Kako komentari na blogu često nemaju dodirnih tačaka sa mojim tekstovima, zamolio bih posetioce da tu vrstu komentar postavljaju pod ovim obaveštenjem. Hvala na razumevanju.
20/02/2015 od Nebojša Katić
Kako komentari na blogu često nemaju dodirnih tačaka sa mojim tekstovima, zamolio bih posetioce da tu vrstu komentar postavljaju pod ovim obaveštenjem. Hvala na razumevanju.
За инг. Дејана – Покушао сам да додам нови форум, али сам направио хаос на блогу. Покушаћу да то коригујем ако успем. Хвала на коментару.
За господина Катића – У контексту Ваших коментара
https://nkatic.wordpress.com/2015/02/20/obavestenje-za-posetioce-bloga-forum/#comment-11474
https://nkatic.wordpress.com/2015/02/20/obavestenje-za-posetioce-bloga-forum/#comment-11555
мени је јасно.
Амерички инвестициони фонд би улагањем 1,31 милијарде евра (6 х 0,58 х EBITDA, EBITDA = 377 милиона евра) остварио власништво над 72,64 % удела у капиталу.
П.С.
Размислите о отварању другог форума од следеће године. Овде се накипило до сада око 640 коментара – отуда постоји проблем у споријем отварању странице.
За Ивана Н. – Ако сте унапред одлучили да странцима продате предузеће, ту онда нема простора да се размишља на линији коју помињете у Вашем коментару. Хвала на коментару.
За инг. Дејана – Бесмислено је да се у комуникацији са широм јавношћу користе енглеске стручне скраћенице које у Србији разуме јако, јако мали број људи. Претпостављам да је премијер мислио на EBITDA (приход пре камата, пореза, депресијације и амротизације), како сте горе навели.
За 2014., по извештају Телекома, тај показатељ је износио око 377 милона евра. Ако је Србија добила 6 EBITDA за 58% акција, онда је понуда могла бити око 1,31 млрд. евра. Проблем је што Србија ефективно продаје 72% акција (20% акција припада Телекому), па би понуда, на бази коефицијента 6, требало да буде око 1,62 млрд. евра. Мислим да је суштина спиновања управо у том игнорисању стварне вредности која се продаје. Бојим се да Србија никако није могла добити 6 EBITDA ефективне вредности, већ је и даље реч о коефицијенту који се креће око 4.5.
Мислим да су и влада и понуђачи потценили притисак јавног мњења. И ја сам потценио тај притисак.
Хвала на коментару.
Не знам колико сам био јасан. Хвала на коментару.
@Господине Катићу.
Зашто се мањински пакет акција Телекома не прода на Берзи грађанима ?Телекому треба свеж новац за нове технологије јер већ каска за ВИП-ом, Теленором.
Компанију прво реструктуирати. Довести професионалан и способан менаџмант.
Подићи ниво пословности.
Ослободити се 1/3 паразита.
И ето успешне и профитабилне компаније.
Поздрав
За господина Катића – Надовезао бих се на своје питање и Ваш одговор од пре седам дана у вези „Телекома“ (на овој страници блога).
Кратка дефиниција IBIDA, односно IBITDA, гласи:
Actually it is spelled IBITDA is:
(I) income (B) before (I)interest and (T)taxes and (D)depreciation and (A)amortization have been subtracted; an indicator of a company’s profitability that is watched by investors (especially in leveraged buyouts)
Companies which rent their space may use the term IBITDAR…the „R“ being rent.
Исечак „Танјуговог“ извештаја који је пренео „Блиц“ гласи:
Vučić je ukazao da je prosečna vrednost regionalnih operatera bila oko 4,5 puta IBIDA, da je Telekom Austrija kada je pre nekoliko godina želeo da kupi udeo u srpskom Telekomu nudio 4,8 puta IBIDA, a da je sada ponuđeno šest puta IBIDA.
„To je trenutno najbolje što u regionu može da se dobije za operatera“, istakao je on i dodao da su Bugari prodali svoj Telekom za 770 miliona evra.
Моје питање гласи – колико тренутно износи IBIDA, односно колико је „6 x IBIDA“?
Изведено питање гласи – да ли процењујете да је логика амерички инвестициона фонда, који је био најозбиљнији кандидат за купца, била таква да ће Влада Србије прихватити и непристојно малу понуду?
Унапред се захваљујем.
*
Грубо процењујем да „6 x IBIDA“ износи између 1,2 и 1,3 милијарде евра. Тешко је било изаћи пред грађане и оправдати продају у том случају, а унапред је најављивано да ће цена бити толика коју „нико никада није добио за Телеком“.
Prvo plati pa se klati,
(https://www.youtube.com/watch?v=1tskyZhtZcE) Posto je povrcarstvo profitabilno tada, kako i on sam kaze, moze da plati i visestruko skuplju cijenu struje(2:02-2:07). Zamislite, on bi platio samo ono sto je i potrosio. 🙂
Drzava je tu da naplati “stecena prava” pa tako oni dobiju porez zvan “angazovana snaga”. To je pravi porez na proizvodnju robe.
Onaj najgore vrste.
Neupitno dali je projekt financiran kreditom. (2:41)
Kako antipoliticari nemogu shvatiti, da ljudi prvo moraju proizvesti i nekoga drugoga usluziti da bi kasnije potrazivali. Kako pojedinac tako i drustvo u odnosu na druga. Na kraju krajeva, ljudi mjenjaju robe i usluge za neke druge robe i usluge. Pa bogata drustva nastaju tako sto puno proizvode,sto netko zeli kupiti, a ne zato sto puno konzumiraju.
Kada se gleda kroz alokaciju resursa onda je ovo jos gore. Umjesto da se trosi struja iz domacih malih mikro elektrana na biomasu uvozi se skupa nafta. Normalno, budzetu je vazno da se trosi nafta jer donosi prihod koji je kratkorocan jer tko zna tko ce vladati za 5 godina.
Nerazumijem kako i kada ce se ovi ljudi podici na sljedeci nivo proizvodnje. Velika plastenicka proizvodnja i da imaju elektrane na biomasu?
Kako ljudi nemogu shvatiti, sto vise robe, proizvodjaca i konkurencije na trzistu dinar ima vecu kupovnu moc i bolje je za sve.
Netreba njima nitko da pomaze nego da im prestanu odmagat. (3:56)
Sve po starom, pod rucnom uzbrdo.
Zanimljiv tekst o subverzijama MMF-a koji treba pročitati:
http://thesaker.is/the-imf-forgives-ukraines-loan-to-russia/
Nastavak rasprave sa pocetka Oktobra,
„Zato što se prilikom odobravanja bilo kog kredita (nezavisno od korisnika, namene ili valute u kojoj je odobren) radi o novoemitovanim dinarima koji do tada nisu postojali u finansijskom sistemu, te nema nijednog opravdanog razloga da se oni indeksiranju bilo kojom valutom ili stopom rasta inflacije. Zašto indeksirati ili štititi nešto što se „pojavilo iz vazduha“, kao čista računovodstvena operacija?
http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/oboriti_valutnu_klauzulu_.46.html?news_id=311642
As an example, a manufacturer of chairs purchases wood from his supplier with a bill of exchange due in 30 days. Two weeks later, finding himself short on cash to make payroll, the wood supplier takes the bill to his local bank, which purchases the note from him for 98% of its face value. The discount rate (here 2% for 14 days) annualized, would be the bank rate of interest on the transaction.
No special banking doctrine is required to justify an ordinary loan transaction. Nor is any new monetary theory required when firms wish to resell their paper assets to buyers for cashon a commercial paper market.
The RBD comes into play when the loan is sold to a bank. Suppose that the holder of a real bill needs cash before the bill falls due. (Perhaps he needs to pay off his own bills to his own suppliers further down the line before their bills fall due). He would then present the bill to a bank. The bank, having been persuaded by some clever monetary theorist to adopt the RBD, “discounts” the bill, that is, purchases the bill from the supplier at a discount to the present value of the loan.
It is crucial to understand that, in the workings of RBD, bills are to be funded not with the bank’s own equity capital, nor with savings loaned to the bank by its creditors. Bills are not funded at all in the economic sense of the term.
According to the RBD, banks would monetize short-term business debt.
https://mises.org/library/real-bills-phony-wealth
Samo i jedino NBS smije monetizirati dug za buduce vrijednosti a banke trebaju biti kao financijski posrednici.
Stednja za penziju kao izvor dugorocnog novca je najbolja solucija.
За инг. Дејана – Не знам законску регулативу у Србији, али мислим да је базни принцип једноставан, увек и свуда. Како је 20% акција које су биле у поседу ОТЕ откупио сам Телеком, држава номинално располаже са 58.11% деоница, али јој то даје ефективно 72.64% удела у капиталу (58.11 / (100-20) =72.64). Дакле, Србија ефективно продаје 72.64% компаније и у том контексту треба и анализирати цену по којој се Телеком продаје. Хвала на коментару.
За господина Катића – У случају продаје 58 одсто акција „Телекома“, шта би могло да се деси са сопственим акцијама ове компаније (20 одсто), које не „вуку“ право гласа у Скупштини акционара? Како сада ствари стоје, инвестициони фонд који купи 58 одсто акција може на поменутој скупштини да нпр. изгласа претварање сопствених акција било у оснивачке било у нове.
Мени читава приватизација „Телекома“ не „мирише“ на незнање већ на „навођење“, поготово што је као саветник за приватизацију изабран „Лазард“.
Унапред хвала на коментару.
П.С.
Истина, почетком 2015. године је промењен Закон о привредним друштвима управо због „Телекома“, јер су истекле три године да се сопствене акције продају или пониште (поништавање би, разуме се, умањило капитал компаније).
http://www.nspm.rs/hronika/beogradski-sindikat-pozdrav-za-gadafija-i-za-uga-caveza-mi-sanjamo-o-takvima-da-oslobode-nas-kaveza.html
@Andrej
„Depresijacija je ‘najsiri’ zahvat koji neselektivno kaci svakoga. Pomenuo sam ovde dole vec brojne kategorije koje bi direktno patile depresijacijom. Neko pomenu da dobar deo inputa i uvozimo, pa iako je proizvodnja domaca ista bi patila od depresijacije. Postepeno da, ali bojim se da nije dovoljno. Ciljane carine bi imale direktan efekat ne zastite kao do sada, vec uspostavljanja fer trzine utakmice. Na primer, kako uspostaviti fer trziste kukuruza ako vas konkurent ima linije finansiranja od 1% a vama banke traze 6%? Ili ako konkurent dobija subvencije 8 puta vece nego vi? Cilj je da se izjednace uslovi da oba izvora budu konkurentna, a ne kao do sada da se zastite beli medvedi koji onda zive na racun ostatka drustva.“
Sta god da radis uvijek nekoga kacis.
Zasto mi imamo 6% a oni 1% je za duboku analizu i to nemozemo koristiti kao argument.
„“Neko pomenu da dobar deo inputa i uvozimo, pa iako je proizvodnja domaca ista bi patila od depresijacije. „“
Ali to je kratkorocno, ovo dugorocno ovisi puno vise o produktivnosti, inovacijama, porezima, akumulaciji..
I dalje mislim da je kurs jedan od najjacih mehananizama pogotovo ako su tudje subvencije anulirane kako si ti rekao.
Gospodine Katicu, hvala najlepse. „The FT Essential Guide to Writing a Business Plan“ ce mi biti zasigurno od koristi.
Gospodine Skrbicu, hvala i Vama na dobrom savetu.
Sve najbolje!
S obzirom da zivim u inostranstvu i mene je zanimala terminologija u srpskom i zato sam nabavio na ekon fak u ns knjigu iz racunovodstva, finansijski izvestaji i analiza. Ovo cisto da se upoznate sa nasom terminologijom.
A mozete otici i na sajt srpskih racunovodja i revizora da vidite malo kako i dokle se stiglo sa usvajanjem IFRS jer nasa zemlja nije u EU ine podleze normativama ali, ali ih svejedno polako usvaja.
Ne znam koliko ce vam pomoci anglosaxonska literatura jer su nasa trzista otprilike druga planet za to.
Za Luku – Ogroman je broj naslova koji pokrivaju oblasti koje ste naveli. Daću Vam samo par naslova, pa pogledajte šta bi moglo da Vam odgovara:
Creating Value from Mergers and Acquisitions (Sudi Sudarsanam)
Valuation for Mergers and Acquisitions (Petitt & Ferris)
Mergers, Acquisitions, Divestitures, and Other Restructurings (Paul Pignataro)
The FT Essential Guide to Writing a Business Plan (Vaughan Evans)
Financial Shenanigans: How to Detect Accounting Gimmicks & Fraud in Financial Reports (Schilit & Perler)
Sretno.
Za G. Katica – Teme kojima cu se baviti su uglavnom u okviru tzv. „transakcionih usluga“, dakle: spajanja i preuzimanja, procene vrednosti, restrukturiranja, izrada poslovnih planova itd.
Posto ce mi to biti prvi posao u Srbiji i to posle dosta godina provedenih u inostranstvu, mozda biste imali i neki savet u tom smislu.
Veliki pozdrav!
@ Vlada
Nisam to prepoznao u Vama licno gospodine.Govorio sam o nasim preduzetnicima.Dok sam pisao komentar setio sam se „gospode“ koju znam i od kojih sam cuo da se negativno i podcenjivacki izrazavaju o zaposlenim u svojim firmama.
Meni su takvi stavovi porazavajuci.Ja imam staromodno shvatanje drzave i nacije.Verovatno pogresno smatram da postoje visi interesi od licnih.
Verujem,obzirom da ste posetilac ovog bloga,da su vasi stavovi delom slicni mojim.
Izvinjavam se,i zelim Vam sve najbolje!
Za Luku – Morate mi dati malo više podataka u vezi sa konsultantskom oblašću kojom nameravate da se bavite, pa ću onda pokušati da Vam predložim literaturu. Hvala na komentaru.
@ Kum
Није ми до краја јасно како сте у мени препознали, неког који опијен насрће на НАРОД и државу, јер има све и не види даље од свог носа.
Вероватно сте истом логиком закључили да ће паре од смањења пореза бити ускраћене раднику ради куповине баварског аута уз испијање шампањца и једење кавијара…
@ Vlada
Danas je sve vase,ali vi ste opijeni i ne vidite dalje od svog nosa.Urazumite se ne nasrcite na narod i drzavu,svima nam treba drzava.Ako danas demontiramo ovo sto je ostalo od drzave i stegnemo omcu narodu oko vrata,gde cemo biti za par godina,svi zajedno.Ne vole ni vas bas na zapadu.Lazu vas,samo pare da vam uzmu.Ipak ovo je vasa zemlja i vas narod.
@ Andrej
Molim Vas da ne menjate teze.
Tacno je da je tako u razvijenim zemljama,ali mi nismo razvijena zemlja,niti su razvijene zemlje razvijene zbog progresivnog sistema naplate poreza na zarade.
Prvo uredjenje zemlje,rast zivotnog standarda pa tek o toj temi.Vrlo dobro znate da su plate u Srbiji jako niske,a jos nize u privatnom sektoru.Vecini nasih kapitalista sasvim dobro ide i naravno njih ne bi pogodilo ovo progresivno oporezivanje,naprotiv ide im u korist.Znate dobro za mehanizme izbegavanja naplate ovih nameta od strane bogatih.
@ Kum
“Sa druge strane gospoda kapitalisti racunaju…“’
Симпатично ми је Ваше схватање вођења приватног посла.
Верујте ми, тај Ваш капиталиста се не би ‘леба најео, а камоли купио баварски ауто…осим ако није монополиста, али то је већ друга прича, јер земља је наша, а држава њихова…
@ Влада
Поента је у томе да је порески систем тако постављен да одређује бруто плату, јер се обрачун врши на нето износ. Смањењем пореза се смањује бруто износ, и уместо да радник бенефитира од смањења намета, бенефитира послодавац. Потребно је изменити систем опорезивања на пруто износ. Ово послодавци, кључујући Радуловића, знају много боље од радника, али намерно о томе не причају.
@ Андреј
”Ako mislite da ne treba da uvedemo progresivno oporezivanje, da je u redu da i najsiromasniji i najbogatiji placaju istu linearnu stopu, da je sistem kakav sada imamo odlican, onda stvarno nista ja nemam da dodam.”
Прво се залажете да послодавац присвоји смањење пореза раднику, а затим да се повећају порези богатима. Будите љубазни па ово објасните.
Андреј,
1. Било би много јасније ако се држите динара од каламбурисања са две валуте. Свако смањивање бруто плате иде на радников рачун, а послодавац законски може да штеди само на тзв. бруто 2 трошкови, односно својим доприносима који износе 5 000 динара, а заједно са радниковом (замислите, плату прима РАДНИК) бруто платом 30 000. То је укупно 35 000.
2. Управо у случају предузетника (само)запослени јасно види да га држава ”леши” као запосленог са целих 8 000 динара, док га као послодавца опорезује са свега 5 000, те му остаје свега 22 000.
3. Не знам нити једног молера у Србији који ради за цркавицу од 35 000. Насупрот томе, јако мало приватника има који нема упосленика којег тим износом плаћа, укључујући те исте молере. Ради се о култури третирања упосленог као пса, и то је факат који не можете оповргнути да се на главу насадите.
4. Послодавци који желе да послују у складу са законом су једноставно ДИСКРИМИНИСАНИ, јер држава НАМЕРНО ЗАТВАРА ОЧИ на утају пореза. У том смислу је потпуно небитно да ли то ради Делта или Пера Перић, јер је онај који жели да поштено послује у старту награбусио.
5. Назвали сте раднике ”партизанима”, о којима се послодавац ”брине” тако што им закида на плати. Након тог психопатолошког излета, сасвим је депласирано оптужити некога да вас вређа и да је груб.
6. Све наведено проузрокује спиралу штедње, у којој свако свакога краде и закида како стигне. Тада никаквом молеру не би на памет пало да се брука закидањем плата својим сапатницима. Живим у држави где су највећи доприноси, и ниједном домороцу не пада напамет да то ради – сви се труде да наплате своја потраживања, а не да украду другоме. Економисти од интегритета причају да је управо највећи проблему штедњи, ненаплати, и дуговима, и ту лежи узрок проблема. Није ваше понашање узрок, наравно, али ви сасвим опуштено предлажете да се наметнута правила игре прихвате, да се настави спирала ка доле СМАЊЕЊЕМ ТРОШКОВА. Нема ту више много простора, Србија је најштедљивија и најјефтинија у Европи. Ако изузмемо Босну и Молдавију.
7. Било би лепо да одговорите на сасвим једноставно питање:
Наведите пример ЈЕДНЕ ЈЕДИНЕ ДРЖАВЕ која је ушла у било какву кризу обезбеђивањем наплате пореза и доприноса. Наведите пример једне државе где су настали проблеми смањењем криминала који правдате. Изволите, у уво сам се претворио.
Gospodo, izvinite…
Ako mislite da ne treba da uvedemo progresivno oporezivanje, da je u redu da i najsiromasniji i najbogatiji placaju istu linearnu stopu, da je sistem kakav sada imamo odlican, onda stvarno nista ja nemam da dodam. Stvarnost me demantuje? Stvarnost mi kaze da sve uspesne i razvijene zemlje danas imaju progresivan poreski sistem. Levicari kazu da je u redu da bogati placaju veci porez od siromasnih – vidim vi se ovde ne slazete. Ja sam pokusao da objasnim zbog cega je jedan deo privrede u sivoj zoni, pokusao sam da pokazem da je nerazumno minimalnu zaradu oporezovati ispod nivoa fizickog prezivljavanja – vi ste me ubedili da nisam u pravu, da bas ovako treba…
Ja vas onda stvarno vise ne bih zadrzavao…
@ Andrej
Ne dajete nikakve argumente za Vase tvrdnje,vec se upustate u slatkorecive price.Praksa Vas 100% demantuje.Ne branite molere,vodoinstalatere i druge zanatlije jer im od Vase odbrane kicma puca(hocete da im,kao i citavom narodu povecate PDV)Cena vodoinstalaterskih radova po jednom kupatilu sa kuhinjom iznosi 200-220 evra.Prosecnom vodoinstalateru ne treba vise od 3 dana da zavrsi takav posao.Ne vidim zasto ne bi doticni mogao da plati poreze i doprinose.Ako nema bar 2 kupatila mesecno on treba da nadje dodatni posao.Ne verujem da sve te ljude spasava tih eventualnih 50 evra nizih opterecenja mesecno.Ako neko nije do sada placao te namete,nece ih placati ni posle smanjenja.
Sa druge strane gospoda kapitalisti racunaju:10 radnika po 50 evra mesecno puta 12 meseci,jednako 6000 evra.Ako „biznismen“ ima 50 radnika,zima leto i eto njemu novog BMWa.Vi kao odgovorni ljudi znate da se drzava mora namiriti pa onda PDV ide gore.I tako, najveci broj penzionera u Srbiji prima najnizu penziju od 13 hiljada dinara,a ogroman broj prima i manju od tog iznosa(porodicne,poljoprivredne i druge penzije)Mi te ljude vidjamo svaki dan pored kontejnera.
Neka hvala,na toj viziji razvoja!
@ Andrej
Indijanci su imali duvan, pre nego što su došli organizovani divljaci. Nisu žvakali, nego su pućkali lulu. A kada je došao beli idiot, nisu đuskali nego su pružali veliki otpor. Mnogo su „smetali“ idiotima.
Vatrena voda je dokrajčila, ono što nisu barut, gvožđe i bacili. Možda je za vas istorija crtani film, ali bilo je ljudi koji su znali da bi se lepše živelo bez ekonomske prinude. Bez bandita.
Život je ružniji zbog stresa, ludila i depresije. To obara imunitet. Ko ne ugine od kasetnih bombi, uranijumskog đubreta, holesterola, GMO, smoga, umreće zato što je neodgovoran. Treba rasteretiti budžet.
Smeta vam duvan? Blago vama, kakve vi probleme imate. Neki vojnik, kome pršte bombe i meci oko glave, bi rekao da imate ozbiljan problem.
@Cayo
“За вашу информацију, 185 евра је нето (непотпуна) плата, а разлика између бруто и нето је оно што РАДНИЦИ плаћају, а послодавац само израчунава и врши уплату држави, јер држава не верује ”поквареном” раднику.“
Ако већ РАДНИК плаћа порез, није ми јасно зашто сте против смањења пореза на минималне плате. Зар није боље да радник са мањом платом, кад већ плаћа порез који само израчунава послодавац, плати мањи порез…
to sto ismevas,kada kazes potlaceni,naterao bih te da radis jedan dan u nekoj hladnoj hali(gde,pazi postoji radno vreme,gde isparavaju razni otrovi(sve sto je gazdica duzan da obezbedi tebi je smesno i socijalno-trebalo bi da to razumes,naucis),gde crkavaju bukvalno od kancera(zamisli ne umire se samo od pusenja).
@grey owl
Verujem – sta da radim :-). Ne u to da je ovo dovoljno da se zakrpi budzet, vec u to da bi se lepse zivelo da se manje pusi i pije…
Ili, u vasem stilu, indijanci su se lakse kontrolisali kada su ih navukli na ‘vatrenu vodu’… Dok su imali duvana da zvacu i ‘vatrene vode’ da se olese, igrali su zadovoljno u rezervatima i nisu smetali doseljenicima…
@inzaghi,
Malo uvazavanja sagovornika i vise pismenosti bi dovelo do znatno boljeg sporazumevanja. Ako vam je to u interesu, a cenim da jeste.
Sto se tice vaseg komentara ja samo mogu da odgovorim – odlicno! Onda nista ne treba da menjamo i bice nam super! Samo da dodju vec jednom ti posteni na vlas’ i ukinu kapitalizam pa cemo svi na taj minimalac, ali bruto pretpostavljam?
To sto u 14:33 mogu da sedim na blogu je to sto ja nemam radno vreme. No, to je moja privatna stvar i nije predmet polemisanja na blogu. Krecio sam sam nekoliko puta – zato to i predlazem. Ima i foruma na tu temu. No, nije to bio cilj komentara. Cilj je bio da pokusam sagovorniku da ilustrujem kako da krene u posao i vidi koliko je lako ili tesko izdrzati ovoliki namet na minimalac i da shvati zbog cega je veliki broj ljudi u sivoj zoni. Covek je tvrdio da nema svako kapital da bi bio poslodavac. Ja mu dao jednu ideju kako da postane poslodavac uz minimalan kapital. Da li i vi mislite da bilo koja inspekcija moze da naplati ovolike namete na minimalac i utera ogroman broj ovakvih i slicnih zanatlija u legalne tokove? Moj prijatelj, njemu slicni i veliki igraci su odavno u legalnim tokovima. Nisu oni tema ovde. Za jedan neizdat fiskalni njih zatvaraju na dve nedelje – na pamet im ne pada da ne izdaju racune. Ja pricam o sijaset usluga koje sam placao kes na ruke. Ti ljudi se mozda i vode kao nezaposleni, van BDPa su, nemaju pristup kreditima, statisticki nevidljivi a svaki mesec prezive.
Dok vi ne biste dirali u minimalac ja bih dirao u sve zarade. Minimalac bih u neto iznosu povecao, velike plate umanjio, sve kroz progresivno oporezivanje svih prihoda. Zamislite, trazim da pijavice placaju veci porez nego sada, da im se smanje primanja, a da potlaceni dobiju vise novaca. Na svu srecu, potlaceni imaju vas, Cayo-u i jos koga da me u tome sprecite. Za njihovo dobro naravno…
@ Andrej
– „Zasto sam predlozio vece akcize na duvan i alkohol? Zato sto ima posredno delovanje na poboljsanje zdravlja ljudi, pa uz svu lepotu zdravijeg zivljenja imate i budzetsku ustedu jer se ili smanjuju izdaci za zdravstvo ili se isto unapredjuje. Uzasno mnogo kosta lecenje kancera dok to ovdasnji pusaci smatraju besplatnim ljudskim pravom. Nije to mera prema ‘najbednijim’ vec prema neodgovornim ljudima. Priznajem, mozda isuvise licno, ali sam od onih kojima duvan jako smeta i nisu mi jasni ljudi koji svesno truju sebe, svoju decu i okolinu. Sto se alkohola tice, vise akcize bi pogodile i mene ali ne bih imao nista protiv toga da se manje pije.“
Ako vi stvarno verujete u ovo, OK. Ja odustajem…
ne mozes ti da planiras i delis bruto zaradu,jer nije tvoja;pokusali su da ti objasne,ali ne vredi;napisao si da su tvoji poduzetni prijatelji snalazljivi(ako,kao i ti u 14,33 sede na blogu tesko),a za radnike pitas se sta bi se dogodilo(opet uvazeni bloger ne zna ko ima prava,a ko ne).Ako za nekog ko ne zna napisem da je neznalica,eto cenzure;sto sam ne okrecis ako je lako,pitaj u farbari i jos nista nece da te kosta…….ako troskovi porastu,pa moras da otpustis,znaci da si los gazda(nije valjda i ovo za cenzora),pa otpusti sebe,tu je najveci trosak(ako te nazovem pijavicom,opet cenzura,iako si se sam tako nazvao …… u drugom komentaru gazdica trazi,place,kmeci za fer uslovima a gde je sad realnost,takav je zivot,zalim————smrt kapitalizmu(ovde je kraj) i pijavicama………….
@Cayo,
Bojim se da se vi i ja necemo razumeti koliko god ja ovde da pisem… Zalepiste mi silne etikete, nazvaste me svakakvim imenima, okarakterisate me kao loseg coveka a da niste razumeli nista od onog sto sam hteo da kazem.
Da li se zalazem da se plate smanje? Za minimalne zarade bruto plate treba da se smanje, a da se neto plate povecaju. Da li moze oba istovremeno? Moze, ako se zahvatanje drzave smanji. Za velike plate zahvatanja treba da se povecaju. Progresivno oporezivanje. Pricali smo ovde o minimalcu. Zamislite da od 300 eura bruto minimalca drzavi ne ide 110 eur nego recimo 60 eur? Bruto plata pala na 250 eur. Sigurno da ima poslodavaca koji bi rekli – hej eto meni jos 50 eura po coveku. Ima i onih koji bi rekli – hej, na ovih mojih 10 radnika sada mogu da zaposlim jos 2. Ima i onih koji bi rekli – hej, sada moj krajnji proizvod moze da pojeftini, pa da povecam prodaju i proizovdnju, pa da povecam zaradu firme, pa da se sirim i zaposljavam. Ima i onih koji bi rekli – hej, sada ovu ustedu mogu da podelim sa zaposlenim, pa da mu plata sa 180 eur ode na 210 eur. Sve sem prvog tipa poslodavaca dovodi do razvoja privrede. A povecanje standarda je obicno posledica razvoja. Neka me neko ispravi, ali ja ne znam za primer gde je prvo porastao standard stanovnistva, a onda dosao razvoj. I znate sta – kada dodje do razvoja onog prvog poslodavca napuste radnici i isti propada.
Kazete, radnik samo zeli zaposlenje. Lepo i plemenito. A ko ce da ga zaposli? Pa, taj poslodavac koga sa tolikim zarom prezirete.
No, zaboravite tog poslodavca koji vise trosi na psa nego na radnika. Pljunite mu pred vrata i krenite da se bavite molerajem, pomenutim, na primer. Sam svoj gazda! Od kapitala vam trebaju stare pantalone i merdevine. U prodavnici vam objasne kako da umesate boju i daju vam sav potreban alat. Prvi put se malo vise isprljate, posle sve ide lakse. Pa cete sam sebi biti poslodavac i videti koliko je lako naci posao, naplatiti posao i od istog ziveti. Videcete sta znaci kada od 300 eur zarade treba drzavi da date 110 eur. Ostane vam nedovoljno da prezivite. Registrujete se i drzava vas ne pita imate li posla ili ne – nju prvo mora da namirite a vama sta ostane. Govorim vam da je sasvim logicno da cete da zavrsite u sivoj zoni i to ne sto ste kriminalac vec sto morate da prezivite nekako. Svaki moler, farbar, vodoinstalater, elektricar, keramicar, gipsar, zidar, stolar, … koga sam u zivotu angazovao je radio za kes na ruke. Niko nije imao mrskog poslodavca vec je sam za sebe radio na crno. Zasto? Pustite masti na volju i zamislite da ste posao razvili, da sada kao moler zaradite ~1000 eur i da imate toliko posla da biste da zaposlite pomocnika. Legalno. Dodje vam decko od 20 godina bez dana radnog staza i iskusan covek od 50 godina zivota. Po starom zakonu za prvog niste morali da imate ni 200 eur u rezervi za slucaj da posao podje po zlu. Za ovog drugog vam je trebalo 6000 eur. Kolika bi bila sansa da ovaj drugi dobije posao kod vas?
Kada razmisljate o privredi zamislite zanatliju i dva segrta i kako na njih deluje bilo koja mera. Nemojte odmah zamisljati Delta holding za hiljadama zaposlenih…
Sto se mog prijatelja tice, nemojte „cediti suze za njim“. Kada padne promet, padnu prihodi, normalno je smanjiti troskove. Pitanje je bilo da li ce od 20 zaposlenih biti otpusteno 4 ili svih 20. Vi biste se izgleda vise radovali tome da njemu propadne posao nego sto je sada 16 ljudi ostalo na poslu. Cak i da je sve propalo, on je covek preduzetan i brzo bi se snasao, docekao na noge. Pitanje je sta bi njegovih 20 zaposlenih radilo…
Mnogo komentara, idemo redom :-)….
@Kume,
Da, ako je proizvodnja namenjena izvozu, onda se smanjenje nameta na rad ne kompenzuje PDVom. Kamo lepe srece da imamo sto vise ovakvih ‘problema’.
@grey owl,
Zasto sam predlozio vece akcize na duvan i alkohol? Zato sto ima posredno delovanje na poboljsanje zdravlja ljudi, pa uz svu lepotu zdravijeg zivljenja imate i budzetsku ustedu jer se ili smanjuju izdaci za zdravstvo ili se isto unapredjuje. Uzasno mnogo kosta lecenje kancera dok to ovdasnji pusaci smatraju besplatnim ljudskim pravom. Nije to mera prema ‘najbednijim’ vec prema neodgovornim ljudima. Priznajem, mozda isuvise licno, ali sam od onih kojima duvan jako smeta i nisu mi jasni ljudi koji svesno truju sebe, svoju decu i okolinu. Sto se alkohola tice, vise akcize bi pogodile i mene ali ne bih imao nista protiv toga da se manje pije.
@Nenade,
Depresijacija je ‘najsiri’ zahvat koji neselektivno kaci svakoga. Pomenuo sam ovde dole vec brojne kategorije koje bi direktno patile depresijacijom. Neko pomenu da dobar deo inputa i uvozimo, pa iako je proizvodnja domaca ista bi patila od depresijacije. Postepeno da, ali bojim se da nije dovoljno. Ciljane carine bi imale direktan efekat ne zastite kao do sada, vec uspostavljanja fer trzine utakmice. Na primer, kako uspostaviti fer trziste kukuruza ako vas konkurent ima linije finansiranja od 1% a vama banke traze 6%? Ili ako konkurent dobija subvencije 8 puta vece nego vi? Cilj je da se izjednace uslovi da oba izvora budu konkurentna, a ne kao do sada da se zastite beli medvedi koji onda zive na racun ostatka drustva.
