cekaju da se neko drugi bori za njih a oni da sede kao kvocke i da pruzaju skupe usluge, nista za nesto. Telekom mora da se menja i popravlja ako zele podrsku svojih korisnika. Sta je tu sporno?

    Daleko bilo da zelim da „rasprodajem“ muku i znoj ranijih generacija. Pa napisala sam mnogo komentara i tekstova u odbranu interesa malih ljudi, i moji roditelji su bili mali ljudi i ja i moja porodica smo mali ljudi. Niko nas uglavnom nista i ne pita.
    Nisam ni na koji nacin ucestvovala u srpskim privatizacijama i nije mi jasno kako neko u Srbijji moze da otvori i zatvori sezdeset firmi (Beko)

    Sto se tice Vujic, uvazavam svaciji uspeh pa i njen da bude profesor nuklearne fizike. Neki ljudi bliski njoj kazu da u vreme kada je pravila profesorsku karijeru
    bilo je malo zena u njenoj oblasti; i ona je kao zena dobila vise podrske ne zato sto je ne znam sta vec i to je bila politika. No mesto profesora ne znaci da je osoba u stanju da bude uspesna u politici.

    Nemam nista protiv ako narod izabere Vujic da ih predstavlja u skupstini ali u Srbiji se ne bira osoba nego neka stranka dobije mesta zavisno od procenata podrske. Vujic nema nikakav program drugaciji od programa Dveri koji znamo i koji ona nije stvarala; ne mislim da ce biraci od nje imati bilo kakve koristi. Licno nikad ne bi podrzala.
    To je licni stav, ne znam zasto vam to vredja „logiku“

    Da li je cinjenica da je Ruza TOmasic sa ustashkim ubedjenjima u EP-u? Da li je za to kriva SAD? ne verujem; Nju su oterali iz Kanade zbog mrznje prema drugima, ali je primaju u EP. Zar to nije vredjanje zdravog razuma? Da li se Srbija bunila zbog govora mrznje iz Hrvatske i u EP-u? Ne. Samo je Dmtrovic nesto rekao u jednoj emisiji na rts-u ali vodeci politicari ne. Dacic veli „Svako ima svog Seselja“ Tomasic nije Seselj, ona zastupa veoma opasne i krvave ideje i mnogo je gora od Seselja, ali ko da to vidi. Dacic?

    Pojasnite o kakvoj moci govorite? Koliko god da je neko mocan sa strane, to ne znaci da Vi u Vasoj kuci ne mozete da uredite stvari tako da mozete da napredujete. Upiranje prstom u druge, da su oni krivi sto je u Srbiji lose stanje stvari je vredjanje zdravog razuma. Ono sto su Srbi mogli da urade za dobrobit sebe i svog okruzenja Srbi nisu uradili. Opredelili su se za pljacku u privatizaciji, u ratovima, u poslovanju. Mnoge „gazde“ su se obogatile u Srbiji tako sto ne placaju zaposlene. Na primer Raja Rodic ne placa zaposlene, sudovi puni tuzbi protiv njega a Kurir i dalje stampa se i stampa kao glasilo policije naravno, verujem i drugi tzv tajkuni obogatili se NE placajuci zaposlene ..za to ne moze biti kriv neko drugi.


  44. na 09/02/2015 u 10:47 Ivan K.

    @ MP : …….. kao Mozarta. Zamislite takav genije a ne zna se gde su njegovi ostaci na zemlji. Naravno genije zivi kroz njegovu muziku ……..

    Моцарту је, изгледа, фалила генијалност да напише чувену Фигарову женидбу: http://www.musicalrevisionism.info/info/manufacture_mozart

    О значењу тога можемо тек нагађати. Мени се ово чини као врх леденог брега. И ово је, такође, тема где помаже разматрање кроз визуру капиталистичке економије.


  45. na 09/02/2015 u 10:07 Neša

    Gledam kako dvojica igraju šah , i ( mislim ) vidim bolje.Što bi rekli bosanci “ optička varka „.
    •Dizajn je zanimljiva reč. Neki ljudi misle da dizajn znači kako nešto izgleda. Ali naravno, ako pogledate dublje, to je zapravo kako nešto radi. (Wired, februar 1996. Stiv Džobs)
    •Ljudi vole čuti ono što im se sviđa, a ne ono što doista jest. Posljedica toga je laž.
    ( Exor Trixt )
    Može li iko dа se seti kаd to vremenа
    nisu bilа teškа i kаd to novаcа nije bilo
    mаlo? – Rаlf Vаldo Emerson

    •Neznаnje je neznаnje i iz njegа ne može proizići nikаkvo prаvo dа se u nešto veruje – Sigmund Frojd
    •Neka te ne zabrinjava ako drugi ne znaju za tvoje sposobnosti, ali možeš biti zabrinut ako ih nemaš.
    -Konfučije
    •Beskorisno je pobijati tuđe mišljenje; ponekad čovek uspe da pobedi nekoga u diskusiji, ali da ga uveri – nikada. Mišljenja su kao ekseri: što više udaramo po njima, to dublje prodiru-Dumas Alexander
    •Ništа nije žаlosnije od stаrcа opterećenog godinаmа, koji osim svoje stаrosti, nemа drugog dokаzа dа je živeo.
    Seneka
    •Zа uspeh svаkog poslа morа dа postoji plаn, dа se tаčno znа štа se hoće, ne dа se eksperimentiše, iаko nаm je to nаcionаlnа osobinа. Trebа mnogo više vremenа dа se utroši nа oštrenje testere, nego drvа seći tupom.
    dr. Zoran Dinđić
    •I tаko moji Američki zemljаci: ne pitаjte štа vаšа zemljа može urаditi zа vаs – pitаjte štа vi možete urаditi zа vаšu zemlju.
    John F Kennedy
    •Sаmozаdovoljаn čovek je izrаslinа nа grudimа društvа
    Maksim Gorki
    •Znаm dа velike istorijske trаgedije često fаscinirаju ljude približаvаnjem užаsа. Pаrаlizovаni, oni ne mogu srediti svoje misli dа učine nešto već čekаju. Dok tаko čekаju, jednog dаnа čudovište Gorgon ih proždere. Ali jа bih želeo dа vаs ubijedim dа čini mogu biti rаzbijene, dа je to sаmo iluzijа nemoći, dа je snаgа srcа, inteligencije i hrаbrosti dovoljnа dа zаustаvi sudbinu i ponekаd je preokrene.
    Alber Kami

    Ako smo “ tvorci “ resavske škole zašto smo raspustili odeljenje prepisivača. A propo o ocenama o našem Telekomu , predpostavljam da neimaoci činjenica lagano uvode javnost u zablude.Ovde ne pomaže “ ne pitajte me za prvu milijardu ( evra ) , kasnije ću sam “ Vlasnik 58% akcija Telekoma nije upumpao nijedan dinar i $ a izvukao samo on zna ( trebao bi ) koliko .Ne treba se upuštati u neke sitne stvari poput giga-mega optike posred auto-bana ( da je vlasnik 58% akcija prekopao „zemlju „zbog optike moš misliti gde bi bili ), podigni poklopac na šahti i do mile volje provlači šta ti treba, pomogni malo konkurenciju ( digni cenu ) oni su i onako naši, opraštanje dugova nije za komentarisanje i kome, ostavljanje samo kor delatnosti pa korporativnu racionalizaciju ( koju sada žele u jednom velikom sistemu )pa blago regionalno širenje da baš niste “ rumuni “ uz školsku dogovornu ekonomiju ovaj sistem u malo bolje uređenijoj državi bio bi duplo isplativ.

    Mislim da naš krem ekonomskih , elektro (naravno i uspešnih po svetu ,dignu malo svest , zato su i otišli ali i da se ujedine gde bi njihova težina bila prava ) uz jedan neformalni front poravimo situaciju .


  46. na 09/02/2015 u 09:59 Бојан

    Ovi za jedan mesec naprave dug veći od naš ukupnog i onda pričaju nama o tržišnoj ekomoniji . Smutnog li vremena…

    http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=02&dd=09&nav_id=956149


  47. na 09/02/2015 u 09:24 Бојан

    @mp
    Iz vaših komentara čovek uopšte ne može da pohvata šta vi stvarno mislite, neko je već primetio da upadate u protivrečnosti. Prvo ste prodavali Telekom samo zato vam se ne sviđa usluga njihovih radnica, pa smo u međuvremenu saznali da su birokratija i politikanti opljačkali ovu zemlju (pare od prodaje Telekoma verovatno neće, dovoljno su pokrali), a došli smo i do zle EU u kojoj svoja razmišljanja slobodno mogu da iznose fašisti, zaboravio sam dal ste se dohvatali SAD (pazite, nadgleda se ko šta piše) … A „provrteli“ ste još mnogo tema i razmišljanja, da vas ne vučem za svaku jotu.
    Čak smo saznali i da jedan naš naučnik sa Berklija pokušava da se uglavi u srpsku skupštinu?!?! Zdrava logika nalaže da kad neko pokušava da se uglavi u skupštinu, u ovom slučaju Jasmina Vujić, treba posumnjati da je prevarant, a ako je prevarant, kako je uspela da prevari Amerikance i dogura do visokog položaja na svom univerzitetu i to u jednoj vrlo ozbiljnoj oblasti, nuklearne nauke.
    I vi meni kažete da ja vas vređam?!?!? Vi vređate moju zdravu logiku. Možete me pljuvati, vući za uši, gađati kamenjem i blatom… ali nemojte da mi vređate logiku, mislim da je koliko toliko zdrava. Mnogo vam je lakše da napišete „Zakon jačeg“, nego da uvijate u oblande tržišne ekonomije, kulturu poslovanja i ostale gluposti, nisam glup da ne kapiram moć. Ali nemojte posle da pišete sve ono što ste posle navodili – nekako je direktno protivrečno. Izaberite stranu. Ne možete biti i bogataš i prosjak.
    Nije mi cilj da se nadgornjavam čija je starija, ali sam u svakom slučaju spreman da „šamaram“ svakog stanovnika Srbije koji bez ikakvog ozbiljnijeg i trezvenijeg razmišljanja prodaje „dedovinu“ zarad fensi gedžeta, ma koliko to izgledalo bez smisla, ma koliko veliki broj istih zaslužio najgoru sudbinu zbog svog odnosa prema toj istoj „dedovini“.
    Svako dobro


  48. na 09/02/2015 u 02:02 mp

    nema niceg romanticnog u nasim ratovima za teritorije na Balkanu par hiljada godina da znamo i pratimo.

    Ali zato ima romanticnog u stihovima Rakica, Santica …

    i ima romanticnog kada padne snijeg na „stari kraj“


  49. na 08/02/2015 u 23:42 grey owl

    Obožavam romantiku.

    četnici, ustaše, balije, šiptari… forever…


  50. na 08/02/2015 u 23:08 mp

    Nadam se da ljudi prepoznaju da poruke koje Srbija dobija ovih dana jesu cist blef. Nema ni jednog razloga da Srbija pristane na bilo kakve dodatne uslove bilo cega. niti oni koji te uslove postavljaju imaju nacina da Srbiju dalje ucenjuju.
    Znaci to je sada igra. Srbija „na putu ka EU“ je izlizana fraza.

    Licni stav je da nemam ni gram postovanja prema EU. Ko vodi danas EU? ne moram da objasnjavam, dovoljno je da stavim ovde link za film Casablanca; Mislim romanticna prica u surovoj stvarnosti; Holivudski ulepsani nacin. Bolje je to nego surova stvarnost nasih osakacenih porodica u NDHaziji, i nasih spaljenih imanja, mnogih bombardovanja Beograda. Kada brojimo koliko puta je Beograd bombardovan, pa ipak preziveli i ljudi idu dalje. Nece ih valjda sada pokolebati nekakav tamo „neoliberalizam“ ili igra kontrole;

    Eleanor Roosevelt je rekla jednom prilikom:“ Niko te ne moze poniziti ako ne pristanes“ – ovo se odnosi na igru kontrole.

    U lepsem okruzenju Rick’s kafana je u stvari bio svet (tada) u malom. Ko su Nemci, pa isti su kakvi su i bili, i onda i sada kada smo mi u pitanju;
    A neki mladji politicari u Srbiji nama pricaju da su oni „prijatelji“.

    U EP-u sedi Ruza Tomasic i Andrej Plankovic; ona je ekstremna Hrvatica, Ustashka porodica sa obe strane, izbacili je iz Kanade zbog nacionalne mrznje, ali moze da ima mesto u EP-u. Kakva je onda to tvorevina?

    Posle svega sto su Srbi pregrmeli samo u poslednjih 100 godina, ne mislim da ih moze „utuliti“ politika iz Brisla, Londona, Berlina ili DC-ija. Mislim ova cetvorka ne misli mnogo o Srbiji ali pokusavaju da upravljaju preko ucena i drugih mekanih instrumenata; E sad kako se postaviti …

    Politika i zivot na Balkanu je „borba neprestana“, samo evo na pr. u SAD nemamo ambasadora vec vise od godinu dana. Dugo vec nemamo dobre diplomate u SAD, mislim od Vladislava Jovanovica nismo videli jakog diplomatu iz Srbije u SAD. (izvinjavam se zbog digresije). ne znam kako je u Evropi, ali kada ste slabi u diplomatiji i politici, onda vam drugi namecu pravila igre i prodaju rog za svecu.


  51. na 08/02/2015 u 21:52 Vladimir Dž

    @spinoza – Zaboravih ono najbitnije.

    Nemojte se puno opterećivati ekonomskim pokazateljima i stvarnim standardom građana. Većina ovde se nadmudrije kako da popravimo neke ekonomske parametre i ostvarima pomake u ekonomiji. Nije sve u ekonomiji i njihovim brojkama. To je za globaliste sekundarna stvar. Ono što je njima najbitnije je najbolje rekao John Rokfeler:

    „Nisam nikad toliko toga posedovao koliko sam toga kontrolisao“

    To je suština svega. Ako kontrola ponekad podrazumeva da ničega ne treba da bude – tako će i biti.


  52. na 08/02/2015 u 21:38 Vladimir Dž

    @spinoza – Зато није ни чудо да се определио да се залаже и пропагира неолиберализам, јер ако је евидентно да је неолиберализам социјално неодговоран, морално неосетљив и економски неефикасан, онда његовим жилама тече неолиберализам.

    Gospodjo ovde ste pogrešili u osnovnoj premisi. Neoliberalizam nipošto nije neefikasan. Od svih oblika kapitalizma on je najefikasniji.

    Međutim, produkte te efikasnosti ne oseti običan narod, već vrlo mala grupa moćnika monopolista koji vode nadnacionalne kompanije. Zato je i stvoren.

    Recimo moj gazda nikad ne bi pristao da mu kompanija bude prisutna samo u Srbiji. On je već prisutan u mnogim zemljama. Sama Srbija je za njega omča koja mu neda da diše.

    U svakom društvu se uvek rodi mali procenat megalomana. Za njih granice predstavljaju životni problem. Za njih nema kraja u ničemu, njihov smisao je samo njihov rast. Nemojmo zaboraviti da se kod pojedinih megaloma moć akumulirala vekovima, sa oca na sina,…. Prokletstvo ove generacije je taj što su se ti megalomani dogovorili posle hiljade godina ratova da poruše granice i podele moć. Obama je jednom to ovako objasnio:

    „…Moramo im dati udeo u stvaranju svetskog poretka kakav bi svi želeli da vidimo…“


  53. na 08/02/2015 u 20:56 grey owl

    Evo neki anglo-saksonski seljaci:
    Senser – The Key (Stacked Up – 1994)


  54. na 08/02/2015 u 20:55 spinoza

    “Потребна је племенитост да би се мислило“ – Платон

    Свако ко је живот посветио економији и економској науци би данас морао имати осећај поражености и неспокојства. Ако је суштина економије добробит друштва и појединца, данас је очигледно да економија није постигла свој циљ. Са тим осећањем промашености, запитаности шта нам је још чинити и одакле наћи снагу да поново покренемо своје идеје а да нас притом не савлада очајање, врло је тешко живети. То стално суочавање са неуспехом може довести до осећаја бесмисла.

    За разлику од господина Катића и господина Душанића код којих се често прочита и чује тај осећај забринутости и неспокоја, ја не видим ни трага тог осећаја код професора Маџара. Он не делује ни забринуто, ни неспокојно, и упркос томе што знам да то пуно говори о њему, мене то веома брине.

    Прочитавши полемику професора Маџара с једне стране и господе Катића и Душанића с друге, добила сам утисак да нам испод радара измиче битна ствар – да ћемо олако огласити безазленим нешто што то није. Брине ме куртоазија са којом пређемо преко нечијих глупости ради њихових година, позиција, титула. Обзири ће нам доћи главе. Респект нас понекад чини слепцима.

    Ако је снага једне полемике у распону њених екстрема, онда је професор Маџар неосновано позициониран на супротној страни од господина Катића и господина Душанића. Он није друга страна дијаметра нипочему. Професор Маџар, по структури своје личности и по начину свог деловања у друштву, је метафора хаоса у коме живимо. Зато није ни чудо да се определио да се залаже и пропагира неолиберализам, јер ако је евидентно да је неолиберализам социјално неодговоран, морално неосетљив и економски неефикасан, онда његовим жилама тече неолиберализам. Питам се: јели љубав обострана? – Дали би се неолиберализам определио за професора Маџара? Дали би га одабрао и коју би му улогу наменио? Легитимно име за његову улогу, које је данас у оптицају у неолибералној номенклатури је usefull idiot. А њихова улога није ни мала ни епизодна, јер с правом неолиберална пошаст рачуна на велику корист од њих, јер они регрутују и индоктринирају нове људе, учећи их шта да мисле уместо како да мисле. И амбијент им идеално иде на руку.

    Ипак, полемика је одавно већ отворена, учесници су позиционирани онако како јесу и учествовати се мора. Задивљујућа је истрајност и темељност којом се господа Катић и Душанић односе у овој полемици, њихови су ставови прецизно изражени, сажети и кондензивани, концентрисани на тему и мотив, дисциплиновани у изражају, како и доликује интелектуалцима који су увек свесни да оно што поручују мора да неокрњено и аргументовано стигне до слушаоца, са осећањем за то да туђу пажњу прво треба заслужити, па ваљано користити и одржати, и оставити простора слушаоцу за размишљање.

    За разлику од учесника Катића и Душанића, на страни професора Маџара се и не назире теза, не дефинише се његова позиција. Може бити да уобличавање његових тврдњи настаје тек у тренутку опонирања туђим ставовима. Допуштам да грешим, јер је понуђен само део његовог текста у коме се реферише на ставове својих противника, али се чини, да управо овај део, у коме се “обрачунава“ са противницима, најбоље показује јесу ли учесници ове полемике заиста противници или су “случајни“, можда “нужни“, противници по избору организатора овог научног скупа. Професор Маџар свесно одбија да јасно дефинише своју позицију и то чини не само тиме да даје нејасне судове, већ и судове који нису до краја категорични нити доследни, у смислу да нешто једном “јесте“ а други пут “није“ и тиме субверзивно измешта полемику из тежишта. Из тог разлога, његовом кривицом, очигледно је да се поруке и са једне и са друге стране дисперзивно мимолилазе, све због тога што професор Маџар не дозвољава постојање комуникацијског ductus-а, намерно не успоставља никакву релацију, намерно претварајући себе и друге учеснике у покретне мете, елузивно се премештајући из једне у другу раван. Тиме губимо увид ко је витез а шта је ветерњача. Такође, може бити да је професор Маџар намерно хтео да задржи дебату у писменом облику а не in vivo, јер би њему било лакше да “први прегледа доказне материјале и на тај начин спреми напад или одбрану“, а и због тога што жива дебата захтева тенацитет и вигилност учесника, а то је ретко умеће.