Postovani Gospodine Katicu,
da li biste mogli da preporucite neku literaturu za buduceg finansijkog konsultanta? Posle cetiri godine u privredi odlucio sam da sledeci korak u karijeri napravim u jednoj konsultantskoj kuci, pa sam hteo da se sto bolje pripremim za novo okruzenje. Manje me interesuju akademski radovi vec vise prakticni prirucnici ili bilo sta sto vi, kao neko ko je dugo u toj oblasti, smatrate da bi svaki konsultant trebalo da zna i procita.
Hvala Vam unapred!
Ненад:
”Srbija je malo trziste. Postoje drugi mehanizmi koji su daleko superiorniji od carina.”
Па управо због тога што је у питању мало тржиште, ништа осим царина неће бити одговарајућа мера. Чак ни најразвијеније земље се не усуђују да поспеше извоз депресијацијом валуте – једини који то раде су Кинези – који имају највеће домаће тржиште на свету.
Девалвацијом, између осталог, поскупљујете увоз репроматеријала, и самим тим и извоз, док царинама циљате дестимулисање одређене робе.
Зато је чудно што је овдашњи апологета робовласништва (Андреј) у праву у вези са царинама. Можда то долази од тога што му је фирма извозно орјентисана, па га није превише брига за куповну способност становника Србије.
@Andrej
„Carine se vracaju ali ciljano, samo na robu koja se i kod nas proizvodi.“
Srednjorocno i dugorocno nista te carine nece postici, stovise dobit ces kontra efekt.
Srbija je malo trziste. Postoje drugi mehanizmi koji su daleko superiorniji od carina.
Od prvog dana na ovom blogu govorim da je politika NBSa dovela do aprecijacije dinara i da je kurs teska nedaca za privredu.
Ovo je sve vec vidjeno u drugim drzavama.
@ Andrej
Nisam siguran da razumete moje komentare.
Davno sam se oprostio od humanizma kao i levičarskih ili bilo kojih ideala.
Ljudi nemaju nikakve adute. Minimalac je kada neko radi do momenta crkavanja. Može da ima i doktorsku titulu. I ne treba da čeka veći stepen zaposlenosti ili računa na zakon i inspekcije.
Ovdašnje jadne kolonije su proizvod oportunističke i zločinačke politike, kao i masovne ignorancije i gluposti podanika. Društvance u kojem su elementarne vrednosti uništene, a pljačka je kroz kvazi-legalizam postala sistem.
Jesam veliki cinik, ali „rešenja“ kao što je odvaljivanje još veće takse na artikle, koja će pogoditi najbednije, smatram lošim humorom. Kao i bilo kakve predloge koji treba da poprave situaciju, tamo gde odavno nema realne politike.
Demokratija, rasprodaja i ugradnja. Osnujte stranku – iskoristite priliku.
* Nadam se da je ovo bilo na nivou.
Андреј, Не бих да се понављам, пошто ви терате своју причу без икаквих аргумената. Факат је да се залажета за смањење плата, све остало су будалаштине.
”To mi lici na partizansku logiku gde je biti radnik ideal bivstvovanja, a kapitalista/preduzetnik je po definiciji zla pijavica koja sedi nekom na grbaci i sisa krv.”
Цео свет је већином ”партизански”, пошто људи углавном немају капитал да се баве приватним послом. Целе САД су партизанске. Можда нисте то знали.
Из тога јасно извире да људе који желе запослење презирете. Стога се слажем са дефиницијом да просечни српски капиталиста, који плаћа бедну надницу раднику, а затим још хоће да му УКРАДЕ део плате – јесте пијавица који сиса крв запосленима. Да будем фер, то се дешава у сарадњи са државом, јер је систем постављен тако да пореска политика одређује износ плате.
”Da sprovedete to sto vi predlazete (наплату доприноса) ne biste imali pun budzet vec armiju novonezaposlenih i red u APR za gasenje firmi.”
Наравно, сада тврдите да су закидање доприноса, плата, неплаћени прековремени, итд, уствари врло домишљата социјална институција, настала од послодавчеве бриге да му радници не остану без посла. И то од стране приватника који логику људи који желе посао назива ”партизанском.” Дакле, проневера и крађа, због којих се иначе иде у затвор, су социјални изум брижног српског приватника, осмишљеног да би заштитио групацију људи које презире.
Успут, наведите ми пример државе са негативним последицама због обезбеђења наплате доприноса (заустављања криминала). Изволите, докажите исправност свог става. Не морате мотиве (види се већ из цитираног какав сте човек) већ само економску логику и емпирију.
Већина приватника у Србији на свог пса више троши него на радника, и отуда овај несуздржани презир према тим бедницима. И заговарање крађе њихових доприноса.
Морам отворено да вам узвратим презир – сузе ми се цеде над судбином вашег пријатеља који је ”морао да отпусти раднике”. Нису отпуштени вредни једне његове седе длаке. Вероватно би, јадник, да није измењен закон о раду, морао да натера запослене да сами дају отказ, што је врло развијен механизам у Србији. У нормалним државама фирме са толиким бројем запослених планирају буџет за отпремнине, али знате и ви и српска власт како радницима јефтиније доакати.
@ Andrej
Vase tvrdnje opvrgavate vec u sledecem postu u kom govorite o USA firmi.
Ukoliko je roba koju proizvode pomenuta fabrika namenjena izvozu,veza koju pravite izmedju PDVa i nameta na rad ne stoji.Ako je roba za domace trziste,imaju prostora za smanjenje cena samim tim sto im je radna snaga besplatna,mozda dve godine.(Subvencije po radnom mestu.)I Vi i ja znamo da kompanije obicno ne rade protiv svog profita.
Naravno,svako pravilo ima izuzetak…
Za inzaghia – Ne znam kome su upućeni Vaši komentari, a poslednjih nekoliko komentara se dosta teško prate. Ne znam ko je privilegovan, a ko je diskriminsan na blogu. Gledaću da na svaki način održim nivo komunikacije na blogu, pa bih u tom smislu zamolio sve posetioce da persiraju jedni drugima. Hvala na komentaru.
ako si tako sposoban sto stalno kmecis na drzavu;ukinuo bi uvoz,carine,plate,penzije,pretis kako minimalci nemaju i nece moci da pritiskaju vas poduzetne i inventivne-ali (uvek se uznemirim na ovom blogu sa takvim ‘ljudima’ kao ti,pa tesko kontrolisem i misli i emocije) odakle ti primisao da si ti vredniji i da ces zauvek bez stida ili razloga dominirati i likovati(onim cuvenim da je realnost)-sta ako realnost,koja je najveca fikcija se promeni mozda jednog dana ……… nemamo ista prava,jer si ti i na ovom blogu u boljem polozaju,ali ne smem da izgovorim ono sto je tebi dozvoljeno,vi ste otpustali i obrazovane -ne bi smelo tebi ili bilo kome ko je neupucen ili ne zna,da govori kao ostali normalni
ne trebaju njima ljudi nego radnici…….pristojno je reci da za nekoga ko radi 15h dnevno da je bolid(moj cale toliko radi u Qataru),npr.,a ja to da fino i kulturno istrpim(e pa ne,koliko god bio isfrustriran,ne i u virtualnom obliku)……..za poslodavce,Ckalja bi rekao imena nisu vazna,ali npr. vi komentatoru Andrej-kakve sve ne samo nepristojne,vec i netacne,zle sto bi uvazeni bloger rekao uvredljive i pregrube impresije niste napisali (i za nenada lijevicara,takodje) -razmislite li nekad ili ne daj boze se uplasite kada pogledate neki film npr. ‘old school of capitalism’ ili poslusate Stulicevu ‘vratice se opet osam sezdeset’ ili kada cujete o ljudima sa (necim),kakvi su Andeas Bader ili Ulrike Mainhof i sl. znate i za ono iz cuvene kultne serije ‘gde cemo mi,ako komunisti navale na bg’
Gospodine Katicu,
Slazem se sa depresijacijom, ali pre toga morate resiti problem kredita indeksiranih u eurima. Mnoge porodice biste bacili u problem, banke takodje, trziste nekretnina, privredu sa cross-border kreditima… Mora postepeno….
Inace, ja da sam vlast bih suspendovao SSP, stavio kandidaturu on hold i krenuo da uspostavljam mehanizme za fer trzisnu utakmicu koliko god to tesko i sa problemima islo, uz, naravno, razvojni program. Carine se vracaju ali ciljano, samo na robu koja se i kod nas proizvodi. Za onu drugu se ukidaju i ove postojece. Prilagodjavanje sa poglavljima mozemo nastaviti bez obzira na status. Ionako nas EU nece primiti pre ~2025.e (moja procena) a ko zna na sta ce EU tada liciti. No, to nam ambasadori koji vladaju Srbijom ne bi nikad dozvolili.
Grey Owl,
Koliko god to bilo ne-levicarski i naizgled nehumano, u privredi gde imate 1.700.000 zaposlenih i zvanicno 700.000 nezaposlenih, tesko da radnik moze imati adute u pregovorima sa poslodavcima. Od tih 700.000 ja tipujem da je barem polovina u sivoj zoni. Kada pricamo o minimalcu, pricamo uglavnom o radnoj snazi za posao gde kvalifikacija nije potrebna. Ti ljudi moraju sacekati mnogo veci stepen zaposlenosti da bi mogli da izvrse pritisak na rast minimalnih zarada…. Trenutno, za mnoge poslove je i minimalac mnogo pa ljudi primaju minimalac na ruke i deo vracaju poslodavcima. Uzasno, tuzno, ali dok ljudi nemaju alternativu sve je moguce i nema te inspekcije rada koja to moze da promeni… Inspekcija moze da dodje, kazni i posledicno zatvori firmicu gde taj isti zasticeni radnik ostaje bez posla. Video sam brojne radnjice u Novom Sadu koje su na takav nacin stavile kljuc u bravu… Najnovija budalastina u mom gradu je uredjenje zemljista i zidanje hale koja ce biti iznajmljena USA kompaniji da ovde kao pokrene proizvodnju, a ta ista trazi radnike koji ne moraju ni pismeni da budu, samo da mogu da stoje 8 sati na dan… Platica taj minimalac, imas da jedes dok mozes da stojis… I takvo radno mesto subvencionisemo sa par hiljada eura….
Pre skoro 15 godina, gazda za kojeg sam radio mi je rekao da bi on – ljude
(radnike) izbacio kroz prozor.
Naravno da nije dovoljno povećati akcize za duvan i alkohol. Treba uvesti globu za hleb, vazduh, vodu… da stoka crkne što pre.
Mafijaši treba da zadrže ono što je njihovo.
Za Andreja – Meni se čini da kada poslodavci govore o smanjenju nameta na rad, oni planiraju da prisvoje efekat smanjenja poreza i doprinosa, dakle da smanje bruto plate. Prosečna bruto plata u Srbiji je oko 60,000 dinara (500 evra) i to ne može biti veliki udar na troškove. Koliko god smanjivali plate, teško je postići konkurentnost takvim smanjivanjem i time nadomestiti nisku produktivnost. Otuda je depreciranje dinara, ma koliko bolno, bolja mera, jer se istovremeno obara nivo unutrašnjih cena i poskupljuje uvoz. Carine bi bile dobra mera, ali je upravo zato to danas „zabranjen“ instrument. Hvala na komentaru.
@Cayo,
To kako nas zakon definise knjigovodstveno sta je na teret radnika, sta na poslodavca je najblaze receno budalastina. Sve sto je bitno je koliko poslodavca kosta radnik, odnosno kolika je bruto plata radnika (sto bi trebalo da su iste stvari). U Srbiji smo navikli na neto plate, zbog toga i pricam o odnosu 185/110. Zaboravite na poslodavca kome je fakat sve jedno kako se tih ~300 eura deli izmedju zaposlenog i drzave. Razmislite da ste moler koji mesecno u bruto iznosu zaradi tih 300 eura. Toliko otprilike vasoj porodici treba da fizicki prezivi. Da li biste se vi registrovali i uredno drzavi uplacivali 110 eur i onda lupali glavu kako da porodicu prehranite, ili biste radili na crno i imali kakvu takvu egzistenciju?
@Kume,
Morate zatvoriti krug da biste videli mehanizam PDVa. I to zajedno sa smanjenjem nameta na rad. Zamislite fabriku od 50ak radnika koja proizvodi robu koju uvozi firma sa jednim zaposlenim i telefaksom. Fabricici smanjenje nameta na rad koji joj je znatan trosak znaci mnogo tako da moze da kompenzuje povecanje PDVa i da krajnji proizvod ne poskupi ili poskupi vrlo malo. Uvoznik nema tu slobodu. Njemu smanjenje nameta na rad ne znaci mnogo, a PDV mu se direktno prenosi na cenu robe koju uvozi. Jeste pipavo ali domaca fabrika moze postati konkurentnija od uvoznika, a to vec dovodi do razvoja. Smanjenje nameta na rad pravi rupu u budzetu koju od negde morate da dopunite, zato recimo PDV ide gore. Ako imate boljih resenja da dopunite budzet, super. Ja bih radije povecao akcize na cigarete i alkohol, ali to verovatno nije dovoljno.
Mislio sam da cutim jer je slab efekat od mojih reci,ali ne mogu.
Eto povecanje PDV,naravno da bi pogodilo domacu robu jer se i na nju obracunava.Dakle na svo stanovnistvo zemlje bi se ovo odrazilo.Gledajucu apsolutne cifre,onaj koji trosi u proseku 200 hiljada dinara mesecno na robu koja podleze placanju PDV stope od 20%,znaci drzavi daje 40 hiljada dinara,ako PDV povecamo za 2%,to je 4 hiljade.Njemu je spala kupovna moc za te 4 hiljade,ali nema veze,on to nece puno osetiti.A i u cifri od 200 hiljada dinara sigurno je pretezno skuplja zapadna roba.Medjutim,koliko procenata stanovnistva moze trositi 200 hiljada mesecno?
Sa druge strane,neka porodica sa dvoje dece i mesecnim prihodom od 40 hiljada dinara koje trosi na robu sa obracunom PDV,apsolutna cifra koju budzet dobija ovim povecanjem nije velika,ali ce je ova porodica veoma osetiti.Oni sa malim prihodima uglavnom ih trose na komunalije,dakle domaca privreda(kakva,takva),i hranu,naravno jeftiniju,dakle domaci proizvodjaci(kakvi,takvi).Komunalije se moraju platiti,dakle onaj manjak prouzrokovan povecanjem PDV stope ce se verovatno odraziti na prodaju hrane domacih proizvodjaca.
Ukupni standard ce opasti,domaca privreda ce beleziti stagnaciju,a uvoz verovatno malo pasti.
Ne vidim kako ce to dati uslove za rast.Ja ne prosvecen verovatno pogresno mislim da je rast cilj.Prosveceni imaju neke druge ciljeve.
@Андреј
„Za koju moju informaciju? Pa upravo i pricam da za 185 eur minimalca na ruke radniku, drzavi jos ide 110 eur i o tome govorim kao o nerazumnom.“
Поента је у томе да ви уопште не говорите о томе на истинит начин, а пуна истина је у томе да минимална плата у бруто износу износи око 30 000 динара, а не 185 евра. Прича о томе да је минимална плата 185 евра је једноставно – неистина. Тиме се сугерише да разлику између 22 000 и 35 000 динара држави плаћа послодавац. То јесте пропаганда, а њено разобличавање нема никакве везе са демагогијом, коју подмећете.
Нити једног радника нисам чуо да се жали на то да је ”плата превелика”, како ви то својим каламбурима радите. Напротив, сва пропаганда труби о томе да су ”послодавцу” превелики доприноси, а послодавчеви доприноси на минималну плату од 30 000 су око 5 000 динара. Страшно високи намети послодавцу, зар не?
Нити једног апологету тезе о ”превеликим доприносима” нисам чуо да се јасно залаже за то да се разграниче доприноси послодавца (5 000) од доприноса и пореза радника (око 8 000), штавише, и ви елегантно заобилазите да то наведете.
Када би се о томе говорило, било би јасно да би се смањењем доприноса повећао нето износ плате, а то нигде не чујемо. Закључак је врло једноставан – ви и остали пропагандисти се залажете за смањење плате. Џабе сва еквилибристика којом то правдате.
Na zalost imam tu manu da nedovoljno objasnim stvari ljudima.Cesto ostanem nedorecen.Ja ovde stvari posmatram iz dva ugla.Na jednoj strani sam radnik a na drugoj(malina)poslodavac.moje glediste iz oba ugla je da poslodavac,a i radnik nece nikada platiti drzavi i drustvu ono sto ne mora.Kada sam napisao „antisistem“,mislio sam na sistem u Srbiji a „antiideologija“,novokomponovane vrednosti u nasoj zemlji.
Dragi Kume,
Svaka ti je na mestu.Samo nemoj da mi zameriš na pridiki.
Ti se dragi moj Kume baviš individualnim problemom porodice kao osnovne ćelije društva. To je domaćinski odnos i on u suštini drži Srbiju uspravno.
Srbija sa jakim domaćinstvima je zdrava Srbija.
Doduše država ne glada baš blagonaklono na jekog domačina. On u suštini može sam bez nekog velikog uplitanja države u njegov život. Tako je bilo nekad a Bogami i po svemu sudeći biće i u buduće.
E sad ima i našto van Srbije. To je okruženje i globalna politička kretanja. Koja su sada mahom nepovaljna po nas.
Ovde većina diskutanata teži da razreši globalni (svetski) Gordijev čvor većinom po ekonomskim principima,
Međutim Kume moj, nije tu samo ekonomija u pitanju nego mnogo više problema koji često prevazilaze i moć ljuckog suđenja.
Međutim Kume suština ljidskom izazovu je baš to.
Pronići u suštinu svetskog problema.
To je čoveku intelektualni izazov,
Pozdrav od Ivana dragi moj Kume.
?
Ja kad hocu poslusati ljevicara poslusam Noama Chomskog (kratko),
(https://www.youtube.com/watch?v=GUs_Q_rfl9I)
(https://www.youtube.com/watch?v=ZBXUBYYEHhk)
Pa ja sam veci socijalista od vas vecine ovdje.
Mozda sam antikomentator jer zivim u antisistemu sa antiideologijom.Drugacije ne bih opstao.Sto se tice proizvodnje,zaista proizvodim malinu u toj kolicini.Radim u Valjaonici bakra Sevojno na poslovima valjanja.Ozenjen,otac dvoje dece.
Hteo bih sve koji prate ovaj blog,a generacija su mojih roditelja(imam 30 godina) da pitam:Pitate li ikada sebe sta ste nasledili od vasih oceva,a sta nama ostavljate?Pitate li se nekada po cemu ce vas pamtiti unuci?Kako ova zemja i dalje propada i pored vase logike i pameti? Verujete li u to sto pricate?Ne ocekujem da mi odgovorite na pitanja.Dovoljno je da ih sebi postavite.
Nasem domacinu,gospodinu Katicu se izvinjavam zbog svojih (anti)komentara.
@Nebojša Katić
I Vi ste vrckastog uma gospodine Katiću.
Vidi se da ste od starine zapadnosrbijanac.
Ne znam kako da odgovormi na Vaše pitanje.
Ono je ambivalentno postavljeno, tako da ći pokušati da se izvučem.
Ali gospodine Katiću 1980 Tito se preselio na onaj svet i poneo sa sobom ovu nam omiljenu radio stanicu,
Već 1989 smo samo slušali eho one divne melodije:
„PLAVI SE JADRAN TALASA ODMARA SE RADNIČKA KLASA“.
I to je mom uhu prijalo u odnosu na današnje brundanje.
Hvala Vam, na obraćanju i posticanju na razmišljanje.
Ivan N.
Razocaracu i ja tebe.Valjam bakar i mesing pre podne. Popodne sam poljoprivrednik,ali posto stize zima imam vise vremena da se posvetim svojim razmisljanjima.I tako,eto mene na forumu.Sada me izvini,porodicne duznosti.
Za Ivana N. – U duhu Vašeg komentara – u intervjuu (http://www.novimagazin.rs/vesti/intervju-lazar-sestovic-milijarde-dinara-nadohvat-ruke) se još jednom navodi da je srpski BDP danas već 70% onoga iz 1989. godine kada je „radio svirao, radio ne radio“. Možda ne bi bilo loše da nađemo tu radio stanicu – em ne radiš, em BDP raste. Hvala na komentaru.
ako bih ja nazvao jednog vaseg neokomentatora antikomentatorom,da li bi ste cenzurisali-moze i nebeska zemlja od catena mundia da bude antidrzava,ali kakvi su oni,koji kapitalistu tretiraju kao coveka a radnika kao…..izaberite po zelji…….koliko saletovih botica na blogu antiliberala(ovo je za nENADA),nadam se da nije pregrubo,bicu pazljiviji sledeCi put
@Kum
Dragi moj cenjeni Kume.
U našem narodu Kum nije dugme.
Nego ja sam ti kume Liberal. Možda te razočarah, ali tako je. Ovaj sam pojam iskusio i usvojio preko grbače.
Za vrame Tita važilo je geslo „radio ne radio svira ti radio“ ja to geslo dragi Kume ne stigoh nego me zakači ovaj globalizam i nadrljah.
Srušiše se ideali moj Kume. Prihvatih surovu realnost jer se iz ove kože u drugu ne može.
Nego dragi Kume šta ti to valjaš u ovako prohladnu i sumornu novembarsku noć?
Ako je ono što ja slutim neka ti je sa srećom.
PS.
Uvaženi Nabojša, malo onog narodnog humora mislim da ne škodi u teškim vremenima.
Pozdrav
Odlicno dragi Ivane,mi smo i kolege sa jedne strane.Eto dragi ekonomisti i ja imam kolegu ovde.Mozda ih imam jos,naime nisam vam sve rekao,bavim se i valjanjem.Pa kolege valjaci,nemojte se stideti otkrijte se!
@Kum
Ako mene dragi Kume pitaš, tu smo na istoj talasnoj dužini.
Na 9 ari sam obrao 930 kg, grad ni je uništio 50% roda.
Plaćeno mi je po 213 dinara. Prihodovao sam oko 1600€.
To mo mi je Kume neki vanredan prihod da podmirim godišnje izdatke za domaćinstvo.
Pošten da budem,ne bih ja to radio, ni đed mi to nije radio, ali kume teška vremena mora se.
Ja zaista nista ne razumem u ovom kapitalistickom svetu jer se bavim posledicama,(kao i gospodin Katic)a uzroci mi izmicu.Voleo bih da mi neko od prosvecenih otvori oci i objasni uzroke.Ah,da zaboravih,to se placa! Mozda bih mogao da iznajmim savetnika.Na primer Lazard,izvaredne reference!
Samo ne znam da li ce za taj savet biti dovoljno 8 tona maline na 30 ari koje sam proizveo pomocu svog ne znanja.Uzgred,cena je bila samo 205 dinara po kilogramu.Pa ipak,to nije dovoljno,to je tek pocetak,i ja imam ambiciju da postanem kapitalista.Radnicima placam dnevnice 2000 dinara jer moram toliko.Da se ja pitam ne bi to toliko bilo,ali trziste…
Voleo bih da se nekako uklopim u ove liberalne teorije ali mi ne ide.Nikako ne razumem zasto bih platio nesta sto ne moram pa makar to bilo i 10 dinara.(Jos nesta u poverenju,kako bi bilo lepo da sam jedini proizvodjac u regionu i da imam radnika u izobilju a da kupce docekujem sa uzmi ili ostavi.)
Sta ste vi proizveli?
@Andrej
Navodite:
„Kada smo već kod g. Radulovića, bio bih mnogo sretniji ako bi on demantovao da njegov pokret prima novac od International Republican Institute gde je ključni čovek senator Džon Mekejn. Ili, ako je to tačno, bilo bi dobro da se to jasno objavi na sajtu pokreta.“
Verovatno da ste u pravi, To me je za trenutak zbunilo, ne kao slepog sledbenika, nego upravo kako se u polemici razjasnilo.
E sad kad sam se malo presabrao i vratio film kroz istoriju,Od Oktobarske revolučije, afere Votergejt do petog oktobra sve promene i revolucije su finansirane iz vana.
Danas gotovo sve značajnije stranke, sindikati, humanitarne i nevladine organizacije su finansirane spolja neke sa zapada neka sa istoka neke iz islamskih zamalja.
Pa na osnovu ovakvog razmišljanja izvedoh zaključak, da tako mora.
Prazna ne puca!
E sad ako to Saša objavi izgubiće deo sledbenika.
Ipak mislim da će on to objaviti ili damantovati, dosledan je zagovornik transparentnosti.
Ali taj gest bi mu mogao biti i politički kapital na duge staze.
Sve je dijalektika.
I za brzi razvoj kojeg promovira gosp.Katic( i Spencova komisija) neophodan je dio politike kojeg predlaze Radulovic. Ne sve, ali dosta. Za pocetak.
Ono sto mene zanima jeste monetarna politika „Dosta je bilo“.
Sve u svemu poslije izbora u SADu sam siguran da ce se najkasnije kamatna stopa pocet dizati pa cemo vidjeti kako drzave, ekonomije i drustva sa fiksiranim vs labavim kursom prezivljavaju „klopku srednje razvijenosti“ tj zivot na tudem kreditu.
Za Andreja,
dozvoljavam sebi repliku. Nije tacno da Ideje koje Nebojsa promovise na ovom blogu nema ko da plasira u javnu sferu i politicki zivot. Ako pogledate politicki program SPS-a videcete tu dosta Nebojsinih stavova. Druga je stvar sto je to partija koja ne ispunjava svoj program ili olako radi sasvim suprotno svom programu.
Za Andreja – Jasan mi je Vaš stav u vezi sa g. Radulovićem još od ranije i znam da niste slepi sledbenik. Tačno je, i to sam u više navrata i napisao, on svoje stavove jasno artikuliše, verovatno najjasnije na domaćoj sceni. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu
„Kada smo već kod g. Radulovića, bio bih mnogo sretniji ako bi on demantovao da njegov pokret prima novac od International Republican Institute gde je ključni čovek senator Džon Mekejn. Ili, ako je to tačno, bilo bi dobro da se to jasno objavi na sajtu pokreta.“
Sa ovim se apsolutno slazem. Pa, on prvi se zalagao za potpunu transparentnost i objavljivao je realizaciju budzeta na sajtu ministarstva dok je tamo stolovao…. Ako zeli da mu se veruje pod hitno to mora da uradi i za svoj pokret.
Ponavljam – da ne bude nesporazuma. Nisam njegov preterani fan ali mislim da bi takav neko trebao da bude u parlamentu i javnom zivotu. Lakse je debatovati i polemisati sa nekim ko jasno izlozi svoje ideje nego sa populistima bez ideja koji prodaju patetiku i demagogiju…
Sa druge strane, ideje koje Vi zastupate nema ko da plasira u javnu sferu i politicki zivot. O njima se prica na marginama, tajnim kruzocima i nemaju neke sanse da dobiju masovniju podrsku. Takodje na moju zalost.
Za Andreja – Mala dopuna. Instiktivno, svako oporezivanje tretiramo kao mehanizam kojim država otima od nas. Na drugoj strani, kada se lečimo, školujemo, zovemo miliciju itd. to ne tretiramo kao „uzimanje“ od države, već kao pravo koje je palo s neba. Mislim da nije loše pogledati moj stari tekst https://nkatic.wordpress.com/2011/10/25/bruto-plata-neto-plata-i-zasto-nije-svejedno/. Hvala na komentaru.
„Island je problem „rešio“ na teret inostranih depozitara što je uvek privlačna opcija, ako se može.“
Islanđani nemaju mazohističke sklonosti i u stanju su da se organizuju protiv sopstvenih majmuna.
Oni su malo pleme, niko nije čuo za njih. To su fini belci, odavno učlanjeni u NATO. Zato ih bogovi ne bombarduju.
Imaju dovoljno hrane i eksera. Vojska i policija im i ne trebaju.
Gus Gus – Starlovers (1999)
@Cayo
Gresite mnogo. Da sprovedete to sto vi predlazete ne biste imali pun budzet vec armiju novonezaposlenih i red u APR za gasenje firmi. To mi lici na partizansku logiku gde je biti radnik ideal bivstvovanja, a kapitalista/preduzetnik je po definiciji zla pijavica koja sedi nekom na grbaci i sisa krv.
Za koju moju informaciju? Pa upravo i pricam da za 185 eur minimalca na ruke radniku, drzavi jos ide 110 eur i o tome govorim kao o nerazumnom. Inace, svuda u svetu vam direktno sa plate skidaju poreze i doprinose. Na kraju godine samo sami radite konacni obracun.
Gde sam ja rekao da su plate velike??? Sa kim se vi svadjate??? Rekao sam da su doprinosi i porezi visoki za male zarade, a niski za velike zarade i da ih je preko d.o.o. vrlo lako zaobici. Vi, pretpostavljam, smatrate da je linearni poreski sistem kakav imamo odlican i da ga ne treba menjati vec ga treba samo bolje uterati?
Za Andreja – Poreski sistem je u antidržavi – antisistem. To je vidljivo na svakom koraku po tome šta se oporezuje, kakve su stope i sl.. Kakvu god kritiku stavili srpskom poreskom sistemu, ne možete pogrešiti.
Sigurno znate da privatno korišćenje službenih kola nije zabranjeno, ali se u pravilu oporezuje kao tzv. benefit in kind. Stanovanje u tzv. službenom stanu se takođe oporezuje. U oba slučaja se to tretira kao da je zaposleni primio novac od poslodavca i to se dodaje na platu, pa se tako uvećana plata oporezuje. Trik sa dividendom umesto plate su naši videli od „njih“, pa ga brutalno koriste. Itd. itd.. Prostor za reformu je ogroman, ali ga ključni politički i stručni akteri (savetnici) ne žele, jer bi to pogodilo i njih i njihove pulene. Nije slučajno da progresivno oporezivanje nije na meniju već 15 godina. Dobro je da se g. Radulović zalaže za sintetičke i progresivne poreze.
Kada smo već kod g. Radulovića, bio bih mnogo sretniji ako bi on demantovao da njegov pokret prima novac od International Republican Institute gde je ključni čovek senator Džon Mekejn. Ili, ako je to tačno, bilo bi dobro da se to jasno objavi na sajtu pokreta.
Hvala na komentaru.
Za Ivan N. – Verujem da se radi o korektnoj analizi Svetske banke i da su podaci utemeljeni. Poreska dugovanja su šokantna i zbunjuje da niko nikada nije tražio ostavke ministara finansija, državnih sekretara, itd.. Država se sistematski izruguje svim savesnim građanima i poslodavcima i od njih pravi budale.
SB je nešto egzaktnije potvrdila ono što se golim oko vidi – apsolutni državni amaterizam. Drago mi je i da je SB potvrdila da sistem subvencija i državne pomoći nije dirižistički, već je produkt ad hoc (diletantskog) oportunizma. Prostor za profesionalizaciju države je ogroman, ali se bojim da to nema ko da uradi. Hvala na komentaru.
Андреј,
”Ako na 185 eur plate drzavi morate da platite jos 110 eur, ko ce da vam radi legalno? Samo onaj ko mora.”
Свако ко запосли радника мора у нормалној држави да ради легално, иначе се суочава са огромним пеналима. У Србији није проблем са ”огромним” порезима, већ са чињеницом да синдикати не раде свој посао, и да цео Београд покрива један дежурни инспектор рада, који одговара на телефонске позиве и прима странке у канцеларији три са три, истовремено. Минимални пенал за неисплаћене доприносе је пола милиона, и да се то само СПРОВЕДЕ, имали бисте пун буџет.
За вашу информацију, 185 евра је нето (непотпуна) плата, а разлика између бруто и нето је оно што РАДНИЦИ плаћају, а послодавац само израчунава и врши уплату држави, јер држава не верује ”поквареном” раднику. Дивим се Катићевој толеранцији на овакву вашу пропаганду.
Иначе, главна рупа у буџету је од неплаћених доприноса, а то није последица великих плата (какав безобразлук, и са ваше и са Радуловићеве стране) већ нефункционисања институција.
Naravno da nisu stvari jednostavne i lake za objasniti u formi komentara. Na primer, zaboravio sam da kazem da je sastavni deo poreske reforme uvodjenje progresivnog oporezivanja SVIH prihoda. Danas, nisu samo problem zanatlije i privatnici koji deo rada sele u sivu zonu. Veci su problem tasna-masna privrednici koji imaju po nekoliko registrovanih firmi i vecinu sredstava ne primaju kao platu, vec kao dobit na kapital koji se oporezuje znatno manje. Da ne kazem da se automobili kupuju na firmu, da se stanovi vode na firmu, pa se benzin, racuni, osiguranja, letovanja i jos svasta placaju kao poslovni trosak od neoporezovanih prihoda firme. Kad god na autoputu sipam benzin prodavac me pita za PIB – jasno je onda ko danas jedino vozi.
Dalje, sto se poreza tice, u zemlji gde vam je potrebno ~300 eur da fizicki prezivite, a recimo toliko uspete radom da zaradite, nema tih inspekcija ni Svedjana koji ce vam od tih ~300 eur uzeti 110 eur za drzavu. Ako odemo u rezim prihoda od recimo 700 eur, tu vec mozete uzeti ~250 eur za drzavu. Prihode ispod nivoa prezivljavanja oporezivati ovolikom stopom je i nerazumno i nemoguce. Utajivaca poreza ce uvek biti – makar porezi bili i 1% – ali postoji granica razuma. Nerazumne je poreze nemoguce ubrati.
Za porez na imovinu – ne mislim tu na gradjanstvo i stanove u kojima se zivi. Mislim na pravna lica. Gradjani placaju porez na procenjenu vrednost imovine, pravna lica na knjigovodstvenu (ako to nije nedavno promenjeno – nisam pratio). Pa imate celo Dedinje i Senjak da se vile vode na razne firme kojima je ulaz 0, izlaz 0 i ciji je jedini smisao da poseduju nekretninu.
Na kraju, zakon o radu je donesen i na makro planu mozda stvari ne vidite. Juce sam pricao sa jednim poznanikom koji 20 godina trguje tekstilom. Ima 4 prodavnice. Promet znacajno pao, narod nema novaca i ne kupuje. Covek je morao da prepolovi zaposlene i zatvori jednu prodavnicu. Da je ostao stari zakon, verovatno bi ugasio sve. Tesko mozete smanjiti primanja oko milion gradjana Srbije i ocekivati privredni preporod samo zato sto imate nov zakon o radu. Usput, ako pravite reforme obicno je potrebno promeniti sijaset zakona. Najcesce, ako promenite samo jedan pravite samo stetu. Tek svi zajedno promenjeni mogu dati neki rezultat.
PDV je za uvoznika direktan trosak. Za proizvodjaca nije. Naravno, potrosac placa krajnju cenu, ali proizvodjac ima prostora da radi, uvoznik ne. Kada smo ukinuli carine nije ostalo bas mnogo prostora za manevar.
Ne kazem da se bas sa svime slazem – samo sam hteo da pojasnim logiku kojom se Radulovic vodi. Mozda je pogresna, ali je kompletna, jasna i covek hoce da je sprovede. Bolje, IMHO, nego ad-hoc potezi koje povlaci ekipa sa pre-paid fakulteta i download doktoratima.
Gospodine Katiću znam da sam dosadan.
Oduzimam Vam dragoceno vreme ali ovaj intervju je usko povezan sa vašim malopređašnjim odgovorom.
Molim Vas prokomentarišite ovo.
Verujem da ovo ne bi bilo interesantno samo meni, nego i širem krugu pratilaca bloga.
http://www.novimagazin.rs/vesti/intervju-lazar-sestovic-milijarde-dinara-nadohvat-ruke
Izvinite na dosadi, unaprad hvala.
Za Ivana N. – Poreski predlozi koje je Andrej naveo u svom komentaru baziraju na predlozima g. Radulovića koji su već dugo u opticaju (https://nkatic.wordpress.com/2013/09/07/ministarstvo-privrede-u-potrazi-za-misijom/). Svoju skepsu prema poreskoj opsesiji sam iskazao ovde https://nkatic.wordpress.com/2011/03/10/jereticka-pohvala-porezima/.
Što se promene radnog zakonodavstva tiče, moja teza je da otpuštanje (bez troškova) svakako dovodi do lakog otpuštanja. Da li i koliko dovodi i do lakog zapošljavanja je veliko pitanje. Ako su polazne pretpostavke za promenu zakona bile tačne, onda bi već sada morali videti pozitivne efekte zakona. Čini se da se tih efekti za sada nema. Bojim se i da će se to još jasnije videti kada krenu otpuštanja u javnom sektoru. (O fleksibilnom tržištu rada sam pisao ovde https://nkatic.wordpress.com/2013/02/20/fleksibilno-trziste-rada-ili-kako-je-covek-postao-balvan/).
Potrošio sam mnogo piksela pokušavajući da kažem kako srpski ekonomisti i političari traže odgovore na pogrešnoj strani i kako se pri tome oslanjaju na slogane i fraze koje nemaju empirijsko uporište. Priče o porezima i fleksibilnom tržištu rada su iz toga arsenala.
Hvala na komentaru.
@Nebojša Katić
Hvala Vam što ste se uključili u diskusiju.
Normalna stvar da čovek teži da spozna dubinu problema na njegovom izvoru.
Ovo vaše tvrđenje je zaista sugestivno, ali dovodi me u dilemu.
„Bojim se da su poreski predlozi trijumf logike nad iskustvom.“
Čiji poreski predlozi?
Shvatam iz ove Vaše tvrdnje da u životnoj logici nema iskustva.Pa zar ogromen deo iskustva nije upravo produk životne logike.
Primer: finkcionalne inteligencije amazonskog domorodca.
Navodite: „Zakon o radu je promenjen, a koliko vidim, nije se dogodilo čudo i zaposlenost ne buja. I to su mere iz domena ekonomske naive.
Pretpostavljm da se hteli reći, da je taj zakon za naivne, i da je moralo doći do dubljih privrednih reformi kako bi zakon imao smisla!?
Pozdrav
Za Andreja – Bojim se da su poreski predlozi trijumf logike nad iskustvom. Poreska disciplina ne zavisi od visine poreza, već od snage inspekcijskih službi, nivoa korupcije i opšte građanske kulture. Najveću poresku disciplinu imaju Skandinavaci, dakle države sa najvećim poreskim stopama. Koliko god porezi bili niski, izbegavanje poreza daje ogromnu zaradu i tome je teško odoleti.
U Srbiji je ključna imovina stan i to se ne može visoko oporezivati jer nije reč ni o luksuzu, ni o nečemu što stvara prihod (bar ne za najveći broj stanovnika).
Zakon o radu je promenjen, a koliko vidim, nije se dogodilo čudo i zaposlenost ne buja. I to su mere iz domena ekonomske naive.
PDV ne pravi razliku između inostrane i domaće robe, i ne može biti mera destimulacije izvoza.
Itd. itd..
Hvala na komentaru.
Za Krleta – Island je mala i vrlo homogena država, pa je na referendumu odbačen koncept socijalizacije dugova. Disproporcija između veličine islandske ekonomije i veličine bankarskih gubitaka je takva, da Island to ne bi mogao sanirati i da je hteo. Konačno, Island je problem „rešio“ na teret inostranih depozitara što je uvek privlačna opcija, ako se može. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu,
Ako je model izlaska iz krize Islanda tako dobar i ako je moguc zasto ga i druge drzave nisu primenile odnosno zasto su dugove privatnih banaka pretvorile u javni dug i tako se ekonomski pokopale na duzi vremenski period?
Da stvar bude jos gora sada te iste banke im sole pamet i traze da smanje plate,penzije, izdavanja za vojsku i policiju itd. kako bi drzava lakse vratila njihove preuzete dugove. Ja tu ne vidim nikakvu logiku.
Irska je 2007 godine imala javni dug mislim negde oko 25% GDP a sada je ako se ne varam oko 120 %.
Pozdrav!
@Kum
Nenad je lepo primetio, Vi analizirate posledice.
Stvari se moraju postaviti na zdrave temelje.
Osnovni faktor ispeha je profit.Oni koji osmisle privrednu delatnost logično je da očekuju profit. Koliki će on biti zavisi od mnogo faktora a osnovni je da se urade dobri zakoni koji bi regulisali poštenu respodelu.
Ako neko nema profit pa on nije ni stimulisan da kreira nov posao.
To je odvajkada tako bilo.
Evo uzmimo primer proizvodnje i plasmana maline.
Artikla koji je najzastupljeniji u izvozu sa dosta jasnim mehanizmom plasmana.
Proizvođaču je malna plaćena oko 2€. Sa površine od 15-ak ari proizvođač je ubrao oko 3 tone. To je isporučio hladnjačaru i dobio 6000€,. Kada se odbiju obavezna ulaganja u preparate za zaštitu od bolesti, četvoročlana porodica ima solidan prihod sa 15 ari okućnice.
E sad ja Vas pitam u ovakvim uslovima, jeli to malo?
Gde će neko danas da zaradi toliko u realnom sektoru?
Ja vam tvrdim, da za većinu žitelja srbije nije malo.
E sad postavlja se logično pitanje.Zašto država ne ponidu mladima, na primer bračnim parovima, ljudima koji hoća da obrađiju zaparloženu zemlju srbije na period od 20 goina?
Srbija bi donekle ublažila problem siromaštva, ubirala bi neke poreza i jednostavno tenzije bi u društvu malo splasle.
To je trivijalno pitanje takvih ima bezbroj.
Videlo bi se ko hoće da radi ko neće.
Državi bi bila čistije savesti.
Videlo bi se da je nešto pokušala, a ko hoće hoće a ko neće ne mora.
Molim lepo.
@Kum
Postavljas si kriva pitanja, gubis energiju jer rjesavas posljedicu.
Kume,
Niste razumeli ideju.
1. Ako na 185 eur plate drzavi morate da platite jos 110 eur, ko ce da vam radi legalno? Samo onaj ko mora. Moleri, zidari, vodoinstalateri, parketari, privatni lekari i ini ce primati kes na ruke i sakrivati profit. I to je za minimalac – ako je plata veca odnos je jos gori. ~30% privrede vam je u sivoj zoni – kako to vratiti u legalne vode? Povecanjem nameta? Tesko… Prisilom? Pokusava se vec godinama pa nista…
2. Ideja nije samo smanjiti namete na rad, vec istovremeno povecati namete na imovinu. U odnosu na druge zemlje u Srbiji je jako jeftino posedovati, a jako skupo nekog zaposliti. Jos ako taj neko ima 50ak godina zivota (30ak godina staza), pa ste po starom zakonu morali cim ga zaposlite da odvojite 6000 eur za otpremninu u slucaju da vam covek ne odgovara, koja je sansa bila da taj 50-godisnjak negde nadje posao? Zaposljavanje i otpustanje ide ruku-pod-ruku: Sto je jedno lakse, lakse je i drugo i obrnuto. Usput, zakon o radu je iz drugog ministarstva, ne Radulovicev. On ga je podrzavao, drugi su se iza njega sakrili.
3. Kako je sada struktuiran poreski sistem isplati se jedino uvoziti i ovde valjati. Tasna-masna firme. To funkcionise. Proizvoditi i izvoziti se ne isplati u mnogim sektorima. Mora se pomeriti sistem da uvoz postaje neisplativ, a da proizvodnja postaje smislena. Kako? Povecavati PDV a smanjivati namete na rad. PDV je uvozniku trosak dok proizvodjacu nije. I obrnuto.
4. Sto se samog coveka tice, nije bio samo stecajni upravnik. Usput, stecajni upravnik nije na budzetu vec je realan sektor. Covek je u USA vodio kao CEO start-up koji je prodao i pretpostavljam da od toga i danas zivi. Covek zna kako funkcionisu preduzeca, vidi gde skripi i sta ne valja.
5. Nije bas on ni liberal buduci da se zalaze za univerzalni sistem socijalne zastite, besplatno zdravstvo i K12 skolstvo.
6. Subvencije ukinuti za sulude ideje. Poljoprivrednike pomoci do nivoa da im se obezbedi konkurentnost. Postoje nacini kada su vec mudraci ukinuli carine.
Ima toga jos… Meni se on ne svidja kao licnost (polemisao sam sa njim cesto pre nego je otisao u politiku), ne bih voleo da za njega radim, ali mislim da bi bilo veoma korisno da je takav neko u parlamentu i javnom zivotu… Ako zanemarimo ovde ustaljenu partijsku armadu sto je 5% cenzusom blokirala ulaz novim idejama ko jos preostaje? Dveri i Zivkovic?
Evo proverio sam za plate.Trenutni minimalac je 22300 dinara.Ukupni troskovi sa ovom neto platom su 35600 dinara.Dakle 110 evra iznose porezi i doprinosi.
@ Ivan N
Gospodin Radulovic danas prica o visokim nametima na rad.
Ukoliko je radnik u javnom sektoru ti nameti se slivaju u drzavnu kasu,odnosno drzava ih sama sebi uplacuje.U privatnom sektoru su plate nize,a verovatno najveci broj radnika je prijavljen na najnizi licni dohodak.On danas iznosi 22-23 hiljde dinara.Odbijte od toga neoporezivi deo od 11 hiljada dinara.Porezi i doprinosi koje uplacuje poslodavac radniku na tu platu ne mogu biti veci od 12 hiljda dinara,dakle 100 evra.To je znaci kljucni problem u Srbiji.Na stranu to sto radnici ne bi imali nista od toga i da se porezi i doprinosi potpuno ukinu,jer to spada na teret poslodavca.A koliko znam u kapitalizmu kapitalista tezi profitu,odnosno smanjenje svih vrsta troskova direktno utice na profit.
Sami zakljucite ciji je interes smanjenje nameta na rad.Iz toga ce Vam se samo pokazati koga zastupa gospodin Sasa Radulovic.
Za Krleta – Islandski model je nov, važan fenomen ali i preširoka tema za komentare. Kada je reč o depozitima, pretpostavljam da ste mislili na depozite stranaca (npr. Britanaca, Holanđana itd.) u propalim islandskim bankama, pre svega u Landsbanki. Građani Islanda su odbili da država sanira strane depozitare i prihvaćen je model po kome će strani depozitari biti kompenzirani u celosti, ali samo do iznosa za koji je država garantovala svim deponentima. Poenta je da će ovi depoziti biti namireni iz stečajne mase banka, a ne iz budžeta Islanda ili garancijskog fonda, i da će biti namirivani kako se stečajna masa bude kreirala i oslobađala. Island je odbio da uzme kredite od Britanije i Holandije, pa da tim novcem isplati depozite. Ostatak depozita koji prelaze garantovane depozite biće namiren koliko se bude moglo i u dinamici u kojoj to bude moguće, dakle sa velikim gubicima. Ovim je Island odbio da privatne dugove banaka transformiše u državni dug. Hvala na komentaru.
@Ivan N.
Radulovic je jedan od ljudi koji se zalagao za novi zakon o radu.(Cudi me da danas u javnost ne pominje to svoje cedo).O tom zakonu je pricao kao o cudu nevidjenom,koje samo sto se usvoji pa ce zaposlenost naglo porasti zato sto je otpustanje olaksano.Onda ti omrazeni sindikati koji podmecu nogu privatnom sektoru u Srbiji i nasem narodu zagorcavaju zivot,kljucno je da se njihova prava i moc jos vise smanje.Naravno,to je uradjeno novim zakonom.U sustini novi zakon je prepoznao radnike kao uljeze,dzabalebarose,i potencijalne kriminalce koji zive na ledjima svojih poslodavaca.Zakon je ispravio istoriske nepravde prema nesrecnim i sikaniranim gazdama i suzbio bahatu radnicku klasu.
Subvencije,po ovom vrsnom strucnjaku,treba ukinuti.Mozda se ova ideja svidja mnogim Srbima,jer je bitno da komsiji crkne krava.Ovde prednjaci gradsko stanovnistvo koje po kaficima komentarise kako se poljprivrednicima nezasluzeno daju ogromne pare.Bivsi ministar ne pominje kako su zastitne carine za poljoprivredne proizvode galantno ukinute te su poljoprivrednici danas izlozeni konkurenciji sa zapada koji u svoju poljoprivredu daje i sakom i kapom.Tako danas imamo cenu zive vage svinjetine od 140 dinara.A nas narod srecan jede gmo virsle po ceni od 220 dinara.On prica kako poljoprivrednici treba da se udruze i tako udruzeni savladaju zapadnu konkurenciju sa sve masinerijom koja stoji iza njih.Naravno presveta drzava se nece mesati jer je to svetogrdje.
Sasi ne pada na pamet da uporedi gde je danas IMT,a gde je BELARUS.BELARUS je drugi ili treci najveci proizvodjac traktora na svetu.I zamislite nalazi se u Belorusiji,kod Lukasenka gde nije bilo stecajnih upravnika.IMT vise ne postoji.
I tako dragi Ivane mozemo do sutra..
@Kum
Hvala ti što si mi uputio pitanje za jenu polemiku iako me nisi naslovio.
I ja imam sijaset pitanja, ali to će se vremenom ocrtati u formu dilema.
Odmah da se ogradim od negativnih premisa.
Nemam nameru raspravljti o ljudima i sa ljudima koji zastupaju suprotne ideje, a koje nisu utemaljana u realnosti. To rekla, kazala je pričam ti priču.
Ljudi su prolazni a ideje večne (po Platonu).
Namera mi je rasčlaniti te ideje na njene elemente pa ih složiti u jednu funkcionalnu celinu.
Gospodin Katić po ko zna koji put odbija bilo kakvo političko angažovanje, (barem za sada) on koliko ja razumam vrši analizu aktuelnih problema i to čini dosta uspešno.
Gospodin Radulović se pak nameće javnom mnjenju svojim idejama tražeći podršku glasačkog tele za iste.
Tu žavršavam o ljudima prelazim na čise ideje.
Kažete:“Slusao sam Radulovica,mislim da tu ima dosta nelogicnosti i naivnih stvari.“
Navedite te nelogičnosti i naivne stvari,
Kažete:“Radulovic je bio stecajni upravnik.“
Odlično. Čovek je uvudeo sve gluposti koje je zakon o restruktuiranju kratkovido i brzopleto predlagao.
Sticajem okolnosti imao sam tu sreću ili pak nesreću da učestvujem u restruktuiranju i privatizaciji čitave jedne grane privrede gde je napravljen užasan promašaj. Promašaj su napravili ljudi koji apsolutno nisu imali nikakve, ama baš nikakve veze sa funkcionisnjem društvenih preduzeća, a najgore je to da posledice koje su danas tako razarajuće nisu mogli ni naslutiti.
Pored apela i upozorenja najkopetentnijih profesora i iskusnih privrednika šta će se dogoditi. Niko od odgovornih nije obraćao pažnju na upozorenja.
Svi odgovorni su horski vrteli jednu istu priču.
Ovo je neodrživo. To niko u svetu ne radi. Društveni kapital ne postoji on je virtelan itd.
Ono što je najgore izgubljeno je ino tržište.
Šta sad imamo na delu.
Imamo ono što su naši „vizionari“ prevideli i zanemarili.
Privatni sektor koji nema tržište. Koji nema tehnologiju. Koji nema stručnjake sve radi pomoću štapa i kanapa.
E tako se ne može voditi jedna firma koja hoće da posluje uspešno i pozitivno.
Nego na globalno tržište pa meri se sa drugima.
I šta su nam sad drugu krivi?
Problem je u tome sto se primenom Radulovicevih ideja ostvaruje veoma spor rast.Razumeo sam da gospodin Katic poziva na energican i organizovan nastup drzave,pametnu drzavu.Suprotno tome Radulovic poziva na sto manje ucesce drzave.Ako cemo pravo taj koncept se sprovodi od 2000-te godine,pa smo tu gde smo.Slusao sam Radulovica,mislim da tu ima dosta nelogicnosti i naivnih stvari.Radulovic je bio stecajni upravnik,bas kao i svi ostali na drzavnim jaslama zalaze se liberalizam.Neobicno je to da kada liberala stavite u realnu ekonomiju i stvaran zivot on naglo gubi svoje liberalne ideje.Mislite li da treba menjati stvarnost ili nase predstave o stvarnosti?
Gospodine Katicu,
Sta mislite o Islandskom modelu izlaska iz krize? Poznato je da Island na kraju nije hteo da spasava strane banke vec ih je pustio da propadnu; odnosno izvrsio je njihovu nacionalizaciju i iz zdravog dela njihovih aktiva formirao nove banke a ostatak aktiva ostavio starim bankama i pustio ih da propadnu.
Medjutim sta je sa depozitima koji su gradjani Islanda imali u stranim bankama, da li su i oni propali ili ce im drzava vratiti pare (ili bar deo), isto tako sta ce biti sa parama ostalih gradjana koji su imali depozite u tim bankama ( gradjana koji nisu Islandjani)?
Srdacan pozdrav!
@Kum.
„Ako smem primetiti u vidjenjima gospode Radulovica i Katica postoje ne male razlike.Gospodin Katic zastupa koncept razvojne drzave,a gospodin Radulovic regulatorne drzave.“
Ja bih ovu tvrdnju još malo pojednostavio.
Gospodin Katič je berzanski konsultant i makroekonomski analitičar u zadnje vreme fokusiran na naše stanje, ukazujući na ekonomske devijacije.
Gospodin Radulović tip inženjerskog usmeranja sa zapadnim iskustvom u real ekonomiji privatnog sektora uviđa loše strane privetizacije koje su dovele do gušenja proizvodnje novih dobara.
Stvari se iz mikro ekonomije reflektuju na makroekonomiji i obratno iz mekroekonomije preslikavaju na mikroekonomiju. Najbolje bi funkcionisalo da se ti sistemi usaglašavaju.
Saša Radulović otvoreno ulazi u pokušaj političke realizacije programa koliko će u tome ispeti to će vreme pokazati.
Zanimljivo je da on najjasnije govori o tim problemima sa jakom dozom operativnog iskustva.
@Lazarevic Jovanka
Ako smem primetiti u vidjenjima gospode Radulovica i Katica postoje ne male razlike.Gospodin Katic zastupa koncept razvojne drzave,a gospodin Radulovic regulatorne drzave.Praksa je pokazala da je koncept razvojne drzave mnogo uspesniji i bolji po njene gradjane.Zapadne zemlje su razvile upravo po ovom konceptu.
Lepo bi bilo da ljudi koji su bili na promociji knjiga gospode Katica i Dusanica podele sa nama,koji nismo bili u mogucnosti da prisustvujemo promociji,svoje utiske i razmisljanja.
Cesto sam osecao gorku zalost misleci o nemackom narodu ciji su pojedinci tako vredni,a u celini je tako bedan.
Gete
Moze se primeniti i na nas.
Za Lazarević Jovanku – Politički angažman je van sfere mog interesovanja iz hiljadu razloga. Hvala na komentaru i na poseti promociji.
https://www.youtube.com/watch?v=umijyuA1rt4 Ovo je
Sasa Radulovic posle cijeg gostovanja u emisiji je ista ukinuta , pa ako smo se mi na promociji vase knjige uspavali, kako rekoste,/mada sumnjam, jer ste bili i jasni i veoma glasni/ ovaj covek sigurno nije uspavan i sigurno bi mu dobro doslo <pojacanje<
Za Ivana N. – Nažalost, ne znam odgovor na Vaše pitanje. Veliko siromaštvo građana, nizak apsolutni nivo štednje i nepostojanje pravog tržišta kapitala ne stimulišu ni razmišljanje o dugoročnim finansijskim investicijama. U Srbiji se živi od danas do sutra i za sada drugačije ne može. Hvala na komentaru.
@Nebojša Katić
Gospodine Katiću.
jedan od osnovnih prncipa sugurnosti ulaganja u razvoj je direktna zavisnost dobiti, od dužine čekanja povraćaja uloženog kapitala i što manjeg rizika ulaganja.
Pitanje, za Vas:
Zašto se ti osnovni principi ne propagiraju kad nas?
Evo jednog slikovitog primera, još je toliko nestvaran za nas, koliko će za jednu deceniju biti stvaran i komercijalan u svetu, Mi ćemo i dalje kaskati, za svetom a da ironija bude veća,te ideje će razvijati upravo naša deca koja već rade na tim projektima.
Proizvođači električvih automobila, ili ti multinacionalne kompanije, imaju ideju da direktno širom sveta finansiraju električne bazne stanice pored prometnih puteva i bliskih energotskih izvora . Gde bi vozač mogao za par minuta iz skladišnih (rezervoara) superkondenzatora (u kojima je električna energija) dobijena iz hidropotencijala, vetra, sunca, bio mase mogli da napune svoje vozilo za put dug oko 300 km.
Vadite novce iz slamarice i ulažite u el. bazne auto- punjače u koperaciji sa Hundajiem, Teslom i ostalom inovatorima i finansijerima, dok ne stignu kinazi.
Sistem jeftiniji od fosulnih goriva.
Ekološki čistiji.
Transport energije sigurnijei i jednostavnji.
Politički manje uslovljiv.
http://www.kurir.rs/vesti/financial-times/jednorozi-oprez-trzista-umeju-da-se-zanesu-clanak-2022547
Za Vladmira Dž. – Moj komentar o P.C. Robertsu je marginalno podsećanje da je on bio jedna od udarnih pesnica Reganove administracije i da sam ga čitao kada veliki broj posetilaca bloga nije bio ni rođen. To ni na koji način ne diskredituje njegove današnje stavove niti spori autentičnost njegove transformaciju. To je sve. Hvala na komentaru.
Za Kuma – Najveći trgovinski partneri Srbije (i na strani uvoza i na strani izvoza) su države EU i Evrope u celini. To je logika geografije i to nije sporno. Uzgred, nije tajna da smatram da je proevropska orijentacija Srbije najbolja realistična alternativa.
Sporno je da li u pregovaranju sa EU imamo najbolje pregovarače i da li je ishod koji imamo najbolji moguć. Verujem da nije i da bi sa boljom tehnokratskom ekipom ishod po Srbiju mogao biti bolji. Tu negde je i smisao moga teksta https://nkatic.wordpress.com/2015/05/09/ziveti-sa-globalizacijom-i-spasiti-to-se-spasiti-moze-tekst-pisan-za-naucni-skup-nacionalne-ekonomije-u-uslovima-globalizacije-22-23-05-2015-andricgrad/ i poziv sa stvaranje „države koja misli“. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu,
Ne znam koliko ste upuceni u pitanje namenske industrije u Srbiji.Od ove industrije je ostao jedan sektor,proizvodnja municije.Radi punim kapcitetom,ali kapaciteti su suvise mali jer su kupci veoma zedni ove robe.Glavni kupci su SAD i NATO.Gospodin Kirbi nas hvali.Moram se pohvaliti,i sa malinom nam dobro ide (ove stvari mene tangiraju,nekoga neke druge).Pa mozda smo mi nasli svoje mesto pod suncem.Necemo se obogatiti ali valjda cemo preziveti.Otpor institucijama zapada je veoma rizican.Da li bi mozda bilo bolje da nastavimo sa dosadasnjom politikom?Mozda nas narod za bolje i nije.Budite realni,govorite o alternativnim polugama razvoja.A ko bi to mogao u ovoj zemlji da sprovede i da ostane u zivotu(fizickom ili politickom)?
N.Katić – „videćete da P.C. Roberts i ja govorimo o istim ili bar sličnim stvarima. Hvala na komentaru.“
Ja zadnjeg čega se sećam je jedan Vaš negativan komentar u komentarima napisan o njemu pa sam na osnovu toga stekao utisak da nemate pozitivno mišljenje o njemu.
За Марка Бојковића – Као што сам већ рекао, не видим потребу за самохвалу и држање лекције суседима када је реч о односу према избеглицама. Никада се не зна када ћете своје речи морати да поједете. Дакле, између коректног односа према суседима (за то се залажем) и јадне сервилности према НАТО-у, велики је јаз. Хвала на коментару.
За Небојшу Катића – Рекли сте да није паметно што Србија иритира своје суседе, па ја само настављам Вашу мисао. Наиме, НАТО је убедљиво највећи сусед Србије, окружује је са запада (Хрватска), севера (Мађарска) и истока (Румунија и Бугарска), па претпостављам да ни њега није паметно иритирати – пуно паметније је понудити га хлебом и сољу, зар не?
Za Vladimira Dž. – Ako pogledate moje tekstove https://nkatic.wordpress.com/2014/03/10/varljiva-statistika-zaposlenosti/ ili npr. https://nkatic.wordpress.com/2009/10/28/stvarnost-i-statisticka-iluzija/, videćete da P.C. Roberts i ja govorimo o istim ili bar sličnim stvarima. Hvala na komentaru.
@Kum
Slično razmišljam i zaključujem.
За Марка Бојковића – Не знам како сте успели да повежете мој коментар (који сте цитирали) и скандал са хлебом и сољу. Хвала на коментару.
„Kada je o retorici reč, nije pametno ni što Srbija iritira svoje susede i drži im predavanja iz tobožnje humanosti.“
(Nebojša Katić, 27/08/2015 u 07:55)
Господине Катићу, како коментаришете промењену реторику наше Владе и премијера – Србија наиме сада свог НАТО суседа (а у НАТО пакту налази се већина српских суседа) дочекује хлебом и сољу – надам се да сте задовољни?
Moj utisak je da je intervju zapravo u skladu sa stavovima gospodina Katića. Npr., prvi deo intervjua podsetio me ja na Katićev tekst o „plavušama“ (https://nkatic.wordpress.com/2014/10/30/nejednakost-i-ekonomski-rast-ili-i-plavue-su-shvatile/), dok na kraju donosi praktično marksističko predviđanje da će automatizacija (roboti) dovesti do kraja kapitalizma jer je privatna svojina, na kojoj počiva kapitalizam, nespojiva sa takvim nivoom razvoja „proizvodnih snaga“; jedina „alternativa“ je rat sa Rusijom i Kinom i posledični „nuklearni Armagedon“, smak sveta, za koji se doduše mnogi u Americi izgleda pripremaju, bar sudeći pa reklamama na sajtovima tipa http://endoftheamericandream.com/ (survival, get prepared, collapse i slične odrednice)…
Preporučujem ovaj intervju u kome Paul Craig Roberts na jedan jako dobar način objašnjava zašto je Amerika u suštini u recesiji još od početka 2000 godine. On se poslužuje statistikom sa shadowstats da svoju analizu izloži. Najviše mi se svidelo njegovo izlaganje gde on objašnjava kojim se trikovima služi zvanični režim kako bi maskirali pravu inflaciju i situaciju u ekonomiji.
[audio src="http://radio.goldseek.com/nuggets/roberts.11.18.15.mp3" /]
Napomena. Iz razloga što PCR ne miriši kod Gosp Katića ne verujem da će se većini svideti. To jest, ako ste leve orijentacije nemojte slušati.
@ Ivan N.
Slazem se sa svim sto ste napisali.Ali sta sa onima koji ne mogu na zapad?Mozda bi se i ti mladi osvestili kada ne bi dobijali za cigarete i kafu od starijih i kada bi ti stariji bili malo ostriji prema njima.
Mentalitet ovog naroda nije zapadni.Oni na zapadu su imali svoj istorijski put razvoja,prosli su etape inkvizicije,asketskog protestantizma,itd pa dosli do liberalizma pa neoliberalizma.Nasi liberali nikako to da shvate(tako je i u Rusiji).Posle se ljute na svoj narod,pa ga polako zamrze.Liberalizam,neoliberalizam i slicno je pogubno za ovakav narod.Oni traze vodju.
Sve po zakonu,
Liberalno nema šta.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=11&dd=21&nav_id=1065752
@Kum
Stare bi trebalo poštovati.
Oni su svoj život ugradili u svoje ideale i imaju pravo da ga prožive po svojim ubeđenjima,samoupravljanje, nesvrstani. bratstvo jesinstvi,letovanje na plavom Jadanu i još mnogo taga, tada potsticajnog.
Drugo, mnogi mladi žive još sa njima i od njhovih penzija
Naše generacije nemaju ideala osim farme, zvezdica granda, fudbaler, košarakaš, oni koji ozbiljno traže sebe hrle na taj nam omraženi zapad,
Zašto?Liberalizam. Iste šanse za sve.
Nama partokratije da im kreira sudbinu.
@Ivan N.
Kazete „Ovakvo stanje je neodrzivo“. Da li? Vidite,odrzava se.Moze se odrzavati u nedogled,odnosno dok Srbi prosto ne izumru.Iznenadjujuce efikasno umiru,tako su efikasni,kao da nisu Srbi.I ovde malo prave problema ovi stariji od 70 godina,nekako se ucaure,ali ne mogu doveka izdrzati.A sem toga od koristi su,podetinje pa veruju u TV-bajke.Zatrebaju takvi kada su izbori.Bitno je da ovi mladji,u punoj snazi odlaze.
@ Dusan
Zelio bih da shvatis moj komentar kao dobronamjeran.
Kada to radis onda ti samo premeces resurse iz jednog sektora u drugi.
Znaci, infrastruktura je put preko kojeg se dolazi do cilja.
Izdavanjem takvih obaveznica kratkorocno lokalna samouprava istiskuje privatni sektor.
Da bi radilo to sto ti kazes centralna banaka na kraju mora otkupiti te obaveznice i kreirati kapital.
Tada dugorocno gledano lokalna samouprava nije istisnula privatni sektor ako taj novo kreirani novac vrati istom.
Nemoj me krivo shvati ja mislim da je napraviti kilometar autoputa, pruge ili stan velika stvar za jednu drzavu ili pojedinca jer da bi se to napravilo mora se imati velika kolicina raspolozivog kapitala.
Ja bih radije doveo vodu i struju do oranica i vocnjaka, stavio izolaciju i promjenio stolariju na skolama, gradske toplane stavio na biomasu, pravio javna skladista za poljoprivredne proizvode …minimalisticki u jakoj domacoj konkurenciji sa smanjenim porezima i doprinosima za izvrsioce i proizvodjace.
Za mene je rad u funkciji stvaranja kapitala i nove vrijednosti. 🙂
Zakonom o NBS, nedozvoljava da se ista od ovog radi direktno(drzava-centralna banka) ali moze preko privatnih penzionih fondova.
Tada nam fali nepoliticka, profesionalna i neprofitna banka.
http://www.oecd.org/daf/fin/private-pensions/2014%20Survey%20of%20Investment%20Regulations%20of%20Pension%20Funds%20FINAL.pdf (pogledaj Svicarsku i Njemacku kako su ogranicili ulaganja). Japan je imao i donju i gornju granicu ulaganja.
Inace trziste obaveznica je 2 do 3 puta vece od Wall Street-a.
Sta gradska uprava moze da napravi,ako moze, mozda da osnuje kreditno-stednu zadrugu tipa JAK(Zemlja Rad Kapital).
Ona je u vlasnistvu svojih clanova. Kreditiraju se medjusobno po principu full reserve banking i kamata je mala.