    У жељи да проверим о каквом је излагачу реч, и дали је то његов постојани манир, погледала сам неколико рецентних излагања професора Маџара, два су била у непрекидном трајању од по 45 минута. Никада нисам видела такав “склад између лика и дела“. Геометрија текста се апсолутно поклапа са геометријом говора. Посебно интригантним ми се учинило реаговање других учесника ових округлих столова, на срећу, фино васпитаних и стрпљивих. У једном од излагања је говорио на енглеском, сасвим пристојним вокабуларом, довољно опсежним да подржи све што је хтео да изложи. А то што је хтео, то је и изложио, удобно се раскомотивши у датој минутажи. Исто као и у писаном тексту – линеарно изговорене реченице у дугом даху, без икакве имопстације, без нужне скале од тихости до жестине, упорно игнотишући слушаоце дајући тиме до знања да су они ту због њега а не он због њих, да је он човек грандиозног selfa, човек са убеђењем, убеђен у све, и да све око себе може убедити у исто. Користећи окоштале реченице у схоластичком маниру, више проповедајући него приповедајући, његово излагање добија таутолошки призвук, тим пре што користи искључиво метод индукције, увођењем нових и нових тема, мицелијумски површно, прелазећи преко њих као да су аксиоми али са стилом препуним сувишне орнаментике као да чипком облачи слона. Правећи љуштуре од појмова и тиме испражњавајући феномене, анестезира слушаоце до кататоничности. Стрпљиво чекајући поенте и закључке, слушалац се нужно пита – Има ли овај човек мишљење? Може ли његово излагање получити некакав његов став? Ангажује ли се он уопште око решавања некаквог проблема и на чему интервенише? Код иритираног слушаоца се буди немир, јер се аргументација онога што излаже не помаља ниоткуда, и осим доказивања да постоји, не доказује ништа друго, па излагање не личи ни на дијалог са собом. Од фактора изненађења, у смислу очекивања радикалнијег става или свеже идеје, се врло брзо одустане. Како и не би, када радикалнији став номинално подразумева дубинско промишљање и утемељење аутономних идеја. Оставља утисак уводничара који је себи дао мало више времена за подужу вежбу из личне таштине.

    Питање мере је питање естетике, то је тачка где се сударају слобода и одговорност. Ваља бити свестан озбиљне игре говора. Ваља писати тек када имаш нешто да кажеш а не када пожелиш нешто да напишеш. Разлика је огромна. Текст који нам је предочен, чак и када је читан максималном пикселажом јер то претенциозно захтева од читаоца, оставља утисак памфлета, херметичне, мумифициране структуре коју ваља брзо заборавити, под условом да превише не замеримо себи на изгубљеном времену у читању.

    Можда то може учинити неутралан читалац, али се питам, дали то треба да уради неко с ким “се обрачунава“ у тексту. У свом интелектуалном боваризму, са академске висине где је ваздух ређи па се човеку лако заврти у глави, професор Маџар се не либи да оцењује и вреднује друге учеснике ове полемике. Из принципа не користим термин “критикује“ јер та активност засигурно захтева сувислију аргументацију које у овом тексту нема. Али његов метод “оцењивања и вредновања“, онако како је од самог почетка изведен – ad hoc, без знања и најаве учесницима, своди се искључиво на манипулацију погрешним интерпретацијама туђих ставова, користећи се дигресијом, мрцварењем и сакаћењем туђих реченица одузимајући им живот, извлачећи их из контекста, спорећи са таквим окрњеним и за његов експеримент прилагођеним полуреченицама, да би без икакве аргументације, увео себе и публику у сумануту реторичку акробатику без заштитне мреже, па се у таквом хаосу и не пребројавају жртве, посустане и преда се свако ко држи до логике, приклони се куртоазном исчекивању да торнадо прође. Веома се често добија утисак да проф. Маџар заиста тешко уочава туђе поенте и да нема баш пуно “стилског“ слуха за иоле креативнији израз, па види и оно чега нема. Није неочекиван и други утисак, да његовој високој стручности недостаје хуманистички тон. Чини се, да га управо та редукција његове личности чини неосетљивим на све што му прозвучи као потсећање на неуспех доктрине коју заступа када је човек у питању – нигде у његовим излагањима неће се наћи да су недостаци неолибералног система довели до девастације човекове личности, до осећања понижености, личне одбачености, хроничне неизвесности, осећаја личне несигурности, губитка самопоштовања, осећаја велике неправде, све из разлога што су поклоници његове неолибералне идеологије прокламовали идеју да је успех или неуспех појединца искључиво резултат његових личних способности и да нема везе са недостацима система. Питам се, дали је професор Маџар икада пробао, као што John Rawls предлаже, да замисли себе у том истом неолибералном саморегулишућем тржишту, шта би он имао да понуди таквом тржишту као аутономни субјект, како би тржиште вредновало његове услуге, каква би му била конкуренција, какав би његов лични положај био, на врху или на дну лествице? Не видим у његовој биографији да је икада био учесник у тржишној утакмици. Не видим ни да има искуства у привреди, у процесу производње, не видим да је своје теорије икада проверио у пракси. Не видим да је друштво у коме живи и ради икада погледао из другог угла, из угла стварања реалних добара. По мом скромном убеђењу, то га делегитимише и дисквалификује у ономе чиме се читавог живота бавио. Његова позиција, његове године га обавезују да своја стручна знања нужно мора потврдити животним искуствима. Не верујем да ико може бити способан за критичко мишљење ако се не отисне у тим реалним водама.

    Налазимо се у колективној авантури где се истина мора ловити за рогове без околишања и сумњивих метафора. Налазимо се у егзорцизму саморегулишућег тржишта и та стихија узима све веће размере и све већи данак. Организације, институције, више нису ентитети, нису структуре, већ постају процеси. У тој елузивност свих фактора на терену, тешко је антиципирати. На тржишту бива жестоко и то осећам лично јер је моја професија директно изложена његовим правилима. Од пулса свакодневних егзистенцијалних проблема ја никада нисам утекла у заклон. И из таквог окулара ми се иступања професора Маџара не чине нимало безазлена јер ми се чини да се нико не осуђује да му макар нежно поручи да је vanishing factor, да исцрпљује туђу драгоцену енергију која би вукла напред, јер он и његова клика сервилних помагача из академске јавности регрутују и индоктринирају младе људе учећи их шта да мисле уместо како да мисле. Време је за нове парадигме, од аскезе, па више и даље. Професор Маџар тера академску моду лежерно, производећи нове теме чиме итекако маскира лошу друштвену дијагностику. Не замерам му преобраћења и интелектуалне пребеге јер ми није неочекивано да нове идеје облачи лако као нова одела.

    Наше идеје почивају увек на нашим принципима. Наши принципи су наше утемељење, наш прави “штоф“, наша права “тежина“. Зато је професору Маџару лако пратити моду јер његова тежина не варира.


  55. na 08/02/2015 u 20:53 mp

    @ Ivan; Moramo da pitamo prava pitanja, samo sto nasi profesori nisu na to navikli. Da vidimo sta ce prof. Madzar da odgovori. M. Dinkic bi rekao da ja postavljam uopstena ili povrsna pitanja, nesto tako.

    Pazljivo pratim stanje u nasim preduzecima i to ne od juce, vec tri decenije koliko eto radim, od studentskih dana do sada. Mislim da sam novinarima Politike pisala o Bakinoj tajni kao ocajnom primeru kako se urusava dobra ideja i dobar poslovni program, a desilo se u Srbiji.

    Potpuno je proslo NEzapazeno a trazilo je javnu raspravu. Da vidimo zasto je Bakina tajna prodata hrvatskoj firmi; I nista. Novinari Politike nisu smeli da napisu ni yotu. Toliko o kvalitetu pisanja nasih najboljih novina.

    Nas gusi opasna birokratija i korumpirana politika, Nije bilo tako pre makar ne na SFRJ nivou, znam jer mi je mati radila ceo vek u drzavnoj sluzbi prvo Kabinet pa onda SIV; tadasnje sluzbe sve od pedesetih do kraja osamdesetih su bile mnogo bolje organizovane i odgovorne; Sa Milosevicem je pocelo urusavanje, on je uzurpirao gde god je mogao, nije bilo milosti. Tako je njegov brat B Milosevic dosao u Ineks, i onda su poslovi koje su Ineksovci u Rusiji stvarali godinama poceli da odlaze kod Karica; To je samo jedan primer, a primera ima na stotine;

    Ne mozemo da krivimo generacije pre 1990e oni su radili najbolje sto su mogli i bilo je i odgovornosti i poslovnog morala, makar ono za sta ja znam, ali onda je pocelo urusavanje ..

    Evo jos jednog nelogicnog primera sto znam iz prve ruke. U pokrajinskoj vladi postoji kancelarija za nauku. Nju vodi izvesni Vlada Pavlov koji je bio konzul u NJujorku i koga licno poznajem. Nikako mi nije jasno kako moze istoricar da vodi kancelariju za nauku i tehnoloski razvoj; Kada je trebalo ovde da odradi nesto za opstu stvar, VP je izgresio, i od opste stvari ne bi nista. Onda je stigao otkaz i onda su mu nasli drugo uhlebljenje, a sto ne bi VP bio ono sto je i ucio, profesor istorije, moze mnogo toga, ali nije za katedru za nauku. Ne ide.
    Kada se to dogadja u Vojvodini, sta moze da se dogadja u Pirotu ili u Novoj Varosi?

    Mi se borimo protiv birokratije koliko mozemo, ali to je prava viseglava neman jer su u pitanju interesi. Birokratija, partokratija i politicari se bore za opstanak, za razliku od nas obicnog sveta, oni odlicno plivaju u zabokrecini srpske stvarnosti. Jer u Srbiji sto si gori kao covek, to si vise na lestvici, ali do neke tacke. Uzmite za primer ministra zdravlja ili ministra ino poslova.

    Borba sa birokratijom je „borba neprestana“ po Njegosu. I na kraju guslari su odlicni, nase se bitisanje na Balkanu ocuvalo bas uz gusle.


  56. na 08/02/2015 u 19:56 MP

    @ Sova

    Posto vi cesto dodajete „links“ evo dodajem i ja, da bude digresija u odnosu na vase raspolozenje koje je prilicno sivo. Nije to dobro.

    evo malo muzike na francuskom za promenu:

    Jedna tema o kojoj se malo prica jeste sta se dogadjalo u Berlinu odmah posle drugog rata. Svasta je bilo tamo, a mi o tim dogadjajima i ljudima znamo malo. Mislim da je pok Kijuk pominjao na predavanjima; Ima vise knjiga na tu temu, mislim da je vazno da se zna iz opste kulture, i znanja istorije.

    Postoji novela Dzozefa Kenana „Good German“ nesto tako. Knjigu nisam citala ali sam videla film sa Clooney-em i Blanchett (ona je odlicna glumica) kazu da je knjiga bolja, da je film onako, sve jedno to je jedna snazna prica; ako mozete obavesno pogledajte film.


  57. na 08/02/2015 u 18:42 MP

    @ Bojan

    Vi nikako da se oslobodite vredjanja NEistomisljenika. Procitajte jos jednom vas komentar i podvucite koliko puta ste me uvredili. Da li mozete da polemisete a da NE vredjate sagovornika?

    Licni i opsti interes, nemojte da me vucete da pocnem o tome …Ne znam nikoga sa ETF-a kome licni interes nije na prvom mestu. Ovde mislim na one sa ETF-a koji se pojavljuju u javnosti ukljucujuci i prof Smiljanic koju je na ministarsko mesto predlozila J. Vujic a koja sada trazi da se preko Dveri ubaci u skupstinu.
    Naivni Obradovic je predstavlja kao „lidera Srba u rasejanju“ sto naravno nije tacno jer mi u rasejanju smo toliko podeljeni da je prosto otuzno.

    Dajte mi jedan primer gde ste Vi licno nesto doprineli za opsti interes. Molim Vas. Da dam predlog da se Telekom popravlja mogu samo kao posmatrac sa strane. Ne moze niko sa strane da predlaze nesto a da nema uvid u podatke poslovanju. Moze uopsteno ali to nije to. Zasto onda postoje ljudi kao N Katic na primer vec da analiziraju i savetuju u raznim oblastima. To je gospodine uska specijalizacija sasvim prirodna u ovom nasem svetu u kojem zivimo. Saveti sta i kako za Telekom je pitanje za iskusne savetnike na tom polju.

    Da ste kao ja g. Bojane dobili otkaz, morali biste negde da odete ili negde da ostanete; Koje opcije mogu da budu? Znate kako se pravi karijera za zenu na ekonomskom fakultetu u Beogradu na pr.? Ili kako zene mogu da napreduju profesionalno u Srbiji? Zar mislite da je lako biti emigrant u zemlji koja je vrlo negativno raspolozena prema zemlji iz koje ste dosli. U stvari ja sam Jovan bez zemlje jer moji roditelji i preci i nisu iz Srbije.

    Da necu mozda da molim MDJ da bi da uhlebljenje na Cetinju odakle mi je majka na pr? Ili da trazim od Muslimana da me zaposle u BIH federaciji, vec da ostanem negde u belom svetu, jer seobe jesu deo naseg nacionalnog bica.

    Zanimljivo je da ljudi u Srbiji uvek polaze od sebe, ali nikad se ne stave u polozaj onog drugog.

    Ozderavanje je odvratna rec i NE prilici ljudima koji skoluju nove mlade kadrove.
    Sto se tice Telekoma, bilo bi suludo boriti se da privilegovani ostanu privilegovani i da budu ovakvi kakvi su sada. Neka Telekom spusti cene, poboljsa uslugu, unapredi poslovanje, usavrsava infrastrukturu, siri posao gde moze i slicno.

    Takodje valjda da pocne da pomaze ugrozene, gladnu decu ima ih oko 30 hiljada u Srbiji koji imaju samo jedan obrok na dan, znate nije samo nobless oblige nego i „privileged are obligated to give“ ali ne u fond D Nikolic, nego direktno ;

    E tek kad to poradi Telekom, da vidimo da se trude kao sto se svi trude od prodavca meda na Kalenicu, do cistaca ulica u Beogradu, od cuvara ambasade do med. sestre u Domu zdravlja, mehanicara u garazi i slicno, kad to vidimo, e onda ce ovakvi kao ja reci: „Evo ovi ljudi se bore, nisu nadobudni i bezobrazni, trude se.“ Takve ce svako podrzati.

    Sto se tice zle, nevaljale zemlje u kojoj ja zivim, za zenu je ovo mnogo bolje resenje jer u Srbiji je strasno tesko biti zena i ziveti. A svako se trudi da zivi kako najbolje ume i zna.

    I na kraju Bojane, odakle vam da bih ja uzela proviziju kada nemam veze sa prodajama preprodajama firmi u Srbiji. Vi ste na pogresnoj adresi. Mozda ste mislili na Beka i Miskovica, na Salford i Danube food group i slicne, M. Kostica? oni su verzirani u tome sto vi pominjete. Sedite pa razmislite ko u Srbiji uzima provizije? nisam od tih.

    Ko je stvarao Telekom neka se bori za njega. To je casno. Moji su bili drzavni sluzbenici ceo zivot, ali te drzave za koju su se oni borili vise nema.

    Red one je sam pisao da je uzeo Telekom za usluge koje mu trebaju, na osnovu cega sam zakljucila da ima poslovni interes i saradnju; Ne znam sta je tu sporno.


  58. na 08/02/2015 u 18:38 grey owl

    @ Ivan K.

    U srednjem veku, u Evropi – pljačka i izrabljivanje su bili kanonizovani.
    Ko je bio nesaglasan sa svetom crkvom, završio bi na lomači.
    Počelo je sa spaljivanjem Aleksandrijske biblioteke, kasno-antička Kristalna noć.

    Da parafraziram Štulića:
    Evropo moja,
    budi mi ponosna
    i dobro mi stoj…


  59. na 08/02/2015 u 18:24 Vladimir Dž

    Iz knjige The Ascent Of Money (vezano za lihvarstvo). U ovoj knjizi nisam našao toliko podataka da su lihvari zapravo bili zabranjivani i proganjani. Valjda zato što je knjigu pisao globalista.

    There was a good reason why Venetian merchants had to come to the Jewish ghetto if they wanted to borrow money. For Christians, lending money at interest was a sin. Usurers, people who lent money at interest, had been excommunicated by the Third Lateran Council in 1179. Even arguing that usury was not a sin had been condemned as heresy by the Council of Vienna in 1311-12. Christian usurers had to make restitution to the Church before they could be buried on hallowed ground. They were especially detested by the Franciscan and Dominican orders, founded in 1206 and 1216 . The power of this taboo should not be underestimated, though it had certainly weakened by Shakespeare’s time.

    In Florence’s Duomo (cathedral) there is a fresco by Domenico di Michelino that shows the great Florentine poet Dante Alighieri holding his book the Divine Comedy. As Dante imagined it in Canto XVII of his masterpiece, there was a special part of the seventh circle of Hell reserved for usurers.

    Ako je neka uteha ovima koji se muče sa kreditom to može biti ova poslednja rečenica da će mu zajmodavalac završiti u Sedmom krug pakla.


  60. na 08/02/2015 u 18:16 Влада

    Ако Србијагас толерише не плаћања разних фирми и топлана и сам признаје да наплаћује само 50% испорученог гаса, да ли је то доказ да је на снази либерални концепт економије или државни интервенционизам?
    Ако Народна банка води овакву монетарну политику, да ли је то доказ да је на снази државни интервенционизам или либерални концепт?
    Опште прихваћена неолиберална мантра свих политичара и новинара су стране инвестиције као рецепт изласка из кризе. Главна замерка страним инвестицијама је изношење профита изван земље, тако да осим смањења незапослености и повећања БДП-а нема неке дугорочне велике вајде. Примењујући такав концепт држава интервенише тако што плаћа за сваког запосленог радника страним инвеститорима, даје им бенфицирану цену струје, ослобађа плаћања доприноса на раднике, прави другу траку пута, гарантује за кредите… Тако да од нам од “инвеститора“ остаје само повећање БДП-а, све друго ми плаћамо. Чему нам онда служи сво ово млаћење…па, само да се можемо више задужити, на основу повећања БДП-а, и пропагандно, да смо остварили нешто зашта смо убедили јавност да је само по себи добро.
    Дакле, ми користимо државни интервенционизам да би применили неолиберални концепт.
    Неолиберализам усвајамо колико нам траже страни кредитори, а кредити нам требају да одржимо постојеће стање.
    Државни интервенционизам нам служи да одржимо постојеће стање.
    А постојеће стање одржавамо да бисмо се одржали на власти.
    Професор Зец поставио много теже питање нашем друштву, на које нема одговора, од питања који концепт је овде на снази и који је начин превазилажења овдашњих економских проблема.
    “Да ли дужник треба да плати дуг?“


  61. na 08/02/2015 u 17:18 Ivan K.

    @ Grey Owl . У Средњем Веку у Европи, лихварство је било маргинализовано и сматрано срамним.


  62. na 08/02/2015 u 17:15 Иван Н.

    Simpatični TheRedOne,
    Hvala Vam na hvali moje ludosti.
    Znači da nešto vredim, makar kao spin doktor.
    To mi uvaženi Nebojša nikad nije rekao.
    Iako sam to očekivao upravo do njega.
    Još da me Vučko plaća gde bi mi bio kraj, al´ bi izgubio slobodu, u tome je kvaka.
    „Sad sam Hamletovski u dilemi!“
    Pozdrav


  63. na 08/02/2015 u 17:00 grey owl

    @ Andrej

    Nema problema. U malim rasprodatim kolonijama, vojska nije potrebna. To se ukida. Policija i javne službe postaju instrumenti korporacijske uprave.

    To se sada najbolje vidi na primeru javnog prevoza u Beogradu, u kome ima mnogo nagurane sirotinje. Ona će biti izopštena a sistem se reorganizuje tako da otima što je moguće više od onih koji mogu da plate. To je paradigma – tako će biti sa svim resursima. Energija – samo za pogone i plantaže u vlasništvu korporacija. Ostali će crkavati, pošto neće moći da pokupe ni granje – šume će biti u nečijem vlasništvu.

    Pobuna ili otpor? Prošle godine je održan Pride – bio mi je zanimljiv zbog jedne očigledne stvari. Murija je opremljena kao vojska, i ima je. Sada se vežba u suzbijanju konkurencije – tržište narkotika. U budućnosti obezbeđivanje resursa i kontrola geta. Kao u Brazilu ili Meksiku.

    Dobrodošli u Srednji vek. Enjoy…


  64. na 08/02/2015 u 16:46 Иван Н.

    Uvažena MP,
    Citiram Vas“Moje pitanje za prof. Madzara a i za N Katica je zasto Srbi nisu u stanju da organizuju ni jedno ozbiljno i vece preduzece da ono moze da radi i funkcionise.“
    Postavili ste jedno od najboljih pitanja otkako pratim ovaj blog.

    Usudiću se da pokušam dati kratak, ali i objektivno obrazložim odgovor.
    Prvo otvaranje malih i stednjih preduzeća je ovde gotovo nemoguća misija. Zakonska regulativa užasna. Možete imati odličnu ideju izvanredan projekat obezbediti deo finansija ali džaba.
    Onaj ko razmišlja na tu temu, kaže ovako: „nama sve treba, tržište je gladno domaće kvalitetne robe“. Počev od kvalitetnih cipela do prirodnog soka od malina /nekadašnji Budimkin/. Dobru ideju počinje da sprovodi u praksu. Projekat realizovan počinje proizvodnja. Treba vremana da se osvoji trzište, Treba vremana da se uskladi proizvodna dinamika, otklone uska grala, eliminiše nepovoljan ljuski faktor i još sijsaet sitnica. Taj proces prilagođavanja traje oko dve godine da bi preduzeće trajalo otprilike jedan radni vek oko 40-etak godina uz neprekidno poboljšanje tehnologije proizvodnje, otprilike na svakih 10-ak godina menjati proizvodnu liniju.
    Za dve godine u ovakvim uslovima kada je preduzetnik prepušten samom sebi, mitu, korupciji, velikim poreskim opterećenjima nema načina da opstane pošteno. Tamo gde dođe preduzetnik svi u njega gledaju kao u kravu muzara. Niko ne poštuje njegov rizik napor da u toj zajednici stvori šanse za napredak
    Ovo bih potkrepio lepim primerom jednog našeg gastarbajtera koji je ceo radni vek proveo u inostranstvu i stečeni kapital investirao u odličnu ideju, da bi mu se unuci vratili na dedovinu, počeo sa radom na sajmovima dobijao priznanja za evropski kvalitet ali uzalud nagomilani problemi u poslovanju ga nateraše da stavi katanac na kapiju i vrati se odakle je i došao da živi od svoje penzije. Eto to je istina.
    Mnogo je lakše dati sredstva iz fonda za razvoj i montirati žičaru za skijaše na trasi gde godinama nama snega. A milioni evra odoše u vetar.
    Sada je vas pitam ko to plaća, Odgovor NAROD (ova velika slova Narod nisu vrisak već vapaj) preduzmimo nešto da se ne bi zaista sveća utulila kako Andrej reče).
    Srdačan pozdrav u nedeljno veče


  65. na 08/02/2015 u 16:31 TheRedOne

    Vidim na TVu kako nam premijer svaki čas izleće iz televizora i ima neka vrlo čudna visoko filozofska i ekonomska mišljenja o svakoj temi. Nekako stičem utisak da se i ovde pojavljuje pod nekim pseudonimom.


  66. na 08/02/2015 u 16:19 grey owl

    Srbi i druga plemena mnogo vole gusle. A guslari mnogo falširaju.

    Što reče jedan moj poznanik, urednik u tiražnim novinama:
    „Nikome više ne treba kvalitet…“ (to je bilo još 2006-7.)


  67. na 08/02/2015 u 16:11 Бојан

    @MP
    U međuvremenu, dok sam pisao komentar, vi ste konačno počeli da koristite zdravu ljudsku logiku umesto ekonomskog teoretisanja i ličnih sujeta.
    Ima nade 🙂 🙂


  68. na 08/02/2015 u 15:57 Бојан

    @MP
    Kao prvo, vi ste lični interes (nezadovoljstvo uslugom) nadredili opštem interesu ljudi koji žive u Srbiji. Tu pada svaka dalja diskusija, ne zanima me da vas ubeđujem u bilo šta. Telekom u kompletu niste pravili ni vi ni AV ni BT već svi ljudi koji žive u ovoj tunguziji, naročito generacije naših roditelja i njihovih roditelja. Poznata je jevrejska poslovica: Ne kupuj kuću od onoga ko je pravio već od njegove dece i vi se tu vrlo jasno uklapate. Pitao sam zašto po toj logici ne bi prodali državu pošto su političari nesposobni da upravljaju mnogo manjim preduzećem od države. Mada je sasvim jasno da je ustvari država prodata, samo je sad stvar da se u njoj proda ono što tu državu može koliko toliko da održi, čitaj profitabilno je.

    Ni jednog momenta vas nisam čuo da ste predložili kako da profitabilno preduzeće unapredi svoj rad, a prostor za to je enorman. Naravno to vas ne zanima, vi ste nezadovoljni uslugom, vi želite da Telekom po mogućstvu nestane. Toliko o vašoj stručnosti. Radim na fakultetu i meni se ne pozivajte na titule. Iz iskustva… svako pozivanje na titulu je klasično diskreditovanje samog sebe, pokušaj lažnog samouzdizanja, ko god se ne poziva na titulu je daleko veći stručnjak. Zato nije ni čudan vaš nobles i zgražavanje na terminom „ožderavanje“, a namerno sam ga upotrebio, jer dolazite iz zemlje koja nema problema da bombarduje „divljake“ širom sveta koji ne kapiraju tržišnu ekonomiju zemlje koja ni ne zna koliki joj je dug.
    Ali zato „ožderavanje“ – Sačuvaj me Bože ovakvih divljaka

    Ne pravim se da sve znam, ali nisam ćorav, pri tom svoje lično nezadovoljstvo Telekomom (raskinuo sam jedan ugovor sa MTSom pre par godina, sada imam BOX paket u Telekomu) ne mogu da podredim nečem daleko kompleksnijem za šta, kao neko ko na svet ne gleda samo kroz novac, osećam da je jako bitno za ovu zemlju. Problem Telekoma je jako usko povezan sa sposobnošću upravljanja onih koji na izborima „uzjašu“.

    Predmet ovog teksta je diskusija dvojice ekonomista, gde jedan doktor ekonomije, ničim dokazan, objašnjava jednom magistru ekonomije (nisam ga čuo da je to ovde pomenuo) koji se dokazao očigledno kako pojma nema (parafraziram). Pri tome je dotični doktor zajedno sa svojim asistentom (M. Dinkić) i ostatkom „klape“ uništio ekonomiju ove zemlje, a da on i „drugari“ pri tom nisu ni na jedan način nisu sledili sudbinu ljudi čije su živote pretendovali da uređuju…. čak naprotiv, izlaze bogatiji nego što su bili. I to je osnovni razlog zašto ja nemam ni grama respekta prema ljudima iz oblasti ekonomije, jednostavno vi, za razliku od ostatka nas, iz svakog posla izlazite „dobri“. Retki pozitivni primeri, nažalost ne mogu da me razuvere da vi, ekonomisti, uopšte znate čime se bavite. Vaš posao je očigledno alhemija.

    Uzgred, komentatoru TheRedOne ste zalepili da ima poslovni interes sa Telekomom, ne znam na osnovu čega ste to protumačili. Po toj vašoj logici kakva god da je (a vrlo je jasno da je logika neslaganja), obzirom na to što pričate da radite u SAD, moglo bi se reći da je vaš poslovni interes da se proda Telekom zato što ćete na neki način učestovati u toj prodaji i uzeti određeni proviziju. Ajd da probamo koristimo logiku na bilo koji način, pa i na izvrnut…

    Svako dobro


  69. na 08/02/2015 u 15:21 Andrej

    @Иван Н.

    Nije mi bila namera da moj post shvatite kao tvrdnju – vise kao privatno misljenje. Cime to argumentujem? Pa tesko da cu imati bilo kakve tvrde dokaze – vise se oslanjam na iskustvo i posmatranje dogadjaja. Prosla vlada je prekinula aranzman sa MMFom i vise je nema. MMF treba da overi planove ove vlade za koju nedelju. Do kraja godine Telekom ce biti prodat. Taj novac ce otici za ‘vracanje skupih kredita’ i ‘pokrivanje deficita’ – znaci ni u sta. Sledece godine sledi ‘reorganizacija’ EPSa. Odavno se vec RFE pominje kao ‘strateski partner’…

    Nakon ovih resursa, ja ne vidim bilo sta u Srbiji da ima vrednost tog reda velicine. Tu ce prestati interes bankara da nam finasiraju deficite, a tada ce vec usledeti neka forma bankrota kakvu smo kroz istoriju imali vec vise puta. Tu ne mislim na javno objavljivanje, vec na mekaniji pristup – inflacija, pa kasnjenje plata i penzija, neuskladjivanje, topljenje deviznih rezervi, i sto vec posledicno ide.

    To sam mislio pod ‘ugasiti svetlo’. Nemojte me pogresno razumeti – da prodajemo resurse da bismo startovali industrije koje imaju veci prinos i zaposljavaju vise ljudi ja ne bih rec rekao. Da prodajemo samo servis i tu ne bih nista rekao. Ali kada prodajemo monopole privatnim kompanijama to je svesno potcinjavanje javnih interesa privatnim. To neko radi svesno i namerno a onda je dobro pitanje zbog cega.

    Sto se samog Telekoma tice, da li mozete da zamislite da ce komunikacije nase vojske, policije, drzavne uprave i javnih sluzbi ici preko infrastrukture pod kontrolom stranih kompanija? Da li samo ja tu vidim problem?


  70. na 08/02/2015 u 14:16 MP

    Skromnog sam misljenja da je Telekom imao i sve resurse i sve vreme na raspolaganju da se organizuje u bolje preduzece koje ce pruzati solidne usluge svojim korisnicima. To se nije dogodilo do danas. Imate sve uslove i ne tezite da budete sto bolje preduzece. Zasto je to tako?

    U mojim kritikama na racun telekoma mislim na njihovo poslovanje sa strankama u domenu mobilne telefonije, fiksne telefonije i interneta. U sve tri oblasti usluga je ocajna. Vidim da svaku informaciju koju vam daju, neciji telefonski broj, bila koja informacija, sve se naplacuje. Moje pitanje direktorima Telekoma jeste sta vi gospodo uopste radite? Posto je Srbija mala zemlja, a monopoli EPS, Telekom, Vode, razna komunalna preduzeca i mnoga druga javna preduzeca koja su monopoli, evo i groblja, moraju biti preduzeca sa socijalnom odgovornoscu, Znaci njihove cene u takvim uslovima moraju biti umerene i podnosljive za prosecne stanovnike. Naravno da je to u srpskim uslovima cista utopija, jer taj koncept oni koji vode preduzeca NE razumeju, ali je nuzan da bi se normalizovali uslovi zivota u maloj Srbiji. Optimizacija uz umerene cene. Jasno je svakom da Telekom NIJE takav, da EPS nije takav.
    Austrija nijje daleko. Zar se nije moglo od njih uciti sto se tice organizacije rada i poslovanja ovakvih preduzeca (utilities)? Nije jer mi smo tako malo spremni da ucimo od drugih.

    Moje pitanje za prof. Madzara a i za N Katica je zasto Srbi nisu u stanju da organizuju ni jedno ozbiljno i vece preduzece da ono moze da radi i funkcionise.i da bude uspesno na dugi rok? Na moje veliko cudjenje tako su razvalili Ineks i Geneks na primer da je to bilo NEverovatno. Imate dovoljno predatora u Srbiji koji ce za svoj profit da razvale firmu u kojoj su radili i da ne trepnu.

    Secam se Ineksa gde sam se zaposlila posle Dubrovnika 1990e. Kada su mi platili neke kurseve u Parizu, vec su pocele spletke. Onda je bilo: „Ti ces stan da dobijes, tek za dvadeset godina“ Kada se setim tog vremena prosto mi pripadne muka. (Mislim to je moje iskustvo). Kada sam otisla na neplaceno i na postdipl. u SAD o svom trosku i svom radu, poslali su mi otkaz 95e nepotpisan iz pravne sluzbe na bledom papiru. Sacuvala sam taj otkaz. Koliko je ovakvih prica u Srbiji? Nisam bila plemenski pripadnik iz Uzica, ne zavijam kad pricam i slicno, dosla po regularnom konkursu; I tako kako je bilo trudila sam se najbolje sto sam mogla dok sam tamo radila. Samo o tim godinama mogu da napisem knjigu. Jedino sto sam tada imala odlicne sefove, ne sve, ali one direktne. Bilo je u Ineksu vrednih i korektnih, ali je bilo dosta i ovih drugih.

    Moje sledece pitanje za prof. Madzara je zasto je propala nasa tekstilna industrija? Pre jedno 18 meseci na portalu NK smo raspravljali o deficitu platnog bilansa. Srbija je kratka oko dve milijarde evra u razmeni sa svetom;

    Kako da se eliminise deficit u razmeni sa inostranstvom, i onda ostane samo dve milijade budzetski deficit? Takodje kada bi Srbija vise radila i budzetski deficit bi bio manji, ako ostali parametri ostanu isti. Gde je nestala milijarda dolara od tekstilne industrije sa kraja osamdesetih? Niko ne zna. Srbija kupuje kineski tekstil? Zasto? Kad Kinezi stignu „do Morave“ Srbija ostane kratka nekoliko milijardki dolara.

    Samo pre dvadeset godina, bili smo u boljoj situaciji, daleko boljoj, zasto je sada ovako? je pitanje za prof. Madzara.Globalizacija NE moze biti odgovor.

    U stvari vrlo je jednostavno. Ne mora da se uvozi cvece iz Holandije, brokoli iz Italije i slicno. Moze da se poveca poljoprivredna proizvodnja za oko milijardu evra, moze tekstilna industrija da se poveca za oko 500 miliona, sve to moze, a zasto nije? Moraju da se uvedu carne na uvoznu robu koja Srbiji NE treba, e ali ako to bude, Davenport ce to spreciti. On hoce Srbiju kao jeftino trziste rada i konzumente Eu roba. Davenporta NE interesuje da Srbija napreduje, a on se u Srbiji pita mnogo.

    Da li Srbi treba da potrose milijardu dolara na turisticka putovanja. Mislim mnogi dizu kredit da bi isli na letovanje i slicno? Da li imate predstavu koliko je to glupo. Moze Srbija bez putovanja u inostranstvo jedno dve godine zar ne? Kolika bi bila usteda?


  71. na 08/02/2015 u 14:04 Nemirni

    Razumem da smo malo skrenuli sa teme. Zašto se prodaje Telekom je prosto pitanje koje ima prost odgovor, a odgovor je dao neko već u prethodnim komentarima, ako se ne varam.

    Jedini razlog je zaokruživanje tržišta telekomunikacija, i ništa više. Drugim rečima, stvaranje monopola nad jednim većim regionom jugoistočne Evrope. Ko želi monopol? Možda je bolje pitanje, ko ga ne želi?! Stvaranje monopola je suština globalizovanog kapitalizma, koji nije ništa drugo do eufemizam za neokolonijalni imperijalizam. Svi znamo šta se dešava kada jedna strana ima monopol na tržištu bilo kojeg dobra. Pogotovo ako je taj monopolista strana firma čiji je jedini motiv profit za sebe i matičnu zemlju.

    Paradoks ovde je da će kupac Telekoma biti državna firma, iako se proces prelaska vlasništva naziva “privatizacija“. Još nam vlasti prodaju priču kako je doba samoupravnog komunizma prošlo, a sa druge strane maltene jedinu profitabilnu domaću kompaniju prodaju drugoj državi!

    Jedan broj komentatora ovde ne želi da vidi haos koji nam se sprema na duge staze. Pa šta ako Srbija dobije XYZ evra za prodati Telekom, EPS, Železaru? Živeće još koju godinu od tih para, dok je ponovo ne sustignu nagomilane obaveze koje unapred ne može da izmiri. Jedine kompanije koje su stvarale neku dobit će biti u rukama stranaca, sve ostalo, od domaćih dobavljača, pa do kćerki firmi, propasti će za nekoliko godina. I šta onda? Šta onda, gospodo zagovornici prodaje svega što vredi zarad vrećice papirnatih dolara/evra?

    Ili još slikovitije da objasnim. Šta Srbija zapravo dobija prodajom ovih kompanija? Ako uzmemo da ECB ili MMF mogu bilo kada, u bilo kojem trenutku da naštampaju/učitaju elektronski XYZ količinu FIAT novca potrebnog za, recimo kupovinu neke realne aktive bilo koje zemlje koja ima dovoljno marionetsku vlast da to prihvati, ko profitira od takve transakcije? Na ovo možete i sami da odgovorite, lepo sam Vam dočarao.

    Ako je neko propustio, upućujem ga/je na vest da Vojska Srbije otvara tender za prodaju vojne tehnike, naoružanja i opreme, baš u trenutku kada treba da se proda jedno vrlo važno strateško preduzeće. Čik pogodite ko je krajnji kupac? Ajmo Jovo nanovo.

    Srdačan pozdrav komentatorima i domaćinu. Zaista je lepo nedeljno popodne.


  72. na 08/02/2015 u 12:05 Иван Н.

    @Andrej
    Ništa mi novo niste rekli osim stvaranja straha uzrokovanog upozorenjem gašenja svetla.
    Molim Vas obrazložite ovu vašu tvrdnji da ne bi billa šuplja kao što je sada.

    „(p.s. Kada u postovima pisete reci velikim slovima to se obicno shvata kao vikanje. Molio bih da se vodi racuna o tome jer se bez potrebe dize tenzija.)“

    Ja Vam se izvinjavam na maltretiranju bubnih opni.
    *To o velikim slovima i vikanji je neutemeljena tvrdnja koji slabi komentatori koriste pri nemoći obrazloženja protiv stava.
    Pre će biti da reči napisane VELIKIM slovima izazivaju vizuelno skretanje pažne na pojam nego na fonetski neprijatan zvuk.

    Prijatno nedeljno popodne


  73. na 08/02/2015 u 11:51 Ivan K.

    Захваљујем се Огњену на линку за dvogled.rs и на аргументима у даљој економској дискусији.

    @ mp Рекли сте, између осталог

    а) Mi se borimo da Telekom ostane srpski. Dobro to je noble namera […]

    б) Posle ovog iskustva u Beogradu kao ekonomista, ….. mislim da treba da se proda jer ovakav kakav je u oligopolu, sa losom uslugom nije koristan gradjanima Srbije.

    в) moj licni stav je da me NE zanima sta ce biti sa Telekomom

    Чини ми се да у овим изјавама има врлудања и противречности.

    Ваша ствар! Евентуалне грешке је могуће и треба разумети, јер су околности комплексне.

    Што се тиче става (б): Ако се још држите тог става од прекјуче, имам питање: Који су рационални основи да се верује да би нови власници направили Телеком кориснијим грађанима Србије? Колико су досад западни управљачи предузећа у Србији побољшавали однос према српским странкама? Препоручљиво је да се и то питате, сви ви који живите у Србији.


  74. na 08/02/2015 u 11:13 Andrej

    Mislim da ovu raspravu o Telekomu vodimo van konteksta. Ova vlada je tu i ima podrsku da bi prodala Telekom i EPS (ili njegov najbolji deo). EPS mora Nemcima da nam cela energetika ne bi bila ruska. Nakon toga mozemo da gasimo svetlo…

    I vidim da ucesnici stalno porede Telekom sa VIPom i Telenorom. Ako hocete samo mobilnu telefoniju da poredite skocentrisite se na MTS, ne na ceo Telekom. Problem oko prodaje nije u MTSu nego u fiksnoj telefoniji. Sto se samog MTSa tice i ocene njegovog rada najbolje vam govore podaci o broju korisnika – cisto trzisni princip, zar ne?

    (p.s. Kada u postovima pisete reci velikim slovima to se obicno shvata kao vikanje. Molio bih da se vodi racuna o tome jer se bez potrebe dize tenzija.)


  75. na 08/02/2015 u 09:38 Иван Н.

    Telekom kao metafora gneva
    Moj obračun sa zabludom.
    Problem Telekoma je na sajt postavio domaćin. Tako je, činjenično. Bespotrebno se rasprava prelila van ustaljenog toka i argumentovanih podataka.
    Svako je donekle u pravu sa svog stanovištva, mislim na prodati ili ne prodati?!
    Korisnici usluga su nezadovoljni i njhovi argumenti su neosporni, po principu; `potrošač je uvak u pravu´.
    Druga strana tvrdi da Telekom ima strateški značaj za državu i prodajom Telekoma prodaje se i država. Pretpostavljm da je tu u pitanji više neki skriveni i jasno ne definisani motivi. Pod tom tvrdnjm se krije namera zadržavanja postojećeg stanja, ne menjanja ničega, a motiv je sprečiti gubljenje ličnih pozicija i privilegija.
    Lično mišlenje, o nužnoj prodaji, prosto pitanje:“kako podeliti penzije u narednom kvartalu“. Ko na ovo odgovori pametno, skidam kapu.
    Svi u ovoj državi nešto traže a kasa prazna.
    E to što je prazna i kako je napuniti je pravo pitanje za debatu.
    Žašto?
    Država nema novca za normalno funkcionisanje, Povoljna zaduživanja su presahla. Kamate i do 9% za uzimane nepovoljne kredite pristigle za otplatu. Nesrazmerna potrošnja u odnosu na privrednu aktivnost koja jedino može da stabilizuje krizu i dovede je u normalne okvire.
    Sve su to razlozi za prodaju.
    Lično mislim da su stvari došle dotle da se nema kud i da je to jedino rešenje za produženje funkcionisanja rasklimanog državnog mehanizma, zvanog Srbija.
    Stvari koje iznosim su misaone konstrukcije nastale iz razgovora sa svojim kolegama i radnicima koji su već u penziji i koji objektivno iznose činjenice. Izvori saznanja su mi ljudi koje Telekom preko sindikata pritiska da idu u prevremene penzije uzimajući solidne otpremnine.međutim ljudi se opiru jer im je bolje nego bilo gde pa i u penziji.
    To su dragi moji fakti, a vi ponudite uverljivije!
    Kao i uvek srdačan pozdrav


  76. na 08/02/2015 u 08:08 MP

    @ Sova; Sova je dobar pseudonim bolji nego darth vader. Kad se zabrinem za stanje u Srbiji onda citam Gorski Vjenac, slusam guslare i slicno.