Click to access The%20JAK%20Bank%20Report.pdf
(https://www.youtube.com/watch?v=aW2pj109Cr8)
Go Texas, Go !!!!!
(https://www.youtube.com/watch?v=N6xBAQsrumc)
Ovaj text govori o realnoj opasnosti o kojoj je g. Katić već nešto nagovestio – ukidanje keša kao način da se nametne negativna kamatna stopa na depozite kao vid obezbeđenja banaka da po volji koriste depozite kao „bail in“. Naravno, Ellen Brown to ume da objasni na veoma jasan način. Onima koji dobro znaju engleski veoma preporučujem čitanje ovog teksta:
http://www.counterpunch.org/2015/11/20/hang-onto-your-wallets-negative-interest-the-war-on-cash-and-the-10-trillion-bail-in/
Ne možemo više da izdržimo 800.000 ljudi na državnim jaslama, dok novu vrednost u privredi stvara samo 287.000 proizvodnih radnika. Broj penzionera je narastao na 1.735.517, dok je broj zaposlenih pao na 1.630.000. Takvo stanje je neodrživo.
Za Dušana – Namerno nisam pominjao municipalne obveznice jer se bojim da regulativa republička to ne dozvoljava. To mora biti regulisano republičkim propisima i moraju se postaviti okviri zaduživanja. U principu, model nije loš, ali može dovesti do bankrota gradova. SAD je pun takvih primera.
Postoji mogućnost i da se izdaju bonovi koji mogu kružiti kao novac u okviru lokalne privrede i tako se može izbeći skup kreditni novac. Takvih primera je bilo, ali se ponovo vraćan na istu tezu – bez sposobne gradske vlasti, nema rešenja. Hvala na komentaru.
Jos samo jednom na temu.
Kada sam govorio o izvorima finansiranja mislio sam na nesto sto bi bio pandan primarnoj emisiji ali na lokalu.
Jos jedna stvar mi je pala na pamet, koju bi podeli sa Vama.
Da li bi bilo korisno, obzirom da najveci deo plata ide iz budzeta i preko komunalnih preduzeca, da se recimo nekom uredbom deo plata radnicima isplacuje izdavanjem municipalnih dugorocnih obveznica, koje bi nosile solidan prinos a da se ta sredstva koriste za ulaganje u infrastrukturu.l?
Duh vremena…
Za inzaghia – Da ne bude zabune – nisam pustio Vaš komentar jer je bio nepotrebno grub prema jednom od posetilaca bloga. Moguće je da sam nekada propustio i grublji komentar, ali ako se tako i desilo, to je bila posledica moje dekoncentracije a ne namere da Vas, ili bilo koga drugog diskriminišem. Hvala na komentaru.
@ inzaghi
„Slusao sam i ranije o Svetom Justinu,ali kazu da idealne knjige razumeju idealni citaoci i da bi se razumelo genijalno morate to imati u sebi“.
Ovo nije idealno niti genijalno,
Ovo su misli proistekle iz života živog, redukovane na najprostiji i jednostavniji izražaj a ne neke idalane teorije, teoreme, aksiome koje sparušuju životnne procese,
Ne treba biti genijaln pa ovo razumeti. Teba živeti život u svom punom obliku i sve se smo pokazuje.
Junga sam čitao kao mladić, tražeći sebe u svetu negove psihijatriske dokrtrine i tada sam se divio istom a i danas ga cenim.
Kasnije shvatam da je to produkt racionalne filosofije koja je ipak ograničena iako je kako Vi kažete genijalna.
Ljucka težnja je ka beskonačnosti konačno čoveku smeta jer ga golica ono, ZAŠTO?
I ja sam blog jedno vreme napustio ali vremenom uviđam da ništa bolje ni izazovnije nisam otkrio pa sam se kao pokajnik vratio.
Tako da smatram ako sam ja doprineo Vasem protestu oprotite.
Vašim odlaskom komentari bi izgubili na izazovnosti.
Pozdrav
svaki moj komentar bi bio nedostojan izrecenog;smesno je da se svadjam sa domacinom bloga,ali moje greske ne trpi,a povece grehe oprasta drugima……..Slusao sam i ranije o Svetom Justinu,ali kazu da idealne knjige razumeju idealni citaoci i da bi se razumelo genijalno morate to imati u sebi.Tesko bi se ja uklopio u sve to.Ne garantujem,poznavajuci sebe,ali necu se vise javljati ovde………….Ne treba ici gde si nepozeljan ENDE
@inzaghi
Духом Вечности треба проверавати дух нашег времена.
– Јавно и тајно, дух нашег времена проповеда људождерство, културно људождерство, које има свога апологета у науци, у њеној аксиоми:
борба за самоодржање.
Човек је иловача, средство, храна за човека јаче физичке организације.
Све је релативно; и човек је релативан. Но дух Вечности, Христове Вечности, учи: човек је вечан, и има вечну вредност; он не може бити ничије средство осим Божје.
Богочовек једини има право да оцени човека последњом ценом; нико од људи нема права да и најгорег, најлошијег човека учини средством за своје самоодржање. –
Тако је говорио, Свети Јустин Ћелијски !
Za Ivana K. – У праву сте. Гледам да грубе коментаре или не пустим, или упозорим на пристојност. Понекад сам у дилеми када коментар иде по самој ивици. Надам се да ће читаоци поштовати неписана правила блога и да ме неће доводити у неприлику да поступам као цензор. Хвала на коментару.
Господине Катићу, предлажем да коментаре који садрже личне квалификације пропуштате и да на њих реагујете апелом да се с таквим квалификацијама престане, јер су штетни за дијалог. Тиме би се задовољили и принцип слободног говора и намера да блог буде пристојно место.
Za inzaghi – Nisam pustio Vaš poslednji komentar jer je bio preoštar. Hvala na komentaru.
@grey owl
Žao mi je što ne razumete suštinu.
Ograničenost i beskonačnost su suprotnosti koje imaju šansu.
Samo šansu sve je do nas, za sebe i po sebi.
A tako divno pevate u formi haiku simbolizma.
toliko o nepretencioznom humoru i neuvredljivoj ironiji;nije dobro kada se neko prezire,bar po onog,koji prezire;kriteriji cenzure mogu biti posve razlliciti i na mah nejasni;KARL GUSTAV JUNG bi rekao ne verujem u boga ,primitivni veruju,ja znam da postoji,a i nije crkva,pa nisu ni masoni stvorili sve politicare…hvala na svim inspirativnim komentarima i komentatorima(blogerima najvise)
„Kako bi jedan grad u Srbiji mogao da pogura svoj ekonomski razvoj, samostalno, pod predpostavkom da nema podrsku sa vrha?“
Nikako. Samoupravljanje smo otkačili. Pobedila je plemenska svest.
Moguće je osnovati stranku. S lepim pričama osvojiti dovoljno glasova u lokalu. To ima smisla ukoliko je uključeno i dovoljno lokalnih feudalaca, a posebno ako se uđe u republičku većinsku koaliciju mafijaša.
Pošto se do sredstava dolazi zaduživanjem i presipanjem iz šupljeg u prazno (pljačkom), veoma je bitno imati vezu s vrhom. Nešto je moguće iskamčiti i s reketiranjem u lokalu.
Elem, kako zakrpiti ulicu? Ili proširiti kanalizaciju? Teško.
Osim ako se ne nađu kvalitetni ljudi. Rođaci feudalaca, koji će ustupiti deo plena da bi konkurentno odradili određeni posao. Što gore, to bolje. Da bi se sledeće godine, neko opet ugradio.
Lokalni proizvođači i trgovinski lanac? Bilo u vreme Obrenovića i Tita.
Mnogo je jednostavnije poslati decu u Australiju ili na Novi Zeland…
@ Иван Н.
Moja glava i duša nisu bolesni. Proverite vašu glavu.
Kafetin nije lek. On može da pomogne kod jačih glavobolja. Kada bi vi imali klaster glavobolje (moj slučaj) ili migrenu, ne bi vam pomogla ni crkva ni vaš bog.
Zahvaljujem na linku, ali sam i ranije napominjao da prezirem crkvu i političare. A crkva je rasadnik najgorih političara. To su ludaci van vremena i prostora.
Za Dusana – Pretpostavljam da grad ima prihode od komunalnih taksi, ali i da veliki deo novac dobija od republike budući da prihodi od poreza i doprinosa i prihodi od PDV-a idu u republičku kasu. Nažalost ne poznajem mehanizam i ne znam po kom se ključu deli novac iz budžeta, ali možda neko od čitalaca to bolje zna.
Naravno da se novac može usmeravati u infrastrukturu jer je to posao lokalnih samouprava, mogu se zapošljavati lokalne firme ako ih ima, mogu se praviti uređeni prostori gde lokalni proizvođači mogu nuditi svoju robu zaobilazeći velike trgovinske lance i njihove marže, itd.. Grad može urediti prazne parcele i prostore i dati ih jeftino u zakup kako bi podstakao privrednu aktivnost. Poenta je da se može mnogo toga, ako imate kvalitetne ljude koji poznaju privredu grada i okoline i umeju da planiraju i računaju. Ovo je nažalost samo teorija. Moguće je da praksa bude drugačija – da su partijski kadrovi katastrofalni, da republika po političkom kriterijumu bira kome će dati novac a kome ne i sl.. Nažalost, ni sada Vam nisam pomogao i samo sam ponovio opšta mesta. Hvala na komentaru.
G. Katicu,
Radi se o veoma zapustenom gradu, bivsem industrijskom centru.
Ono sto me interesuje je, da li grad ima na raspolaganju neke izvore finansiranja koji ne zavise od republike, a koje moze u kratkom roku da pribavi. Takodje da li je u trenutnom zakonskom ambijentu moguce te izvore usmeriti u infrastrukturu(vodovod, kanalizacija…) ali da se poslovi daju domacim ( lokalnim ) firmama, kao mera podsticaja. Da li je takodje moguce i racionalno osnovati gradski trgovinski lanac koji bi forsirao lokalne proizvođače itd.
Izvinjavam se na oduzimanju vaseg vremena ali eto interesuje me vase mišljenje.
Hvala.
Za Dušana – Nažalost ne znam kako se danas finansiraju lokalne samouprave, a od mehanizama finansiranja i zakonskog okvira zavise i mehanizmi podrške razvoju. Takođe, recepti moraju krenuti od specifičnosti privredne strukture gradova, a ta struktura nije svuda ista. Razlikuju se i nivoi zapuštenosti gradova i njihove infrastrukture, razlikuje se i stanje u kome su socijalne službe, kao i stanje gradske kase. Tek kada se sve to poznaje, moguće je dati odgovor koji neće biti uopšten i svesti se samo na recept ulaganja u infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, popravka ulica, grejanje) ili popravku zgrada.
Važno je i da grad olakša poslovanje privrede, da se popravi kvalitet stručnih službi i da se mladi i kvalitetni ljude zadrže ili privuku u male sredine npr. politikom povoljnih kadrovskih stambenih kredita koje subvencioniše grad, politikom službenih stanova itd.. Važno je da nameti budu razumni, a da grad i finansijski podrži preduzeća sa perspektivom itd.. Nažalost, i ovo su samo opšta mesta i od mog odgovora nema mnogo koristi. Hvala na komentaru.
JAKO VAŽNO:
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/ekonomija/ukrajinski-dug-rusiji-kao-detonator-svetskog-finansijskog-haosa/
За студента – Имао сам и раније питања попут Вашег и увек сам давао исти одговор. Ако Вам математика, статистика и рачуноводство нису мрски, то је најбољи правац економског образовања будући да се тако стичу основе заната. Веома је важно и знање језика, као и владање рачунарима. Excel, или неки од његових еквивалената, су незамењиви алати.
На питање да ли је данас могуће градити каријеру у Србији, немам добар одговор. Нерадо препоручујем државе за одлазак из Србије. Свака развијена и стабилна држава је добар избор, ако вас примају. Хвала на коментару.
@grey owl
Ovo je lekovitije od kaffetina on leči i glavu i dušu.
http://www.spc.rs/sr/sveti_justin_celijski_o_duhu_vremena
Znači, prepodobni otac je otišao tamo da im zabada prst u oko.
1919. mu ni Pašić ne bi dao diplomu. Tada je trebalo čepiti se za kredite.
Ovo je zemlja bolida.
Поштовани господине Катићу,
имајући у виду ваше велико професионално искуство и интересовање за функционисање економских и друштвених система, занима ме ваше мишљење у вези следећег. Да сте данас студент економије, какву бисте каријеру, односно позицију и сектор, одабрали? Који послови доносе највише друштвеног престижа и материјалне награде, а који послови доносе највише користи за друштво? Да ли мислите да је данас могуће градити каријеру у Србији, с обзиром да нема више великих система, или треба ићи у иностранство, и ако да у коју земљу_
Хвала Вам на досадашњим текстовима и гостовањима у емисијама,и надам се да ћете наставити сличним темпом у будућности. Посебно ми се свиђа кад победите у дебати неког нашег *естрадног* економисту, иако можда имате мање формалног академског образовања од њега, али много више практичног искуства и здравог разума.
G. Katicu,
Da li mi mozete reci, kako bi jedan grad u Srbiji mogao da pogura svoj ekonomski razvoj, samostalno, pod predpostavkom da nema podrsku sa vrha. Koji su to mehanizmi, instrumenti i mere, koji mu stoje na raspolaganju u trenutnom ambijentu?
Unapred zahvalan,
Vaš verni pratilac
За Ивана Н. – Готово сам заборавио да сам се оглашавао у вези са докторатом аве Јустина. За епизоду са докторатом знам одавно, али бих волео да сам могао да прочитам изворно оксфордско образложење одбијања дисертације. Иако је ава Јустин вероватно наш највећи теолог, мени некако није „легла“ његова књига Достојевски о Европи и словенству, па је мој однос према тој књизи можда неправедно изазвао и скепсу у вези са разлозима за одбијање дисертације. У сваком случају, када уграбим времена, покушаћу да поново прочитам поменуту књигу. Хвала на коментару. Епизода са докторатом свакако не може угрозити репутацију аве Јустина који је био не само велики теолог, већ и личност изузетног формата. Хвала на коментару.
Поштовани господине Катићу,
Ево са извесним закашњењем вам одговарам, на Вашу изражену сумњу у моју тврању, по питању доктората на Оксфорду, Јустина Ћелијског и одбијања истог због оштре критике западне рационалне мисли.
Ви сте тврдили да то није тачно а ја сам био у стисци са временом онемогућен да Вам наведем извор податка, па то чиним са извесним закашњењем иако то и није више битно, али ипак да се зна.
Извор је – Радио Светигора
Наслов: Zitije prepodobnog oca naseg Justina novog celijskog
“ До 1919. године отац Јустин прошао је редовне студије теологије, али диплому није добио пошто му докторски рад Философија и религија Ф. М. Достојевског није прихваћен. У завршном поглављу дисертације млади докторант је, наиме, био изложио оштрој критици западни хуманизам и антропоцентризам, особито онај у римокатолицизму и протестантизму. Енглеским професорима било је тешко да такву критику приме, па су од њега тражили да своје ставове ублажи и измени. На захтев професора Јустин Поповић није пристао, и тако се, почетком лета, вратио у Србију без оксфордске дипломе.“
Поздрав
Да, ми који смо редовни посетиоци знамо како стоји с Вама, господине Катићу. Под Ви се обраћам било којем читаоцу мојег коментара.
За Ивана К. – Врло ретко се ослањам на „неконвенционалне“ медије будући да и они могу бити манипулисани, као што су што су жестоко манипулисани и „званични“ медији. У правилу се фокусирам на сам догађај а не на његову медијску интерпретацију. Колико ми памет допушта, покушавам да политичке догађаје тумачим сам, полазећи увек од принципа cui bono. Хвала на коментару.
Кад су већ поменути терористички напади у Француској, редно је проговорити и о ратним сукобима у Донбасу те његовом окружењу.
С обзиром да је у сваком рату истину тешко установити, једна важна тема су сами извори информација. Редовно посећујем следеће:
http://vk.com/id205292010
https://niqnaq.wordpress.com/
Било би лепо чути о изворима (неконвенционалним) на које се Ви ослањате.
Prirodni preparati su delovi biljke, zelene boje. Ili braon štapići kao cigura za belu kafu. Viva la Mexico.
„Some of these pigs are with Dr. Greenthumb…“
@ZokiBeclija
U jednom od ranijih postova sam stavio link prof Richarda Wernera koji citira Tolstoja koji kaze da je moderno bankarstvo nastalo u Engleskoj krajem 17-tog vijeka. Ako budes u Londonu, u Engleskoj, ima Muzej „Bank of England“ i tamo ima knjiga sa osnivckim kapitalom u njoj. Ako se dobro sjecam Kralj je bio najveci dionicar i dao je 10hiljada funti.
Tim aktom vladar izdaje kredit za potrebe sto je njemu prioritet. Veoma brzo 1704. se dodaje rijec „the bearer“ sto znaci da ce mu se u buducnosti isplatiti svota ,u masi, zlata ili srebra. Sumnja se da je odmah cim su skupili preko milion funti izdali 30-50% vise mjenica nego sto su imali depozita.
17-tivijek je bio doba merkantilizma i cestih ratova pa se zapravo to najvise koristilo za ratove. Engleska je u Sedmogodisnjem ratu pobjedila Francusku I tako postola super sila.Od zadnje rupetine postala je super sila a to nikako nemoze bez domace kreditne emisije novca. Njemacka, Japan, Juzna Koreja,SSSR…sve one su se razvijale brzo s pomocu ovog mehanizma, za razlicite ciljeve.
Ako pogledas jedan od donjih videa vidjet ces recimo da “klasicni zlatni standard” u Engleskoj nije bio FRB a to je iz vise razloga. Kada je Engleska isla u rat protiv Napoleona pa I u 1.Svj.rat ona se skidala sa zlatnog standarda I tu se vidi koliko vladarima zapravo on smeta ali opet on nije razlog da drzava izgubi rat.
Taj klasicni standard je bio pomalo i supalj pa je ostavio vrata otvorena bankama da kreiraju novac no to nije niti blizi danasnjim brojkama. Sumnja se da je pala na 10% pokrivenost do kraja 19-tog vijeka, za nekih 60-70godina. To je u danasnjim brojkama mizerno a Englezi su utvrdili Imperiju na drugoj strani.
Svatko ko prvi izdaje sredsvo placanja kupi segniorage i zato se svi bore da ga ukradu. Danas su to velike banke i drzave izdavaoci „hard currency“. Kako banke posudjuju stednju I kreiraju novac ova prva komponenta im neodgovara jer umanjuje profit, zato se manicno gura slobodna trgovina (nazalost iz krivog razloga) i potrosacko drustvo tj da ponisti stednju, a poveca dug i njima profit od kreiranja novca. (Chile, Poljska, Svedska… sve su one bile na fiksiranom kursu i zavrsilo je u agoniji).
Znaci drzavom izdani papir ili plemeniti metal kao baza su izlaz.
Ovaj drugi je veoma kruto pravilo ponasanja na duge staze. Recimo kada bi Srbiju sa ovolikim izvozom i nezaposlenosti stavio na fiksirani kurs za evro to bi izgledalo kao da je na zlatnom standardu. Po mome misljenju to bi bila velika greska.
Razlika izmedju tih ljudi i danasnjih je u tome sto oni tada su znali da moraju taj novac upotrijebiti da mogu vratiti dug koji su posudili tj da ga uloze u nesto produktivno. Banke nisu mogle dugo da lazu jer su ipak morale imati plemenite metale na kraju krajeva. Nije postojala zastitna mreza centralne banke da na nju racunaju prilikom kockanja.
U prvom redu ako su imali dobre projekte koji su garantirali povrat koji je bio financiran papirom tj kreditom tada je taj izdani kredit bio “monetariziran” i postao je dio monetarne mase. Oni projekti koji nisu mogli da vrate kredit su propali i s njima dio izdanog papirnog novaca. Znaci prvo je isla ideja pa je onda onaj ko je posudjivao je mogao na to i platiti kamatu. Zato kamata prati privredu. Za buducu proizvodnju dobara.
Ako si uspio prezivjeti ovo sto sam napisao, gosp Katic je u pravu, bankarski sistem (sa drzavom kreiranim novacem)I 100% FRB bi bio stabilniji uz jedan VELIKI uvjet, ako ljudi koji vladaju su dobronamjerni i da znaju sta rade.
Iako im je pozadina veoma razlicita vrijedi pogledati jer niti jedni nevole neoklasicnu ekonomiju,
YT Richard Werner speaking in Moscow on the Central Bank issue
Click to access schacht_the_magic_of_money.pdf
https://mises.org/library/currency-and-banking-reform-19th-century-britain
YT The Economics of Fractional Reserve Banking | Joseph T. Salerno Eto zasto nema velikih apoena novcanica. 30:03-inflacija preko povlastenih igraca, 48:47 govori zasto su opasni veliki infrastrukturalni radovi sa dugim rokom izgradnje I financiranja npr stanogradnja i autoputevi.
YT Gold Standards: True and False | Joseph T. Salerno Fiksirani kurs prema euru da se “oduzme moc manipuliranja NBS-a” umjesto da vide sto je Zimbabve napravio od 2009;
Ja nemam informatickog znanja da prevodim videe, Vladimir Dz je veoma dobar u tome, ono sto bih je volio jeste da cujem sta je prof Werner govorio na Njemackom jeziku.
Катићева теза о суштинској потреби за јаком и способном државном администрацијом је гласно заступана и од Американца из угла његове експертизе у далекоисточним студијама.
Из тог разлога, излагања су му вредна.
Она су још вреднија из додатних разлога:
Професор без заобилажења заузима став који је одсечно супротстављен практично целој литератури друштвених наука.
Своје енциклопедијско знање користи да би говорио веома једноставно, и пластично.
Након тога, обраћа се студентској публици као људима, храбрећи их да граде будућност у контексту изложеног.
Реакције корејских студената су биле квалитетне.
Студент пита … Ви сте истакли Далеки Исток као некакав узор за цео свет, а шта је са МРАЧНОМ страном Далеког Истока? На то, професор одговара ентузијастички: – Да! Заиста! Постоји и опасност у свему овоме! – И онда, он сам дуго образлаже проблеме далекоисточног модела за којег се залаже.
Колико је његово почетно излагање било добро и упечатљиво, још кориснији су били његов начин размишљања, начин понашања и дух целог сусрета.
Случајно, у њима сам препознао резултат усвајања далекоисточне културе таоизма / даоизма.
Док је рода „хомо“ , као у „хомо сапиенс“, биће и хијерархија, и сервилности (можда посебно док је Србије). Даоизам је начин да човек одржи дух под опресијом хијерархије, и избегне да буде сервилан.
Даоизам може бити бескористан за еманципованог човека без оптерећења. Он је малтене без теоретских или практичних порука како живети живот. Оно што он ради је да пружа инспирацију како да твој дух опстане усред притисака и суровости хијерархије. Даоистичка причања подстичу на:
обазирање на ситнице које живот значе,
мирољубив скептицизам,
мирољубиву анти-ортодоксију,
тестирање мисаоних ограничења до крајњих граница,
прихватање чињеница какве јесу,
уживање у свој њиховој драматичности,
велики смисао за прихватање разноликости, и
стално преображавање.
Кад то видим, кажем себи: Управо то су они састојци који нам колективно мањкају.
За Утврђен друштвени поредак и конвенције даоизам је сапутник, симбиот и противтежа. Он култивише Кинеза да он детектира распон својих слобода. Тиме се ствара / отвара пут креативности. Потенцијал креативности грађанина касније постаје и креативни потенцијал друштва. То се може видети у дневним вестима: „Кина укинула политику једна породица једно дете“, „China’s military advisers ‘heading to Syria“.
Преко ноћи, та земља је престала да буде онаква за какву су је знали. Култура Чуанг Цеа даје Кини флексибилност и више од флексибилности – способност радикалног преображавања испод једног те истог режима.
Србија је редовно успевала да буде безизражајна, прескромна копија нечега другог. Уместо тога, она можда може да буде као птица која, премда мала и стешњена, изводи најинтересантније пируете кроз простор. Мислим притом на људски простор ограничених могућности.
* Препорука: Michael Puett
Gosp Katić – „Што се нафтне политике тиче, још увек нисам у стању да своја размишљања и дилеме уобличим у текст.“
Pre nego što uobličite naftno pitanje u tekst, pozivam Vas da pogledate ovaj intervju iz Jula 2008 kad smo imali cenu nafte na svom vrhuncu. Svi se sećamo tog perioda kad su „eksperti“ preko medija iznosili razloge zašto je cena trenutno takva. Ponajviše su razloge nalazili u zahuktaloj Kineskoj privredi, to jest govorili su nam da prirodni tržišni mehanizmi deluju na ovu robu.
Vrlo mali broj insajdera je imalo kuraži da izidju i kažu da je sve namešteno. Lindsey Williams je imao takve informacije. On u ovom intervjuu govori da će nafta pasti sa 150 dolara na 50 dolara u Decembru (bila je i niže). Poslušajte od 8 minuta intervju.
За Милана – Укидање готовог новца помаже сузбијању илегалне трговине, сиве економије и корупције. На другој страни, то даје огромну моћ банкама и отвара могућност да каматне стопе буду негативне. Уз то, грађани губе део слободе и анонимности када свој новац троше.
Када је реч о дуговима које сте поменули, овде је мало простора за озбиљнију елаборацију. Сажећу у једној реченици – чини се да неко намерно драматизије проблем државних дугова како би уништио европску социјалну државу и припремио је за потписивање Трансатланског трговинског споразума са САД. Хвала на коментару.
За Владимира Џ. и Милана – Нисам писао посебан текст посвећен каматама будући да сам у неким од текстова као и у коментарима исказао своју велику скепсу према монетарној политици каква је данас на снази. О том корпусу проблема сам писао нпр. у овим текстовима: https://nkatic.wordpress.com/2014/03/19/cekajuci-spasonosnu-inflaciju/ и https://nkatic.wordpress.com/2010/08/29/sta-bi-danas-rekao-kejnz/. Отуда ми се чинило да бих само понављао већ изнете ставове које читаоци блога већ знају. Што се нафтне политике тиче, још увек нисам у стању да своја размишљања и дилеме уобличим у текст. Хвала на коментару.
Поштовани г. Катићу,
Надам се да је прошла мало гужва на блогу, па да поставим понеко питање.
Прво бих се придружио молби Владимира Џ. за Ваша размишљања о нултим, па и негативним каматним стопама банака, централних банака, па и корпоративних обвезница и утицају на привреду ЕУ. Да ли ЕУ може да се ишчупа из дефлаторне спирале? (чини ми се да сте рекли да ће инфлаторни притисци услед квантитативног олакшавања пре или касније морати да се појаве).
Да ли оваква политика заиста може да доведе до раста, до повећања потрошње? Или можда до нових балона?
Како би оценили висину приватног, корпоративног и државног дуга у ЕУ,
и да ли је могуће поређење са Грчком?
Да ли сматрате да је политички уопште могуће укинути готовинско плаћање, што би спречило нпр. грађане да повлаче депозите, и натерало их да плаћају провизије или негативне каматне стопе банкама или да троше новац?
Хвала
Нестле обвезнице:
http://www.valuewalk.com/2015/02/nestle-bonds-negative-yields/
Шведска и питање готовог новца:
http://www.businessinsider.com/sweden-cashless-society-negative-interest-rates-2015-10
Gosp Katić – Da li bi ste mogli ste napisati neki tekst o politici nultih kamatnih stopa na zapadu. Ne vidim da ima neka tema koja je značajnija od ove kad je svetska ekonomija u pitanju. Šta vi vidite tu kao pozitivno i koje su negativne posledice, dokle će da traje ovakvo stanje,….
Ne mora da bude dugačak tekst kao što ste pisali o Kini (za mene je dovoljno i trećina dužine). Mogli bi ste možda i u par rečenica da se dotaknete naftne poltike. Mislim da će ove dve politike obeležiti ovu deceniju pa bi voleo „to pick your brain Sir“
Možda kao podsticaj može da Vam da stav ovog austrijanca:
Za ZokijaBecliju – Reforma bankarskog sistema koja počiva na tzv. „full-reserve“ bankarstvu bi učinila finansijski sistem stabilnijim, i istovremeno bi dala mnogo veću ulogu centralnim bankama u kreiranju novca. U tom konceptu poslovne banke bi izgubile ogromnu moć i efektivni monopol kakav sada imaju u kreiranju novca. Mislim da su banke prejake da bi dopustile takvu promenu. Šansa za promenu je postojala 2008. i 2009. godine, ali je trenutak propušten i možda će se pojaviti tek kada se ponovo suočimo sa velikom, globalnom finansijskom krizom. Hvala na komentaru.
Sta je vase misljenje o reformi bankarskog sistema. Kao sto je Full reserve banking.
https://en.wikipedia.org/wiki/Full-reserve_banking
Ovo je genijalno.
Ispitivanje tržišta – da vidimo šta se najviše traži:
http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/603915/IMA-LI-DROGE-U-SKOLAMA-Evo-kako-ce-na-Vozdovcu-ispitivati-tragove-narkotika
Срезати трошкове, срезати трошкове, срезати трошкове…
Наравно да је лако ту причу продати оном који ради за 20 000 динара. Зато ламенти над чињеницом да се још увек користе изводи из матичних књига превазиласе сву заинтересованост за теме о којима Катић годинама прича.
Проблем није ни изблиза у томе што се троши тамо где не треба, већ што се не троши тамо где треба.
Зграде у Србији пропадају, превоз је катастрофалан, железница је као из вестерна, плате су мизерне, индустрија је пропала, а за све су криви ”превелики трошкови” државе Србије, једне од најјефтинијих европских држава.
Јавио се и Гејтс, и иако је открио топлу воду о заслугама државе за развојну политику, суштина његовог чланка се односи на ограничење емисије угљљен-диоксида и ШТЕДЊУ нафте. Баш ме занима кога би погодила та мера, њега као деоничара у Монсанту, или земље у развоју?
Ne znam koliko imate iskustva u praktičnom privrednim delanju.
Ne znam da li se sećate OOUR-a.
Na znam da li se sećate glupe solidarne ogovornosti za one koji su loše poslovali a primali plate od onih koji su dobro radili a bili u istom SOUR-u.
Lep rimar mog navođena je JAT mehanika, koji je gušen uzajamnom solidarnošću. Danas je to druga priča.
Da ne dužim.
Sigurno je da se mnogo toga moglo spasiti.
Odvojiti žito od kukolja.Izvršiti kadrovski selekciju otarsiti se neradnika.
Odvojiti polutane koji u selu žive a u gradu rade,srezati administraciju,
Dobrim delovima društvenih preduzaća tako reformisanih, kasnije podeliti ostatku rdanika interne bonove, kasnije akcije, i tako ih prevesti u formu suakcionarskog društva kako bi ih stimulisati za savesno odlučivanje i korektan rad
Takvih primara upravljanja ima dosta u svetu od KIne, Izraela do Amerike bez obzira na društveno uređenje, i daju solidne rezulatate.
Jednostavno sistem funkcioniše.
@Ivane,
Bojim se da nije u pitanju los zakon vec sam koncept ‘privatizacije’ u celini. U svim ex-socijalistickim zemljama je proces bio problematican, a primenjeno je nekoliko razlicitih modela. U normalnim zemljama kapital koji se investira je pod kontrolom 2~3 % ljudi, fondova, banaka … To sto ste ga vi podelili svima se plasira u potrosnju, ne investicije, i vrlo brzo opet koncentrise, najcesce u ruke beskrupuloznih i ‘snalazljivih’ da ne upotrebim teze kvalifikacije. Na kraju krajeva, i kada je kapital ‘podrzavljan’ uzet je od malog broja prethodnih vlasnika, ne svih gradjana. Kasnije, drustvenom svojinom je upravljano opet malim brojem partijskih kadrova. Mislim da raspodela ukupnog kapitala neke drzave po principu „isto svima“ jednostavno ne funkcionise – ode u potrosnju…
@Andrej
Za pivaru je tačno.
Lep primer užasno aljkave i neregulisane zakonske procedure.
Imalo je more društvenih firmi koje su poslovale solidno, posedovale stabilno tržiste, stručnu radni snagu i sigurnu sirovinsku bazu.
Kako će se radnici ponašati to je pak drugo pitanje.
Pa valjde u skladu sa zakonskom procedurom. Politička klima tog vremena je propagirala privatizaciju brzo bez zadrške. Što pre prodati bilo kome izeti navac a radnici će se snaći. Radnici pod tom halabukom sretne kapitalističke budućnosti su prihvatili politički mamac leba, igara i sretnog kapitalizma i ono novaca što dobiše dadoše na uživanje.
Stvari je trebalo daleko sporije i ozbiljnije menjati.
Studije privatizacije je trabalo bolje i dublje uraditi. Predvideti sve neželjene mogućnosti koje mogu proisteći iz tih reformski osetljivih poduhvata.
Stvar je sa ove vremenske distance jasna kao dan.
Ljudi na vlasti posle petog oktobra nisu imali znanja i iskustva da sprovedu jako kompleksnu reformu.
E zato danas imamo krizu koja je mahom uzrokovana upravo lošom ili bolje rečeno uzasnom privatizacijom društevnih firmi.
Pozdrav
Deci treba dati da čitaju Alana Forda.
„Bolje je biti bogat, nego ne biti.“
Mladunci bi trebalo BRZO da nauče, da svaka prevara počinje s lepom pričom. I da život nije bajka.
Skromnost je OK, bolje je ne privlačiti pažnju. Okolo je mnogo ajkula.