    Ima jedan deo u Vijencu (na you tubu govori D Lazovic) „Bog se dragi na Srbe razljuti“. Mislim da je tu sve receno.

    Odbijam da verujem ono sto je govorio jedan dramaturg da su najbolji ljudi u Srbiji odavno poginuli u ratovima i da je ostao samo skart. Jedan taksista skoro, veoma simpatican covek, i meni po godinama blizak mi je dao jednu kompletnu analizu stanja u zemlji, geopolitike. Covek samo veze
    Otkud to sve zna, pitam. „Ja sam taksista. Mi sve znamo“ jedino se nismo slozili ovo oko skarta. a nekima od nas nasi sinovi kazu „,mama nemoj da se brines mii cemo to srediti ..“ (misli se na geopoliticka pitanja i odnose snaga.
    Nije prijatno kada male patriote nesto pokusavaju, a ovi veliki kazu: „Ne vredi, ne mozete jer nemate negotiating power“ evo ima ko ima power. Meni i Siriza daje nadu; Stoga g. Sovo nemojte da ste na kraj srca.


  77. na 08/02/2015 u 01:43 MP

    @ Bojan; ako imate pitanja u vezi poslovne prakse vipa, nije nista neobicno da firma VIP iz Austrije svesno ulazi u poslovanje sa gubitkom u Srbiji (ovde ne znam kalkulaciju) i da to cine da bi uzeli veci deo trzista. Opet ne znam poslovanje VIP-a, ne znam ni njihove cene pa ne mogu da komentarisem detaljnije; To sto mene pitate je pitanje za analiticara za trziste telekomunikacija u Srbiji.


  78. na 08/02/2015 u 01:28 MP

    @ Katic; Ja u Srbiju NE svracam samo ponekad. Naravno da mi je jasno da je prodaja Telekoma kompleksan problem, ali moj licni stav je da me NE zanima sta ce biti sa Telekomom obrazlozila sam zasto.

    @ Bojan, ja sebe ne vidim kao gasterbajtera a Vi ste izabrali da nas vredjate;
    Niko nije otisao nigde da se „ozdere“ –kakav grozan i primitivan recnik.
    Bojim se Bojane da Vi kao i Crveni spadate u one koji misle da sve znaju i da su svi ispod njih. Blago Vama.

    Posto tvrdite da ne znam sta je trziste, molim Vas naucite me. Samo sam magistar finansija i o trzistu valjda nesto znam imam i cage da znam i domace i americke cage da sam izucavala i da znam. Zavist i grubost je tako odomacena medju Srbima. Srbi misle kad zavrse neki fakultet da eto mogu da nipodastavaju druge, a tek zavist medju nasim svetom; Sujeta, zavist, netrpeljivost cveta medju nasim svetom.

    Zato kada vidim neki dobar primer istinskog vitestva, covekoljublja, topline, se veoma lepo iznenadim. Ali znate kako kazu, kakvi smo ili kakvi ste tako Vas i nas Bog nagradjuje.

    Sem toga Bojane, zar ne bi bilo normalno da se negde moze procitati presek cena i preporuka za usluge telefonije i interneta u Srbiji. Imate li tako nesto?


  79. na 08/02/2015 u 00:41 Vladimir Dž

    @Бојан – „Iskren da budem, ne volim da slušam popovanje naših gasterbajtera o tome šta i kako oni plaćaju u svojim zemljama…“

    Evo ga još jedan ovde.

    Pa kad još počnu rečenicu i za daleke diaspore „Znaš ti kako se to radi u normalnim uređenim zemljama?“ To je jedan od razloga što sam se vratio u ovu pustaru. Njima sam ostavio da postanu ono za čim žude.

    Jedan od razloga što dolazim na ovaj portal je taj što domaćin ne potencira sve vrednosti zemlje gde je trenutno. Vrlo malo to radi i ne onako klasično gasterbajterski kao naše pokondirene tikve iz „normalnog“ sveta. To ako radi onda je to sa šmekom i odmerenošću.

    Druga bitna stvar zašto sam ovde je što domaćim koristi normalan prizeman rečnik, vrlo razgovetan i razumljiv. Vidi se da je staaara škola. Da je usvojio ovaj današnji korporativni rečnik mene ovde nebi bilo. Iako se ne slažem često sa njim volim da čitam i njegove stavove.


  80. na 08/02/2015 u 00:34 Nebojša Katić

    Za mp – Prodaja Telekoma je malo kompleksniji problem no što se Vama čini, i ne može se svesti samo na pitanje potrošačkog izbora i korisničkog zadovoljstva nekoga ko, poput Vas ili mene,u Srbiju svrati ponekad. Hvala na komentaru.


  81. na 07/02/2015 u 23:47 Бојан

    @mp
    To što vi niste zadovoljni Telekomom ne znači da je svako nezadovoljan. Telekom ima gomilu problema, ali su sa reklamacija dosta napredovali. U odnosu na pre nekih 5,6 godina definitivno brže rešavaju problem.
    Što se tiče cene usluga gomila mojih kolega digne frku na račune u MTSu, a onda kad krenu kalkulišu gde im je povoljnije opet dođu da je MTS najpovoljniji…
    Šta je to tržišno poslovanje? Da li vi uopšte znate šta znači tržišno poslovanje? Ajde mi onda objasnite kako na tenderu koji bio na mom fakultetu prođe VIP koji da cene za razgovore u VIP mreži 1 paru, SMSovi ka celoj zemlji i inostranstvu 1 paru, jedino van VIPa razgovori koštaju 3 dinara. Kakva je to tržišna utakmica? Telekom Austrija finansira gubitničko poslovanje ćerke firme u Srbiji? Jel tržišno poslovanje uništavanje konkurencije?
    Iskren da budem, ne volim da slušam popovanje naših gasterbajtera o tome šta i kako oni plaćaju u svojim zemljama… Jedino mi je drago da ih gledam kako se „ožderavaju“ po kafanama, kućama, hranom koju oni očigledno izgleda ne jedu u svojim novim zemljama koje im pružaju sve te jeftine mogućnosti. A ovo što mi sad jedemo već više nije ono što smo jeli ranije.
    Već sam citirao profesora Dušanića, parafraziraću ga… ne želimo svi da živimo u izobilju, ne misle svi samo na novac.


  82. na 07/02/2015 u 23:46 mp

    Na zalost Srbija NIJE samostalna, oni koji imaju uticaja u Srbiji bas postavljaju lose ljude na razna mesta u drzavi; Vidljivo je da poznaju mehanizme i znaju kako da kontrolisu. Englezi su vicni tome. Imaju jedno 400 godina iskustva sa Indijom.

    Na zalost na izborima gradjani biraju samo do neke granice, onda se od negde pojave „glasovi“ koji odluce sta god da odluce. Politicari koji vode Srbiju tako dodju do vlasti, u zamenu za poslusnost. Ako nisu poslusni, na narednim izborima a nekada i pre budu zamenjeni jer izostane „podrska“ bilo iz Brisla, Washingtona, Berlina ili Moskve.

    Drzava je cesto los gazda a tek u srpskim uslovima drzava je katastrofalan gazda. Uzmite JAT za primer. Godinama jatovci govore, ne treba nam za sadasnji obim posla vise od 500 zaposlenih, a broj zaposlenih je rastao stalno od 2001e, izredjali se razni iz DS-a SPO-a SPS-a. Avioni sve stariji, ljudi rade i bore se, ali tesko je bez drzavne podrske, a drzava?

    Vi vec znate kako to ide u srpskim javnim preduzecima. I sta se desilo jatovcima koji su imali preko 20 godina sluzbe? Kada je dosla strana uprava, Englezi, HOogan (kakav folirant) mnogi od njih sa nekoliko godina do penzije su sada na ulici. Da li je to posteno?

    Ko je kriv? Zna se ko je kriv, svi politicari i stranke koje su na silu u jat slale ljude koji im u zivotu nisu trebali. Steta sto A Vucic ne moze da bude zaposlen kod Hoogana kao asistent, ili za nekog od stranih gazda sa kojima se slika.

    Da li neko odgovara sto je upropascavao jat? Koliko je racun za nesposobnost srpskih politicara?
    da li mozemo da izracunamo? Drzava ce u Air Srbiju uloziti oko 300 miliona dolara mislim, ali gubici su oko 160 miliona dolara (mislim).

    Jat je primer da Srbi NISU u stanju da organizuju firmu na regionalnom nivou. ovo mora javno da se kaze. Ministar Mrkonjic mesto da resava drzavne probleme, da se bori za noviju flotu jata, da angazuje svetski obucene menadzere da urade restruktuiranje jata, on gradi put do kuce majke neke pevaljke –na sta to lici?

    Telekom ne postuje gradjane Srbije, naplacuje preskupo svoje usluge i losi su u proseku, sto se mene tice, nije mi vazno sta ce dalje biti sa njima, kao sto ni njima nije vazno da malo vise misle o svojim korisnicima od kojih zive.


  83. na 07/02/2015 u 23:28 pazljivi citalac

    Grcka se zaduzila iz nekog razloga do cirka 450 milijardi, a mi do 20 i nesto i dalje tesko. Kod god daje pare nije blesav da ne vidi iz cega ce moci da naplati.


  84. na 07/02/2015 u 23:26 Бојан

    Diskusija je baš postala „interesantna“…
    Ne znam samo Ivane na osnovu čega ti ustvrdi da je neko bot?!? Zato što se ne slaže sa tobom po pitanju Telekoma? Manje-više se slažem sa dotičnim, a naročito sa stavom da raznorazni prevaranti od političara godinama pokušavaju prodaju Telekoma uz izgovor da nisu sposobni da upravljaju istim (oni su ti koji određuju direktore i određuju im politiku poslovanja), a da se pri tom ne sete da im je zapalo da upravljaju nečim mnogo većim i kompleksnijim – državom. I po meni to jeste prava mera inteligencije nas koji živimo ovde. Bude li prošla, možemo slobodno da zaboravimo na sebe kao samostalnu i iole ozbiljnu državu. Možemo da kritikujemo mnogo šta u radu i poslovanju Telekoma (videli smo da ima i pozitivnih i negativnih komentara, ništa spektakularno), ali nikada ne smemo da zaboravimo da ko stvarno upravlja Telekomom. Otprilike kao neko ko bi vozio auto-trke, a nema pojma da uopšte vozi automobil.
    Zašto onda uopšte biramo na izborima? Ili još bolje, a što da ne prodamo celu državu? Dajte mi jedan razlog zašto da ne prodamo celu državu. U čemu je razlika u odnosu na prodaju Telekoma?


  85. na 07/02/2015 u 22:56 mp

    @ Red one:

    Sta Vi zelite da kazete? Kako znate da Srbijom upravljaju ekonomisti? To uopste NIJE tacno. Srbijom upravljaju neke druge interesne grupe koje ne moraju biti Srbi.

    Sto se tice A Smiljanic. Pa cudno mi je da profesorka koja nije bas vicna javnim poslovima niti politici bude naimenovana da bude ministarka. Da bude jos gore za pmocnika je izabrala sama jednog bivseg urednika novina koji sa telekomunikacijama NEMA nikakve veze. Nije dugo trajalo ali jedno dve godine. Bilo je tu dosta suza i NEzadovoljstva od strane ministarke, a i onih koji su bili zaduzeni da nose maramice i da obrisu suze. Mislim dobro je to kada ima u Srbiji muskaraca koji ce damama brisati suze i za to primati platu.

    Ne sumnjam da je Smiljanic strucna u njenoj oblasti, ali nije za ministarku. Sramota je bilo za Kostunicinu vladu; A sto se tice Telekoma iz njenih javnih istupanja se videlo da ne razume trzisne principe; „Generacije su stvarale“ nije vise argument. Jer generaciju su stvarale SFRJ pa se raspala zar ne? I JAt su stvarale generacije pa je bio pred bankrotom opet zbog bahatih i NEodgovornih politicara. Dugo nije htela sama da izlazi pred kamere, trebalo je da je neko drzi za ruku i pomogne oko treme.

    Mogla je ministarka da unese u zakonsku proceduru da su telekomunikacije grana sa posebnih znacajem i da se uvedu ogranicenja za strance, mogla je i da napise strategiju razvoja telekomunikacija, a nije.
    Ovo posle je jos jedno tugovanje nad „prosutim mlekom“. Tj kasno Marko na Kosovo stize.

    Komentare ovde pisem NEzadovoljna Telekomom i smatram da je njihova usluga ispod svakog nivoa. Iskreno posle ovog poslednjeg iskustva, smatram da NE treba da postoje. Nisu me ubedili u suprotno; Necu u buduce koristiti njihove usluge, to je moje pravo kao potrosaca;

    I ovde smo na jos jednom vaznom detalju; Cesto se dogadja da ljudi iz unutrasnjosti NE vole ljude iz Beograda, nekad ih i preziru; Mozda u nekim slucajevima imaju za to pravo ali najcesce nemaju. Tako tumacim i Vas komentar kao cist cinizam i neopravdanu negativnost. Steta.

    Mene u SAD gde zivim evo 21 godinu niko nije potkradao. prevara uvek ima, ali ima i kome da se zalite i postoje posledice za onog ko je prevario musteriju, klijenta. A kome cete se zaliti u Srbiji?

    Vi navijate za Telekom jer ste poslovno vezani za njih i ne odgovara Vam da menjate. To je Vase pravo, ali NEMATE pravo da nipodastavate druge jer govore argumentovano ono sto se Vama ne dopada.


  86. na 07/02/2015 u 18:51 grey owl

    Pa jeste, ja sam kriv za sve…


  87. na 07/02/2015 u 18:18 Vladimir Dž

    @Tebrra Darte,

    I see you have mastered the forces of the dark side!


  88. na 07/02/2015 u 18:16 Иван Н.

    @grey owl
    Ja po Hristovom načeli a ti po slobodnom izboru.
    Osećam slitim da će jeno veče sva krv iz tog kruga pravo da poteče.


  89. na 07/02/2015 u 17:56 grey owl

    @ Иван Н.

    Brrrate, sine…
    Sutra ćemo gledati Zlatnu zoru.

    Ne moram ja ništa. Ne volim plakanje i doline. Volim brdovit teren.
    Moj ćale se nije zvao Avram.


  90. na 07/02/2015 u 17:12 Иван Н.

    grey owl
    @ MP

    „Ja imam sive misli.
    A potpuno mi je svejedno gde će me baciti. Ionako ću završiti kao fosilno gorivo za neku sledeću generaciju idiota.“

    Nemoj tako Brate, moraš proći kroz ovu dolinu plača i ugledati novu zoru!
    * Ovo Brate, je iz razloga, da smo svi mi Avramova deca.

    Sutra je novi dan, i nova nada!


  91. na 07/02/2015 u 17:02 Иван Н.

    @TheRedOne
    šifrovani kako me bre ishvali.
    O meni znaš sve. Alal ti vera, drago mi je što si sakupio tako impozantan spektar podataka, nisi žalio truda, ili da pohvalim samog sebe, što ovako karikaturalno debatujem.
    Jedno je smo patos, svo ovo moje promišljanje smutnih vremena i slbodno iznošenje stavova koji su lepeza satkana od svakodnevnih problema običnog čoveka nisi ni pokušao da negiraš.
    Prepoznadoh u tvom umozrenju da se obraćaš, /meni najdražem filmskom liku / Iliji Čvoroviću, alijas, genijalnom blagopočivšem, Bati Stojkoviću!
    Šifrovani, da su ti meni živ i zdrav. Svak traga za svojom srećom koje gravitiraju istom cilju.
    Pozdrav


  92. na 07/02/2015 u 16:53 grey owl

    @ Vladimir Dž

    Ustvari, nisam sova. Ja sam Dart Vader.


  93. na 07/02/2015 u 16:48 grey owl

    @ MP

    Ja imam sive misli.

    A potpuno mi je svejedno gde će me baciti. Ionako ću završiti kao fosilno gorivo za neku sledeću generaciju idiota.


  94. na 07/02/2015 u 16:08 Vladimir Dž

    @MP – Nije on neka tamo obična sova.

    On je bionička sova.

    Verovatno ima svoj: Jumpsuit, mask, muscle chest, hood, cape, belt, power boots,….and of course – The mighty sword.


  95. na 07/02/2015 u 16:01 TheRedOne

    Moram priznati da sam oduševljen pameću i pronicljivošću pojedinih komentatora. Šta reći… PROVALILI STE ME. Ne bih posebno odgovarao nijednom, jer očigledno njihovo viđenje određenog problema je isključivo krajnje lično i nema veze sa realnim potrebama društva, zemlje. Bolje rečeno, nije ni čudo što nas sve ove godine jašu ovakvi Srbi-političari kad imaju ovako pronicljive podanike.
    Inače mnogo mi je interesantno ko mi je okačio etiketu bota… Čovek koji kaže da je tranzicioni gubitnik, tehničko lice koje odlično zna i o ekonomiji i o religiji i o mnogo čemu, a sad eto zna i ko su botovi. Šta reći sem da ti želim da se konačno zaposliš i da svoje kvalitete trošiš na kvalitetniji način. Samo se nadam da nećeš raditi u policiji.
    Drugu ekonomisti mogu samo da poručim da je jadna zemlja kojom upravljaju ekonomisti, a Srbija je jedna od takvih. Da je do ekonomista odavno bi ovde živele neke Švabe. A interesantno je da kod drugova Švaba Telekom državni, pa bih bio rad znati kako to… Da ste rekli da nam ne treba vlast koja kaže ne ume da upravlja običnom firmom, a kao ume državom (a to priča skoro svaka vlast u poslednjih deset, dvadeset godina), imao bih razumevanja, ovako zaista sumnjam u vaše sposobnosti da ekonomski i racionalno donosite odluke i pri tome ubeđujete ostatak ljudi. Uzgred, vas u Beogradu mi uopšte nije žao što imate takve probleme, nekako sam kroz mnogobrojna poznanstva skapirao da vi rad i život u Beogradu smatrate privilegijom u odnosu na nas iz ostatka pašaluka. Kontam da u skladu sa tim funkcionišu i ljudi iz Bgd Telekoma. U mom gradu ne vidim da funkcionišu gore od ostalih. Inače, strašno je da ste uopšte uzeli u priču Aleksandru Smiljanić, rekao bih da o sebi imate previše visoko mišljenje dok pokušavate da pobijate nešto o čemu pojma nemate.
    Boravio sam u inostranstvu više godina, nekoliko meseci u USA i sa punom odgovornošću tvrdim da se kvalitet usluga Telekoma ne razlikuje dramatično od ostalih svetskih operatera, naravno u skladu sa opštim kvalitetom života u dotičnoj zemlji. Svaki operater ima „izletanja“. Mene se u USA potkradali nekoliko meseci u brzini Interneta, pri čemu sam ja, kao neko iz ITa koji odlično zna šta je potkradanje a šta problem mreže, na jedvite jade isterao svoja prava. Znači, svuda ima problema… Ima ih u Telekomu, lično sam ih više puta „gazio“ žalbama, pomagao prijateljima da isteruju pravdu. Ali to isto sam radio i sa SBBom, VIPom… Telenorove račune u jednom periodu nisam uopšte mogao da razumem.
    Da li sam bot ili nisam, šta da kažem sem, blago vama sa vašom pameću, a blago i premijeru.


  96. na 07/02/2015 u 15:29 Nemirni

    Oni koji se ne uklapaju u okruženje, najveća su pretnja sistemu. Kao i ovi, na primer:

    Ne, nisu u pitanju različite ideologije. Nije suština ni u ljudskim pravima, strukturi vlasništva nad imovinom, kontroli granica, “pravnom“ poretku, finansijskim sistemima, lokalnim ratovima, kontrolisanju haosa, ničemu od ovoga.

    Suština svega je da ne vidimo globalnu prevaru koja nam se servira svakog dana, da zauvek ostanemo robovi jednog trulog sistema koji caruje od 1971. E, to je ono što treba da se menja.


  97. na 07/02/2015 u 15:26 MP

    moguce je gospodine Sovo, samo onda Vas bace negde u neki zajednicki grob kao Mozarta. Zamislite takav genije a ne zna se gde su njegovi ostaci na zemlji.
    Naravno genije zivi kroz njegovu muziku i to je najbolji legat ali opet ..

    Mislim da nije dobro imati crne misli; ja sam optimista, da nisam, cutala bih i ne bih pisala komentare, ulagala vreme. Ima mnogo lepih stvari u zivotu na Balkanu, ima tu mnogo istorije, kulture i lepote samo covek treba da zna da to prepozna.