@Kale,
Istu muku mucimo. Moji su 8 i 5. Prosle sam godine probao sinu da objasnim par principa na primeru. Tada su bile aktuelne one narukvice sto su deca plela od silikonskih gumica sto su se prodavale u kinseskim prodavnicama. Kaze mi sin da hoce da pravi narukvice i da prodaje. Ja mu rekao – u redu, ako kreces u ‘posao’ dacu ti kredit od 210 dinara pa kupi tri kesice gumica, napravi narukvice i prodaj ih, pa ponovo kupi kesice, itd…., a meni ces za tri meseca vratiti 220 dinara.
Odmah se pobunio – hej, pa ti si mi dao 210, sto ja tebi da vratim 220…. Odmah je shvatio sta je kamata i stekao simpatije prema bankama :-). Napravio je 3 narukvice, prodao ih po 50 dinara i shvatio da je bankrotirao :-)))…
No, skola-igra mislim da je imala neku svoju ulogu….
@Ivan N
Bojim se da je cela ideja tranzicije kao koliko-toliko pravedne raspodele drustvene svojine cime bi ista postala privatna bila pogresna od postavke preko realizacije do rezultata. Ne vredi siromasnom coveku dati imovinu ili kapital. Ne zna sta bi sa njom. Ode direktno u potrosnju…
Ako je firma vredela, kao na primer Apatinska pivara, tu su radnici kroz model privatizacije dobili po nekoliko desetina hiljada evra. Trgovci automobilima su trljali ruke, cene stanova u Novom Sadu su porasle, a nije mi poznato da je iko taj novac dalje ulozio u nesto novo ili da je ostao deonicar pivare. Kroz jednu iteraciju se opet sav kapital skocentrisao pod kontrolu malog broja ljudi, dok su radnici nakon par godina opet bili u istom polozaju..
Хвала на одговорима.
О овој теми размишљам већ неко време. Оно што сам за сада закључио је да је највредније улагати у образовање. Бајке читамо редовно, свако вече. Чланак господина Драгаша је случајност.
@Kale
Poštovani toplo preporučujem članak sa bloga Branka Dragaša pod naslovom OPISMENJAVANJE.
Jednostavan, poučan i nadasve praktičan članak.
Stičem utisak da je vaše pitanje upravo proisteklo iz Dragaševog članka.
Dragaš jete da piše o svemu i svačemu, ali ovom članku se ne može prigovoriti.
Pozdrav
За Калета – Разумем Вашу бригу, али Ваша деца су мала и ко зна како ће свет изгледати док они стасају и буду у стању да разумеју свет финансија. Купујте им бајке, па потом нека читају Бранка Ћопића, и тако редом. Највећу финансијску подуку коју им можете дати је да буду скромни и живе скромно, колико год новца имали. За ту врсту подуке никада није прерано. Хвала на коментару.
За Калета – Хвала за линк. Надам се да ће Гејтса објавити и неки од таблоида и да ће информација тако доћи до очију српске политичке елите. Хвала на коментару.
Поштовани Небојша,
Жао ми је што нисам успео да Вас упознам на овогодишњем сајму књига. Желео сам да Вам поставим питање које нам је заједничко, иако нам није струка. У вези васпитања деце. Имам двоје деце 7 и 5 година. Супруга и ја успевамо својим радом да нам обезбедимо пристојну егзистенцију. Чак и да зарадимо знатно више него што нам је тренутно потребно нашој деци то неће бити од помоћи ако сами не буду у стању да воде рачуна о средствима. Како заинтересовати децу за тему личних финансија? Мислим да ми је најзначајнији задатак у животу да деца израсту у финансијски писмене људе, без обзира чиме ће се у животу бавити. Да ли можете препоручити неку литературу или написати чланак на ову тему иако је тема преобимна.
Питање је за Вас али и за све друге учеснике на блогу.
Хвала.
Поштовани Небојша,
дуго пратим блог али нисам из Ваше струке и ретко коментаришем. Само да Вам кажем да и Бил Гејтс размишља као и Ви:
„Od Drugog svetskog rata američka vlada je ima dominaciju u pogledu istraživanja i razvoja. Privatni sektor je nesposoban.“
http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2015&mm=11&dd=03&nav_id=1058576
Za Ivana N. – Nevolja sa tranzicijom je što je postupnost, kada je reč o svojinskoj transformaciji, praktično nemoguća. Jedina mogućnost da se spreči divlja privatizacija, bar koliko se meni čini, bila je da se proces radničkog akcionarstva zakonski fiksira na npr. 10 ili 15 godina. U tom periodu bi se moglo trgovati akcijama samo interno u okviru preduzeća, pa bi se tek po isteku tog perioda omogućio izlazak na berzu i eksterna trgovina akcijama. Proces koji je trebalo da se paralelno odvija, vezan je za napuštanje uravnilovke koji je funkcionisao u privredi i društvu. U svakom slučaju, prevelika tema za rubriku komentara. Hvala na komentaru.
@Maki
Meni je ovaj Nebojšin stav zaintrigirao ali iz dobrih namera ne moram da protivurečim uvek i svakom.
Vama pošto ste odgovorili dvosmisleno mogu odgovoriti jednosmisleno sa najboljom namerom.
Tvrdnja gospodina Katića je tačna ukoliko gledamo na kratak vremenski raok.
Primera radi par godina. Ali molim vas, ako je to distanca od cirka 20-et goduna tu nije u pravu. Sam pojam tranzicije govori o postepenom menjanju svojinskih odnosa.
Čuvena univerzalna maksfelovo zvono ( parabola) tako omiljena statističarima prilično dobro aproksimira stanje u ekonomsko-društvenim kratanjima u simetrične intervala rasta krize i njenog prolaska.
Ovde se stvar usložnjava a to je da pored unutrašnjih slabosti samog sisitema spoljni faktori nanose veliku nestabilnost u rešavanju istih tih unutrašnjih problema.
Zanči otkloniti spoljne negativne uplive i urediti unutrašnji aparat da funkcioniše po meri građana. Tim se u ovoj zamlji niko ne bavi. Stranke i njihovi lideri sa bave lakšim temama
Očigledno da je to za sada nemoguće.
Pozdrav
„нема доброг модела када се приватизује цела привреда. На једној страни понуде је огромна вредности која се приватизује, а на другој страни је веома мала платежна тражња. То је морао завршити у продаји имовине у бесцење“
Genijalno Nebojsa! Zasto ovo ne pise u knjigama za osnovnu skolu?
За Ивана Н. – О приватизацији, идејама и студијама током 90-тих не знам ништа. Знам подоста о приватизацији и радничком акционарству с краја осамдесетих (период Анте Марковића), али то „знање“ је данас ирелевантно, иако концепт није био лош. Уопштенео говорећи, када је о приватизацији реч, бојим се да нема доброг модела када се приватизује цела привреда. На једној страни понуде је огромна вредности која се приватизује, а на другој страни је веома мала платежна тражња. То је морао завршити у продаји имовине у бесцење и у колосалној прерасподели вредности. Хвала на коментару.
Господине Катићу,
Колико видим вратили сте се домаћим темама и диламама.
Ваше писање пратим још из политике, морам признати да је занимљиво, и доста квалитетно за овакав начин расправа.
Мислим да би било актуелно да једну скрајнуту тему озбиљније обрадите.
-Трансформација друштевеног капитала у приватни.
Процес који траје ево већ 20 година и који је довео до потпунаг краха привреде не може се игнорисати.
Ово тешко питање не бих потезао да 90-их нисам имао у рукама једну студију академије наука, сектора за еконимију, где је група експерата урадила јену анализу и дала препоруке како радити.
Колико ме још сећање служи студија је била доста квалитетно и аргументовано урађена.
То тврдим из разлога јер све на шта је комисија упозоравала то се и остварило, нажалост.
Јавност о томе готово да ништа не зна.
Ко је ту студију „загубио“ ? то је загонетка.
Што се радило све контра упозорења? То је још већа тајна.
Тема је нада све изазовна,
Сматрам да Ви то можете да обрадите, јер сте у то време били у привреди и верујем да се консултовани.
Поздрав, хвала на одговору ме какав он био
@ Mladen Banjac
Sve češće Marc Faber u svojim intervjuima spominje kako se bankari centralnih banaka dogovaraju o zajedničkim koordinisanim akcijama upravljanja monetarnih sistema. Po meni, ovo čini da nekad suverene valute održavaju u život jedan jedinstven sistem spojenih sudova. Unutar ove Imperije nema nekog validnog repera koji bi ukazivao da je sistem slomljen, barem kad je novčani sistem u pitanju.
Kina kao veliki saradnik Imperije opet sa druge strane ne odbacuje njihovu valutu, za sada to rade diskretno i beznačajno. Ovo ih čini saučesnikom u stvaranju još većeg balona unutar Imperije. Ostali spoljni igrači koji bi eventualno mogli da ukažu da je Imperija ozbiljno bolesna za sada samo posmatraju ili su mlaki u svojim odlukama (Rusija).
Dokle će ovo kvanitativno labavljenje održavati u život Imperiju? Koji bi to kamen spoticanja mogao da promeni kurs istorije?
Ili se pak čeka da balon postane toliko velik pa da njegovo prskanje učini sistem nepopravljivim. Da iz pepela starog iznigne nešto novo? Nešto što će nas trajno ujediniti?
@Vladimir Dž,
У Србији, 100% динарске масе потиче од пословних банака, укључујући новчанице и кованице. Ово знам, јер НБС од кад су „досовци“ дошли на власт, ником не зајми паре. У њеном билансу постоји ставка „кредити држави“, али то је из периода СРЈ. Ово генерално важи за све земље где се централна банка не бави емисијом новца (нпр. евро зона).
Иначе, кредити нису једини канал. Банке кривотворе новац и кад купују девизе од грађана, затим хартије од вредности (нпр. есконт меница), а такође и државне обвезнице и записе. Ако ти је битно, вероватно би се проценат новца створен конкретно задуживањем могао израчунати или макар проценити преко консолидованог биланса банака.
@Mladen Banjac
Da li imaš neki „čvršći“ podatak koliko je novca u opticaju nastao putem izdavanja bankarskih kredita (iz ničega). Ja sam nailazio samo na procene ljudi koji se bave ovom temom ne i na nešto što bi se moglo nazvati oficijalan podatak (razloge znamo). Uglavnom u zavisnosti od autora do autora brojke se kreću od 90 do 95%.
@Gosp Katić
Opet bi pozvao Gosp Katića ako može da skrati ovaj forum zbog prevelikog keširanja teksta u memoriji ili pak da postojeći zatvori i startujemo sa Forum 2.
Hvala
Sve što ne znam o životu na planeti, jer niko neće da mi kaže…
Evo detalja ko namerava da kupi naš Telekom. Na kraju teksta se pominju prevarne finansijske sheme kojima su dovedene u pitanje buduće isplate penzija u jednom velikom kalifornijskom fondu. To nije slučaj samo sa ovim fondom koji se pominje u tekstu nego i sa brojnim drugim penzionim fondovima u SAD.
http://www.nspm.rs/ekonomska-politika/sve-sto-niste-znali-o-investicionom-fondu-apolo-glavnom-kadidatu-za-kupovinu-telekoma-srbija.html
Svi su na okupu:
„Daj nam bože municije“
@Inž Dejan
„Једном приликом сте ми замерили када сам на блогу написао како земље тешко да могу да рачунају на апсолутни суверенитет….“
Ja se ne sećam ovog. Ako Vi kažete tako – ja Vam verujem. Mada ja ne sporim da zemlje koje su ušle u klub kolonija više klase imaju ograničeni suverenitet.
Sigurno nešto veći nego one niže klase, poput nas recimo.
Da Vam bude jasna moja pozicija, ja ceo svet posmatram da je podeljen na Imperiju (pod upravom globalista) i one van (poput Rusije). U samoj Imperiji imamo još uvek postojeće države (nacije) koje su kolonije sa većim ili manjim privilegijama.
„Светски финансијски систем је одвајкада осмишљен тако да новац увек тече ка најбогатијима, они само унапређују механизме – па су пљачке легализоване.“
Ja imam drugačiji pristup. Po meni je on osmišljen da novac ne ide ka običnim ljudima, to jest, „pare“ koje dođu u ruke robova može da bude samo u formi duga. Iz ovih razloga imamo situaciju da na of-šor računima stoji desetine biliona dolara mrtvog kapitala koji nesme da udje u opticaj. Robovi mogu da dodju do novog novca samo ako se opet zaduže nikako iz ovih akumulacija.
Davnih dana kad sam kao mlad radio u kafiću gazda me poslao kao poslovodja da prisustvujem sastanku ostalih kafedžija u gradu. Sastanak je sazvan jer se jedan drznuo da poveća plate konobarima za neki bedni procenat u odnosu koliko su svi plaćali. Ja nisam bio čovek njihov ranga, pa su neki tražili da napustim sastanak, medjutim jedan od jačih tu me zadržao da prenesem poruku gazdi. Uglavnom, tu sam puno saznao o ljudskoj prirodi i sad razumem kako oni na samom vrhu razmišljaju. Neposredan kontakt sa „moćnim“ ima mnog jači čulni efekat nego čitati knjige.
„Ropstvo je posedovanje radne snage i nosi sa sobom brigu za radnike, dok je evropski plan da kapital kontroliše radnike tako što će kontrolisati njihove zarade. To se može učiniti kontrolom novca. Nedopustivo je stvaranje Grinbeka… jer to ne možemo kontrolisati.” – The Hazard Circular, Jul 1862.
I sami verujete u kreiranju novca iz ničega prilikom izdavanja kredita. Ako je to „magija“ koja bi mogla da izleči mnoge ljudske probleme, onda se postavlja pitanje zašto para nema.
Nije moćnim do para, nego je njima da mi nemamo slobodu.
”Velika pretnja svetu su ljudi: mnogo ih je, ekonomski dobro stoje i troše puno nafte” – Sir James Lovelock.
@ Vladimir Dž
Да се надовежем на Ваш коментар (и коментаре који му претходе):
https://nkatic.wordpress.com/2015/10/16/demokratija-i-meritokratija/#comment-10636
Једном приликом сте ми замерили када сам на блогу написао како земље тешко да могу да рачунају на апсолутни суверенитет. У том контексту сам поменуо и Немачку која, геополитички гледано, није суверена. Њен геополитички наступ је, да употребим еуфемизам, у доброј мери усаглашен са САД. Да не помињемо Јапан и Јужну Кореју.
Готово све државе које су после Другог светског рата постале економски „тигрови“ биле су под америчким геополитичким „кишобраном“. (Узгред, јужнокорејски лидер генерал Парк послао је један корпус као подршку САД у рату у Вијентнаму).
***
Да се вратимо на банкаре. Нису усамљени гласови који тврде да је главни (не и једини) разлог уласка САД у Први светски рат, заправо, спасавање кредита које су пласирале америчке банке у Француску и Велику Британију.
*
Светски финансијски систем је одвајкада осмишљен тако да новац увек тече ка најбогатијима, они само унапређују механизме – па су пљачке легализоване.
Мислим да ратови ограничених размера (као овај на Блиском истоку) погодују финансијском лобију, јер се лакше контролишу токови новца, а зарада је сигурна.
Pismo ove doktorke potvrđuje mračne, ali realistične, prognoze gospodina Katića u vezi emigrantske krize. Vučićeva lažna i patetična zakljinjanja kako neće zatvoriti granicu mogu da dovedu do katastrofe za Srbiju. Nemački mediji ne smeju da objave ove informacije, ali pošto je doktorka gastarbajter iz Češke, pismo je objavljeno na češkom sajtu.
http://www.paulcraigroberts.org/2015/10/21/the-cost-germany-is-paying-for-washingtons-wars/
Ovaj kriminalac je savetnik srpske vlade:
http://www.informationclearinghouse.info/article43170.htm
Prijatelj mi je ukazao na kolosalnu medijsku manipulaciju u srpskim državnim i privatnim medijima. Veliki protestni skup u Berlinu, na kome je 250.000 ljudi protestovalo protiv TTIP-a, nije nigde ni pomenut ali je B92 doneo izveštaj o anti-Putinovskom skupu u Moskvi na kome je bilo 100 ljudi.
Više nije moguće doći do relevantne informacije koristeći klasične medije. Samo na net-u se može naći nešto korisno.
@ Ivan K.
Сви ми пишемо из унутрашњег порива. Опет, дужност сваког појединца је да, у складу са својим могућностима, део својих добара (интелектуалних и материјалних) уступи широј заједници.
„Најзаслужнији“ за оглашавање господина Катића је, веровали или не, Млађан Динкић. Наиме, господин Динкић је 2003. године, као гувернер централне банке, „просуо бисер“, а нико од стручне јавности тада није реаговао.
Погледајте првих два минута са конференције листа „Данас“ јесени 2010. године:
(https://www.youtube.com/watch?v=4_uPuSFrDSc)
Цео видео запис (клип) траје девет и по минута.
*
Једном приликом сам на овом блогу написао да је г. Катић најкомплетнији српски економиста, али да не бих, без задршке, потписао све његове ставове.
Да ли су његова знања довољна за лечење данашње Србије? Бојим се да нису, јер је потребно неколико десетина таквих.
Да ли ће се вратити у Србију? Гледано у перспективи од пет-шест година, то се никад не зна.
http://www.koreni.rs/govor-kristine-kirsner-u-un/
За инг. Дејана – Моје писање се променило и више нема „ангажованих“ текстова у вези са српском економијом. Као што сте сигурно приметили, на блогу се сада бавим глобалним темама. Знам да би читаоци више волели да се вратим домаћим темама, али је немоћ о којој сам говорио у интервјуу НИН 2009. полако узимала данак. Могу само да се надам да нови текстови нису досадни посетиоцима блога. Хвала на лепим речима.
Сугеришем да свако стварање, укључујући и писање ових колумни, потиче из порива који има … ,метафизички’ разлог за своје постојање, који је једна врста … „прималног крика“. Жеља за подстицањем расправе постоји – као једна жеља. Ако би била примарна сврха, увек фрустрирана, како би била могућа велика количина стварања током година?
Питер Дракер је понављао да писац пише пре свега за себе.
Мистификација било којег човека као друштвеног посленика и слуге народа – поробљава (ставља у окове очекивања) и тог човека, и ширу јавност. Подсећам да је Катић једна особа која се из Србије преселила у другу земљу, без намере да се врати.
Поента ми је да трезвеност значи љубазност. Чист рачун, дуга љубав.
За господина Катића – Вероватно нисте потиснули у сећању овај интервју НИН-у с почетка 2009. године:
https://nkatic.wordpress.com/2009/02/26/najava-smrti-mmf-a-bila-je-preuranjena-nin-260209/
Ружа Ћирковић је дала увод:
Kolumne Nebojše Katića postale su čuvene. Ali se njegova provokativna kolumnistička aktivnost nije isplatila. Nije izazvala pravovremenu debatu iako mu je vreme u nevreme dalo umnogome za pravo.
А Ви сте завршили беседу речима:
Osećam pre svega tugu i nemoć. To je osećaj nemoći kakav ponekad imate u lošem snu. Cilj mojih tekstova nije služio tome da u februaru 2009. trijumfalno kažem „jesam li vam rekao“. Želeo sam, da koliko umem i mogu, podstaknem debatu, makar u njoj bio i glineni golub. Neke tekstove sam namerno pisao veoma provokativno, nažalost bez odjeka – ping bez ponga. Naravno, nisam bio jedini koji je upozoravao No, niko nije prorok u svom selu.
Бар сте покушавали наредних шест година и драго ми је што нисте одустали од колумни и овог блога.
Srbima se „Tenis“ namece, citaj
http://www.makroekonomija.org/0-miroslav-zdravkovic/srpsko-svinjogojstvo-trazi-spas-u-rusiji/
Za ZokijaBečliju – U svinjarstvu Srbija ima samo par stotina godina iskustva. Dakle nedovoljno. Možda je naša šansa u proizvodnji svemirskih stanica, ili bar supersoničnih aviona. Što se Ikarbusovih autobusa tiče, kada se nacija navikne na dobro, a dobro dugo traje, teško je vratiti se na domaće proizvode. Pri tome, kada se kupuju domaći proizvodi, nema putovanja u inostranstvo, a nema ni onih dodatnih stimulacija koje obično idu uz velike kupovine i koje ih čine tako privlačnim.
Iako nije direktno povezan sa ovom temom, sutra ću objaviti tekst koji ima neke indirektne veze. Hvala na komentaru.
Kako da resimo problem da Srbi sami izgleda ni svinje ne mogu da uzgaju jer njima treba Tenis za to. Kukaju na kvalitet Ikarbusa vec u Beogradu. Vi ste za industriju koja se zasniva na domace firme. Kako to sprovesti u delo.
Pozdrav gospodine Katicu
„Maltusijanski model nije mračan, nego realističan. Problem viška stanovništva nije izmišljen, nego stvaran. Pogledati epohalnu knjigu „Granice rasta“ (ima hrvatsko izdanje – Stvarnost, Zagreb, 1978).“
(Ivan, 13/10/2015 u 10:08)
„It must have been 1975 or 1976, as I think I was twelve or thirteen. I came across this book, The Limits to Growth, by a curiously named author, the Club of Rome. Flicking through the book, even though I couldn’t fully understand it, I became very depressed. It said that the world will run out of oil in 1992 or thereabouts. So, even before I turn thirty, I thought, I am supposed to start riding around in bullock carts and burn wood for heating? That seemed mightily unfair, especially when my family had moved to a house with oil-burning central heating system only five or six years earlier.
The prediction by the Club turned out to be right. We have run out of oil – that is, the oil that was accessible with the technologies of the 1970s. But we are still burning oil in huge quantities because we have become much more efficient in locating and extracting oil from places that were just not accessible forty years ago, especially the deep sea.
Technology does not only give us access to formerly inaccessible resources but it expands the definition of what is a resource. Sea wave, formerly only a destructive force to be overcome, has become a major energy resource, thanks to technological development. Coltan used to be a rare mineral of relatively little value until the 1980s. Today, it is one of the most valuable minerals in the world – to the extent that many rebel groups in the Democratic Republic of Congo are said to finance their wars with slave labour in coltan mines. (Видети нпр. филм Blood in the Mobile, на који је Владимир Џ указао у својем коментару.) Tantalum, one of the component elements of coltan, is a key ingredient in the making of parts used for mobile phones and other electronic goods.“
(Ha-Joon Chang: „Economics: The User’s Guide“)
Za Dušana i zainteresovane posetioce bloga – Upravo je izašao novi izveštaj Kredit Svisa u vezi sa svetskim bogatstvom i njegovom raspodelom po zemljama. Izveštaj za 2015. se može naći na ovoj adresi https://www.credit-suisse.com/uk/en/about-us/research/research-institute/publications.html.
O ovome je g. Katić pisao u jednom tekstu kad je američki sud doneo odluku o dugu Argentine. Ovaj primer Ukrajine je vrlo indikativan jer takva može da bude budućnost cele „jugoistočne Evrope“.
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/ekonomija/tehnicki-bankrot-ili-smrtna-osuda-za-privredu-ukrajine/
Isti proces koji je opisan u studiji Gilensa i Page deluje i u Srbiji. Nije važna javnost, a ni mišljenje kompetentnih stručnjaka, politička elita je odlučila da proda i to tako mora biti. Da su Srbi svi do jednog protiv prodaje to ništa ne bi vredelo:
http://www.nspm.rs/hronika/dusan-vujovic-mmf-podrzava-prodaju-telekoma-ocekujem-da-do-15.-novembra-stignu-obavezujuce-ponud.html
Maltusijanski model nije mračan, nego realističan. Problem viška stanovništva nije izmišljen, nego stvaran. Pogledati epohalnu knjigu „Granice rasta“ (ima hrvatsko izdanje – Stvarnost, Zagreb, 1978). Nije sporno da svojim eksponencijalnim rastom ljudska vrsta previše ugrožava resursnu osnovu planete. Po mom mišljenju problem je u neravnomernoj raspodeli bogatstva. Bogatstvo deluje kao servo regulacioni mehanizam – bogatiji deo svetskog stanovništva automatski snižava svoj natalitet zbog opsesivne orijentacije prema novcu, a siromašniji deo ima zastrašujuće veliki prirodni priraštaj čime se automatski pretplatio da zauzme mesto onih koji su previše trošili.
Bogatiji deo nije sposoban da vidi demonsku prirodu novca i svoju Faustovsku sudbinu. Te države ja nazivam Satanistička internacionala.
Za Dušana – Na nivou globalne ekonomije spoljni dugovi i potraživanja se potiru, a unutrašnji dugovi nisu bitni u kalkulaciji BDP. U svakom slučaju, podaci o globalnom bogatstvu i globalnom BDP-u po glavi imaju malu analitičku vrednost. Hvala na komentaru.
U svetlu mog komentara. Sta je sa dugovima? Predpostavljam da je vecina bogatstva i dohodka finansirana dugovima. Kako se to uklapa u racunicu koju ste izveli?
Hvala
Prokomentarisao bi ovo „американизацију европског социјалног система.“
Mislim da to što će biti ukinuta socijalna Evropa nije politika samo američke strane već zajedničke strategije globalista sa obe strane Atlantika. U tom činu nema ništa što bi se moglo podvesti pod Pax Americana ili širenje američkih nacionalnih karakteristika. To je zajednička težnja svih globalista, bez obzira na nacionalno poreklo.
Zapravo, Evropa se vraća na svoju staru mračnu maltuzijansku politiku koja je bila dominantna najvećim delom njene istorije. Ona se vraća svojim korenima, svojoj suštini. To što će se ukidanjem ove politike Evropa približiti Americi nije trend amerikanizacije. „Evropski socijalizam“ je mala epizoda u njenoj istorijoj. Moguće da će ostati neki patrljci te politike u nekim evropskim džepovima, jer kako napominje Henri Kisindžer: „Novi svetski poredak će se svuda uspostaviti, stime da neće svuda imati iste karakteristike“.
Apsolutna uniformnost je stvar daleke budućnosti, dodao bi ja.
Mnogi zaboravljaju da su evropljani stvorili Ameriku, nikako obrnuto. Ne mogu amerikanci da uče evropljane kakva je globalna politika potrebna za ceo svet.
To što danas mnogi imaju utisak da se amerikanizuje ceo svet je stari pogrešan stav. I Amerika kao i sve druge nacije će biti utopljene. Ali u ovom prelaznom periodu neko mora da vrši vojni pritisak da se svi uključe, igrom istorijskog slučaja ta uloga je pripala americi. Socijalna Evropa je tu da bude mamac za sve one koji su u nedoumici da predaju svoju suverenost. Maska takve Evrope polako puca i pokazuje se njeno pravo lice.
За Ивана К. – Оба споразума, и транспацифички и трансатлански су погубни по економски суверенитет држава. Транспацифички је добрим делом уперен и против Кине која није потписник тог споразума (бар за сада). Трансатлански споразум, ако буде потписан, значиће и ново растакање европске државе благостања и американизацију европског социјалног система. Хвала на коментару.
За Душана – Отприлике је тако како сте закључили, уз мали додатак. Тих 9,900 долара мора да покрије не само потрошњу већ и инвестиције, а део је увек имобилисан и у залихама. Хвала на коментару.
За инг. Дејана – Саудијска Арабија и сама почиње да осећа проблем ниске цене нафте. За разлику од малих и богатих блискоисточних држава, СА има велики број „домородачког“ становништва, а одржавати социјални мир са таквим бројем становника много кошта. Хвала на коментару.
Пријатно изненађење је било срести домаћи чланак који адресира озбиљну тему звану Тrans Pacific Partnership :
http://blog.b92.net/text/25928/Sta-je-TPP-i-da-li-se-maze-na-leba/
Чланак уппуђује ка стрип-предавању из економије:
http://economixcomix.com/home/tpp/
које ми изгледа веома добро. 🙂
Dva razlicita gledanja na istu stvar,
YT Only the Austrians Understand Interest Rates
YT Warren Mosler: What Modern Monetary Theory Tells Us About Economic
Policy
Hoce li ili nece podici za cijelih 0.25%!
http://www.businessinsider.com/us-economy-stalling-according-to-economist-chris-rupkey-2015-10
Posljedica niske kamatne stope je da se zdrava poduzeca moraju zaduziti i kockati sa frankestajn projektima ,
http://business.financialpost.com/news/energy/u-s-shale-oil-is-staring-into-the-abyss-and-opec-will-push-it-over-the-edge
Hajekov trokut,
http://users.conwaycorp.net/virtus/page1/PPE/triangle.htm
Hvala na odgovoru.
Samo malo pojasnjenja. Da li to znaci da bi svaki zivi covek na ovom svetu posedovao imovinu u vrednosti 35700 dolara, a da pritom svake godine moze da kupi proizvode i usluge u vrednosti od 9900 dolara?
За господина Катића – Имам још једно питање за Вас, па ћу проредити коментаре.
На страници блога („Да ли је Европа сишла с ума“) било је речи о мотивима нереалне цене нафте, као нпр.
https://nkatic.wordpress.com/2014/09/03/da-li-je-evropa-sisla-s-uma/#comment-8319
https://nkatic.wordpress.com/2014/09/03/da-li-je-evropa-sisla-s-uma/#comment-8322
Мени је, наравно, јасно да је геополитика „игра“ на више нивоа (и са прегршт рукаваца).
Недавно се појавио чланак у „Гардијану“ у вези финансија Саудијске Арабије:
http://www.theguardian.com/world/2015/oct/08/no-more-new-cars-furniture-king-oil-slump-forces-cuts-saudi-arabia
Колико дуго Саудијска Арабија може да „брани“ овако ниску цену нафте у контексту високог буџетског дефицита и дешавања на Блиском истоку?
Искрено, нисам сигуран да овај велики савезник САД може „преко ноћи“ да дисциплинује финансије.
Унапред хвала на коментару.
Za Dušana – Dohodak po glavi stanovnika bi se mogao grubo izračunati. Svetski BDP je negde oko 73,500 milijardi tekućih dolara (izvor MMF), dok je broj stanovnika oko 7.4 milijarde. Dohodak bi tako bio oko 9,900 dolara po glavi. Društveno bogatstvo (izvor je wikipedia) je oko 264,000 milijardi dolara, što je oko 35,700 dolara po glavi. Hvala na komentaru.
G. Katcu,
Da li bi ste mogli da mi date odgovor na sledece pitanje:
Kada bi se izvrsila preraspodela citavog drustvenog bogadstva, po principu da su svi jednaki, kolika bi bila vrednost imovine po stanovniku planete, a koliki dohodak.
Hvala,
За инг. Дејана – За све „велике“ валуте важе слична правила. Код малих трансакција, курс по коме се валута мења обично утврђује се на почетку дана и не мења се до наредног дана, без обзира шта се на тржишту дешавало. Природно је да банке уграђују велику сигурносну маргину код таквих курсева и ти курсеви доста одступају од међубанкарских курсева које видите на екрану. („Курс са екрана“ је тржишни курс који банке нуде за велике трансакције и које можете пратити, са малим закашњењем, и без специјализованих алата.) Када се у банци мења кеш за кеш, курс је лошији него када се исти износ мења преко рачуна (због трошкова држања кеша).
Код великих трансакција, у стотинама хиљада нпр. евра, курс се непрекидно мења. Тада обично телефоном назовете банку, „погодите“ се око курса и обавите трансакцију. Курс код великих трансакција је најповољнији и он веома мало одступа од међубанкарских курсева које видите на екрану. Банке узимају малу провизију и уграђују је у курс који вам се нуди, дакле не исказује се посебно. Наравно, банке од вас купују „вашу“ валуту по нижем куповном курсу. (Провизија још мало погоршава куповни курс).
Све ово су општи принципи и увек важе. Не видим контекст у коме је могуће да мењачки курс буде бољи од међубанкарског курса. Као и данас, и деведесетих су курсеви дневно флуктуирали, па се франак у односу на марку кретао у распону од око 1,08 до око 1,25. Ако сте могли да за 100 франака добијете 130 марака, имали сте много среће, тим пре што вероватно нисте мењали милионе. Могуће је и да сећање хоће да превари. Хвала на коментару.
За господина Катића – Био бих Вам захвалан на коментару везаном за курсне разлике у Швајцарској. Тренутно је паритет 1 CHF = 0,916 EUR (тј. средњи курс Швајцарске националне банке). Међутим, ако сада донесете евре у пословну банку у Швајцарској, размениће вам их по паритету 1 CHF = 0,975 EUR.
Сећам се да су деведесетих, када је важио паритет 1 CHF = 1,15 DM, у швајцарској пословној банци за 100 CHF давали 130 DM.
@Инжењер Дејан
Nisam se bavio s time ali ako nesto saznas, podjeli s nama! 🙂
За инг. Дејана – Колико је мени познато, Адам Смит је пристојно и живео и умро. Уживао је велики углед у другој половини живота, имао је богат социјални живот, организовао је популарне недељне вечере (седељке)у свом клубу у Единбургу, имао је послугу итд.. У Шкотској је добио и лепу синекуру као високи царински службеник. Будући да није имао породицу, осим мајке, вероватно му није много ни требало.
Што се Рикарда и Кејнза тиче, они су били и успешни берзански шпекуланти, и живели су врло комфорно. Сетићете се можда и да је део мог поштовања за Кејнза везан управо за чињеницу да се економијом успешно и „бавио“, а није само филозофирао.
Хвала на коментару.
За господина Катића – Интересује ме једна цртица из историје економије везана за британске економисте. Наиме, набасао сам на податак да је Адам Смит умро у сиромаштву, док су Рикардо и Кејнс стекли пристојно богатство. (Истина, Рикардо се бавио и шпекулацијама).
Унапред хвала на коментару.
***
Питање је отворено, тако да на њега могу да одговоре и Ненад, Владимир Џ. и др, ако имају времена.
@gosp Banjac
Poslije Vaseg komentara ja se nadam da ce barem jedan (1) covjek pogledati videe i procitati knjigu.
———————
Код кредита је проблем ако је кривотворен, ако су камате високе (значајно веће од стопе инфлације, ако је емитован за финансирање непродуктивних активности (чије трансакције нису део БДП).
Da, zadnji citat.
———————-
Mozda on misli da je stednja stanovnistva u nekom pocetnom zatecenom trenutku oslobadjanje resursa ( npr deviza ili u njegovom slucaju zlata)za kupovinu materijala za industriju njemacke. „Guns not butter“ tj da drustvo ne napravi jos duga prema van.
Njemacka drzava je kupac, njemacka privreda(pitanje drzavna ili privatna) je izvrsioc a stanovnistvo stednjom (ne konzumaciom) oslobadja resurse(zlato) za privredu za kupovinu u SSSR ili Latinskoj Americi.
Ali ako je vlasnik kapitala promasene investicije Njemac a ne Amer sto uzrocno-posljedicno dovodi do promjene razmisljanja prema investiciji jer on ocekuje povrat za svoju nekonzumaciju.
http://www.vokabular.org/?search=inflacija&lang=sr-lat
http://blogs.wsj.com/economics/2011/05/13/inflation-definitions-through-the-ages/ from 1938 to 1944 uvodjenje termina „cijena“
http://www.nbs.rs/internet/latinica/glossary.html?id_letter=10&jezik=1
(bazna inflacija…)
http://radmilovicstanko.com/samo-o-ekonomiji-srbije/450-2-bruto-nacionalna-tednja-akumulacija-investicije-i-rast-mase-zarada-plata-u-ekonomiji-srbije.html
(tocka1. P.S… )
„The bills were discounted at a uniform rate of four per cent. By these means the MEFO bills were almost given the character of money, and interest-carrying money at that. Banks, savings banks, and firms could hold them in their safes exactly as if they were cash. Over and above this they proved to be the best of all interest-bearing liquid investments, in contrast to long-dated securities.“
„As soon as the banks, in view of the rising demands for credit by the economy, and because of the resulting shortage of capital, ceased to be in a position to retain the MEFO bills in their . portfolios, they to an increasing extent presented them to the •1 Reichsbank for discounting. “
Prof.Werner naginje na Japanski model razvoja, kao balansirani, nikako na J.Korejski.
@Nenade поздрав,
Ако је судити по цитатима, онда то дефинитивно неће бити „najbolje štivo koje ste čitali“.
Ако новац није капитал сам по себи (што је тачно), онда га ни штедња, тј. гомилање неће учинити капиталом.
Не може се новац („required capital“) обезбеђивати штедњом, јер да би нешто уштедели, извесна количина новца већ мора бити у промету. Одакле? Раст трансакција бруто друштвеног производа захтева раст (емисију) новчане масе. Елементарна ствар. Зашто онда Шахт креирање новца назива инфлаторним, вероватно ни њему самом није јасно.
Примедбе које је упутио на рачун кредита су потпуно бесмислене. Промашене инвестиције су могуће и са уштеђеним новцем, а што се тиче отплате, нормално је да постоји неки вид кредитног обезбеђења. Код кредита је проблем ако је кривотворен, ако су камате високе (значајно веће од стопе инфлације, ако је емитован за финансирање непродуктивних активности (чије трансакције нису део БДП).
П.С.
Шта ће вам уопште Шахт, ако сте претходно читали/слушали Рихарда Вернера. Његово разумевање макроекономије се граничи са перфекцијом. Хвала за оне линкове.
Ja bih preporucio svima onima koji zele da shvate makroekonomiju (jedan kut gledanja) da procitaju knjigu Hjalmar Schachta „The magic of money“. Nemislim da ce to biti najbolje stivo koje su citali ali ce vam se puno stvari razjasniti. Prevedena je i na engleski jezik.
On pravi razliku i shvaca da su novac, kredit i kapital razlicite stvari ali medjusobno povezane. Preko MEFO mjenica (robne mjenice) kreira novac(drzavom stvoreni ) a glavnu prepreku vidi u njemackim politicarima.
Prvi zapisani QE.
Evo neki citati,
“Money is not in itself capital. Only saved money can form capital. Only when money is put to work in production can it find application as capital. No collective authority can undertake this task. It must remain in the hands of the individual creative entrepreneur.”
“The required capital must be obtained out of our savings, not by means of the inflationary creation of money.”
„Borrowed money is never property, is never ‘mine’; it belongs to others and is thus always ‘yours’.“
„Credit is not only dependent on the borrower’s ability to pay, there is also the danger that it will be either frivolously or maliciously misused. The borrower in accepting a loan also accepts a great responsi-bility, that of ensuring that he is in a position to make a profit with the loaned money.“
Click to access schacht_the_magic_of_money.pdf
Click to access eth-25571-01.pdf
Click to access The%20JAK%20Bank%20Report.pdf
Za to vrijeme u Srbiji,
http://www.politika.rs/pogledi/Boris-Begovic/Prodavci-magle-u-epizodi-Investicije-i-zaposljavanje.lt.html
Za Nenada – Schachtovu knjigu nisam čitao i potpuno sam zaboravio na nju. Hvala što ste me podsetili.
@gosp. Katic
Da li ste citali knjigu Hjalmar Schachta „The magic of money“?
Jako interesantno. Ovo je, ako sam dobro shvatio, uvodni tekst iz zadnje knjige Michaela Hudsona. Veoma poučna lekcija iz ekonomske istorije najstarijih civilizacija. Tu se vidi da do ekvilibrijuma nije moguće doći bez otpisa dugova. U našem vremenu je fenomen „compound interest“-a eksponirao problem da se dugovi nerazvijenih država uopšte ne mogu vratiti. Čim imaš dominaciju finansijske sfere koja ima tendenciju da maksimizira svoj profit kreiranjem novca bez pokrića automatski se javlja mehur kojeg samo otpis može da izduva na neki snošljiv i kontrolisan način. Očigledno su to u drevnim civilizacijama bliskog istoka veoma dobro znali. Negde sam davno čitao da hiperinflacija ima istu tu funkciju – funkciju otpisa. Drugim rečima do ekvilibrijuma se može doći svesnim i namernim otpisom od strane poverioca ili hiperinflacijom koja na posletku svojom akcijom briše dugove. Tako treba gledati na Miloševićevu hiperinflaciju, kao sredstvo kojim su izbrisani dugovi koji su na destruktivan način opterećivali ekonomiju.
http://www.counterpunch.org/2015/09/28/bubbles-always-burst-the-education-of-an-economist/
За Сладимира – Књига која треба да изађе је само збирка економских текстова са блога. Она је можда интересантна старијим читаоцима који су моје текстове некада пратили у Политици, а онда су ме „изгубили из вида“, као и читаоцима који воле да читају из књига, а не са екрана. За сада не планирам долазак у Београд. Хвала за информацију.
Поштивани,г.Катићу
нисте нам се похвалили да сте издали књигу.
Пријатно се изненадих,када сазнадох јутрос путем друштвених мрежа,да
ће у издању куће Catena Mundi,изаћи ваша књига.Да ли ћете можда тим поводом,посетити предстојећи Сајам књига у Београду?
Срдачан поздрав
За Инжењра Дејана
„Моје је мишљење да ће се Предраг Ј. Марковић повући из политике разочаран. Јер, велике наде рађају и велика разочарања.“
И ја сам нажалост истог мишљења. Али постојање људи као што сте Ви даје ми наду – вероватно лажну, с обзиром на објективне околности – да мађарски пасош можда ипак није једино решење.
За господина Бојковића – Већ сам раније погледао гостовање историчара Предрага Ј. Марковића у емисији „Прави угао“ (РТВ) код Љубице Гојгић, а и прочитао сам интервјуе које је давао последњег месеца.
Стицајем околности сам га и упознао, као учесник квизова у којима је он био супервизор. Размењивали смо мишљења, али тешко да бих могао да кажем да смо више од познаника. Сетио би ме се једино када би ме поново видео.
Као особа од каријере, он се остварио. Отуда разумем његову потребу да се ангажује у политици за опште добро. Међутим, чудан је његов политички пут – од Демократске странке, преко покрета Доста је било, па до СПС-а. Биће да му је тек трећа опција понудила адекватну позицију – да се бави идеологијом и путевима развоја Србије, а не дневном политику (што је и изрекао у горенаведеној емисији). У периоду 2008-2009. био је и у НВО „Напредни клуб“ историчара Чедомира Антића.
Потцртава како се држао савета (рођака) Добрице Ћосића:
Два човека су ми упутила савет, један је мој покојни чича Добрица [Ћосић] који ми је рекао: „Знаш, не могу сви да те воле. У једном моменту мораш да се определиш за нешто. Мене су сви волели, и дисиденти, Тито, Крлежа, Жан Пол Сартр, волео ме народ. У једном моменту сам морао да се одлучим шта ћу“.
Ваља истаћи још једну његову изјаву:
Политика је, вероватно, као тамни вилајет из бајке. Ко уђе, каје се, ко не уђе, исто се каје. Можемо да останемо напољу, и да пљуцкамо по политици и политичарима, као она двојица чича у „Мапет шоу“. А можемо да причамо својим унуцима, даће Бог да их буде што више, како смо у одсудном часу нешто покушали.
http://www.izjave.net/author/2341
Не гледам „Вече с Иваном Ивановићем“, али пре око годину и по дана сам набасао на емисију са Оливером Млакаром и Предрагом Марковићем. Избор гостију ме је заинтригирао, па сам погледао емисију. Ево једног детаља. Марковић је то што готово никада није успевао да погоди праву особу у игри детекције у „Квискотеци“ прокоментарисао речима: „Моја жена каже да ме је лако преварити.“
У контексту подгревања афере „Банана“ Ђорђе Вукадиновић је истакао да су у СНС-у проценили да подршка СПС-у расте изнад десет осто, па су реаговали. Иронишући, најавио да у следећој епизоди можемо очекивати тон без слике.
Моје је мишљење да ће се Предраг Ј. Марковић повући из политике разочаран. Јер, велике наде рађају и велика разочарања.
За Инжењера Дејана
„Мени ова вест делује надреално:
http://www.blic.rs/Vesti/Politika/587903/SAZNAJEMO-Istoricar-Predrag-Markovic-novi-potpredsednik-SPS
Политичким изразом саопштено, желим да верујем како је у питању новинарска патка или да се ради о неком другом Предрагу Марковићу. Не могу да ухватим копчу, имајући у виду Марковићева убеђења и изјаве.“
https://nkatic.wordpress.com/2015/02/20/obavestenje-za-posetioce-bloga-forum/#comment-10341
Ђорђе Вукадиновић је, коментаришући подгревање афере „Банана“ одмах након избора Предрага Марковића за потпредседника СПС-а, прокоментарисао да је СПС данас једина реална алтернатива Александру Вучићи и напредњацима.
Нажалост, мислим да је Ђорђе Вукадиновић у праву.
Отуда, између осталог, и моје разумевање за овај потез Предрага Марковића.
Мислим да би вредело погледати интервју са Предрагом Марковићем (ако га већ нисте погледали):
http://media.rtv.rs/sr_ci/pravi-ugao/14222
Trenutno je aktuelno pitanje povećanja referentnih kamatnih stopa u USA. Izgleda da Fed ne sme da se odluči na taj korak jer bi čak i malo povećanje eksponiralo čitavu Ponzijevu shemu američke ekonomije. Povećanje kamatnih stopa bi dovelo do rasprodaje obveznica i do naglog i nekontrolisanog pada.
Jedino što je Fed trenutno uspeo je da natera vazalnu državu (Japan) da rizikuje sa novcem iz svojih penzionih fondova. Američke obveznice, kojih se postepeno oslobađa Kineska centralna banka, kupuju Japanci i tako pomažu da se američka Ponzijeva shema održi bar još neko vreme.
Marko-PG – Tačno je to da ga je napravila interesna grupa, konkretno trgovci, ali koji danas film koji govori o društvenim problemima nije napravljen tako?
Mi sada kada bi hteli ovde da sakupimo para za takav jedan projekat nebi smo mogli da uradimo tako nešto. Samo interesne grupe imaju sredstva da naprave tako nešto. Nažalost to je realnost. Bilo da dolaze sa leve ili desne strane. Takvi su mediji uglavnom danas.
Ako pogledate sve filmove koje sam preveo na mom kanalu shvatićete da nema samo libertarijanske propagande o kojoj vi govorite, već bi našli raznoliku ideološku pozadinu. Tu bi ste našli i levičare koji bi se Vama verovatno svideli. Možda Vi preferirate da gledate samo ono što vama ideološki pogoduje? Da bude ovde jednoumlje?
Da sam postavio link dokumentarca koji je uradio levičar John Pilger, Fernando Solanas ili Siriza,… to vama verovatno nebi bila propaganda. Ja sam i takve filmove prevodio. Jer u svima njima ima neke istine o kojoj se malo zna. Konkretno u filmu koji sam postavio ima istine da država i finansijske institucije drže svršene studente u dužničko ropstvo. Da je dug preko 1300 milijardi dolara danas. Šta fali da to ljudi zanju? Da mi sprečimo takvu situaciju.
Te interesne grupe nemaju drugačiji način da postave svoje stavove kao dominantne ako prvo ne kritikuju trenutno stanje. Mediji su najbolji način za to. To što se Vama ne svidja njihovo rešenje – to je vaš problem. Ni meni se ne svidja levičarska propaganda u desetak filmova kod mene gde levičari zagovaraju ideju odgovorne i intelegentne države. U suštini država je sve po njima. ALI!, ima i kod njih dosta toga što je tačno i korektno napisano.
Imate grupa koje koriste nečije političke ideje kao platformu da dodju do svog cilja. Za njih nije bitno da li je to leva ili desna. Takva je i ova grupa. Ovi konkretno su trgovci za koje se kasnije ispostavilo da su i prevaranti na tržištu metala.
Imate i film poput Psychiatry – An Industry Of Death koji govori o svemoćnoj farmaceutskoj industriji i njihovoj potrebi da kontrolišu populaciji ljudi preko psiho-medikamenata. U suštini poruka iz ovog filma što se tiče stanja današnjeg društva je:
„[We] see a developing potential for nearly a total control of human emotional status, mental functioning“ … Psychiatrist Wayne O. Evans, 1967.
Ovo i mnoge druge činjenice o kojima se govori u filmu su vredni znanja. Činjenice da imamo milione zavisnika zbog uzimanja psiho-lekova. Da li Vi znate da u Americi učiteljica može da prepiše jedan takav lek đaku ako je dete dosta aktivno. Pročitajte malo o ADHD i koliko dece uzima lekove samo za ovu „bolest“. To je ono što i nas čeka u bliskoj budućnosti.
Ja imamo oko 10 ovakvih filmova. U njima imamo raznih interesnih grupa u pozadini. Uglavnom onih koji se bore za našu glavu, za našu svest, da mi budemo samo njihovi robovi. Počevši o duvanskog lobija pa do ekstremnih sekti. Ovaj film je uradila sajentološka sekta.
Treba izvući ono što je dobro iz filmova a zaključke izvlačiti sami. Ja nisam sigerisao zaključke u filmu, već samo opis stanja društva. Što ih više različite pogledamo veća će nam percepcija biti. Ako samo tražimo da čitamo debele knjige u kojima piše jedno te isto, to je samo put u jednoumlje i netoleranciju. Istorija je pokazala šta je na kraju puta kad se hranite jednolično.
Evo i za kraj jedan odlomak iz anti ruskog filma The Soviet story koju je finansirao evropski parlament. Šta mislite o izlaganju ovog istoričara?
Uzgred, libertarijanci i neoliberali nije isto. Ovo je poruka za mlađe pocetioce.
@ Nenad (26/09/2015 у 15:25)
Хвала Вам на труду и корисним линковима.
***
Да се мало коригујем. Процес доношења и ратификације Устава САД трајао је у периоду 1787-1789. Устав „живи“ од 1789, а исте године је донето и првих десетак амандмана на њега.
za inžinjera Dejana,
Hvala na odgovoru, to baš izgleda zanimljivo.
za Ivana,
Da, osnovno pitanje jeste zbog koga (čega) postoji univerzitet. Vjerujem da većina univerzitetskih profesora smatra da je univerzitet potreban studentima. No, ako bi malo razmislili, priznali bi da je univerzitet ipak više potreban njima (profesorima) nego studentima.
Pogrešno je apriori uzimati da univerziteti postoje radi interesa studenata i nekog opšteg dobra.
Ja mislim da u lošoj državi ne može biti dobrog univerziteta. Takođe, mislim da dobar univerzitet ne može biti privatan. Kada kažem „dobar“, govorim o univerzitetu koji funkcioniše u širokom društvenom interesu, to nema veze sa Šangajskom listom.
za Vladimira Dž,
Pogledao sam film koji ste postavili, jer me tema interesuje.
No, ispostavilo se da film nema veze sa temom koja me interesuje. Autori očigledno nemaju pojma o visokom obrazovanju, niti ih to interesuje, oni su trgovci srebrom.
Dakle, film u trajanju od sat vremena je primitivna libertarijanska propaganda i obična reklama neke organizacije koja organizuje kurseve i trguje srebrom.
Ono što je u filmu nekom može biti interesantno jeste još jednom vidjeti koliko mnogi Amerikanci nemaju predstave čemu služi obrazovanje i vjeruju u božanstvo slobodnog tržišta koje će sve postaviti na svoje mjesto.
Ipak, mislim da je nekorektno od vas što ste ovdje postavili film koji je otvorena propaganda i obična reklama.
@Инжењер Дејан
Pogledao sam par intervjua i predavanje. Gospodin je lokal patriota i shvaca da bi recimo usvajanjem provjerenih resenja poput dugovjecnog i kontraciklicnog WIRa pomoglo malom lokalnom biznisu.
Najvaznije da je realno i dobronamjerno.
Ako budes „zalutao“ i pokusavao shvatiti lokalne valute i medjusobni kredit,kao WIR, ovo ti je dobar sajt. Inace osnivac je malo lupit mokrom krpom al je pokrenuo „Gelre“(ili talko nesto) u Nizozemskoj.
https://realcurrencies.wordpress.com/2012/01/03/mutual-credit-the-astonishingly-simple-truth-about-money-creation/
https://realcurrencies.wordpress.com/2012/01/10/mutual-credit-for-the-21st-century-convertibility/
Ako te zanima „teska artiljerija“ i filozofska pozadina zasto bi trebalo imati barem 2 vrste paralelnih valuta pogledaj i procitaj malo o ovom gosp Bernard Lietaer (tko je i sta je radio), monokultura novca ili novac industrijskog doba,
YT:What About Money? Bernard Lietaer interviewed by Lars Schall
YT:Swiss solution for Greece: two currencies – Euro co-designer
Puno pozz
Za gledanje video zapisa preko interneta treba brzina barem od 300mbit/s. Ispod toga već nastaju problemi. Nemam pojma koje su brzine mts mobilnog interneta za tvoj paket.
Za Marka-PG,
Nije sporno da se visoko obrazovanje koristi kao vaspitna poluga, pa čak ni to da se koristi za pacifizaciju mladih ljudi putem podmićivanja (stipendijama, studentskim domovima, dotiranom ishranom, beneficijama u gradskom prevozu, etc.) Sporno je to što se tim investiranjem ne profiliše mlad čovek da postane odgovoran, marljiv, realističan, pravdoljubiv, etc. Cela investicija ima sasvim drukčiji smisao. Iz visokoškolskih ustanova izlaze mahom sebični i ograničeni mladi ljudi koji samo razmišljaju o novcu i statusu. To je po mom mišljenju neuspešan obrazovni sistem. Srpsku privredu nisu upropastili radnici nego intelektualci, srednja klasa. Ja sam naivno verovao da su oni „avangarda“ društva dok me stvarnost nije demantovala. U stvarnosti mnogi intelektualci zanju da se studiranje ne isplati (u finansijskom smislu) ali i dalje podstiču lažnu sliku o tome kako je to presudan faktor. Oni svesno obmanjuju buduće generacije samo zato da bi se u ovom trenutku kapitalisali na tuđoj lakomislenosti.
Za Vladimira Dž,
Nisam mogao da pogledam dokumentarac, izgleda da mi je veza prespora. Ja imam najjeftiniji mobilni internet paket kod Mobtela.
@ Marko-PG
Mozda je ipak razlika u shvacanju odredjene stvari tj kako je anglosaksonci shvacaju od ostatka svijeta?! 🙂 U stvari bit je u tome da je Ustavni sud neovisan i da on nije krilo Vlade. Npr kad federalna Vlada zeli nesto pokrenuti oko oruzja ovi se pozivaju na Ustav.
Bez obzira bila 1848god ili 1928. ili 2015 oni nose oruzje i kupuju automatske puske.
Za razliku od Srbije gdje se Ustavni sud stavlja pod krilo Vlade i svakodnevne politike http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=201078
„Ustavni sud je utvrdio da iz osporenog Zakona sledi da se njime uvode interventne mere koje se preduzimaju da bi se u uslovima ekonomske krize očuvala finansijska održivost penzijskog sistema, što znaci mogućnost redovne isplate penzija, navodi se u saopštenju koje je objavljeno na sajtu suda.“
Sta briga Ustavni sud jel kriza ili ekonomski bum?
Isto tako, evo ekonomski pogled, ako kupovanje potrosnih sredstava odrzava i pokrece ekonomiju onda je ovo stetno za srpsku ekonomiju,
„Polazeći od toga da su propisane mere uređene zakonom, da se Zakonom ne dira u pravo na penziju, da su mere propisane radi postizanja legitimnog cilja jer je stvaranje uslova za redovnu isplatu penzija makar i u umanjenom iznosu u opštem i javnom interesu, zatim da postoji srazmernost u propisivanju mera, jer su ovim merama manje pogođena lica sa nižim penzijama, i s obzirom na to da je rec o merama privremenog karaktera, Ustavni sud je ocenio da se ne mogu prihvatiti kao osnovani navodi inicijatora o nesaglasnosti osporenog Zakona sa Ustavom i potvrdenim međunarodnim ugovorima.“
Znaci, Srbija je PRAVA demokratska drzava!
Za Marka Bojkovića – Sasvim nepotreban cinizam i nefer komentar. Komentari nisu zatvoreni zato što sam želeo da zatvorim raspravu, već sam zaboravio da ih otvorim kada sam prestao da pišem za Politiku. Dok sam pisao za Politiku, svi su tekstovi na blogu bili zatvoreni za komentare. Upravo sam omogućio da i tamo ostavljate komentare, ako želite.
Uostalom, i Vi, kao i svi drugi čitaoci, komentarišite kada god želite i kako želite, i svi se komentari objavljuju. Dozvolio sam i ovaj Vaš komentar u kome koristite reči poput „krda Katićevih čitalaca“. Hvala na komentaru.
@Vladimir Dž
„Moj dobar prijatelj u Torontu je radio kao predavač na raznim koledžima širom Severne amerike. Izmenjao ih je dosta i predavao dosta raznolike predmete. Pravi šok za mene je bio kad sam mu rekao da je teško naći posao a on mi je na to rekao da dođem kod njega da predajem nešto. U prvom redu mi je nudio nešto što je vezano matematiku i fiziku, ali mi je rekao da ako znam i nešto poput recimo …. hemije … da i tu može da se nađe nešto. Mi smo za njih pravi džinovi znanja, reče mi on.“
Pa naravno, i gospodin Katić je mišljenja da su ljudi visoko obrazovani u oblasti tzv. STEM fields pravi džinovi znanja, „kvalitetna i elastična radna snaga, sposobna da pokrije široku lepezu poslova“ – ne samo iz oblasti STEM fields, koje vi pominjete (matematika, fizika, hemija…), nego i iz oblasti za koje se uopšte nisu školovali, kakve su npr. finansije:
„Kakvu god reformu obrazovanja Srbija bude vršila, u njenom centru bi morale biti matematika, fundamentalne nauke i inženjerstvo. Samo tako će se kreirati kvalitetna i elastična radna snaga, sposobna da pokrije široku lepezu poslova – od onih u industriji, do onih u finansijama.“
https://nkatic.wordpress.com/2007/06/21/u-svetu-matematicke-pameti/
I o tome nema zbora, sve što je na tu temu gospodin Katić napisao jeste sušta istina, samorazumljiva, o kojoj nema potrebe, niti je zapravo uopšte i moguće diskutovati, polemisati – jer to je naime jedini tekst na blogu gospodina Katića za koji nisu omogućeni komentari. (Jednostavno, o aksiomu, kao npr. što je Euklidov peti postulat, se ne raspravlja. Rasprava o aksiomu dozvoljena je samo besmrtnicima formata Lobačevskog, Boljaija i sl., ne i nama, običnim smrtnicima iz krda Katićevih čitalaca – „Nolite dare sanctum canibus neque mittatis margaritas vestras ante porcos“, što reče Spasitelj…)
I da, u pravu ste, moji komentari su verovatno dosta, možda isuviše, emotivni, skoro pa po pravilu ironični, moguće i cinični, dakle pasoliki (a kao što rekoh malopre: Nolite dare sanctum canibus); svestan sam toga, i svestan da to uglavnom potiče iz mog nezadovoljstva, prevashodno samim sobom… /rant
@ Marko-PG (25/09/2015 у 15:47)
Немам капацитет да Вам одговорим са позиције познаваоца уставног права, изложићу колико знам.
Мислим да Велика Британија једина има тзв. неписани устав, што значи да су сви правни акти донети од Велике повеље слободе (Magna Carta Libertatum), укључујући у њу, део таквог устава. Код држава са писаним уставом, чим се усвоји нови устав, пређашњи престаје да важи.
Правници Устав САД сматрају писаним, мада по настанку и трајању показује све одлике неписаног. Дакле, године 1789. је усвојен и од тада се допуњава амандаманима.
*
Да повучем паралелу са Хашким трибуналом за бившу Југославију – на страну што га 1993. године није основала Генерална скупштина, већ Савет безбедности УН. Овај међународни суд је комбиновао англосаксонско и континентално право. Када је оптужени пристајао да призна кривицу по неким тачкама оптужнице зарад ниже казне, ту су коришћена правила англосаксонског права. Дакле, ако је особа А признала за злочиначко удруживање са особама Б и В, пресуда особи А се користила током пресуђивања особама Б и В. Потоње две особе нису могле никако да се одбране да су биле део зличиначког удружења, јер је то доказано признањем особе А (као свршен чин). Не знам колико сам био јасан.
Извршићу сада помало неумесно поређење. Током судских процеса у време Стаљинових чистки, несрећници које је „обрадио“ НКВД сами су себе оптуживали за издају. Такво самооптуживање је узимано као непобитна чињеница, без извођења доказа.
Vezano za ovu mrežu visokoobrazovnih ustanova kod nas.
To nije naša izmišljotina. To je klonirano ovde sa zapada. To je deo tog paketa koji zovemo globalizacija. I tamo isto imamo situaciju da je realni sektor jako smanjen te se pojavila industrija diploma. Uglavnom sve loše što je metastaziralo na zapadu ovde je našlo jako pogodno tle da buja.
Ko je pogledao drugi prilog u mom predhodnom javljanju shvatiće da je situacija jako slična i tamo i ovamo po tom pitanju. Gomila ljudi sa bezvrednim diplomama koji rade kao konobari ili prostitutke. Na porast nezaposlenih mašinskih inženjera, što je moja struka, ima direktno globalizacija koja nalazi takav kadar na istoku. Samo ih je u tom malom prilogu trojica, što govori o nepotrebnosti štancovanja istih ovde. Svake godine Indija i Kina „proizvede“ po 500,000 inženjera raznih profila. Prava je retkost danas da nađete na zapadu mašinca sa stalnim radnim odnosom. Uglavnom se projekti rade po porudžbini sa istoka, ili se pak angažuju domaći po ugovoru od par meseci.
Moj dobar prijatelj u Torontu je radio kao predavač na raznim koledžima širom Severne amerike. Izmenjao ih je dosta i predavao dosta raznolike predmete. Pravi šok za mene je bio kad sam mu rekao da je teško naći posao a on mi je na to rekao da dođem kod njega da predajem nešto. U prvom redu mi je nudio nešto što je vezano matematiku i fiziku, ali mi je rekao da ako znam i nešto poput recimo …. hemije … da i tu može da se nađe nešto. Mi smo za njih pravi džinovi znanja, reče mi on. Posle dužeg druženja sa njim shvatio o kakvom se sistemu radi. Pravu reč za to ovde neću upotrebiti.
Koga interesuje malo dublje imate ovaj dokumentarac koji sam preveo. Tu će te naći dosta paralela onog što se dešava i kod nas. Uglavnom, ovo što se dešava kod nas je dosta produkt onog što dolazi sa zapada, mada se oseti da smo mi to začinili po našem.
@Marko – Nisam shvatio tvoj komentar, samo vidim da je dosta emotivan.
za Nenada i inžinjera Dejana,
Na znam skoro ništa o datoj temi, ali sam znao da Britanci imaju tu Magna Cartu. No, koliko shvatam, to bi se vrlo teško moglo nazvati ustavom u našem smislu riječi. Taj dokument je nekakav ugovor izmedju vladajućih slojeva i ne bavi se slobodama i pravima građana.
Na primjer, ustav Srbije okvirno garantuje da Mađari u Subotici imaju pravo otvoriti škole na svom jeziku. Takođe, ustav Srbije ne dozvoljava da se donese zakon po kome bi svaki Rom u gradskom prevozu bio obavezan ustupiti mjesto Srbinu.
Britanska Magna Carta (a i američki ustav) se ovakvim stvarima skoro uopšte ne bave, kod njih su takvi zakoni sasvim mogući, radi se o opštoj procjeni i odluci nekog suda.
U tom smislu mi izgleda da je pravilnije reći da Britanci (a i SAD) nemaju ustav.
Da li sam u pravu?
Mislim da je Bojan iznio interesantne komentare o vezi obrazovanja i ekonomskog rasta. No, kada se radi o visokom obrazovanju, važniji je drugi aspekt, koji se često prenebrjegava:
1. Mislim da je svaka vlada zainteresovana da većina mladih ljudi između 18 i 30 godina bude zauzeta studiranjem. Mladi ljudi su obično relativno zadovoljni studentskim životom, a vlasti im daju lažnu sliku perspektiva koje ih čekaju kada dobiju sve te diplome. Ukratko, čovjek kome najviše je potreban BU i budžetsko studiranje na njemu je premijer Srbije. To je stvar od prvorazredne političke važnosti.
2. Budžetsko studiranje, studentski domovi i slično, pojačavaju koheziju nacije. Upravo su studentski domovi mjesto gdje se najčešće upoznaju mladi ljudi iz različitih krajeva.
3. Masovno studiranje omogućava strukturizaciju i ukrupnjavanje potražnje. Upravo na univerzitetima mladi ljudi nauče da uglavnom svi slušaju sličnu muziku, gledaju iste filmove, jedu ista peciva i nose iste cipele.
Mislim da je ovaj aspekt veoma važan: fakulteti, studentski domovi i menze su institucije za kontrolu, strukturizaciju, socijalizaciju i zamajavanje mlade populacije. Bez ovih institucija nacija bi izgledala radikalno drugačije, a možda ne bi ni postojala. Kvalitetno obrazovanje i ekonomski rast su tu na drugom i trećem mjestu.
Ja, za razliku od Nebojše Katića, smatram da je problem sa humanitarnim obrazovanjem čak i veći i važniji. Srpska elita ne razumije svoju istoriju, ekonomisti nemaju blage veze iz istorije, političari nemaju predstavu o tome kako svijet funkcioniše, ne razumiju da u drugim zemljama imaju malo drugačije koncepte pravde i nepravde, slobode i jednakosti. Zbog toga skoro niko u Srbiji ne razumije šta je EU, čemu služi euro, zašto zlatni dinar ne bi uspio i zašto se Kinezi smješkaju i da li će stvarno uložiti 10 bilijardi biliona trimiliona eura.
Studiranje po svaku cenu samo znači da kod onih koji su upali u tu paukovu mrežu indoktrinacije postoji mentalna inercija. Roditelji šalju na fakultet i decu koja nemaju nikakve inklinacije, a ponekad čak ni sposobnosti, za naučno istraživački rad. Stvorena je fama „da će diploma sve da odradi sama“, da se samo treba dokopati tog papira a posle može da se nađe neki posao gde više do kraja života neće morati da se radi, ili bar neće morati „naporno da se radi“. Nije ni čudo da su deca onda jako frustrirana kad nađu posao, jer niti je plata onako visoka kako su očekivali, niti je posao tako lak kako su očekivali. Prekasno se shvati da diploma nije nikakva garancija za život u izobilju.
U gradu u kome ja živim, skoro nijedan od najbogatijih građana nema visoko obrazovanje. Ako je novac glavni motiv, fakultetsko obrazovanje nije pravi put.