  98. na 07/02/2015 u 15:07 grey owl

    Odavno imam utisak da se ne uklapam najbolje u okruženje. Jednog dana sam se probudio i shvatio – ja sam bionički roBOT (cylon).

    Iako ne pišem komentare po zadatku – oni smetaju mnogima.

    Biće mnogo veselo, kada ljudi budu dobili pravu konkurenciju…


  99. na 07/02/2015 u 14:38 grey owl

    @ mp

    Niste bili nejasni. Pomenuli ste Borbu, što me je inspirisalo da ja spomenem primer iz mog iskustva. A poenta je u zadnjoj rečenici mog prethodnog komentara.

    Da elaboriram – na sceni je banditsko-pljačkaški sistem koji se neće zaustaviti dok sve ne bude satrto. I ništa ga neće zaustaviti.

    Inače, moguće je umreti i sa 0 evra ili dolara u džepu. To će ovde biti sve popularnije.


  100. na 07/02/2015 u 13:43 MP

    @ Andrej; ja ne boravim cesto u Srbiji da bi mesecni paket bio od neke koristi. Moram da idem prepaid. Cene razgovora u SAD prema Srbiji su manje cak i na prepaid paketu. CG je samo 400 km daleko od BG, zasto 100 din za minut?

    Telekom treba dobro procesljati sto se tice njihovih cena i nacina rada sa korisnicima; Mislim ko kontrolise njihov rad? Nisam primetila da se srpski politicari mnogo brinu sto se narod globi brutalno kroz preskupe usluge, pocevsi od JKP, Infostana i slicno (preskupe u odnosu na zarade) Srpske politicare mora javno da se kaze jedino brine njihova fotelja, stanje na racunima u inostranstvu, a dalje od toga ne verujem. Eh da je drugacije gde bi Srbiji bio kraj.
    Kada ste u skupstini culi da su usluge monopolista visoke i lose? Sve dok se placa porez, dok se partijsko clanstvo uhlebljava u Telekomu, Postama, Srbij gasu, i slicnim, za dobro umrezene u Srbiji brige nema.

    Sto se tice zvanja iz SAD, imam 1000 min sa fiksnog tel sa svetom za dvadeset dolara mesecno preko Time Warnera; Ako zovem mobilne iz SAD to je oko 59c za min, CG je nesto skuplja oko 62c/min.

    Mozete da analizirate prosecan gradjanin u Srbiji mislim skupo placa telekomunikaciju, razgovore, internet i sl. Moja svekrva placa tel oko tri hljade din mesecno jer zove SAD mozda 6-8 puta mesecno,i to sa povoljnim paketom. to je skupo u odnosu na njenu penziju od nekih 50k din. U Beogradu svaki odlazak u smaoposlugu je hiljadarka, iskreno ne verujem da iko moze da zivi sa zaradom ispod 25 hiljada din cak i na minimumu. Ovo je najveca sramota za vlastodrsce u Srbiji. Nema razvoja o kojem pricaju dok najmanja plata u Srbiji nije veca od 25 hiljada din na primer u Beogradu; Takode penzija ne sme biti manja od 25 hiljada din, mada je i to cista mizerija.

    Evo jos nekolko primera cena, usluga i slicno samo iz mojih tri sedmice u Beogradu. JP Groblje pored raznih groblj. usluga prodaje i usluge kamenorezaca. Oni nemaju istaknut cenovnik za svoje usluge, pa je misterija koliko sta kosta, dok Vam ne „preseku“ njihove cene. Grobljanski kamenoresci imaju monopol isto kao sto JP ima monopol na njihove usluge za ceo Beograd. Stoga upokojenje u Beogradu kosta preko dve hilade evra. Znam da ovo strasno zvuci, ali u Beogradu ne mozete umreti bez dve hiljade evra u dzepu.

    Dalje je strasno ali moze i na rate za rodbinu koja tamo stalno zivi. U odnosu na zarade u Beogradu, groblja su grozan monopol. Posmatrala sam te ljude jer sam radi nekih admin poslova oko grob.mesta provela sa njima deset radnih dana; Tako nesto nisam nigde videla. Ne volim da se secam iskreno.

    Kamenoresci iz unutrasnjosti su duplo jeftiniji od ovih sa groblja. Duplo je mnogo za ljude koji moraju da kupe te usluge. U Politici od 30 jan. direktor groblja kaze kako im kamenoresci iz unutrasnjosti uzimaju posao a ne placaju pdv. Diirektor je rekao neistine, a list Politika preneli bez istrazivanja; Da je neistina ja sam svedok iz prve ruke. Razlika u ceni od 80% ili 100% nije razlika zbog pdva. Kako direktor groblja zna da kamenoresci iz unutrasnjosti ne placaju porez? Meni je groblje dalo procenu usluge na vizit karti, a kamenorezac iz unutrasnjosti uradio ponudu kako valja i oboje potpisali; ko moze na necije upokojenje da naplati pdv (da li je moguce Srbijo?) u redu za neke luksuzne dodatke mermer i slicno, ako bas mora, ali ovo najosnovnije?

    I na kraju sta u Beogradu radi, ljudski bratski i ekonomoski – kafane. Kafana „Orasac“ kod Vuka je bila jedno od mesta gde je moj tata voleo da navrati kako u sluzbi, tako i u penziji. Tu sa najvecim zadovoljstvom potrosim novac. Obicno imam neke goste i onda ih vodim na rucak u Orasac, nije svaki dan ali nekoliko puta. Tu mi se obraduju zaposleni, dobijemo odlicno spremljen rucak i cene su umerene.

    Od , 2500 din za poveci rucak za dvoje do oko 3000 din sa prosecni rucak za troje. Meni je veliko zadovoljstvo da potrosim novac u Srbiji ali sa onim ljudima i za one poslove gde vidim da se musterija ceni i da su svi zadovoljni. Na primer prodavac meda sa Rudnika na Kalenicu, posten i besprekoran covek.

    Ako ovi mali primeri mogu da funkcionisu u Srbiji zasto to ne vidimo u vecim drzavnim firmama i u drzavnoj sluzbi? Zato sto su mega problemi Srbije korupcija, konfuzija a iz toga proizilazi i ocajna organizacija rada. Kako drugacije da objasnim otkud vladi na pr. toliko skupih automobila. Pa lece se kmompleksi i mog kolege Dinkica i svih ostalih koji su ko zna odakle dosli u vladu …

    Kad smo kod g. Dinkica mog kolega sa studija; Dodju ljudi iz unutrasnosti u Beograd, ima ih puno sa raznih strana i onda su vodjeni slepom ambicijom, tako onda guraju i svoju decu, opet slepa ambicijja. Od te ambicije oni ne vide ljude.
    Za drzavne poslove, znam jos od kralja Nikole, od kralja Petra Karadjordjevica, morate voleti svoj narod. Ako ga ne volite tu nema srece. Onaj ko voli svoj narod, bori se za njega,a onaj ko ima samo licnu ambiciju, na kraju prodje lose. Neko bude ismejan, neko najuren, ali kraj price nije dobar. Jer narod je najbolji ocenjivac njihovih vodja i prvaka.

    Zasto izadje danas g. Vujovic (koji ipak ima dosta iskustva i rada van Srbije) i javno kaze da eto kursne razlike poskupljuju sprski dug. SKocio dolar. Mi ne volimo sto je dolar poskupeo jer je za americku privredu povoljniji slabiji dolar, ali ajde;

    Nisam mogla da verujem sta sam citala. Pa ko upravlja srpskim javnim dugom? Kako se racuna rizik od promene valuta. Sigurna sam da g. Katic ovo zna iz svog radnog iskustva.
    A vlada? Valjda najmorbidniji deo srpske price jeste taj da vlada globi nase najstarije gradjane za svoju NEsposobnost. Eto to nikad nisam ni cula ni videla ni u jednojj zemlji za koju znam.
    Izvinjavam se na dugom komentaru, smatram da mora da se kaze.


  101. na 07/02/2015 u 12:24 Иван Н.

    @Vladimir Dž
    Hvala na detaljnijem razjašnjenju pojma BOT.

    Šifrovani, TheRedOne, koji nekog kfalifikuje kao,

    „Znači komentar tehnološko zaostajanje može da proguta traktorista Rista iz Gornju Toponicu, kontam da iole upućeni ljudi ne mogu.“
    ili
    „Može bolje, ali problem je što je mnogo polupismenih korisnika koji često ni ne znaju šta hoće“,
    ili
    „Samo idioti“
    ili
    „Naprosto, ovo je pitanje inteligencije srpskog čovek, ma koliko bio ljubomoran na ljude koji rade u Telekomu.“

    P.S.
    Možda sam pogrešio u proceni i nije BOT ali sam siguran da je KONTRA-BOT.
    Pozdrav,


  102. na 07/02/2015 u 11:08 Andrej

    @mp,

    Mozda je digresija, ali je tesko uporedjivati prepaid i regularne cene. Konkretnije, u USA sam placao pre-paid minut oko 15c a minut razgovora sa Srbijom oko 1.10$. U MTS mrezi imam 400 minuta mesecno ka svim mrezama za 750 din, sto je oko 7.5$. Fiksni telefon ne koristim odavno, telefoniram bez razmisljanja i gotovo nikada ne predjem tih 400 minuta. Kada sam potpisivao ugovor mogao sam da dobijem ili telefon ili 50% popust na mesecnu obavezu. Ja sam izabrao ovo drugo…. Pokrivenost signalom odlicna, a sada postoje i povoljni roaming paketi.
    Moja zena je blackberry korisnik i njeni racuni su nam bili veliki. Kada smo bili u MTSu na razgovoru, covek nas je ljubazno primio, pogledao statistiku poziva i predlozio nam paket na koji da predjemo. Troskove nam je smanjio za oko 60%.
    Moja su iskustva vrlo pozitivna. Samo sto Telekom i Telenor imaju priblizno isti godisnji prihod, ali Telekom ima 15 puta vise zaposlenih. Zbog toga treba odvojeno posmatrati MTS od Telekoma kada poredimo sa Telenorom ili VIPom.
    SBB je sam izgradio infrastrukturu i od pocetka je bio privatna kompanija. Zbog toga je ta prodaja prosla relativno lako….


  103. na 07/02/2015 u 10:10 Vladimir Dž

    Prvi Bot programi su nastali u svetu video igrica. Oni su namensko pisani programi koji imaju zadatak da zamene igrača u cilju postizanju najboljih rezultata. Oni imaju svoju svrhu ponajviše u svetu igrica koje se igraju preko interneta sa dosta igrača odjednom ( jedan protiv drugih). To je neka vrsta programa koja uđe u drugi program, ili vara servere presretanjem i umetanjem u komunikacije, i vodi njene funkcije daleko bolje od čoveka. Ova industrija video igara je danas daleko premašila muzičku ili filmsku industriju u komercijalnom smislu. Ona je glavni razlog naglog pada ove dve.

    Kasnije je ovaj termin prebačen i na one programe koji su pisani da rade stvari u svakodnevnom internetu. Recimo program koji će da posećuje neke sajtove i da lupa minuse ili ostavlja neželjene propagandne komentare. Internet medijske kuće su najčešće mete napada ovih programa.

    U našem slučaju, TheRedOne je kvalifikovan kao ljudski program za ostavljanje takvih poruka po nečijem zadatku. Recimo ja se sa tim ne bi složio.

    Ovo sam napisao za sve one koji slabo poznaju ovu terminologiju.


  104. na 07/02/2015 u 10:03 Иван Н.

    @Nebojša Katić
    Gospodine Katiću, Vi ste otvorili pitanje Telekoma. Dali sa namerom ne znam, ali znam da je Telekom u osetlivoj fazi vlasničke transformacije pa bi bilo suvišno dalje javno diskutavati o tome. Neka bude kako bude, pa šta mu Bog da.
    Dali je neko BOT ili ne čitalac stiče utiskom iz njegovog plitkog, neargumentovanog i tendencioznog komentara.
    Srdačan pozdrav !


  105. na 07/02/2015 u 09:58 Сладимир

    За мп
    Пример 1.Након што је корисницима мобилне телефоније,омогућено да промене оператера,а да притом задрже исти телефонски број,отишао сам до пословнице телекома да се распитам о томе,шта би требало да урадим,да бих пребацио свој приватни број из Теленор мреже,у Телеком.Испред мене је била једна госпођа,и када је пришла до празног места за столом,са друге стране ју је сачекало,хладно,одбојно:“Сачекајте“,иако је службеница била слободна.Службеница своју клијенткињу, није удостојила,ни са једним „молим вас“.Након тога се појавила особа са улице,са којом је мало ћаскала ту на радном месту,а затим изашла ван пословнице,на улицу где су обе запалиле цигарету.При том се,нама потенцијалним клијентима,није ни извинила.Прво сам помислио да протестујем,затим да одем до шефице,али сам се сетио да сам и са шефицом имао раније ужасна искуства,па сам се једноставно окренуо,и отишао у Теленор,где су ме дочекала насмејана лица службеника,и продужио уговор,као што то радим уназад 15 година.
    Пример 2.Моја колегиница са посла,назваћемо је В.Славица,отишла је у исту пословницу,да се распита о продужетку уговора за тзв Бокс пакет,за који је потписао уговор њен супруг,који је тада био у иностранству,назваћемо га,В.Александар.Службеница је након што јој је моја колегиница затражила информације,рекла: „Мора да дође,В.Александар.Јесте ли ви,В.Александар?“
    Мени,као неком ко је 15 година на тржишту, је несхватљиво,да се према неком ко је ваш потенцијални корисник,и ко је дошао да се обавеже,да вам плаћа услуге у наредне две године,опходите на горе описане начине.
    На жалост,било који вид протеста је бескористан,јер су и претпостављени,као и службеници,као и уосталом и директори,и министри дошли до својих синекура,не на основу знања и конкуренције,већ на основу рођачко-партијско-спонзорских комбинација.
    Ја сам упркос свим лошим искуствима са службеницима Телекома,остао њихов корисник,сви телефони у фирми су остали у Телеком мрежи,али овакви примери,на жалост,дају ветар у леђа,онима који заговарају продају Телекома.
    За г.Катића
    Телеком је хранилац,ту дилеме нема.Продаје реално добро,на тржишту.Чак и са оваквим менаџментом,послује позитивно у условима конкуренције.За мене,такође нема дилеме да га треба „претрести“,ојачати,спремити за све јачу конкуренцију.Мислим да би било најбоље да се Телеком прода кроз докапитализацију,тако што ће држава задржати 51% власништва,а остатак акција понудити на берзи.
    Ако у овим условима Телеком остварује добит од 14.000.000.000 динара,уз докапитализацију и квалитетнији менаџмент,добит му може бити бар 30% већа.Наравно,недостатак овог модела продаје је,што тада неће бити новца,за „враћање скупих кредита,и стварање повољнијег пословног амбијента“.Сиромашни грађани,а знам да се многи, између осталог, и због примера сличних горе наведеним, радују продаји Телекома,на жалост,биће још сиромашнији.
    Извињавам се због мало дужег коментара.


  106. na 07/02/2015 u 09:30 Nebojša Katić

    За Ивана Н. – Нисам разумео Ваш коментар. Како сте закључили да је TheRedOne БОТ? Хвала на коментару.


  107. na 07/02/2015 u 09:21 MP

    Meni je drago da cujem da Telekom makar u Novom Sadu radi kako bi trebalo.
    ali u Novom Sadu dosta toga dobro radi, a na mnogim drugim mestima ne.
    kada sam bila dete i vreme provodila u NS, to je za mene bilo pa i ostalo mesto
    (la ville sans souci (grad bez briga) ) i sada kada dodjem u NS sve mi je nekako bolje i lakse nego u BG.

    Kada neka firma ima mogucnosti kao Telekom, pa nista lakse nego da se bolje organizuje da bolje posluje i da cene svojih usluga prilagodi plateznoj moci gradjana Srbije. Organizacija rada sa strankama mora biti mnogo, mnogo bolja.
    Ne znam kakvi su u drugim oblastima, ali verujem slicni kao ovi sto rade sa strankama. Naravno da se slazem da osetljiva infrastruktura NE moze biti vlasnistvo stranaca. Takodje nije mi jasno kako je onda kupljen SBB? TO je proslo gotovo NEprimetno.

    Placam prepaid 064 mrezu i nedeljno trosim za mali broj razgovora oko1500 din. Jedan minut sa CG sa 064 mreze kosta oko 100 din. ovo je dva puta skuplje nego slican poziv sa mob. telefona iz SAD za CG. Mislim da je to preskupo, uopste telefonija fiksna ili mobilna je preskupa u Srbiji. Zato ljudi malo zovu jedni druge, sto je lose naravno.

    U SAD 600 minuta za mobilno telefoniranje po celoj US kosta oko 30 dolara mesecno ukljucujuci i poreze; ovo je samo mob. telefonija bez podataka.


  108. na 07/02/2015 u 07:34 Иван Н.

    @TheRedOne
    Ovo ti je otužno do bola:“Danas je to dramatično bolje.“
    Ne bih kao čovek koji želi dobro i lošima da iznosim činjenice jer nije korektno a meni ne koristi!
    Jednostavno, tvoje zanimanje je `BOT´.


  109. na 07/02/2015 u 01:31 Andrej

    @Telekom…

    U Novom Sadu su i ljubazni i znaju posao. Red se ceka, ali sve manje. Tehnicki su dobri, podrska na nivou.

    Mislim da ovde moramo razdvojiti tri celine:
    1) MTS,
    2) Telekom infrastruktura i
    3) Telekom usluge.
    Ja najveci problem vidim sa 2) – gde prirodni monopol predajemo u ruke privatnoj kompaniji. Cak i u toj USA je ovaj deo regulisan i kontrolisan – inace slabo naseljena mesta nikada ne bi dobila infrastrukturu. Da ne govorim o mogucim zloupotrebama i opasnostima po bezbednost zemlje. Taj bi se barem deo trebao izuzeti i zadrzati…


  110. na 06/02/2015 u 19:54 mp

    samo da pojasnim u mojim komentarima o Telekomu pisem o poslovnici Telekoma u zgradi stare Borbe, Trg Nikole Pasica. Moj komentar o iskustvu sa osobljem Telekoma nema nikakve veze sa listom Borba. Izvinjavam se zbog nejasnog komentara.


  111. na 06/02/2015 u 19:42 mp

    @ red one; ja sam godinama vrlo blisko saradjivala sa IT-grupama i to za neke vodece medijske kuce u SAD, nikako nisam NEpismeni korisnik.

    Odlicno znam sta sam napisala i van pameti mi je da ovde citam da je usluga Telekoma „dramaticno“ bolja kakva je bila. Ako je ovo dobro, sta li je bilo pre.

    Ovo sada je veoma, veoma lose. Ako su sluzbenici koji primaju narudzbine tehnicki NEpismeni i uglavnom NEkulturni, onda je ta firma LOSA. Telekom je preskup i los je moja ocena.

    Posle ovog iskustva u Beogradu kao ekonomista, uopste mi NE pada na pamet da se borim da se Telekom ne proda bilo kome ko ima novac, mislim da treba da se proda jer ovakav kakav je u oligopolu, sa losom uslugom nije koristan gradjanima Srbije. Gradjani Srbije finansiraju losu organizaciju rada. Mnogi u tom Telekomu NE zasluzuju svoja radna mesta.

    Problem sa malom Srbijom je sto je prepuna umisljenih ljudi koji zamisljaju da mnogo vrede, a svako vredi onoliko koliko je neko spreman da mu plati za njegov rad ili shodno ugledu koji ima u drustvu. Korak dalje, oni koji pruzaju uslugu cak i NEpismenim korisnicima treba da budu dovoljno obuceni da saznaju sta korisnik zeli i da mu pomognu u izboru, a NE da kolutaju ocima na korisnika kada im se kaze ono sto NE zele da cuju.

    Telekom osoblje u strogom centru Beograda NE zna svoj posao, sta da ocekujemo u Maloij Krsni ili Beloj Palanci. Zaposleni, oni koji rade sa ljudima, korisnicima, klijentima treba da nauce kako da se bude usluzan i priljezan; Mnogo puta u zivotu mora se uloziti mnogo da bi se dobilo malo, ali i to je bolje nego nista.

    Prof. Smiljanic koja je bila ministarka za telekomunikacije u vladi Kostunice kada brani Telekom govori o infrastrukturi koja se gradila generacijama i verovatno misli da to sve vredi onoliko koliko je ulagano, ne zna kako funkcionisu trzisni zakoni. Telekom danas vredi onoliko koliko je neki kupac spreman da plati za njega i ni centa vise. Jeste strateski vazan, ali sta vredi kada je preskup i lose se njime upravlja.


  112. na 06/02/2015 u 18:30 grey owl

    Borba je likvidirana 2009. Ali pre toga, neko se ugradio u redizajn novine, preko spoljne marketinške agencije (2008). Ista „akcija“ je sprovedena u Politici 2006-2007, kada su uništena dva magazina. Jedan je imao odličan tiraž.

    Parazite uvek neko mora da hrani, a domaćin mora da crkne.


  113. na 06/02/2015 u 18:21 TheRedOne

    Telekom je tehnološki najjači operater u Srbiji. Na nedavnom tenderu moja firma je u uslovima tendera zahtevala pokrivenost teritorije Srbije 3G signalom veću od 90%. Dobili smo od Telenora zahteva da sam ovaj zahtev izbaci, jer je navodno neosnovan, jer se na taj način eliminišu ostali operateri pošto je pokrivenost 3G signalom ostalih operatera ispod 70%, VIP ima još manju od Telenora. Da ne ulazimo u to da Telekom već više od godinu dana testira LTE mrežu. Znači komentar tehnološko zaostajanje može da proguta traktorista Rista iz Gornju Toponicu, kontam da iole upućeni ljudi ne mogu.
    Podrška Telekoma se ne razlikuje od bilo kog drugog operatera. Tačno je da ima gomila tehnički nepismenih ljudi, ali ništa dramatično veća od ostalih telekomunikacionih firmi. Sve telekomunikacione firme danas posluju na nekom vidu prevare, neki njihovi ljudi se bolje, a neki lošije snalaze u varanju ljudi. Do pre par godina Telekom je bio dosta očajan, bolje rečeno ležeran. Danas je to dramatično bolje. Može bolje, ali problem je što je mnogo polupismenih korisnika koji često ni ne znaju šta hoće.
    Konačno, i najbitnije… Samo idioti mogu da progutaju priču da Telekom treba prodati jer država ne ume dobro da upravlja. Pa kako ti isti vode mnogo veće i komplikovanije preduzeće zvano država, a ne umeju da vode jednu daleko manju i jednostavniju firmu koja pri tom deluje pozitivno. I ovo je nešto što svaki put treba nabiti na glavu svakoj budali od premijera, predsednika koja pomene prodaju tehnološki najjače srpske firme.
    Naprosto, ovo je pitanje inteligencije srpskog čovek, ma koliko bio ljubomoran na ljude koji rade u Telekomu. Ja ne radim, ali imam često kontakte sam ovim telekomunikacionim firmama. Kakvi god da su, još uvek su uglavnom bolji i konkurentniji od bilo kog drugog operatera, a pri tom še bore sa firmama koje imaju daleko bolja „leđa“.


  114. na 06/02/2015 u 14:48 mp

    Ko koga hrani u Srbiji? Drzavni budzet hrani veliki broj ljudi, potom dolaze uspesna preduzeca, poljoprivreda, rasejanje dopunjuje razne kucne budzete sa nekih oko cetiri milijarde dolara godisnje. Ko su najveci paraziti koji kvare posao svima koji ozbiljno rade je naredno pitanje.

    Mi se borimo da Telekom ostane srpski. Dobro to je noble namera ali, moram reci da Telekom ima ocajan rad sa strankama. U mom slucaju potrosila sam nekoliko sati vremena da bih dobila adsl servis; Sluzbenici koji rade sa strankama su slabo obuceni i nadobudni. Ceka se u redu na tog slabo obucenog sluzbenika oko 45 min. koji ne zna koja brzina internet usluge je najbolja za stranku; ovo se dogadja na lokaciji pored nekadasnje Borbe.

    Kada sam im rekla da njihova usluga nije kako bi trebalo da bude, mlada sluzbenica je zakolutala ocima. Ja sam odustala od kupovine internet servisa u Beogradu, nije vazno.
    Izasla sam jednog ponedeljka iz Telekoma sva nezadovoljna jer su mi slali konfuzne poruke da je uredjaj spreman preko sms-a, a kad sam stigla da podignem uredjaj, kazu nije jos procesovan zahtev ?!

    Pred odlazak odem da im vratim uredjaj koji mi je pogresno dat iz prvog pokusaja i napisem zalbu. Oni su i dalje u sistemu drzali moj zahtev za brzi modem, nisu ga odradili 15 dana, verovatno su ocekivali da stranka gubi vreme i da ih zove po deset puta za neku trivijalnu stvar.

    U Srbiji se malo zna o organizaciji rada, a tek o radu sa strankama (customer service) i da ne govorimo. Ne postoje pravila, ne postoji standardizacija. Verujem da sluzbenice Telekoma pored stare Borbe imaju redovne plate, a za te plate NE rade svoj posao, a znanje je ispod svakog nivoa.Svako bi pomislio bolje da dodje strani gazda onome ko ne zna da organizuje posao. Tako je bilo sa jatom, tako je bilo sa nizom drugih ..ne znamo da vodimo svoj posao, doci ce ko zna. Zasto se onda Srbija zali sto ulazi u najamni odnos prema strancima, kada nije spremna za bolje?
    Nepravda je za one odlicne i casne ljude koji rade i trude se, ali takvih je manje. Vise je ovih drugih. UZ to idu i politicari koji sluze iskljucivo samo sebi.


  115. na 06/02/2015 u 14:46 Иван Н.

    @Nebojša Katić
    Za Ivana N. – U kom trenutku hranjeni postaje hranilac? Na primeru Telekoma se odgovor najjasnije vide. Kada Telekom bude prodat, on će se preko noći od hranjenog pretvoriti u hranioca. Radujmo se, taj trenutak je blizu.

    Ako je ovo vrcava konstatacija, uredu.
    Ako je upućeno meni ne znam zbog čega, ali sam nateran da odgovoreim iako imam mali manevarski prostor.
    Sigurno, da se Telekom prodaje iz nužde.
    1-Zavisniku treba nova doza svežeg novca.
    2-Tehnološko zaostajanje ga gura da na sopstvenom tržištu gubi pozicije.

    * I ta prodaja ne bi bila toliko strašna da se taj novac plasira u dobre privredne projekte gde bi se zaposlio veći broj ljudi, što smatram prioritetno nužnim. Normalna stvar najveću dobit ostvaruje Telekom, ali on ne može da izvrši sopstvenu reorganijaciju, te je i njegovo poslovanje dovedeno u pitanje, slično nekada NIS-u, pa to mora da uradi kupac.
    Nažalost
    Hvala na odgovoru


  116. na 06/02/2015 u 14:24 Nebojša Katić

    Za Branka – Varufakisa nisam čitao, a grčki program izlaska iz krize mi izgleda logično. Bojim se da to ipak neće pomoći da EU bitnije promeni svoj tvrdi stav. Hvala na komentaru.


  117. na 06/02/2015 u 14:19 Branko

    G-dine Katiću, da li ste možda pročitali knjigu „Globalni Minotaur“ koju je napisao novi grčki ministar finansija Janus Varufakis i ako da, kakvo je vaše mišljenje o njoj?
    Šta mislite o Varufakisovom konceptu izlaska iz finansijskog ćorsokaka u kojem se Evropa danas nalazi? (https://www.youtube.com/watch?v=ytXgMnm9tHs)


  118. na 06/02/2015 u 14:10 Nebojša Katić

    Za Ivana N. – U kom trenutku hranjeni postaje hranilac? Na primeru Telekoma se odgovor najjasnije vidi. Kada Telekom bude prodat, on će se preko noći od hranjenog pretvoriti u hranioca. Radujmo se, taj trenutak je blizu. Hvala na komentaru.


  119. na 06/02/2015 u 13:31 Иван Н.

    @ognjen

    Budimo realni, tražimo nemoguće!

    Bolje dinar u hladu, nego dva na radu.
    Pošto je gospodin Katić odgovorio na vaše pitanje svojim člankom na koji nemam primedbi, osim ugla gledanja na pojmove realni i javni sektor.
    Pitanje je prvokativno /ko koga hrani u ovoj zemlji/ očiglednog siromaštva.
    Sam naslov u DVOLEDU je dosta polemičan i izazovan.
    Pođimo redom od osnovnih pojmova
    Šta je to javni,a šta realni sektor?
    Javni sektor, koji se ponekad naziva i državni sektor, deo je države koji se bavi proizvodnjom, isporukom i raspodelom robe i usluga za vladu i njene građane, bez obzira da li pripada nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj/opštinskoj upravi.
    Šta je realni sektor?
    Primarni + sekundarni = realni. Primarni sektor, obuhvata izdvajanje materije iz prirode, poljoprivreda, rudarstvo, sumarstvo, ribolov, itd,
    Sekundarni obuhvata preradu materije dobijene u primarnom sektoru industriske grane, gradjevinarstvo, hemijska, metaloprerađivačka, drvna industrije , itd, podvedeno pod privreda.
    E sad o realnom sektoru u brojkama koje se iznose i pitanje „koliko realni sektor puni budžet?“ To je relativna stvar, ali jedno je sigurna da iz ovakvog realnog sektora se ne može više ni očekivati, on je na izdisaju.
    U realnom sektoru nama kreativnosti, nema novih tehnologija, nema stručnjaka za osvajanje novih proizvoda koji bi konkurisali svetskim brendovima.
    Gde su ti ljidi?
    Najbolji u inostranstvu. Malo lošiji, linijom manjeg otpora (što je u ljuckoj prirodi) u javnom sektoru, jer tamo je mnogo lakše, imaš razne benefite i lakše dočekaš penziju.
    Ako odokativno pogladamo, sadašnje stanje globalne svetske privrede jasno se uočava da su ekonomski jake one zamlje koja imaju jaku privredu. Lep primer je Južna Koreja.
    Sve dok se kod nas ne stvori povoljna klima za rezvoj malih i srednjih preduzaća i u ta preduzeća vratili sposobni, kreativni, tehničko-tehnološki obrazovani kadrovi nema ni početne platforme reformi. Koliko se da primetiti zato nemamo ni volje ni snage.
    Da bi znali ko koga hrani mora se uraditi opšti socijalni presek stanja u društvu i iz tih podataka izvići tačne zaključke koji jedini mogu dati relevantne pokazatelje.Toga ovde nema i neće ga ni biti jer bi svi duhovi loše preraspodele bede isplivali na površinu i jasno ocrtali totalnu pogubnost loše politike.
    Petog oktobra se desio `prevrat´koji je imao jaku socijalnu komponentu koja je najviše ličila na socijalnu revoluciju koja se u Srbiji nikada nije ni desula. Za nju traba i viši nivi svesti i odgovornosti!
    Plodove petooktobarskog promašaja žanjemo danas, a imali smo tako divnu istorijsku šansu za preobražaj.
    pozdrav


  120. na 06/02/2015 u 10:29 Nebojša Katić

    Za Ognjena – Oporavak američke privrede ne mogu komentarisati na malom prostoru. Čini se da su SAD bile mnogo pragmatičnije i agresivnije u sprovođenju svoje antikrizne politike nego EU. Pri tome, SAD su moćna ekonomija sa ogromnim domaćim tržištem, sa jednom vladom i moćnom valutom.

    Teze o tome kako nas privatnici hrane je sramna propaganda. To sam pominjao ovde https://nkatic.wordpress.com/2013/10/10/u-velikoj-zurbi-na-putu-za-nigde/, a možda će Vam biti zanimljivi i komentari u nastavku teksta. Hvala na komentaru.


  121. na 06/02/2015 u 08:17 ognjen

    Postovani gospodine Katicu,

    Ukoliko imate vremena, voleo bih da iznesete stav o oporavku americke privrede u 2014. godini, narocito u relaciji sa daljom recesijom Evrozone.

    Takodje, molim Vas i za komentar o sledecem clanku:

    http://dvogled.rs/2013/08/da-li-nas-privatnici-sve-hrane/

    Srdacan pozdrav i sve najbolje
    Ognjen


  122. na 05/02/2015 u 09:56 Nebojša Katić

    За Ивана Н. – Како је рок за предају радова продужен до краја јануара, пристигла су још четири рада. Колико сам могао да видим, само два имају везе са темом скупа. Хвала на коментару.


  123. na 05/02/2015 u 08:29 Иван Н.

    Иван Н.
    @Bojane, најбољи одговор који сам добио на мој изазов. Погодио си суштину проблема на који сам и циљао. Небојшино писмо (одговор у Стандарду) јасно говори о економији као претежно емпиријској науци а не о теоријском надгорњавањима.
    Зашлужио си да овај пасус цитирам.
    „Значи нема никакве везе област – економија… Сујета је универзална ствар и нема на њу нико тапију. Твоји професори су из неке струке која реално може да се носи у свако доба са светом, мада то није гарант да се не би могли сујетно упустити у расправу – моја примедба. Да али своју сујету мограју доказати на лицу места, и оповргнути претходну тврдњу- Грлати професори економије из Србије, у Србији, у тренутку глобалне светске кризе… роба су врло сумњивог квалитета, нарочито кад су преписивачи.“
    П.С.
    Поразно је то да само три рада пристигну на понуђену расправу. То на жалост довољно говори о стању у економији и њеној прагматичној примени. И од та три рада два буду повучена из расправе.
    Из овога се да извући закључак да стварно нема идеје како даље?!
    Поздрав


  124. na 05/02/2015 u 00:04 mp

    Procitala sam analizu/kritiku prof. Madzara i odgovor g. Katica. Prof Madzar o liberalizmu govori vrlo uopsteno. Posto sam od 84-89e studirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu poznati su mi stavovi i teme koje su tada bile vazne: jacanje trzisne privrede, prelazak na titulara svojine, jacanje izvozno orjentisane ekonomije, rast i razvoj ..reforme …reforme. I …

    Dugo su se ekonomisti borili za vise slobode u odlucivanju, bolju organizaciju preduzeca, optimizaciju resursa i otud spremnost da se brane liberalna shvatanja. Trazilo se mesto SFRJ u svetu tada. Bili smo srednje razvijena zemlja sa potencijalom da se razvijamo dalje. A onda je izostala podrska programu A. Markovica u SAD.

    Pobedili su agresivni politicari, nacionalisti, mafija, ujedinjena Nemacka, a JU je utonila u mrak gradjanskog rata od kojeg se Srbija NIJE oporavila do danas.

    Posle devedesetih Srbija je postala nekakva neo kolonija, ima nekoliko guvernera mislim trojicu koji kontrolisu sve vaznije mehanizme u zemlji. Zato nema racionalnih odluka, nema patriotskih programa razvoja, nema pravne drzave. Korupcija i konfuzija su po meni osobine takvog sistema.

    Oni koji kontrolisu mehanizme vlasti u Srbiji zele samo da osiguraju da Srbija radi ono sto se od nje trazi i da oni drze stvari pod kontrolom. Dalje od toga vlada konfuzija i prosecan svet je izgubljen i sludjen.
    Zasto? Jer nema uslova da se zaposljava, zivi od svog rada, usavrsava. Mogucnosti su veoma male i kontrolisu ih interesne grupe. To je hroma drzava, nezdrava i kao takva nije u sluzbi gradjana.

    U uslovima raznih stranih uticaja tesko je boriti se za razvoj, za zaposljavanje.
    Mozemo mi da pricamo sta sve treba da uradi drzava, ali to nema ko da sprovede u srpskim uslovima.

    Neke industrijske grane koje smo nekad imali su se kompletno ugasile. Na primer tekstilna industrija. Preplavili su nas sa osrednjom ili losom robom od svuda, namerno ugusili proizvodnju i niz razvojnih sansi.

    Moje pitanje za prof. Madzara jeste koji su to pozitivni rezultati liberalne politike u makro ekonomiji u Srbiji od 2003e? Sta se to dobrog desilo? Koliko imamo novih radnih mesta u malim i srednjim preduzecima? Koliko nam je porasla proizodnja? Koje grane beleze rast u uslovima koji su prihvatljivi prof. Madzaru? Kakvo nam je trziste rada?

    Pre rasprave o drzavnoj ili liberalnoj politici mislim da Srbija mora da se ponovo bori za nezavisnost u odlucivanju u makro ekonomiji i drzavnoj sluzbi. To je prvi korak, jer mi smo za sada, opet u devetnaestom veku.

    Stoga mislim da je za uslove malene Srbije potreban jedan ugao posmatranja i analize principa u makro ekonomiji, a za kretanja na globalnom nivou, ili ako hocete u okviru jugoistoka Evrope, siri, drugaciji ugao posmatranja i analize;
    Nesto kao kada prilagodjavate objektiv pri snimanju.


  125. na 04/02/2015 u 23:56 Nebojša Katić

    За Бојана – Господин Маџар је посветио посебна поглавља господи Млађану Ковачевићу, Јовану Душанићу, Радовану Пешикану и мени. Првих 157 страна је углавном посвећно афирмисању (нео)либералне доктрине. Хвала на коментару.


  126. na 04/02/2015 u 22:24 pazljivi citalac

    Ko god da prica o opstem dobru nastojim da ga se klonim. To ne postoji.


  127. na 04/02/2015 u 21:36 Bojan

    Hvala Ivanu N. na linku na tekst… a istakao bih jedan citat koji meni lično godi da pročitam (jer suštinski sumira neka moja razmišljanja), a koji po meni suštinski govori o osnovnoj razlici, ujedno i problemu

    „Неолиберали тешко могу да схвате да постоје и људи који се не руководе првенствено себичним личним интересима, него претпостављају опште добро личној користи, те могу да подигну глас против устројства света који им одговара и у коме су они добитници, а не губитници. Ново устројство света које заговарају неолиберали (и које све више спроводе у живот) мени лично одговара, али сам против њега јер оно, поред уског круга добитника (којем и сам припадам), у исто времe огромну већину људи чини губитницима (међу којима и моје рођаке, кумове, пријатеље, комшије), и то губитницима којима је угрожен опстанак и који су доведени до очаја и безнађа.“ ЈОВАН Б. ДУШАНИЋ


  128. na 04/02/2015 u 21:27 Bojan

    Једно питање за г. Катића. Са којим се све то људима „научни спори“ Маџар, ако није тајна.
    Не читајући комплетан текст, нарочито, Маџаров, ни ваш, стекао сам утисак да је довољно да сте само написали овај пасус:

    „Naslov teksta implicira da je Madžar usamljeni pojedinac koji se bori protiv većine ili organizovanog mnoštva. To je veoma daleko od istine. Madžar nije usamljeni branitelj neoliberalizma već je deo velike, uticajne, i zašto ne reći, jedine finansijski i medijski podržane struje na domaćoj ekonomskoj sceni. Uz to, na svojoj ideološkoj strani Madžar ima gotovo sve važnije medije i sve relevantne međunarodne finansijske institucije koje presudno utiču i na oblikovanje javnog mnjenja i na ekonomsku politiku Srbije“

    Оваква злонамерна и тенденциозна дискредитација у наслову без реалног упоришта у стварности намеће закључак без читања обртања и окретања речи и интерпукција у 200 и кусур страна.
    Уједно то је и разлог зашто питање о броју људи са којима се он „наводно“ спори.


  129. na 04/02/2015 u 21:11 Bojan

    @Иван Н.
    Имаш врло погрешан утисак о професорима. Говорим као неко ко је студирао и ради на истом факултету, техничке области, па је имао и има прилику да упозна своје професоре са више страна, тешко да је на медицини, економији, правима бољиа ситуација.
    Значи нема никакве везе област – економија… Сујета је универзална ствар и нема на њу нико тапију. Твоји професори су из неке струке која реално може да се носи у свако доба са светом, мада то није гарант да се не би могли сујетно упустити у расправу. Грлати професори економије из Србије, у Србији, у тренутку глобалне светске кризе… роба су врло сумњивог квалитета, нарочито кад су преписивачи.

    Оно што економију нешто више истиче у односу на друге науке је одсуство реалне одговорности за научно лупетање, одговорности за уништавање људских живота, јер савремени човек је економију поставио у центар свог бивствовања. Овде се, по мени, пре свега ради о једном свевременском неморалу, јер залагати се за ствари које сиромаше велики број људи, при том бити изолован од тога (читај добро зарађивати и даље док други сиромаше) захваљујући привилегији стеченој у једном далеко социјално праведнијем друштву (који се при том пљује) које није реално мерило допринос појединца друштву (напредовање до титуле редовног професора, читај генерал у пензији). И мислим да је то нешто што велики број коментатора овде потенцира и по мени је нешто што треба, барем једном на дан, овом човеку набити пред нос. Мени заиста звучи гротескно титула редовног професора економије у Србији. Да актуелни премијер Србије заиста жели нешто добро да уради за ову земљу, прво би потерао актуелне и пензионисане професоре економије да чувају овце по планинама, секу дрва, раде на грађевини (рекламира ју се као изузетно плаћени послови од којих наводно Срби беже), а онда их приупита за савет.