Mreža visokobrazovnih ustanova u Srbiji je tipičan primer eskalacije onoga što se u engleskom jeziku naziva „the law of diminishing returns“. U stvari ta mreža koja je nabujala do fantastičnih razmera samo svedoči o dubokoj krizi realnog sektora. Što je manja šansa u realnom sektoru to je veća navala na budžetska radna mesta koja se kreiraju „ex nihilo“. Evo i konkretnog primera. Ja sam kratko vreme bio direktor jedne ustanove kulture u gradu u kome živim. U razvijenim zapadnim zemljama kustosi u državnim galerijama i muzejima obično vode zbirke od po nekoliko hiljada predmeta. Nema potrebe za većim angažovanjem kustosa jer je to optimalna radna angažovanost za takvo radno mesto. Takva radna mesta se na zapadu teško dobijaju, bilo da je reč o državnoj instituciji ili o instituciji koja se finansira od strane lokalne samouprave. Ali u toj ustanovi u gradu u kome ja živim pet kustosa vodi zbirku od 300 predmeta. Da bi se opravdala sva ta radna mesta zbirka je podeljena u nekoliko celina tako da svaki kustos vodi zbirku od svega nekoliko desetina predmeta! Do čega dovodi ovako ekstravagantno „upošljavanje“. Pošto ceo budžet ide na plate zaposlenih (tu su i čistačice, vodiči, administrativno osoblje) ne ostaje ništa za program ustanove. Ustanova ne postoji zato da bi radila svoj posao nego zato da zaposleni primaju plate za nerad. Pošto nema novca za bilo šta drugo osim za plate za nerad, zaposleni po ceo dan sede besposleni i u toj dosadi se stvaraju uslovi za poremećene međuljudske odnose. Da bi ovakva neproduktivna radna mesta mogla da se galantno kreiraju od strane vlasti, potrebno je da se iz realnog sektora otpuštaju stotine i hiljade radnika. Suština „petooktobarske revolucije“ je da je po prvi put u istoriji srednja klasa dobila vlast. Po njihovom ponašanju u zadnjih 15 godina se vidi da su oni privatizaciju vršili pre svega zato da bi se oslobodili onoga što oni percipiraju kao balast – realnog sektora i radnika. Problem Srbije je to što ona ima vrlo malo pravih intelektualaca. Stvorena je jedna masa „diplomiranih primitivaca“ koji u diplomi samo vide put do sigurne plate, pa makar i po cenu da sve drugo oko njih propadne.
Evo još jednog primera iz biblioteke u kojoj sam bio predsednik UO. Ta ustanova ima gotovo 30 zaposlenih ali joj nedostaje još nekoliko zaposlenih da bi imala broj zaposlenih koji je standard (u odnosu na broj stanovnika) za zapadnu Evopu. Jedino što se krije od javnosti i nekompetentnih ljudi iz lokalne samouprave je da je obrt knjižnog fonda četiri putra manji od standarda za zapadnu Evropu – u našem gradu se knjige pozajmljuju iz biblioteke četiri puta manje nego što je to slučaj na zapadu. To znači da biblioteka u stvari već sad ima bar tri puta veći broj zaposlenih nego što bi bio optimum.
Naša srednja klasa sanja o zapadnom životnom standardu ali bi istovremeno htela da se oslobodi „balasta realnog sektora“. Nažalost, susret sa realnošću koji joj predstoji će biti jako bolan.
За Бојана – Не сме се потценити проблем образовања, нити се сме свести само на факултетско образовање. Веома је важна и средња школа, као и структура образовног кадра. Мораћу овде да мало цитирам себе:
„Образовање све мање служи потребама привреде и друштва, а све више постаје уносан бизнис академских предузетника. Ово се сјајно поклапа и са опсесивном потребом родитеља да им деца по сваку цене заврше факултет, студирајући било шта, било где, па колико траје да траје, и колико кошта да кошта. Без радикалног заокрета у образовању, без померања ка стручним школама и техничко-математичким факултетима, Србија ће наставити да ствара кадар за кафиће, а не за индустрију.“ (https://nkatic.wordpress.com/2009/11/25/industrijski-corsokak/)
Или
„… Какву год реформу образовања Србија буде вршила, у њеном центру би морале бити математика, фундаменталне науке и инжењерство. Само тако ће се креирати квалитетна и еластична радна снага, способна да покрије широку лепезу послова – од оних у индустрији, до оних у финансијама….“ (https://nkatic.wordpress.com/?s=matemati%C4%8Dke+pameti)
Хвала на коментару.
У вези са образовањем, факултетима… извод из 13. ствари Ha-Joon Chang-а:
Добро образована радна снага је апсолутно неопходна за економски развој. Најбољи примјер за то је контраст између економских успјеха источно-азијских држава, са њиховим чувеним образовним достигнућима, и економске стагнације подсахарских земаља, које исказују најниже економске параметре на свијету.
…
Постоји јако мало доказа који показују да више образовања води ка већем националном просперитету. Већином знање које се стекне у оквиру образовања у ствари није релевантно за унапређивање продуктивности, и поред тога што омогућује људима да воде испуњенији и независан живот.
…
Чак и када се ради о високом образовању, за које се сматра да више значи у економији знања, не постоји једноставан однос између њега и економског раста. Оно што је у ствари битно за национални просперитет није образовни ниво појединаца већ национална способност да организује појединце у предузећа са високом продуктивношћу.
…
Узмимо примјер Швајцарске. То је једна од најбогатијих и најиндустријализованијих држава свијета, али она је, изненађујуће, имала значајно најнижу стопу уписа на факултете у богатом свијету; до раних 90-их, тек трећину од просјека осталих богатих држава. Све до 1996-те, стопа уписа на швајцарским универзитетима износила је и даље пола од ОЕБС просјека (16% насупрот 34%). Чак и у новије доба та стопа је и даље доста ниска – 47% (2007) насупрот 94% у Финској, 82% у САД, или 96% у Ј. Кореји, 91% у Грчкој, 76% у Литванији или 68% у Аргентини.
…
У случају држава у развоју, потребно је спровести чак радикалнију промјену перспективе. Иако би требале да прошире домет образовања како би припремиле младе за испуњенији живот, када се ради о питању повећања продуктивности, те државе треба да се ангажују даље од образовања појединаца и посвете више пажње изградњи потребних институција и организација за раст продуктивности. Оно што заиста разликује богате државе од сиромашнијих није појединачан степен образованости њихових грађана већ како су ти грађани организовани у колективе са високом продуктивношћу. Развој таквих фирми треба да буде подржан од стране низа институција које охрабрују инвестирање и преузимање ризика. Додајмо ту и трговински режим који штити и његује фирме у тзв индустријама у повоју, финансијски систем који обезбјеђује „стрпљиви капитал“ неопходан за дугорочне инвестиције које унапређују продуктивност, институције које стварају другу шансу за капиталисте и раднике (држава добростања), јавне субвенције и регулацију у вези са истраживањем и развојем и усавршавањем, итд.
„Na osnovu stečenih iskustava na zapadu mi već sada možemo da sprečimo da nam budući visokoobrazovni ljudi postanu robovi studentskih kredita koji polako počinju da se nude. Treba izbeći tu situaciju da imamo u svakom kafiću konobare sa fakultetima ili inženjere na pijacama koji prodaju krompir. U prilogu ispod vidimo da amerikanci sa diplomama isto nemaju budućnost kao ni naši studenti, stime da imaju ukupnog duga od 1,300 milijadi dolara.“
Ne, gospodine Vladimire Dž, uopšte niste u pravu. Akademski obrazovana omladina (u čijem centru interesovanja su „porodica, knjiga i biblioteka, rad i učenje“) od vitalnog je značaja za uspeh jednog društva. Razlika između društva sa takvom omladinom i društva čiju omladinu, umesto visokog obrazovanja, interesuju „kafići, video-igrice, sponzori i silikoni“ jeste poput razlike između SAD, jedine svetske supersile, i Srbije, koja je „propalo društvo u svakom pogledu, u ekonomskom pre svih“.
Barem je takvo, reklo bi se, mišljenje gospodina Katića: https://nkatic.wordpress.com/2008/02/26/snaga-malih-ciljeva/#comment-5657
Vezano za „besplatno“ visoko školstvo. Ja imam sasvim suprotno mišljenje. Ja sam za potpuno skidanje visokog obrazovanja sa budžeta. Više je razloga za to. Stime da bi uveo postepeno presecanje dotoka novca za neke fakultete, poput medicine,… stimulisao bi privatnike da preuzmu neke.
Spajanje tržišta – vidimo da globalizacija ima veliki uticaj na tržište rada. Dok sam živeo u Kanadi meni je ravnopravno konkurisao svaki radnik iz cele Severne amerike za svako otvoreno radno mesto. Samo Amerika ima preko 93 miliona radno sposobnih ljudi koji ne rade, onda možete zamisliti koji je pritisak na svako radno mesto preko bare.
Situacija nije ništa bolja ni u zapadnoj Evropi. Ako znamo da se ova dva tržišta potpuno spajaju onda će situacija biti još gora u budućnosti. Ovo će imati mnogo veći uticaj na kolonije trećeg i četvrtog reda poput Srbije. Za nas sigurno neće biti predviđeni razvojni centri u kojima će naši visokoobrazovni moći da rade. To već sada vidimo po investicijama koje nam stranci ovde instaliraju. To su mobilne konzerve (kako ih zove moj drugar) gde će mahom biti radna snaga poput onih u Kini i poneki naš inženjer koji prati proizvodnju. Od upotrebe stečenog znanja na fakultetu neće biti vajde, razvoj će uvek biti van Srbije.
U prilogu ispod, Marc Faber govori o tome kako se čelnici centralnih banaka dogovaraju kako će koja zemlja da vuče poteze iz monetarne sfere. Ovaj “komitet“ je taj koji odlučuje koja zemlja će da se razvija a koja da tavori. Van ove lige zemlje su osuđene da preuzimaju mrvice sa stola i da bedno prodaju svoju snagu. Oni vrše klasifikaciju zemalja unutar i van Novog svetskog poretka. Dva su suprostavljena procesa na putu potpune globalizacije pred njima – održati maltuzijansku politiku za sve i vojnu superiornost kolonija prvog reda. To jest, kako da kolonije prvog reda kontrolišu ove nižeg ranga. Počnite od 5:30 minuta.
Na osnovu stečenih iskustava na zapadu mi već sada možemo da sprečimo da nam budući visokoobrazovni ljudi postanu robovi studentskih kredita koji polako počinju da se nude. Treba izbeći tu situaciju da imamo u svakom kafiću konobare sa fakultetima ili inženjere na pijacama koji prodaju krompir. U prilogu ispod vidimo da amerikanci sa diplomama isto nemaju budućnost kao ni naši studenti, stime da imaju ukupnog duga od 1,300 milijadi dolara. Valjda će se njima ponuditi pre neki dobar posao u istom tržištu nego nama? Mi sa njima se ne možemo takmičiti dokle god Komitet vodi politiku za sve nas.
Ako je narod već odlučio da bude dobro roblje, ne mora i da se okiva u veće bukagije.
@Инжењер Дејан
Nisam nikad cuo za Thomas H. Greco, Jr. pa cu morati da odvojim vremena da saznam o njemu i sta predlaze.
Puno poz
Većina ekonomskih istoričara se slaže da je Veliku ekonomsku krizu iz 1929. godine prouzrokovao nedostatak novca. Postojali su svi uslovi za rast (resursi, radna snaga, tržište) ali je novca bilo premalo, on je bio vezan za zlatni standard i kao takav je ugušio mogućnost rasta. Prema analogiji, i privredna agonija u Srbiji ima isti uzrok, s tom razlikom što naš novac nema referencu u zlatnim rezervama nego u količinama raspoloživih deviza kojima raspolaže špekulativno tržište stranog novca. Mi smo dodatno izloženi hirovima špekulativnih vlasnika stranog kapitala. Pošto domaća novčana masa ima „tvrdi limit“ ona automatski guši ekonomski rast, sasvim uporedivo sa krizom iz 1929. godine. Kakva je korist od relativno stabilnog kursa ako će posledica biti agonija i smrt domaće ekonomije?
U ovom tekstu Ellen Brown lepo objašnjava zašto OMF (Overt Money Financing) neće dovesti do hiperinflacije ako se pravilno dozira. Emisija državnih obveznica plasiranih preko komercijalnih banaka, kakva se trenutno favorizuje, navodno ima tu prednost da se višak plasiranog novca može lako sterilisati ukoliko pokaže tendenciju da generiše hiperinflaciju. Ali kod trenutnog rešenja emisija ne nalazi put do realnog sektora. Nije nikakvo rešenje da jedan kapitalista kupi WC šolju i lavabo od zlata (kao što je Elvis imao u Gracelandu!) nego je rešenje da se izgradi hiljadu stanova u kojima svaki ima običnu WC šolju, vrata, prozore, etc. Gospodin Katić o tome povremeno piše u svojim tekstovima. Svakako ne bi škodilo da se postojeći stanovi u Srbiji oprave, da se zameni dotrajala stolarija koja pravi energetske gubitke, da se obnove bolnice, škole, infrastruktura. Samo takva koncepcija dovodi do optimalne zaposlenosti i socijalne stabilnosti.
http://www.counterpunch.org/2015/09/23/time-for-the-nuclear-option-raining-money-on-main-street/
За инг. Дејана – Не познајем Грекове радове, па не бих могао да коментаришем. Што се некредитног новца тиче, никада нисам успео да разумем како би то у пракси функционисало. Ако се иде том линијом размишљања, зар не би било лакше постићи исти циљ нпр. кроз национализацију банкарског система. Хвала на коментару.
За господина Катића – Био бих Вам захвалан да у најкраће саопштите Ваше мнење о Томасу Греку (енг. Thomas H. Greco, Jr.) који сматра како су камате и инфлације паразитски елементи економске парадигме. Систем који предлаже мени личи на варијацију концепта са некредитним новцем и нисам сигуран да је одржив.
*
Пошто пасионирано прати макроекономију, волео бих да чујем и мишљење Ненада о Греку, и унапред му се захваљујем.
@ Nenad
Једна корекција – Велика Британија, као наследник Енглеске, има тзв. неписани устав који се допуњава од 1215. године: Magna Carta Libertatum (1215), Тhe Habeas Corpus Act 1640, The Habeas Corpus Act 1679 итд.
Отуда разликујемо континентално право од англосаксонског.
*
Начела habeаs corpus закона уграђена су и у Устав САД (1789).
@Marko-PG
Engleska ima najstariji ustav u Evropi,kolko ja znam, i zove se Magna carta.
Meni je najtuznije kada analiticari ili politicari dolaze na TV i onda se poziva na „jacanje demokracije“.
Republika Srbija je osnovana kao Ustavna republika.
Res publica ili javna stvar i Ustav kao glavni zakon.
-Republikom vladaju izabrani predstavnici a oni u konacnosti imaju zadatak da stite i vladaju pod Ustavom.
– Demokracijom Vlada vecina (ili njihov izabranik) kroz zakone, a republikom Ustav.
Click to access ustav_republike_srbije_lat.pdf
Član 194.
Pravni poredak Republike Srbije je jedinstven.
Ustav je najviši pravni akt Republike Srbije.
Svi zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti saglasni sa Ustavom.
Puno pozz
za Ivana,
Hvala za linkove na interesantne tekstove.
Ovdje je jos jedan clanak na srpskom, koji je meni interesantan uglavnom jer ukratko sazima kako funkcionise politicki sistem u UK.
http://www.fakti.org/globotpor/quo-vadis-orbi/iz-londona-se-opet-namiguje-moskvi-rotsildi-ne-odustaju-od-sibira
Ispada da je to ustavna monarhija, samo bez ustava. Jaka sudska vlast, koja moze da radi skoro sve sto hoce, ili sta treba.
Ja ne poznajem dobro stvari, ali imam utisak da ovo stvarno dobro opisuje sistem u UK.
Ovde može da se pročita koliko je britanska štampa „slobodna“.
http://www.counterpunch.org/2015/09/21/red-neoliberals-how-corbyns-victory-unmasked-britains-guardian/
Ovo nije prvi put da engleska kraljevska porodica, vojska i dominantna elita sprema puč protiv laburističkog reformatora na mestu Prime Minister-a. Harald Wilson je takođe bio prinuđen da podnese ostavku pod pritiskom:
http://www.jonathan-cook.net/blog/2015-09-20/army-plots-against-british-pms-are-not-new/
Evo pravog lica zapadne „demokratije“:
http://www.nspm.rs/hronika/britanski-general-vojska-bi-mogla-da-pokrene-puc-ukoliko-korbin-postane-britanski-premijer.html
Neoliberalne mantre sve više gube privlačnost:
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/prevod-sa-ruskog/o-izvestaju-glazjeva-cekajuci-dolazak-antiliberalnog-proleca/
Za Vladmira Dž. – Ako bi ideja da se ukine gotovinski novac zaživela, tada bi kamata mogle biti onoliko negativne, koliko to centralne i poslovne banke žele. Gotov novac je za većinu građana mala garancija da kamate ne mogu ići ispod nule. Hvala na komentaru.
Пошто је било премало капацитета или воље да се тема наталитета адресира на овај начин, надам се да ће их бити у будућности, као и у другим околностима.
Предстојећа разрада конфучијанизма нам може бити у помоћи. Очекујем је с ентузијазмом.
Moraćemo da plaćamo to što štedimo!
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/591779/PARADOKS-Moracemo-da-placamo-to-sto-stedimo
Može im se.
За Милана – Чини ми се да су закључци у тексту о каузалности демографије и каматних стопа, дефицита и цене нафте натегнути. Мислим и да су временске серије биране и скраћиване како би се уклопиле у задате тезе.
Што се емиграције тиче, имате и два моја стара текста који се тиме баве.
https://nkatic.wordpress.com/2009/07/28/srbija-na-putu-ka-eu-%E2%80%93-mladi-dalje-od-srbije-sok-buducnosti/
https://nkatic.wordpress.com/2005/12/14/ekonomija-emigracije/
Хвала на коментару.
Поштовани г. Катићу,
Читајући коментаре о одлуци ФЕД-а да задржи исте реф. каматне стопе, набасао сам на малу анализу која прави директну корелацију између броја радно способног становништва, реф. каматне стопе, потрошње нафте и са друге стране висине дуга. Да ли се слажете са том анализом?
Да ли можемо и европску будућност да посматрамо из сличног угла?
Често се чује то питање да је ЕУ принуђена да увози мигранте и избеглице из демографских разлога, али такође из разлога да староседеоци не желе више да раде „прљаве“ послове.
http://econimica.blogspot.rs/
Знам да сте дубоко свесни демографског проблема, али не знам да ли сте можда посветили цео текст том питању? Сећам се изванредног интервјуа са др. Накарадом.
https://nkatic.wordpress.com/2013/12/29/o-srbiji-melanholicno/
„Ako bi kakvim čudom i došlo do katarze i preokreta, postoji problem koji je sada gotovo nerešiv. Najopasniji, daleko najopasniji od svih loših trendova u Srbiji je demografski. Na jednom kraju imamo veoma nizak natalitet, a na drugom emigraciju. Broj stanovnika u Srbiji se svake godine smanjuje za oko 30 do 40 hiljada ljudi. Ono što pretekne odlazi u inostranstvo i trajno se iseljava. Takav odliv kvalitetne radne snage i fertilnog kapitala Srbija ne može ni izdržati, niti amortizovati. U tome je klica konačne propasti.
Neverovatna je opuštenost kojom na ovaj, najveći dugoročni problem, gleda domaća javnost, koja je pri tome i sretna što je emigracija tako velika, jer šalje novac u Srbiju.
Napraviću malu digresiju. Emanuel Tod, francuski demograf i sociolog do čijeg mišljenja držim, prorekao je propast SSSR znatno pre nego se on i dogodio. Njegova analiza nije bazirala na kritici socijalističke privredne strukture, nedostatka privrednog dinamizma ili visokih troškova naoružavanja. Tod je najveću slabost ruskog društva video u njegovom demografskom propadanju. Rusija više ne može povratiti status velesile jer ima mali broj stanovnika.
Istorija i budućnost pripadaju fertilnim narodima – oni pobeđuju i onda kada su u drugim domenima slabiji. Konačno, ima li jasnije demografske poruke od kosovske?“
Европска комисија се бави овим питањима у извештају о старењу за 2015-ту:
Click to access ee8_en.pdf
Хвала
За господина Катића – Јасне су ми слабости БДП-а као агрегата и знам да постоје бољи показатељи развоја неке државе. Сећам се и да сте једном приликом саопштили како је 1987. године италијански БДП по глави становника, због књижења „црне“ и „сиве“ економије, премашио британски.
*
Када поменусте компромитацију РЗС-а (обнародовану 2011. године), осим оних који колико-толико прате домаћу економију, тешко ко може да се сети крупних грешака ове институције (готово равних скандалу) које су се провлачиле годинама:
https://nkatic.wordpress.com/2011/05/17/zvanicno-zvanicnije-najzvanicnije/
Због читалаца блога прилажем и линк ка Вашем чланку који је повезан са темом:
https://nkatic.wordpress.com/2007/10/30/misterija-srpskog-privrednog-rasta/
Искрено, нисам никакав фан почившег Бране Црнчевића, али је имао једну тачну опсервацију када су у питању грађани:
„Ко се у Србији више сећа шта је ко изјављивао“.
Дописао бих – И ОБЈАВЉИВАО.
*
На челу РЗС-а сада се налази човек који мени лично не улива поверење, а који се исте 2011. године, тада као заменик директора, „прославио“ поређењима:
https://nkatic.wordpress.com/2014/10/06/javna-potronja-i-minkanje-sulejmana/#comment-7940
(видети „последњу трећину“ коментара)
Сва је прилика да ћемо за две-три године имати јаснију статистичку слику за ову (2015) и прошлу годину. Боже здравља.
За инг. Дејана – О Геншеру и његовој судбини, о позадини оставке итд. не знам ништа више од онога што је било у медијима. Он је обавио велики посао за Немачку, а разбијање Југославије је био његов највећи успех. Вероватно никоме није одговарало да немачки либерали ојачају на таласу успешне спољне политике, па је Геншер жртвован. Можда је тиме и предупређен неки велики скандал, можда … Ово су само моја нагађања.
Што се промене методологије обрачуна БДП-а тиче, већ сам помињао да то није српски изум и да су Италијани током осамдесетих направили крупне промене и да су унели сиву и црну економију у свој БДП. То по себи није нелогично, поготово за земље где је нерегистрована економија јака и где је БДП зато компаративно потцењен. То је статистичко, а не етичко питање.
Бојим се међутим, да то може отворити простор за манипулације, ако то неко жели. Можда сам наиван, али мени је тешко да поверујем да РЗС намерно прави грешке и увећава БДП. Мислим да Еуростат врши контролу и српске статистике, па ћемо видети како они гледају на методологију и податке. С друге стране, прилично сам сигуран да се ММФ не би пуно секирао ако би Србија прецењивала свој БДП.
Битно је разумети да је БДП конструкт, химера. Можда ћете се сетити да одавно не придајем превише значаја том податку, а да сам и раније исказивао скепсу према стопама раста које су објављиване. Нове стопе, по новој методологији су још импресивније. Поменуо сам и да почињем да се губим у цифрама које се објављују последњих годину, две. Надајмо се да је све у реду и да РЗС неће дозволити компромитовање институције. Последице би биле несагледиве, тим пре што се РЗС већ једном „провукао“
Хвала на коментару.
За господина Катића – Користим прилику што није гужва на блогу да Вам поставим још два (неповезана) питања.
***
Кроз чланак (из 2010. године) и неколико коментара дали сте обрисе политике Маргарет Тачер:
https://nkatic.wordpress.com/2010/01/20/neoliberalni-koreni-svetske-ekonomske-krize/
https://nkatic.wordpress.com/2013/03/18/tekst-o-ekonomskoj-krizi/#comment-3045
https://nkatic.wordpress.com/2012/11/15/umiranje-socijalne-drzave/#comment-2276
https://nkatic.wordpress.com/2014/04/29/srbija-na-baltiku/#comment-6099
https://nkatic.wordpress.com/2014/04/29/srbija-na-baltiku/#comment-6113
Интересује ме како гледате на изненадно повлачење Ханса Дитриха Геншера маја 1992. године. Односно, да ли би Ваш коментар био на трагу последњег коментара о Тачеровки?
https://nkatic.wordpress.com/2015/02/20/obavestenje-za-posetioce-bloga-forum/#comment-10364
(Била је у оптицају и теза да се повукао на притисак Американаца).
*
Када је Геншер одступио, то је била ударна вест у дневнику РТС-а. Колико ме сећање служи, неки домаћи аналитичари и политичари су у то време били склони да закључе како се Геншерова политика „сломила на Југославији“ и да ће „доћи до промене немачке политике према СРЈ“. Испоставило се да су такве констатације биле рефлексија жеља.
***
У оквиру коментара https://nkatic.wordpress.com/2015/02/20/obavestenje-za-posetioce-bloga-forum/#comment-10388 налазе се линкови ка сајтовима листова „Политика“ и „Данас“, везано за обрачун домаћег БДП-а.
Имам утисак да се подаци прилагођавају (да не кажем „наштимавају“), као у случају стопа запослености и незапослености од октобра 2013.
Мене интересује следеће – ако је РЗС почео да урачунава у БДП трговину наркотицима и проституцију, како се то огледа кроз раст БДП-а?
Другим речима, да ли је само укључивање обе делатности књижено кроз раст укупног БДП за 0,8 процентних поена. (Опет, ако је обим ове две делатности био на готово истом нивоу 2013. и 2014. године, нема ту доприноса расту БДП-а).
***
Унапред хвала.
Упитао сам се о случајевима када је нека држава свесно помогла расту прениског наталитета. Да ли би неко могао дати пример? Може бити и контроверзан (Русија? Сингапур?), сврха је да научимо нешто.
За господина Катића – Да, то јесте одговор на моје питање, који уједно отклањање недоумице које сам имао.
Својевремено је један домаћи економиста поменуо како се трансферима „пегла“ неравнотежа у трансакцијама између држава САД, али није образлагао. С друге стране, нашао сам у једном иностраном стручном раду констатацију како Калифорнија и Баварска остварују висок (унутрашњи) суфицит текућих трансакција према остатку својих држава.
Још једанпут хвала.
За инг. Дејана – Унутар САД нема обрачуна текућих трансакција између савезних држава јер се међусобна трговина не третира као извозно-увозни посао.
Државе имају своје буџете и у том смислу се понашају као и суверене државе, с том разликом што део прихода добијају и кроз трансфере од савезне владе. Ти трансфери су и механизам прерасподеле, јер неке државе много више доприносе савезном буџету (кроз федералну таксу) него што примају и обрнуто.
Истовремено, савезна влада нема никакву обавезу да ван тих годишњих трансфера интервенише и спашава државе ако упадну у финансијске проблеме, нпр. задуже се издавањем обвезница, а после не могу да их сервисирају. Дакле, државе или градови могу банкротирати, а савезна држава им неће притећи у помоћ. Познати су случајеви банкрота Калифорније, Њујорка, Детроита итд.. За овакав (амерички) модел се залажу и северне државе еврозоне.
Не знам да ли је ово одговор на Ваше питање. Хвала на коментару.
За господина Катића – Интересује ме механизам како се унутар САД „решава“ проблем дефицита, односно суфицита текућих трансакција (између) држава. Да ли постоје трансфери из федералног буџета који ублажавају неравнотеже?
Не знам колико сам јасан у обликовању упита, поготово ако имамо у виду да је економија САД отворена и не може се посматрати мимо остатка света.
Унапред хвала.
П.С.
Коментар сам управо допунио, тако да претходни можете да обришете.
Premijer CG svakodnevno koristi i gore pojmove od pomenutog kada opisuje ljude koji se u Crnoj Gori izjasnjavaju kao Srbi,. Samo mala digresija. Pozdrav.
za Nebojšu Katića,
Hvala na odgovoru, mislim da se slažemo. Uz opasku da je, koliko shvatam, premijer UK čitavu Laburističku stranku nazvao „prijetnjom po nacionalnu bezbijednost“.
Koliko vidim, ovo nije bila neodmjerena ili nepromišljena izjava, to je poruka/prijetnja koju je premijer UK vrlo promišljeno poslao svojim sugrađanima.
Obraćam pažnju da u posljednjih 25 godina u UK i nije bilo prave opozicije, postojao je konsenzus oko svih ključnih politika. Čim se pojavio neko ko namjerava sprovoditi drugačiju politiku, premijer ga je odmah nazvao (uz sve njegove kolege i glasače) „prijetnjom po nacionalnu bezbijednost“. Može se čitati: „teroristom“.
Ja znam da je ovo skoro nemoguće u Srbiji, CG, Rusiji, Bjelorusiji. U posljednje vrijeme sam vidio da se takva unutarpolitička retorika koristila u Tadžikistanu i Ukrajini.
To je dobro da razbije neke iluzije o političkom i ekonomskom sistemu u UK, o demokratičnosti BBC-ja i slično. Interesantno, kada pitam obične Engleze o tome, dobar dio njih se slaže sa mnom.
Za Marka-PG – Nazvati višedecenijskog člana parlamenta i vođu najveće opozicione stranke „pretnjom po nacionalnu bezbednost“ je najskandaloznija izjava koju sam čuo poslednjih godina. Pri tome, premijer Kameron je u pravilu odmeren u izjavama, kao što je i odmerenost karakteristika većine britanskih političara.
Možda bi se ovakvo reagovanje moglo protumačiti i kao strah od jačanja levice, ali i kao dobar znak da smo duboko zagazili u hladni rat, pa to menja pravila i retoriku. Sve što se oko Korbinovog izbora dešavalo, užasna medijska kampanja protiv njega su za mene veliko razočarenje u britansku demokratiju i fer plej. Pri tome, mislim da ne spadam u naivne i da znam stvarne domete i prostor demokratije.
Hvala na komentaru.
Kao nastavak Dejanovog pitanja o Korbinu: malo mi je nejasno kako je premijer UK najveću opozicionu stranku mogao nazvati „prijetnjom po nacionalnu bezbijednost“. Da tako nešto uradi Vučić u SR ili Đukanović u CG, to bi bio skandal.
V.V. Putin u Rusiji ovo ne bi izrekao ni za neku malu NVO. Postoje NVO u Rusiji koje primaju novac sa Zapada i pozivaju NATO da bombarduje i okupira Rusiju, i one se kritikuju, ali ne baš ovako brutalno kako Kameron kritikuje laburiste. Teško je zamisliti i da Lukašenko tako nešto izgovori o svojoj opoziciji.
Osim toga, očigledno je da je ovo sasvim promišljena izjava. Izgleda da u UK ponajlakše prolazi brutalan, otvoren totalitarizam.
Evo ga i drugi deo:
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/ostalo/mmf-kolenci-srbiju-2/
Ovaj monetarni sistem ti je ko da zedan pijes slanu vodu. Kamatne stope padaju fakticki 30 godina i vrijeme da se sve plati.
Steta je ucinjena sa silnim bilionima dollara i eura kreditno stvorenim.
Kao sto je Zapad napravio gresku sada je i Kina radi.
U Srbiji je populizam posast a niske kamatne stope su ko ulje na vatru.
1)Da li se Vi slazete se prof R.Wernerom da je glavna poluga razvoja kreditna kreacija CB prema proizvodjackom sektoru sa nepolitickim vezama, glavni motor razvoja nacionalne ekonomije?
2)Da su politicari zaduzeni za kanalizaciju,kako on tvrdi, a drzavne birokrate za alokaciju kapitala?
3)Da se u tom sistemu negadja na direktno jednog korisnika(kao u komunistickin drzavama) nego prema sektorima i pod sektorima?
4)Da je konkurencija domaceg privatnog sektora zdrava i korisna za cijelo drustvo?
QE
http://www.bbc.com/news/business-24614016
Moskva,
govori od 11:42 pa do 1:47:51 pa od 2:23:29.
RT
dokumentarac,
krediti prije i poslije pocetka krize.,
Click to access wp1151.pdf
cista teorija,
PS kada imate vremana da pogledate.
Evo jednog interesantnog teksta sa linkovima pdf dokumenata:
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/ostalo/mmf-opet-kolenci-srbiju-1/
Za Marka – U odgovoru Dušanu sam već nešto komentarisao.
Zvanična stopa inflacija je još uvek ispod okvira ciljane inflacije, tražnja je slaba, deficit budžeta je manji od planiranog, kurs za sada nije pod pritiskom, ino kamate su najniže u istoriji. U tom kontekstu je snižavanje referentne kamate više nego razumljivo. (I dalje verujem da je glavni razlog za snižavanje stope vezan za činjenicu da kurs dinara nije pod pritiskom.)
Kakav efekat to snižavanje kamatnih stopa može imati na rast privredne aktivnosti teško je reći. Referentna stopa je pala za 3% od početka godine, ali se to snižavanje nije prenelo u sličnom procentu i na ostale kamatne stope. (Uzgred, NBS, koliko ja vidim, više ne objavljuje ponderisane kamatne stope po kojima se privreda zadužuje.) Najveći deo kreditne aktivnosti je i dalje vezan za evro, dakle za „ino referentnu“ stopu. Snižavanje kamatnih stopa traži vreme da bi se videli pravi efekti itd. itd..
Generalno, nemam veliko poverenja u monetarne polugu, pogotovo ne u ekonomijama kakav je srpska. Moram da priznam i da sve teže čitam i tumačim srpske statističke podatke. Čitaoci koji žive i rade u Srbiji imaju bolji uvid u ono što se zaista događa. Bilo bi zanimljivo čuti da li se njihovo iskustvo poklapa sa dobrom statistikom poslednjih par meseci.