    Нажалост, ми на делу имамо оркестрирано лапрдање солидног броја људи из ове области који ни на који начин не осете последице својих погрешних научних тврдњи. Написати оволики рад само у сврхе „надгорњавања“ најбоље говори о аутору. Уствари само сећање на ТВ емисије у којима је учествовао и говорио и српска економија данас најбоље говоре зашто је рад овако дугачак.


  130. na 04/02/2015 u 20:11 grey owl

    Perica Mitić davi one, koji ne vole karanfile. Perica ima konkurenciju – sasvim obične mladiće, direktore marketinških agencija…

    U svakoj zoni sumraka ima mnogo davitelja. Neki su rođeni pod srećnom zvezdom, a neki ne. Na to se treba navići.


  131. na 04/02/2015 u 18:03 Иван Н.

    Ovo je već ozbiljno !?

    http://www.standard.rs/ekonomija/31033-%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BC%D0%B8%D1%88%D1%99%D0%B5%D1%9A%D0%B0-%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE-%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%87%D1%83%D0%BD%D0%B0-%D0%B8%D0%BB%D0%B8-%D0%BE%D0%B4%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80-%D1%99%D1%83%D0%B1%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%80%D1%83-%D0%BC%D0%B0%D1%9F%D0%B0%D1%80%D1%83


  132. na 04/02/2015 u 15:04 mp

    Dozvolite g. Katicu da ovde dodam jedan osvrt na niz nelogicnosti koje susrecu obicnog coveka u dnevom zivotu u Srbiji.

    Spremicu osvrt na razne „globe“ koje obican covek placa u Srbiji a koje su udar na budzet svakog pojedinca. Na primer u banci vam naplacuju sto vam stampaju izvestaj o stanju na deviznom racunu sa kojeg se u mom slucaju placaju mesecni racuni za rezije u Beogradu (?!)
    Svako placanje svakog racuna Postanska skida proviziju. Kao sto je poznato u SAD kada drzite racun u nekoj banci i placate racune sa tog racuna, banka NE naplacuje proviziju. Otkud ta vrsta globe u Srbiji? nisu u stanju da klijentu koji im daje svoj novac da drze, odstampaju izvestaj o aktivnosti.

    Sto se tice kresanja penzija to je kukavicki gest jedne zaista NEsposobne vlade. Nije ni cudo, vlada koja ne moze da zastiti svoje najstarije gradjane koji su odradili posteno svoj radni vek. Zna se ko je imao vecu penziju, oni koji su vise mogli, doprineli i slicno.

    Penzije su zagarantovano pravo zna svaki srednoskolac u Srbiji. Drzava Srbija NE moze da nadje 50+ milijardi dolara koje su im otisle iz zemlje ko zna na cije racune po svetu, a ovamo globe starce.

    Mi koji smo u rasejanju imamo spisak ljudi koje pomazemo, ali ne mozemo da ih zaposlimo, mozemo tu i tamo da damo neku paru ..ali to je nista kada mafija na svim nivoima ima razradjen sistem pljacke gradjana. Tu ne moze da pomogne ni jedan ekonomski indikator ni rasejanje sa svojih skromnih cetiri milijarde dolara godisnje.

    Kada se ode na pijacu Kalenic, u buduce cu da nosim zastavicu „kupujem samo domace“ da ne bude greske. Jedan prodavac mi nudi brookole iz
    Italije; Da li ovo treba da komentarisem? On je sav vazan jer prodaje uvoznu robu. Kazem prodavcu „Kupujem samo domace. Sta imate iz Srbije da vidimo“
    on je nakupac ..idem da kupim direktno od proizvodjaca ako ima, ali takvih je najmanje na pijaci Kalenic. Med sa Rudnika –odlicno. Samo domace cvece, to su karanfili ne violim karanfile ali NE kupujem Holandsko cvece, svo lepse cvece je iz Holandije. Neka, NE kupujem.

    Prodavnice su preplavljene stranom robom, ali ja samo kupujem domace!
    To bi isto uradio svaki Svajcarac; Kada idete u Svajcarsku na aerodromu je najvise Svajcarske robe, satovi, cokolade, suveniri i slicno. Oni prvo prodaju i nude svoju robu. Mi svoje robe gotovo da i nemamo.

    Nas narod NE zna da sa kupovinom strane robe sece granu na kojoj sedi. Kupujte strano pa ce biti sve manje posla za nas. Mislim izvinjavam se na obicnom recniku, ali to je tako. Stoga kupujem samo domace. Ne idem u IDe-e i slicne HR lance, samo u male radnjice i na pijacu, neka je duze i neka je komplikovano tegliti na rukama, tako je kad nema vise domacih trgovinskih lanaca.

    Ministar trgovine je lekar po profesiji i on misli da je uredu da mu dodje Lidl i slicni u Srbiju. Strani trgovacki lanci svetaju po Srbiji, a ovamo kukaju da nemaju GDP, da nemaju za plate i penzije. Srbija zona sumraka. Gde lekar moze da se razume u trgovinu. Na racunu Delez pise C market. Ko je tu pravno lice?


  133. na 04/02/2015 u 14:11 Иван Н.

    Lični stav o svojim profesorima,

    Čudna smo mi sorta ljudi, evo ja ponovo o profesoru Madžaru.
    Slažem se da na ovom blogu profilišu istomišljenici većinom ekonomske struke i približnih ideja, ali moram primetiti da tu ima mnogo sujete (valjda ste vi ekonomisti takvi, po prirodi, verovatno što razumete moć novca).
    Jedno je očigledno niko osim Nebojše nije polemisao o idejnim neslaganjima sa Madžarom i predložio ubedljive argumente. Većina gađa čoveka.Prigovara se, tipa, dug tekst zamara, prevaziđene ideje, lični manifest i tome slično.
    Ovo govorim iz sopstevenog ugla i pitam se: „šta bih ja imao da kažem o svojim profesorima npr. D. Raškoviću ili D.S.Mitrinoviću ili Dragiši M. Ivanovuću.“
    Pa i danas bih kao nekada ćutao i uživao u brilijantnim predavanjima pomenutih. Intelektualci koji su u svom vremanu stajali rame uz rame istočnim i zapadnim kolegama.
    Pozdrav


  134. na 03/02/2015 u 23:08 peric

    Ne svidja mi se nacin ove rasprave sa obe strane. Taj Madzar me je narocito razocarao, jer je, cini mi se „isao“ previse licno, sto je nedopustivo za profesora, koji mora da iskljuci ego kada se obraca ljudima.
    Ali jednu stvar je cini mi se pogodio, a to je da se u ovim diskusijama ne barata opste priznatim istrazivanjima, to jest brojevima. Dobro je logiciranje ali ako nema reference ili brojeva zakljucci su slabiji. To je zamerka i Katicu.
    Mozda gresim jer nisam iz ekonomske struke.


  135. na 03/02/2015 u 19:17 mp

    g. Katicu, vidim da Vam je prof Madzar uputio kritiku i citacu detaljno kada nadjem malo vremena. Moj prvi komentar mom nekada prof. Madzaru bi bio da je jedna prizma gledanja prof u penziji koji iz Beograda i iz relativno sigurnog miljea gleda na mega krizu koja je pocela 2007e i od koje se svet NE oporavlja do danas. Taj pogled profesora negde u mirnim vodama karijere sa svim privilegijama koje je zvanje donosilo u SFRJ, tesko da moze da bude dovoljno sirok da sagleda opseg krize koja je unesrecila milione ljudi. Kada su nasim profesorima bili vazni ljudi? (izvinite mora da se kaze) nasi profesori zive u apstraktnom svetu u kojem je njihov licni opstanak jedini prioritet.
    Zato su tu gde jesu, a zato su Piketi, Stiglitz, Krugman tamo gde jesu.

    Ono sto mi je oduvek smetalo kod nasih univerzitetskih profesora, to je tako velika distanca od stvarnosti. Oni NE osecaju posledice krize, nisu i nece cak ih i ne zanima kako se kriza reflektuje na zivot prosecnih ljudi. Ajde ne vide u svetu, samo gledaju u indikatore, i to neke i ne vide; Ono sto me veoma cudi i razocara svaki put je da kao da ne vide katastrofalno stanje srpske privrede i drustva. Pa zar Srbija danas nije zalosna slika promasenih ubedjenja niza univerzitetskih profesora? U tim promasajima ima i prof. Madzar svoga udela, ali ga niko zbog promasenih tumacenja i losih predloga NIJE udaljio sa sigurne katedre.

    Ako mega kriza 2007e i ozbiljne socijalne posledice koje svet prolazi NISU kataklizmicne ne znam sta je kataklizma za naseg profesora. Zar Srbija nije imala poplave na nivou kataklizme, zar bombardovanje Srbije 99e nije bila kataklizma? Sankcije Srbiji NISU bile ekonomska kataklizma?

    Meni bi bilo zalosno, prodje ceo profesorski vek, i gde je ta Srbija i njena ekonomija? Samo sto sam se vratila iz Beograda, kao da sam bila u zoni sumraka. Srbija je ona tajnovit maglovit dunavski prostor u kojem nema organizacije, u kojem se zivi ad hoc, u kojem vlada najvise i pre svega zakon dzungle i slicno. Toliki profesori, tolike titule, uvazeni genijalci i sta? Srbija na nivou zone sumraka.

    Bila sam veoma razocarana drzanjem prof. Hasana Hanica u Upitniku, takodje jos jedan lik koji slabo poznaje znacenje teme socijalne odgovornosti. Zalosno je ali nasi profesori su i dalje na nivou da je smisao ekonomskih aktivnosti pre svega maksimizacija profita po svaku cenu. A ljudi? A makro politika razvoja?

    Ekonomski patriotizam za nase uvazene ekonomiste je nevazna kategorija. Pa kako rade takvi su i rezultati, ili prostim jezikom kako cine tako im Bog pomaze.
    Vlahovic predsednik udruzenja ekonomista, da nije strasno tuzno mozda bi nekom bilo i smesno.

    Vas intervju u NIN-u g Katicu, mnogi citaju sa paznjom. Ne slazem se uvek sa Vama, ali mislim da je to vazno i nuzno osvezenje u uspavanom akademskom prostoru malene Srbije.


  136. na 03/02/2015 u 17:42 Ljuba

    Opsesivna misao elite liberalnog drustva je :
    Kako se vratiti na godisnju stopu rasta od 4 odsto ?
    Povećanju produktivnosti , efikasnosti , potrosnje , ucinka , izvoza i bogacenja i tu ne sme biti kraja !
    Izgelda da je ta trka , pomnozena sa divljanjem finansijskog sektora , dovela ovog sloma. Vlade su se bacile na spasavanje propalih banaka, I dalje se ulaze stotine milijardi svezeg nastampanog novca da bi se nastavilo po starom .
    Napred , napred , i napred ! Svake godine , za 4 procenta .
    Po toj racunici masa proizvoda bi se povecala za oko 200 puta za pola veka niko da se zapita dali su ljudi i priroda sposobni za tako nesto …..
    Izgleda da je najcenjeniji prozivod trzisne ekonomije BUDALA
    Ovde u Srbiji beznadje je konkretno dade se potkrepiti brojkama …
    Zadovoljstvo vas je citati Mr Katicu


  137. na 03/02/2015 u 07:21 grey owl

    Super je sve to što je kreativni direktor rekao, ali je malo kontradiktoran.

    Valjda je ovaj narod, kao i pomenuti Islanđani, imao isti mentalitet i pre 1945. A pre 1945, možda baš i nije sve bilo tako sjajno.
    Mada – rekao je da su se naši preci možda naselili na pogrešnom mestu…


  138. na 03/02/2015 u 04:27 Влада

    Здравље је најважније, све остало можеш да купиш код Кинеза.


  139. na 02/02/2015 u 19:39 Иван Н.

    @Nemirni
    Meni ovo postaje zanimljivo,ali radi učtivosti ja završavam.
    Taj link o Švajcarskoj ima jednu lepu poriku koju niste primatili.
    Fotografija prikazuje zgradu Centralne banke Švajcarske.
    Divna zgrada, a crep nije zamenjen „vekovima“. Spoj ukusa, patine, štednje, stabilnosti itd.
    Naša nova zgrada NBS zvana „pametna zgrada“ enormno skupa a pamet joj ne funkcioniše.
    Ima se, može se!
    Mislim da je dovoljno rečeno.
    Pada noć nad Srbijom, valja na počinak.
    Srdačan pozdrav


  140. na 02/02/2015 u 19:23 Nebojša Katić

    Za Dijanu – Nema potrebe da se ustežete da ostavite komentar ili da postavite pitanje kada za tim imate potrebu. Videli ste da ja uvek nađem vremena da odgovorim. Odgovor u vezi sa intervjuom ću Vam poslati mejlom. Hvala Vam na komentaru i lepim rečima.


  141. na 02/02/2015 u 19:03 Nemirni

    Za Ivana N.

    Označeni ste jer sam komentarisao link o Švajcarskoj koji ste postavili u svom komentaru.

    Svakako, uvek treba da se diskutuje, ali na način koji je većini razumljiv i jasan. Iskreno, meni Vaš komentar deluje kao da sadrži poprilično velike umne akrobacije.


  142. na 02/02/2015 u 18:40 Иван Н.

    @Nemirni
    mene ste naslovili u Vašem komentaru, ali ja iskreno rečeno ne shvatam razlog !?
    Ovo je izuzetno (barem za mene kvalitetan blog).
    Malo mi smeta što se većina komentatora (naravno stručnijih od mene) osvrću na visoko umne ekonomsko – političke akrobacije, pa običnom čoveku su dosta nejasne a često i nelogične. Formu pisanja na blogu duitira sam prostor u dužini komentara.
    Sa većinom diskutanata se slažem da je Nebojša sjajan analitičar po meri mojih shvatanja samih predmeta rasprave.
    S´druge strane vrednost i draž samom blogu daju i komentari ma kavi oni bili (samo bez vređanja molim). Ako je nešto demokratično, to su ove diskusije.
    E sad,moji komentari su komentari jednog malog čoveka koji ima tu karakternu crtu u želji da bude slobodna ličnost kako fizički tako i misaono. Omakne mi se tu i poneka glpost ali šta ću, živ čovek greši.
    Često svoje misaone parabole pozajmljujem od filosofskih velikanaje (evo Hegela) „filosofija je najveća svera ljudskog pojimanja sveta – izuzev religije – koji možemo objektivno dosegnuti.
    Ouševljen sam starogrčkom filosofijom od Heraklita zaključno sa Aristotelom.
    Na kraju i Hajdeger se vratio polazištu POJMU POJMA.
    Da ne gnjavim druge, moji stavovi su uvek ambivalentni, „sve je u jednom i jedno u svemu“ i to je jedini siguran apsolut,
    Hoću da kažem sledeće:
    Liberalizam ima svoj kontrapojam centralizam. Kapitalizam ima svoju suprotnost socijalizam itd.
    Suština istorijskog kretanja i borbe ideja je plodna kada je njihova realizacija u okvirima nekog funkcionalnog ravnotežnog preplitanja. Čim jedna bobedi nije dobro, javlja se dominacija koja uvek završava haosom.
    Mislim da sam donekle jasan.
    Srdačan pozdrav i neka mi drugi (koji ovo pročitaju)oproste na gnjavaži.


  143. na 02/02/2015 u 16:58 Dijana M.

    Poštovani gospodine Katiću, pišem Vam prvi put. Pratim Vaš bog prilično dugo, i moram priznati da pored svih profesora, svih analitičara koje sam imala priliku da slušam nijedan nije ostavio utisak na mene kao Vi. Argumentovanost i utemeljenost Vaše percepcije je zasigurno presudila u sticanju moje naklonosti, i na neki način me indoktrinirala. Kao student treće godine Ekonomskog fakulteta, zamolila bih Vas za intervju za časopis koji izdaje Ekonomski fakutet “Monopolist”. Neću slagati ako kažem da već godinu dana razmišljam da ostavim svoj komentar, i da Vas za isto upitam, ali misao da sam nedorasla, nedostojna Vašeg vremena me sputavala, naravno ja to i dalje mislim ali najbitnije je šta Vi mislite o predlogu? Ja sam upoznata sa Vašim stavovima, verujem da većina studenata nije, uvek se više prostora ostavi neoliberalnoj doktrini, te otuda smatram da treba da čuju i Vaše gledište. S poštovanjem.


  144. na 02/02/2015 u 16:55 Nemirni

    @Ivan N.

    Jasno je da Sjedinjene Američke države koriste Švajcarsku da bi zadale udarac EU, ili da bi je prisilile da uvedu oštrije sankcije Rusiji. Po cenu Švajcarske privrede, što je očigledno. Koriste i Grčku takođe, a onaj ko to ne vidi, ne razume podmuklost (nazovi) ljudi koji vode tu zemlju.

    Možda ovo na prvi pogled nema veze sa temom. Naime, koncept “moja ideologija protiv tvoje“ je oduvek išao na ruku svetskim moćnicima, koji su je koristili radi stvaranja podela u narodima kako bi im na kraju vladali.

    EU je do sada postupala blago sa Rusijom, najviše zbog sopstvenih interesa (gas, naravno) ali se sve naglo promenilo kada je francuski predsednik Oland javno iskazao sumnju u dalje pooštravanje tih sankcija. Nije prošlo mnogo vremena, a već su se pojavili veliki problemi, prvo sa napadom na satiričan časopis, zatim potez Švajcarske sa frankom, onda izbori u Grčkoj. Poslednje je odluka onog Dragija da štanca evre kao da sutra ne postoji (što i nije daleko od istine kad je EU u pitanju). Sada se i američki predsednik oglasio sa zahtevom da EU odustane od mera štednje.

    Šta pokušavam da kažem? To da Americi ideologija, ili ideologije ako Vam je draže, ne znače ništa sve dok razvoj situacije bilo gde na svetu ide njima na ruku. Tako je sa ekonomskom ideologijom, sa stanjem ljudskih prava, sa bilo čime.

    Zato je moj predlog da se okanemo ideoloških prepucavanja, da konačno počnemo da gledamo interes naše zemlje. To što smo dozvolili sebi da nas stranci zavade pomoću nekakvih kvazi-liberalnih, kvazi-socijalnih i kvazi-komunističkih ideja, već nas je jednom koštalo.

    Pozdrav.


  145. na 02/02/2015 u 16:33 Радгост

    Не треба више трошити речи на домаће салонске медиокритете, то су све …

    Ево , вест од малопре, из Маџарске:

    >>> „Od 1. februara počinje pretvaranje deviznih kredita u kredite u forintama, čime stupa na snagu „Zakon o fer bankarskom sistemu“, izjavio je Varga.

    On je kazao da je s “pretvaranjem deviznih kredita u forintske vlada zaštitila stanovništvo, lokalne samouprave i državnu kasu od povećanja zaduženja u iznosu od ukupno 1.000 milijardi forinti”. <

    – Па кад би се неко од домаћих надри-професора и надри-аналитичара/стручњака усудио да покрене процедуру за ""Zakon o fer bankarskom sistemu"", … да се заштити интерес грађана и државе?

    Мада , можда се варам, ти "наши" времешни елитни камелеони и дупеувлакачи су "способни" да очас посла нагло помене своју причу, уверења, …како дуне!

    (Можда сад у страху нешто помене јер је у току расправа у Скупштини, о сету финансијких закона)


  146. na 02/02/2015 u 15:08 Сладимир

    Г.Катићу,у свом одговору г.Маџару,били сте прилично оштри,што ми се свидело,али не могу да не приметим да сте и овога пута,акценат ставили,како ја то волим да кажем,“на лопту,не на играча“,што је,дефинитивно,када је Србија у питању,реткост,без обзира да ли су у питању медији или блогосфера.
    Не знам да ли је ико од посетилаца вашег блога,прочитао цео рад,г Маџара.Ја сам покушао,почео………и нисам успео да довршим.

    Вама наравно честитке,и срдачан поздрав.


  147. na 02/02/2015 u 10:00 Иван Н.

    Pr(osudite) sami
    http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=02&dd=02&nav_id=953608


  148. na 02/02/2015 u 08:37 Иван Н.

    Bојанe,
    veoma lepo si u svom prvom obrazloženju, mog stava,otklonio nejasnoću.
    Rećiću samo: „tako je!“
    U svom drugom stavu sasvim suprotno. Primećuješ ambivalentnost iskaza ali ga ne sintetizuješ u celosti kao suprotnost dve ideje koje u životu samo zajednički mogu da egzistiraju.
    Hvala ti na mišljenju.


  149. na 02/02/2015 u 08:01 Инжењер Дејан

    @ Andrej (01/02/2015 at 22:21)

    Када су у питању научне конференције, рад по позиву може имати и више од четири стране прописаног формата.

    Да се мало нашалим, у овом случају је проф. Маџар домаћин конференције, сâмом себи је упутио позив, а даће у (вишетомном) зборнику радова и уводну реч. Не би било чудо ако уводнa реч зборника достигне педесетак страна и обухвати реплику г. Катићу.