Hvala na komentaru.
Zlato kao trajno sredsvo plaćanja u međunarodnom kontekstu nema nikakvu šansu na dugu stazu samim tim što ga ima suviše malo u odnosu na druge resurse. Njegova nezamenljivost se pokazuje samo u vremenima velikih kriza kada papirni novac zakaže. Ono je tada potrebno kao sredsvo plaćanja dok se ne stvore drugi mehanizmi za razmenu između država. Kada bi neka država imala sve potrebne resurse za samodovoljnost njoj zlato uopšte ne bi bilo potrebno. Nažalost, takvih zemalja uopšte nema, u smislu da bi neka država imala sve što joj je potrebno da se sama odbrani od drugih konkurentskih moćnih država. SAD imaju najveće zlatne rezerve na svetu, 8500 tona. To nagomilano zlato ima svoj raison d’etre. Ako dođe do kolapsa dolara, oni imaju dovoljno zlata da ponovo podignu ekonomiju i da počnu sa štampanjem nekog novog dolara. Dve trećine nafte koju troše SAD se uvozi. Kako bi oni nabavili nedostajuće količine ukoliko u trenutku kolapsa dolara ne bi imali neko drugo sredstvo za razmenu?
Zlato je alternativa u slučaju krajnje nužde, i za države i za pojedince. Zlato se nikada ne nabavlja da bi pojedinac na njemu zaradio, već zato da bi u velikoj neprilici imao nešto što nikada ne može da izgubi 100% vrednosti, kao što može da se desi sa papirnim novcem. Isti je slučaj i sa nekretninama, samo što nekretninu ne možeš da poneseš sa sobom ako odlučiš da se preseliš.
@gospodin Katic
Kako gledate na kontuirano smanjivanje referentne kamatne stope NBS-a? Sada je na 5%. Ipak, rezultati se jos ne vide. Da li je ova labavija politika NBS-a u korelaciji sa labavom politikom ECB-a tj. sada se moze to raditi, neto efekat je nikakav, i dalje je na visokom nivou u odnosu na ECB?
За инг. Дејана – 1. Џ. Корбин је лабуриста старог кова каквих је мало у структурама моћи Лабуристичке партије. Верујем да ће га та структура саплитати на сваком кораку, да ће покушати да изнуди нове изборе за вођу партије, а да ће их медији у томе здушно помагати. Корбин има неку шансу само ако буде имао подршку у јавном мњењу, и ако та подршка буде таква, да присили апаратчике да га прихвате. Шансе су мале, али на Корбина нико није рачунао пре пар месеци, а он је победио. Рече је о скромном, принципијелном и честитом човеку. Многи су то видели и разумели, а могуће је и да је гласачко тело лабуриста левље него што се мисли.
Корбина сам запазио први пут 1999. године када се супротставио бомбардовању Југославије. Видео сам га пар пута на скуповима против бомбардовања и он је био један од само неколицине парламентараца који су устали против бомбародовања. При томе, Блер је био на врхунцу моћи и бити против њега је значило потпуну маргинализацију у партији.
2. Што се злата тиче, мени се чини да је злато велика илузија, да је високо шпекулативна роба и да је погрешан правац улагања. Нисам сигуран да државе заиста купују физичко злато и да злато које су купили држе у својим трезорима. Мислим да је и овде најчешће реч само о прекњижавању злата са једног власника на другог, док злато остаје у трезорима у САД.
Све и да има злато у својим трезорима, шта ће држава радити са златом у случају кризе, рата, блокаде? Чему заправо злато служи? Злато је само део исте виртуелне финансијске игре. Шта државу чини сигурнијом – обрадива земља, фабрика хране, електрана, итд. или златне полуге „тамо негде“ или „овде“.
Хвала на коментару.
За господина Катића – Био бих Вам захвалан на два коментара.
1) Џереми Корбин (66) је заиста занимљива личност. Колико сам успео да испратим, иако му ни медији ни лабуристички посланици нису били наклоњени (да не потцртавам „паљбу“ јастреба Тонија Блера), извојевао је убедљиву победу. Имајући у виду његове године, британски изборни систем, готово никакву шансу да поврати гласове у корист лабуриста у Шкотској, однос медија – како видите његову перспективу? (Хоћу да кажем, у овом тренутку видим Корбина, али још не видим његов тим).
2) У контексту Ивановог коментара (11/09/2015 у 10:53), берзе „не праве разлику“ између „папирног злата“ и златних полуга. Колико је исправна логика држава које последњих година купују физичко злато, рачунајући да висока неравнотежа не може да се одржава неограничено?
О промени партије Предрага Марковића сам у први мах реаговао као и већина. Након кратког размишљања, у том чуду сам уочио и неколико ведрих детаља:
* „СПС је учинио огромне злочине!“ Зла која је КП Кине учинила Кини су огромна, и Кинези и даље стављају знак једнакости између њихове земље и Kомунистичке Партије, то је дубоко усађено у њиховој култури. На супротној страни света, Демократска партија САД је почела као расистичка и временом постала уточиште бораца против расизма. Много бржа од њене је била трансформација СПС задњих деценија.
* Што се тиче сарадње са појединачним људима: Пријатељи се бирају, сарадници се по правилу толеришу. Њих, веома често, бира судбина.
* Важност лоше прошлости је још маргиналнија када се уочи да Предраг Марковић странке третира бестидно опортунистички, отприлике као што вирус третира домаћина. С обзиром на то што су политичке странке вируси на телу нације, његов однос према њима је, рекло би се, еманципован, просвећен.
* Посебно зато што он то ради из добрих намера, мотивисан јавним добробитом. Зашто би му веровао на реч? Из пристојности. Пристојност ми налаже да када сам у дилеми шта да претпоставим о другој особи, ја претпоставим најбоље. Недавно сам сазнао да овај мој баналан субјективан избор има и посебан назив у западним академским круговима: principle of charity.
* „Интелектуалац у политици нема шта да тражи.“ Марковић се прецизно оградио од конвенционалног учешћа у политици, и усмерио се ка „јавној расправи коју бих волео да поведем широм земље.“
Јавна расправа широм земље је (саботаже и оружане побуне на страну) нешто најсубверзивније према устаљеној политичкој структури.
Када нација треба да се извуче из околности које су као лудачка кошуља, вероватно треба нешто друго од спровођења готове формуле.
Јавна расправа широм земље је у начелу и акција против опште друштвене фрагментације, једног од најосновнијих проблема у Србији.
@Ivan
Dio o zatvaranju prodavnica zbog velike potraznje metala vjerovatno stoji za SAD, bar kada se pogledaju njihovi blogovi. Medjutim u EU je stvarnost malo drugacija i deficiti nisu tako ocigledni. E sada, u cemu je razlika i koji je razlog, to ne znam.
Ja bi dodao da se cene i ostalih roba ovako određuju.
Imamo jedno ogromno virtualno tržište koje kontolišu par igrača preko softwera a ono posredno diktira cenu svog materijalnog pandama. Unapred isplanirane oseke i plime virtualnog tržišta dovodi do šišanja ovaca ili pak imaju političku pozadinu, kako vodimo recimo na tržištu nafte.
Negde je bilo postavljeno pitanje kako cena zlata pada uprkos velikoj potražnji. Evo kako. Trgovanje filzičkim i papirnim zlatom se obavlja na berzama koje se zovu Globex i Comex. Da bi sprečili da fizičko zlato postane realna alternativa globalnoj dominaciji US dolara kao rezervne valute, potrebno je da SAD obaraju vrednost fizičkog zlata. (Smatra se das cena preko 2000 dolara za finu uncu ugrožava dominaciju dolara) To se postiže time što se na jednoj od ovih berzi koja je specijalizovana za trgovanje papirnim zlatom pušta veliki broj fjučersa u doba dana kada je trgovanje jako slabo (nekoliko minuta pred zatvaranje berze). Samim tim raste prividna ponuda i spušta se cena fizičkog zlata. Najveći broj špekulanata koji trguju papirnim zlatom ne realizuju kontrakte u fizičkom zlatu nego u kešu. Tako je trenutno odnos između količine fjučersa i fizičkog zlata 93:1! Ovakvim špekulacijama se postiže da iako je potražnja za fizičkim zlatom ogromna a ponuda katastrofalno mala, cena zlata pada. Štaviše, trgovine koje prodaju zlato i srebro u bulionu i kovanicama, prestaju sa radom na par nedelja jer nema proizvodnje koja može da zadovolji potražnju. Fjučersi uopšte ne odražavaju realnost globalne proizvodnje zlata nego služe jedino za manipulaciju cenom. To znači da tržište zlata ne postoji, jer na pravom tržištu cenu određuje odnos ponude i potražnje. Ali naši neobavešteni ekonomisti i dalje tvrde kako je tržište najbolji i najpouzdaniji parametar. A celokupno svetsko „tržište“ je predmet manipulacije Federalnih rezervi i odražava potrebe 1% anglo-cionističkih oligarha.
Ali to nije kraj priče. Pošto je cena zlata veštački oborena, dalekovidi kupci (Rusija i daleki Istok), kupuju isključivo fizičko zlato. Da bi sprečili kolaps ovakvog manipulisanog tržišta zlata anglo-cionisti moraju da prodaju fizičko zlato onima koji hoće da ga kupe. Pošto fizičkog zlata nema u neograničenim količinama, velike količine zlata u posedu stranih država koje se čuvaju u Federalnim rezervama, pozajmljuju se da bi se realizovale te kupovine. Tako je Nemačkoj obećano (po najsvežijim informacijama) da će im 300 tona (od ukupno 1500 tona na „čuvanju“ u Federalnim rezervama) biti vraćeno u narednih sedam godina! Moram da spomenem i to da su iz Federalnih rezervi znale da se provuku na tržište i „zlatne“ poluge od pozlaćenog volframa (eng. tungsten)!
Za Nenada – O krizi ekonomske „nauke“ sam pisao u tekstu https://nkatic.wordpress.com/2010/09/06/da-li-je-ekonomska-nauka-u-krizi/. Hvala na komentaru.
@gosp.N.Katic
Mislim da je ekonomska znanost u teskoj krizi.
Za Nenada – Mala korekcija – 100% obavezna rezerva je instrument kapitalne kontrole. Hvala na komentaru.
@Inz. Dejan
Cak mislim da su u Srednjem vijeku talijanski gradovi izdavali obveznice prije kretanja u rat jer je to skup „sport“. Doista mi je zao mi je sto ti je pitanje ostalo neodgovoreno.
Kako ja shvacam ugrubo ove stvari jeste, imas
https://en.wikipedia.org/wiki/British_Banking_School
https://en.wikipedia.org/wiki/British_Currency_School
(inace izbjegavam Wiki kao izvor podataka ali ovo je ukratko objasnjeno)
https://wiki.mises.org/wiki/Bank_Charter_Act_1844
https://mises.org/library/currency-and-banking-reform-19th-century-britain
Da ubrzam u moderna vremena 🙂 ,ekonomisti su u duboko podjeljeni oko KK kao i oko subvencija ekonomiji i njihove efektivnosti tj da li one dugorocno rade na dobrobit drustva?
Evo dobar radni papir FEDa St.Louis,
Click to access 9911cn.pdf
i primjer,
Click to access Chile%2520Encaje%2520112009.pdf
http://nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/30_4_1/index.html
Mislim da ako imas 100% obaveznu rezervu, netrebaju ti KK.
Opet pitanje je sta drustvo zeli da je „novac“ metal ili drzavom izdan papir?
@ Ivan (07/09/2015 у 08:58)
У САД нису тајили намеру да БДП-ом капитализују „знање“, односно интелектуалну својину (књиге, филмови, емисије на ТВ програмима, уметничка дела, улагања у истраживања и развој итд):
http://www.nytimes.com/2013/08/01/opinion/what-is-seinfeld-worth.html?_r=0
Једина видљива „предност“ таквог обрачуна БДП-а је што ће се смањивати удели буџетског дефицита, јавног и спољног дуга у БДП-у. Опет, психолошки пријатније звучи када се каже да је „раст БДП-а 3 процента“ (захваљујући капитализацији „знања“) него да је забележен „нулти раст“.
По америчком узору, Немачка је још 2014. најављивала генералну ревизију свог БДП-а.
***
Када је у питању структура српског БДП-а, он је 2014. званично добио још једну компоненту (коју је, истина, РЗС мерио још од 2006, али је до прошле године није обрачунавао):
http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/seks_i_droga_podizu_bdp.4.html?news_id=290069
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zarade-od-prostitucije-i-narkotika-usli-u-BDP.sr.html
http://www.telegraf.rs/vesti/1250795-od-seksa-i-kriminala-srbija-u-2013-godini-zaradila-vise-od-dve-milijarde-evra
Хоћу да потцртам како је РЗС од октобра 2013. променио начин обрачуна стопа запослености и незапослености, па ме отуда брину и ове „иновације“ око обрачуна БДП-а.
O B A V E Z N O pročitati. Trenutno je dug SAD preko 300% GDP. Krajem 2016. se očekuje da će biti 350%. Interesantno je kako se statistički podaci u SAD friziraju (posebno deo o amortizaciji naučno istraživačke opreme koja se dva puta obračunava u GDP)
http://www.counterpunch.org/2015/09/02/wall-street-and-the-military-are-draining-americans-high-and-dry/
За инг. Дејана – Нема једноставног одговора у вези са процесима либерализације капиталних токова. Ситуација се мењала – капитална контрола је била стандард после рата, па је онда попуштала, па је поново увођена, итд.. Интензитет контроле се разликовао од периода до периода, од земље до земље. Разликовао се и однос према краткорочним и дугорочним капиталним токовима.
До 60-тих, капитална контрола је била стандард. Током 60-тих, а посебно јачањем евродолараског тржишта, контрола је попуштала. То је довело до великих поремећаја већ од 1967., па је резултат било велико јачање капиталне контроле почетком и средином 70-тих. (Немачка је увела изузетно јаку контролу од 1971-1974.). Потом поново долази до попуштања и ту предњаче САД, Немачка и Швајцарска. (Узгред, САД су имале контролу одлива капитала још негде од 1963.). Остале развијене државе су биле знатно спорије, страхујући да ће то довести до притиска на слабије европске валуте. Британија, која је уз Холандију увек била бастион либерализма, није имала снаге за либерализацију капиталних токова и попустила је знатно касније.
На самом почетку 80-тих све почиње да се мења, а кроз ОЕЦД се форсира тренд либерализације. САД су наравно биле најважнији агенс промена, а најбољи европски ђак почиње да буде Британија, која од 1979. (М. Тачер) започиње процес промена. Најспорије су ишли Скандинавци и Аустрија, али је крајем 80-тих развијени свет био „либерализован“.
Што се литературе тиче, Sebastian Edwards има две књиге (зборника) са врло информативним текстовима на тему капиталне контроле.
Хвала на коментару.
@Inz.Dejan
Uf, postavio si veoma tesko pitanje 🙂
Ja nemam odgovor na pitanje tko je prvi stavio liberalizirao kapitalne tokove ali sam siguran da ameri nisu.
http://www.britannica.com/topic/bullionism
http://www.econlib.org/library/Enc/Mercantilism.html
@ Nenad (05/09/2015 у 17:59)
Пре извесног времена сам гледао податке везане за референтну каматне стопе ФЕД-а у 1981. Максимум јесте био у околини 21 %, али је просек у тој години био између 16 и 16,5%. Што ће рећи, да би обуздали инфлацију, Американци су посегнули за „поскупљивањем“ долара – односно, задуживање у америчким доларима је драматично скочило.
Ово је школски пример како су САД своју кризу превалиле на читав свет, с тим што су праве на удару биле земље Латинске Америке. Наравно, током периода 1981-1982. пострадале су бројне земље у развоју – међу којима и СФРЈ.
Ако ме сећање добро служи, Велика Британија је још 1979. одустала од капиталне контроле.
***
Питање за Ненада, господина Катића и било когa другог ко се студиозно бавио проблематиком финансијске дерегулације:
Ко је први (од крупнијих „играча“) посегнуо за (широм и дубљом) либерализацијом капиталних токова? Изведено питање – јесу ли Американци следили Британце, а затим читав свет Американце?
Сваки користан линк је добродошао.
Унапред хвала.
Da se nadovezem sa inz.Dejanom oko ove price i da je to univerzalna stvar koja pogadja redovno i s ponavljanjem, sve.
Nakon dvoznamenkastih stopa inflacije kroz 1970ih tadasnji FED guverner Paul Volcker je dozvolio da kamatna stopa ode do 21%% sredinom1981. To je izazvalo krizu u SADu a pogodilo i ostatak svijeta. Tadasnja politicka elita u vecini svijeta je odgovorila na krizu deregulacijom financijskog sistema(FS). Ideoloska teza je , ako moze slobodna trgovina roba i usluga zasto nemoze i kapitala. Krivo.
Tako je i Svedska politicka ekipa napravila(1). Pocelo je sa deregulacijama pocetkom 1980ih.Mislilo se kao i sto se danas misli da nema dovoljno novca da se plate dugovi pa je rjesenje da se napravi jos vise duga.
——–
Skinuti su max dozvoljeni limiti za podrucja ulaganja, smanjivane su obavezne rezerve, ogranicenja za kamate…
Kako je Svedska imala fixirani kurs to je omogucilo lako zaduzivanje iz vana, pa je dug privatnog sektora narastao sa 85% BDPa na 135%. Krediti iz vana su bili denominirani u stranoj valuti a imali su manju kamatnu stopu nego oni u kruni. Naizgled nije bilo kursnog rizika. Kredit je zavrsavao na spekulacijam u FS sektoru i nekretninama. Javni dug je dostigao 40% BDPa a vanjsko posudjivanje 30% istog. Krediti su se vise djelili zbog kolaterala i osiguravanja istih nego zbog samih projekata za koji su isli tzv postajali su sami sebi svrha. Na vrhuncu krize 60% kredita je bilo prema nekretninama i bilo osigurano nekretninama.
Najava ujedinjenja Njemacke i izlazak Njemacke na trziste kapitala da posudjuje je bio napad na fiksni kurs jer su pogurali kamatu u Svedskoj na vise. Monetarna politika je zahtjevala stezanje a realni sektor ekspanziju. Doslo je do sloma fiksnog kursa, nezaposlenost je skocila sa 3 na 12 % a deficit budzeta na 12%. Sa slomom fiksnog,neodrzivog, kursa usvojen je plivajuci kurs a sa depereciacijom krune izvoz se poceo oporavljati a s njim i ostatak ekonomije. (st 4, tekst 2)
http://www.riksbank.se/sv/Press-och-publicerat/Tal/1997/The-Swedish-Experience/ (1)
https://www.kansascityfed.org/publicat/econrev/pdf/3q96hakk.pdf (2)
Click to access Session%201%20-%20Englund.pdf
http://www.oecd.org/els/public-pensions/2429310.pdf dok su Svedi 1985.deregulirali iste te godine Chile je pobjego od „slobodnog trzista“ FSa. (str 9)
Za sl33 – Ferguson spada u „pisce istorije“ (videti moj odgovor Aleksandru B.) i u velikoj je modi. Oglašava se o svim temama, prisutan je u medijima, televizičan je i popularan. Kako sam čuo, kolege istoričari ga ne uvažavaju previše, ali to može biti i ljubomora. Šuška se da knjige piše na način na koji su nekada slikali veliki slikari – oni naslikaju ključne delove slike, a učenici slikaju ostalo. Naravno, reč je o „šuškanju“. Hvala na komentaru.
„Ovi talasi izbeglica zaista idu ka zapadnoj Evropi, i uglavnom se sami finansiraju. Bojim se međutim da će stići novi talasi emigranta-očajnika, poput onih koji dolaze u Italiju brodovima. Oni su bez novca i njima je svejedno gde su, samo pod uslovom da nisu tamo odakle idu. Njima će i Srbija biti dobra. Sa takvim talasom, ako do njega dođe, Srbija ne može da se nosi i mogla bi postati žrtva svoje nepromišljene, jeftine retorike. Kada je o retorici reč, nije pametno ni što Srbija iritira svoje susede i drži im predavanja iz tobožnje humanosti.“
(Nebojša Katić, 27/08/2015 u 07:55)
„Nije reč o 150.000 migranata koji pristižu, a koje neki žele da raspodele po kvotama, nije to ni 500.000, kako sam čuo u Briselu; reč je o milionima, desetinama miliona, jer je priliv migratata beskrajan“
(Viktor Orban, 5/9/2015)
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/588392/Orban-Na-granici-sa-Srbijom-za-pocetak-policija-kasnije-mozda-i-vojska
Gospodine Katicu, koliko se u britanskim inelektualnim krugovima, ili makar u krugovima u kojima se vi krecete ceni (ili ne ceni) Niall Ferguson?
Beznađe se sa zapada preslikava na „vernike“ na istoku Evrope. U zadnje vreme se opaža trend da centralne banke učestvuju u špekulativnim operacijama. Npr., švajcarska centralna banka kupuje akcije moćnih kompanija, možda i po instrukcijama iz Federalnih rezervi. Nije potrebno da objašnjavam koliki je to nonsens i da potpuno iskače iz definisanih funkcija centralne banke. Pri svemu tome akcije velikih multinacionalnih kompanija su naduvane tako što te kompanije, umesto da ulažu u rezvoj, kupuju same sopstvene akcije (buyback) i tako stvaraju veštačku sliku o rastu. Kupovine se između ostalog vrše novcem od QE. Zapad zatvara pun krug moralne degeneracije i dekadencije a ovde niko o tome ne izveštava javnost nego čak pothranjuje lažne nade kako je tamo na zapadu ideal kojem treba stremiti.
За инг. Дејана – 1. Тешко је погодити шта се догађа у „тамним коридорима моћи“ држава попут Велике Британије. Мој утисак је био да је М. Тачер почела да показује опасне апсолутистичке тенденције, да се брутално односила према моћним људима Конзервативне партије(нпр. Џефри Хау), да је потценила моћну, невидљиву мрежу и да је зато морала да оде. „Зрела“друштва обично реагују на време у таквим ситуацијама, као што је чак и Черчил то осетио на својој кожи.
2. Никаквог сусрета са премијером није било, нити је било какав сусрет био планиран, а да ја за то знам. Наравно, да га јесте било, о томе не бих писао на блогу, нити бих то коментарисао на било какав начин. Током лета 2012. напустила ме је свака нада да је у Србији уопште могуће отворити расправу о концепту економске политике и о узроцима пропасти Србије. Дакле, не само да се не може утицати на економску политику, већ је немогуће озбиљно разговарати о економској политици.
Хвала на коментару.
За господина Катића – Био бих Вам захвалан на два коментара.
***
1) Интересују ме „дубљи“ разлози због којих су се 1990. конзервативци захвалили Маргарет Тачер на сарадњи. У то време је у оптицају био разлог да се противила уједињењу Немачке.
Колико се сећам, тада нису били усамљени гласови који су упозоравали да ће Мејџор доживети фијаско на првим следећим изборима, а он се одржао као премијер пристојних седам година. (На нашу несрећу, 1997. га је наследио Тони Блер).
***
2) Устучавао сам се да Вам у последњих девет месеци поставим једно питање које се тиче Александра Вучића.
Интересује ме да ли сте децембра 2014. уочи „блиског сусрета“ с премијером гајили макар обрисе наде да ћете успети да га поколобате у (економским) убеђењима?
(Питање јесте помало шкакљиво. Надам се да остали посетиоци блога неће инсистирати на детаљима – пошто је у питању Ваш приватни разговор).
Додуше, већ сте ми одговарали на нека питања с тим у вези:
https://nkatic.wordpress.com/2014/12/24/svet-2015-godine-beograd-18-12-2014/#comment-8564
https://nkatic.wordpress.com/2015/01/16/intervju-za-nin-15012015-srbija-srlja-u-propast/#comment-8734
Можда и не бих поставио питање, али још увек сам под утиском случаја историчара Предрага Ј. Марковића.
***
Сви ми посетиоци блога смо својеврсни крадљивци Вашег времена, отуда сам причекао да се број коментара/питања (упућених Вама) прореди након објављивања Вашег последњег чланка.
@ Marko (04/09/2015 у 21:43)
Постоји (готово) непрекинута нит вођења кредитно-монетарне политике од јесени 2000. године. Ако хоћемо искрено, готово да нема невиних у првом „ешалону“ НБЈ/НБС. Ипак, „лидер“ је господин Јелашић, јер се највећа штета догодила за време његовог мандата. Готово сам чврст у уверењу да није у питању необавештеност и нестручност. Једноставно, човек је „знао знање“.
Од 2006. до трећег квартала 2008. године НБС је водила погибељну монетарну политику, која је подразумевала капиталну либерализацију (што је значило и дозволу да се домаћа привреда задужује кроз прекограничне илити cross border кредите), „двоцифрене“ приносе на краткорочне ХоВ (које су ишле до 23,87 %) и стабилног курса (прецизније, слала је јаке сигнале да ће динар бити стабилан или апрецирати, без обзира на стопу инфлације).
Тако су и инострани и домаћи шпекуланти улагали без икаквог валутног ризика, а остваривали су, рачунато у еврима, годишње приносе реда 25-30 процената (услед јачања домаће валуте). Односно, шпекуланти су „затрпавали“ српско тржиште великом количином девиза, које су биле непотребне, а НБС је морала да имобилише тај капитал кроз репо операције обилато награђујући оне који шпекулишу.
Банализоваћу ствар. Шпекулант је 1. марта 2006. донео у Србију милион евра желећи да купи краткорочне српске хартије од вредности (ХоВ) са доспећем од годину дана и приносом од 20 %. Поменутих милион евра мења у 87,15 милиона динара (тог дана курс је 87,15 динара за евро), да би купио ХоВ. Дакле, његово улагање са приносом следеће године ће износити 1,2 x 87,15 милиона динара = 104,58 милиона динара (године 2002, на предлог гуверенера Динкића, законски је укинут порез на банкарске трансакције – другим речима, порез је важио за све осим за банке).
У међувремену, динар је апрецирао, тако да је 28. фебруара 2007. године вредео 80,24 динара за евро. Шпекулант мења својих 104,58 милиона динара за око 1,3 милиона евра, задовољно трља руке и, да се још сликовитије изразим, одлази кући певајући.
Ово је само први слој штете (који се прожима са још најмање два слоја).
*
Погледајте и одговоре домаћина блога на нека моја ранија питања:
https://nkatic.wordpress.com/2013/09/07/ministarstvo-privrede-u-potrazi-za-misijom/#comment-4148
*
Други слој штете је што је „јачина“ динара убијала домаћу економију. Једноставно, пољопривреднику се све мање исплатило да сади пасуљ, јер је онај увезен из Казахстана драматично јефтинији, домаћи купац би радије купио јефтинији ајвар увезен из Македоније итд. Отуда, у периоду 2006-2008. Србија је забележила драматичан дефицит (спољно)трговинског биланса, што се „пресликало“ и у драматичан дефицит биланса текућег рачуна.
*
Трећи слој штете је пораст задуживања нације. Јачањем динара грађанима Србије се отворила могућност да за своју (месечну) зараду купе већу количину девиза, што је многе од њих „повукло“ да узимају кредите од банака – јер тада динарска рата кредита индексираног у страној валути (евру или швајцарском франку) није изгледала висока. Сиренском зову нису одолели ни домаћи привредници, који су ширили послове – нарочито у области грађевине.
***
Што се тиче политике гувернера Шошкића, својевремно је на више страна блога вођена бурна расправа. Ево једног мог старијег коментара:
https://nkatic.wordpress.com/2013/10/10/u-velikoj-zurbi-na-putu-za-nigde/#comment-4385
@Inzenjer Dejan
Hvala. Sad je jos jasnije. Pogotovo kada se i uvedu i dolari u igru i konkuretnost.
Vama sam postavio pitanje zato sto dajete sistematicne odgovore, a i ja sam kolega inzenjer (elektro struke), pa ste mi najblizi 🙂 Istovremeno smanjujem opterecenje gospodina Katica.
Inace od guvernera novijeg doba, cini mi se da vi najmanje simpatisete Jelasica.
Cini mi se da je Soskic za sada najmanje zlo koje nas je snaslo 🙂
@ Marko
Још једна цртица.
У контексту кредитно-монетарне политике, већ сам на овом блогу стављао краћи видео клип сучељавања Радована Јелашића и економисте Милорада Илића (алијас Бусола_за_Србију) из децембра 2003, па ћу то учинити и сада:
(https://www.youtube.com/watch?v=1XgMI6ep8bw)
Радован Јелашић је тада потцртао како је функција НБС „стабилност валуте, супервизија банака и брига о девизним резевама“.
Истина, та фунција је одржива у Немачкој или Аустрији, где каткад настају структурални поремећаји у економији реда процента, али није била могућа у економији Србији где су деформације реда неколико десетина процената.
Не било ми замерено на понављању.
Постоји грешка у мом пређашњем коментару, пошто реч РОБА има само облик у једнини.
@ Marko (04/09/2015 у 19:13)
С једне стране, постоји трошак за уједињење Немачке. Када га већ поменусмо, професор Зец се, на пример, бавио тим уједињењем. Мислим да га је обрадио и у једној од својих књига. Ево шта је о томе саопштио у емисији „Ћирилица“ на ТВ Хепи од 18. јуна 2012. године:
„Источна Немачка имала је доходак од 8.000 долара по глави становника и била је најразвијенија у Источној Европи. уједињењем Немачке 18 милиона Источних Немаца ,утопило‘ у 60 милиона (Западних Немаца) и направљен је ,фидуцијарни уред‘ који је требало да источнонемачку привреду ревитализује, приватизује и ликвидира. Ангажовано је 3.500 чиновника, а три или четири човека су убијена. И шта се десило? Када се на крају сабрао резултат, испоставило се да предузећа нису вредела толико колико се мислило и укупан губитак после приватизације био је 3.500 милијарди немачких марака – јер многе фабрике нису успели да ревитализују, а многи (Источни Немци) нису хтели да раде за тржишну цену.“
Титански је подухват израчунати трошак уједињења Немачке. Процену од 3.000 милијарди марака, коју је проф. Зец поменуо у „Пешчанику“ (2012), треба узети са резервом. Међутим, почев од деведесетих плаћан је трошак – не само да су то чини Немци кроз вишу цену задуживања (јер је расла референтна каматна стопа Бундес банке) и кроз порезе, већ и остатак ЕЕЗ/ЕУ (што сам настојао да објасним у претходном коментару).
*
С друге стране, ЕУ је хтела да парира САД. Евро је најављиван још 1998. године и идеја је да у почетку вреди колико и амерички долар. Евро је пуштен у оптицај фебруара 2002. и мислим да је однос према долару био 1,17:1 (проверите, јер пишем из главе, као што сам још 2002. упамтио да је паритет евро/немачка марка 1,95584:1). Што ће рећи, један евро је вредео 1,17 америчких долара.
Дакле, ЕУ је желела и да подигне конкурентност, односно да повећа суфицит у трговини са САД. Истовремено, домаће цене су скочиле, расле су и зараде унутар зоне евра. Читав механизам замене валута, према мом мнењеу, личи на облик депрецијације. Дакле, зараде су расле, али не толико колико и цене роба и услуга.
*
Европска централна банка је кројена по мери Бундес банке.
*
С треће стране, државе са периферије ЕУ, које су добиле јаку „домаћу“ валуту, биле су више него задовољне. Замислите срећу просеног Грка и Италијана 2002. године, коме у новчанику звече еври уместо драхме и лире. Економско правило је јасно – снага привреде одређује јачину домаће валуте. Сами смо сведоци логике коју је посејао као гувернер НБЈ/НБС Млађан Динкић – да ће јак и прецењен динар препородити домаћу привреду. То су мислили и водећи људи у Аргентини када је пезос вредео колико и амерички долар, односно – долар је био „сидро“ за пезос.
Епилог је ово што се дешава са Грчком (и не само са Грчком).
Највећи добитник увођења евра су Немци. Међутим, у случају краја ЕУ, врло лако могу да постану највећи губитници.
Иако нисам студирао економију, као студент 2001. сам забележио у роковник упозорење економиста да систем са јединственом монетарном политиком и Н фискалних политика има озбиљан дефект.
***
Не знам колико су Вам моји коментари помогли. Признајем, моји капацитети су невелики. Увек можете да поставите питање г. Катићу, он економише речима и у стању је пружи објашњење у неколико реченица, усмеравајући Вас на корисне чланке.
@Inzenjer Dejan
Hvala na odgovoru. Jasnije su mi neke stvari.
Ali ipak, zar nivelisanje cena u zoni evra nije posledica samog uvodjenja evra kao zajednicke valute ( i njen odnos ka DM), onda u tom paritetu gube sve zemlje koje nisu imale DM (tj. opada moc njihovih zbog nivelisanja cena) Ili je taj odnos 2:1, pronadjen kao optimizaciiono resenje da najmanje gube Nemci i Francuzi.
@ Marko (04/09/2015 у 09:54)
Направићу мало дужи увод – не толико због Вас, колико због посетилаца блога.
***
Уочи уједињења Немачке, централне банке чланица ЕЕЗ биле су тада и даље самосталне, али повезане преко Европског монетарног система (енг. European Monetary System, EMS), уведеног 1979. године. Поменути систем укључивао је механизам ограничења међусобне флуктуације валута – ERM (енг. European Exchange Rate Mechanism), а централни паритет базиран је на обрачунској валути ЕКИ (енг. European Currency Unit, ECU).
Након што је 1971. године почело „урушавање“ финансијског споразума