    *

    Тешко је читати текст г. Маџара, не знам како је успело г. Катићу, не само због стила писања већ и што нема табела и графика.

    Доступан одломак из Маџаревог рада по позиву мени (по)највише личи на памфлет. Чини ми се да је ово његов опроштајни валцер . Другим речима, сва је прилика да се, због година, повлачи из економског живота Србије, и настојао је да се повуче у „великом стилу“. Међутим, измакла му је максима да је некада МАЊЕ заправо ВИШЕ (и обрнуто).

    ***

    Да не буде да сам превише „црнио“ проф. Маџара, ево његових цитата:
    „Мене ова ситуација у економској политици (Србије) подсећа на ону Његошеву – доста лијепијех, има и богатих, но грднијех по сто (десет!) пута више. (…)
    Ја сам довољно стар да не могу лако да будем оптимиста. (…) Тешка је ситуација и она је добрим делом условљена чињеницама које нико не контролише. Ми смо склони да грдимо политичаре. Међутим, и њих на одређена понашања гони политичка конкуренција. Онај ко жели да се дочепа власти и да на њој опстане, мора да нуди бирачком телу краткорочне добитке макар и по цену вишеструких будућих штета. Јер, ако он то не чини – неко други ће доћи на власт и то ће чинити на још гори и деструктивнији начин.“
    http://www.izjave.net/author/204


  150. na 01/02/2015 u 22:21 Andrej

    Ja ne bih ovog puta o samom meritumu. Ono sto me je fasciniralo je da se neko usudio da posalje rad na konferenciju od preko 300 strana. U mom fahu konferencijski radovi su ograniceni na mahom 4 stranice propisanog fonta, proreda i slicno. Ovo su neki memoari i knjige, pre nego radovi…

    Zadivljujuce je strpljenje potroseno na citanje istog… Ja nisam imao zivaca cak ni za izdvojen deo…


  151. na 01/02/2015 u 20:52 Бојан

    @Иван Н.
    „Ono što se pojavljuje na političko ekonomskoj sceni nije prema starim „nepismenim“ gorostasima samoupravljanja ni do kolena.“

    Ја бих волео да појасниш детаљно шта си под овим мислио? Горостаси самоуправљања нису били економисти ала Маџар, већ инжењери (као научна интелигенција), радници и сељаци (као извођачи радова на терену), наравно уз подршку политичара-револуционара… Кад су инжењере и раднике заменили економисти-политичари и економисти-редовни професори тад је самоуправљање почело да клиза у пропаст.

    Мој утисак из наших ранијих расправа, а и из осталих твојих коментара, је да би ти хтео да будеш и монах и Chief executive officer, а рекао бих да и сам знаш да то двоје заједно да буде… неће никад бити. При том кажеш да долазиш из света технике, што твоје ставове чини мени још чуднијим.


  152. na 01/02/2015 u 19:39 TheRedOne

    @Иван Н.
    Ne postoje nikakvi mladi kreativci u ekonomskoj nauci, naročito malih ekonomskih zemalja, ne postoje nikakvi generali posle bitaka… Kada se govori o kapitalističkoj ekonomiji postoje samo špekulacije i korumpiranje, pa prema tome mlade kreativce u malim zemljama teško da možemo tražiti u toj oblasti. Nisu Mercedes, Simens, Epl… vrhunski proizvodi koji se na tržištu bore svojim kvalitetom koji je vrlo često nesporan, ali i diskutabilan. Oni se za svoje mesto bore korumpiranjem državnih i javnih institucija (direktora, ministara) koji za tuđe pare omogućavaju ogroman profit ovim kompanijama, a onda marketing te ogromne profite izreklamira, pa ispada kako običan svet to kupuje… Koliko će „prljavog veša“ na ovu temu Grci uspeti da izruče videćemo (pitanje je ko će stati iz njih), a videćemo i kako će ko da ga „tumači“…
    Vaši stavovi su vrlo često budu kontradiktorni, najviše zbog „šurovanja“ sa ekonomskim liberalizmom, neoliberalizmom šta god oni bili. Vremešni profesor nam pokazuje da želi da „stane“ iza svojih ekonomskih zabluda i na vrlo čudan način nam pokazuje u čemu je on to bio u pravu u vremenu iza nas. Vreme ga očigledno maksimalno demantuje da je bio u pravu. Ja bih mu preporučio da ovakve „naučne“ sinekure ode da ispriča radnicima propalih fabrika, verujem da bi stekao veliko poštovanje. Ovako, i ono malo poštovanja, koje kao stariji čovek zaslužuje, valja po prašini srpske bestragije.


  153. na 01/02/2015 u 18:41 Инжењер Дејан

    @ Иван Н. (01/02/2015 at 09:30)

    Проф. Маџар је јавна личност, нема статус светиње и самим тим можемо да га изложимо оштрици критике; то није черечење – како инсистирате.
    Знате, управо „младе који обећавају“ подупирао је Љубомир Маџар. Да се нашалим, многи од њих с поносом могу да кажу: „Сви смо ми изашли из Маџареве кабанице.“

    Из контекста Вашег коментара произилази како је проф. Маџар „горостас самоуправљања“. Чак и да сте написали млади Маџар је био горостас самоуправне економске мисли, човек би се дубоко увредио. Сва срећа па не прати овај блог.

    Волео бих да сте приложили позитивне референце које афирмишу његово друштвено-економско деловање.


  154. na 01/02/2015 u 13:36 grey owl

    Braća su atomizirana. Stoka voli zvona i praporce.
    A banditima ne treba nauka, samo značke i pištolji.

    Imamo fore još 4-5 milijardi godina…


  155. na 01/02/2015 u 09:30 Иван Н.

    Uvaženi kometatori,
    zašto jednog vremešnog čoveka čerečiti?
    Ako nije dobar i ako su njegove ideje prevazođene ne trba ga tako grubo omalovažavati, ipak taj čovek je obeležio jedan istorijski period razvoja ekonomske misli u nas. Da smo imali boljih oni bi se sigurno bolje i pozicionirali na rang listi srpske ekonomske pameti. Zašto suditi pre skupa ekonomista pa neka javnost da svoj sud?
    Normalna stvar, stvari ne idu željenim tokom to je već svima očigledno.
    Ja bih se upitao; „gde su ti mladi koji obećavaju?“ vrmešnom gospodinu nije ni zameriti što su mu presahli idejni sokovi kreativnosti, ali šta je sa mladim kreativcima? Šta je sa odabirom novih nada? Ono što se pojavljuje na političko ekonomskoj sceni nije prema starim „nepismenim“ gorostasima samoupravljanja ni do kolena.
    To što se raspravljaju svetski špekulatski tokovi uspona i padova, to je lako po sistemu pričam ti priču. Posle bitke svi su generali, jer ni jedan iskaz ne obavezuje.
    Poštovani, u ovakvoj debati dolazimo do zaključka, da „svako visokorečje i veleglasje vredi koliko nejasnost i ćutanje“.
    Mora se naći središnji put između teorijskih dogmata i praktičnih zabluda.
    E, to jedino ploda donosi!
    Pozdrav


  156. na 31/01/2015 u 23:50 Инжењер Дејан

    Пар речи о логицирањима професора Маџара, која су ми запала за око.

    *

    „Nakon dolaska (Ante) Markovića, i nakon što je on sproveo politiku stabilizacije, to su bez sumnje bila bolja vremena. Bilo je manje nezaposlenih nego sada, a oni koji su bili zaposleni primali su neupotredivo redovnije plate, snabdevenost nije bila loša, mada se ni danas oko toga ne možemo da žalimo. Realno, dohoci su bili znatno veči u ono vreme – ja sam na primer primao 700 maraka na Ekonomskom fakultetu, što je bilo jako dobro.“
    http://arhiva.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/u-njegovo-vreme-se-letovalo-od-jedne-plate/20549.phtml

    Марковићево „чудо“ (током којег су фришопови били пуни робе из увоза) трајало је око осам месеци, а онда су почеле да се распадају девизне резерве. Домаћа валута је током 1990. била прецењена и фиксирана у односу за немачку марку (7 динара = 1 DM), гледано у маркама зараде су скочиле, али су цене (у динарима) полетеле у небо.
    (После 5. октобра 2000. сценарио ће се поновити).

    *

    С друге стране, у емисији „Таласање – пусти причу“ Радио Београда 1 од 9. септембра 2014. године (период 14:45-15:45), проф. Маџар је говорио како је курс динара годинама прецењен (могу да се сложим), а онда додао да „економисти цене да је динар апрециран за око 70 процената у односу на ниво који би обезбедио равнотежу у нашој спољној трговини“ и подвукао да је реалан курс близу 200 динара за евро.
    http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/23/Radio+Beograd+1/1691784/Talasanje+-+Pusti+pri%C4%8Du.html

    Не може реалан курс да се процењује на основу једноставне пропорције тренутног увоза и извоза. Најпре, еластичност се разликује од производа до производа. Нпр. гас морамо да увозимо и трошимо макар (сада) курс био 150 динара за евро, али не верујем да би се при том курсу исплатио увоз белог лука из Кине или кромпира из Казахстана.
    Логично би било да се раздвоје производи за које постоји могућност супституције од оних који морају да се увозе, па тек онда да се врши процена.

    Мислим да сам превише узурпирао простора на блогу и ред је да се повучем на неко време.


  157. na 31/01/2015 u 22:31 busolazasrbiju

    @Neboša Katić

    Složio bih se sa Brankom o tome da kada se radi o prof. Madžaru ima velikih problema i u ličnosti.

    Primer 1.

    Imao sam tu nesreću da mi bude profesor tzv. malog planiranja na fakultetu. Dođem na prvi čas, sedi Madžar za katedrom i čita nam iz knjige ceo čas. Ja se čudim, ali dođem i posle pauze na drugi čas. Kad ono, on i dalje čita. Kažem mojim kolegama da ja više ne dolazim na ova predavanja. Pitaju, zašto? Pa… naučio sam da čitam još u osnovnoj školi, tako da mi ovo gubljenje vremena ne treba.

    Primer 2.

    Udžbenik koji nije bio preterano dug (što je za njega čudo) imao je toliko štamparskih grešaka, a knjiga je bila puno formuli, tako da je čitaoce dovodila do bezumlja u traženju logike u postavkama. Neverovatno kako tržište može da iznedri potreban kvalitet.

    Primer 3.

    Kada sam prvi put rešio da nešto pišem o ekonomskim problemima Srbije ’99. (valjalo je nešto pisati i o privatizaciji), moja prijateljica profesor me uputi na Madžarev referat o potrebi privatizacije iz ’96. ili ’98. Prilično dug referat, koliko se sećam oko 70 stranica. Neko bi rekao iscrpan, kad ono, on na 65 stranica dokazuje efikasnost privatne svojine nad društvenom, na 4,5 stranice o iskustvima u bivšim komunističkih zemalja i idejama naših autora, a na pola stranice daje svoj predlog. Ajde da je to pisao ’78. ili ’86. (da ne kažem ’68.) pa da razumem potrebu u dokazivanju, ali u drugoj polovini devedesetih je i Mira Marković znala da je privatna svojina efikasnija od društvene.

    U mom radu sam za dokazivanje, o efikasnosti privatne svojine nad društvenom, potrošio jednu stranicu, a od toga pola stranice na citat iz knjige Dr Jovana Marića „Kakvi smo mi Srbi“. A ni on, ni ta knjiga se ne bavi ekonomijom. ’99. pametnom dovoljno.

    Primer 4.

    Bio je jedan od idejnih tvoraca Grupe 17. Pa ako nekom posle toliko godina sprovođenja njihovih ideja i očevidnih rezultata nije dovoljno da vide da neka teorija nije dobra ili što Vi kažete da nijedna teorija nema pravo da pretenduje na univerzalnost rešenja, onda se tu radi o ličnosti, a ne o pogrešnoj teoriji.

    Takođe, mislim da je on sada već u više nego ozbiljnim godinama, i da ne bi trebalo toliko vremena da trošite na njega. Više je nego bespotrebno, on ne može ni na koji način da ugrozi ono o čemu pišete ili pišu naši istomišljenici.


  158. na 31/01/2015 u 20:17 Sinisa

    Sem mozdanih mazohista i onih koji su mozak „nasli na otpadu“, zaista nikome ne bih preporucio da cita originalni tekst. Za informaciju o cemu se radi mislim da je dovoljan veoma korektan (po meni cak isuvise) i informativno uravnotezen odgovor g. Katica.
    Posto sam, terorisuci sam sebe, iscitao do kraja tu gomilu neutemeljenih i rogobatno nelogicnih konstrukcija ostao mi samo jedan utisak – da se radi o sadisticki dugackom politickom pamfletu i glorifikaciji vlasnika kapitala u „drustvu slobodnih ljudi“, oportuno izjednacenih sa (i nazvanih) „privredom“, „jedinom koja stvara vrednost“.
    Apstrahovanje rada (time i stanovnistva) i njihovo svodjenje na mehaniku masine, trziste i spekulacije je za mene degutantno, isto kao i provlacenje neprikosnovenosti akumulisane „imovine“ i primetnu neiskrenost u vezi poreza. Ako je to podloga za napisano, mnogo je iskrenije da citira Loka na seminaru vaznom za nas.

    PS Autor bi mogao da malo da obnovi i Marksa, radi uravnotezenja perioda. (izvinjavam se g. Katicu i citaocima)


  159. na 31/01/2015 u 20:06 Радгост

    Сложио бих се са „пажљивим читаоцем“ и „Бранком“!

    Цитат:

    >>> Ljubomir Madžar
    Moj obračun s njima

    − Pošast preteranog državnog intervenisanja −

    „Ljudi oskudnog znanja nikada neće biti za liberalno shvatanje sveta, jer u
    takvom svetu se prolazi po rezultatima, a ne prema diplomi, pripadnosti klanu
    ili poslušnosti.“
    – Miroslav Prokopijević <

    —–

    Да не дужим, обадвојица , и Маџар и Прокопијевић, али и већина актуелних "синекуриста" – аналитичара колико знам немају искуства у пракси ,нису били на челу неке фирме која је преживела либералне мере од 2000-те (а и пре)…докази су видљиви- стање никад горе.

    Који су то резултати г. Маџара, Прокопијевића, Лабуса, Миросинке и деструктора Динкића, Ђелића,Ђуричина, Бајеца,Милана Ковачевића, С.Стаменковића,Савића,Беговића и Д. Поповићке, ………..Све су то стручњаци – како ветар дува, који су своју "праксу" стекли у Државној служби – синкури – , без трунке предузетничког изаозова, али су ипак пуни себе, деле предузетничке савете са жаром?.. ……
    И они нам креирају будућност , копирајући ставове и податке званичника ММФ , СБ, ЕБРД, и сл. институција итд.
    Крајње је време да се из државне службе, бар пензионишу, …


  160. na 31/01/2015 u 19:44 Nebojša Katić

    Za Branka – Mislim da primer koji ste naveli više ilustruje naivnost gospodina Madžara, kao i činjenicu da mu monetarna ekonomija nikada nije bila jača strana. Pri tome, retko ko bi priznao to što je Madžar priznao. Ne zaboravite, gospodin Madžar je najveći deo karijere proveo baveći se problemima planiranja privrednog razvoja. Hvala na komentaru.


  161. na 31/01/2015 u 19:21 Branko

    I da ne zaboravim jedan mali detalj iz moje studentske prošlosti, koji će vam dovoljno reći o kakvom ekonomskom „stručnjaku“ i, da budem fin, naivčini, se radi. Naime, sjećam se da je g-din Madžar prije desetak godina na ‘Božićnim raspravama’ na Ekonomskom fakultetu u Podgorici javno i vrlo nasmijano potvrdio da je na njegovu žalost i on, kao i mnogi drugi, povjerovao gazda Jezdi (ili teta Dafini, sasvim sve jedno) u obećanje o mjesečnim kamatama od preko 15% i tom prilikom izgubio prilično veliku ličnu ušteđevinu! Da li išta više reći o ovoj „dobroćudnoj“ pojavi koja umišlja da je ekonomista??


  162. na 31/01/2015 u 18:49 Branko

    G-dine Katiću, mislim da ste ponekad previše učtivi i milosrdni prema „kolegama“ iz struke! Za razliku od vas, ja o g-dinu Madžaru i ostalim „dobroćudnim“ čikicama neoliberalne provenijencije mislim sve najgore i u ljudskom smislu! Pa kakvi su to ljudi koji, i pored svih dostupnih nacionalnih i svjetskih pokazatelja o rezultatima primjene neoliberalnih principa u ekonomiji, ni poslije 15 godina ne odustaju od trovanja našeg javnog mnjenja!? To mogu raditi samo ili glupi ili interesom vođeni ljudi! I jedne i druge prezirem! Da ne pominjem sad 250 i kusur stranica…heeeej!??


  163. na 31/01/2015 u 17:58 Nebojša Katić

    Za Branka – U svom odgovoru gospodinu Madžaru sam bio malo oštriji, ali o gospodinu Madžaru ne mislim ništa loše. Naprotiv. Mislim da problem nije u ličnosti, već u intelektualnom ambijentu koji omogućava, čak stimuliše, „relaksirani“ pristup prema činjenicama. Hvala na komentaru.


  164. na 31/01/2015 u 17:51 Branko

    G-dine Katiću, sa posebnim zadovoljstvom vam moram čestitati na zadavanju klasičnog intelektualnog nokauta g-dinu Madžaru! Gospodin je to odavno zaslužio! No, bojim se da je od onih individua koje se ne umiju zacrvenjeti!


  165. na 31/01/2015 u 17:23 pazljivi citalac

    Ovakve i slicne rasprave mi cesto deluju kao kao sukob na relaciji Pantic-Sojic.. Dokazivanje nekom da je nebo plavo, a on ga vidi kao sivo nema smisla i samo je gubitak pozitivne energije.


  166. na 31/01/2015 u 15:51 Инжењер Дејан

    Нама који пратимо овај блог задат је тежак задатак. Дијагонално сам прегледао текст проф Љубомира. Маџара, који се, сва је прилика, одавно припремао.

    Биће потребно време да се материјал проучи и исцрпно коментарише својеврстан „тук на утук“.

    Не било ми замерено на једној ироничној опасци. Када се проф. Маџар већ на првој страни захваљивао, згодно би било да је дописао у фусноти да је Алфа универзитет далеко познатији као бивши Универзитет „Браћа Карић“, а чији је био ректор дуго година; да је учествовао у изради програма Анте Марковића (1989-1990), био „отац“ Г17 (односно Г17+) и тако ближе, и тако даље.

    Нисам случајно ово написао. Када уграбим прилику, настојаћу да на једноставном примеру укажем на површност у његовом логицирању. Једноставно, убија нас површност од које „болује“ интелектуални свет који нам се обраћа са медија.



Zatvoreno za komentare.

  • Kategorije

    • Beogradska razglednica (9)
    • Domaća ekonomija (206)
    • Društvo (99)
    • Forum 2015 (1)
    • Forum 2016 (1)
    • Forum 2017 (1)
    • Forum 2019 (1)
    • Forum 2020/1 (1)
    • Forum 2020/2 (1)
    • Forum 2021 (1)
    • In English (7)
    • Intervjui i javni nastupi (81)
    • Kritika mojih tekstova (29)
    • Medjunarodna ekonomija (129)
    • Uncategorized (13)
  • Arhive

  • Skorašnji komentari

    Lazar na Александар Блок – С…
    Nebojša Katić na RUSIJA I ZAPAD, ILI O JEDNOJ N…
    Ненад na RUSIJA I ZAPAD, ILI O JEDNOJ N…
    Ирина Бодина na Александар Блок – С…
    Nebojša Katić na RUSIJA I ZAPAD, ILI O JEDNOJ N…
    Драган na RUSIJA I ZAPAD, ILI O JEDNOJ N…
    Драган na Александар Блок – С…
    Lily na Александар Блок – С…
    Nebojša Katić na MADŽAR PROTIV MADŽARA – objavl…
    Miloš na MADŽAR PROTIV MADŽARA – objavl…
    Ирина Бодина na Александар Блок – С…
    Nebojša Katić na MADŽAR PROTIV MADŽARA – objavl…
    Nebojša Katić na Forum 2021/2022
    Miloš na MADŽAR PROTIV MADŽARA – objavl…
    Gane na Forum 2021/2022

Blog na WordPress.com.

WPThemes.


  • Prati Following
    • Nebojša Katić - Iz drugog ugla
    • Pridružite se 781 drugom pratiocu
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Nebojša Katić - Iz drugog ugla
    • Prilagodi
    • Prati Following
    • Prijavite se
    • Prijava
    • Copy shortlink
    • Report this content
    • View post in Reader
    • Manage subscriptions
    • Collapse this bar
%d bloggers like this: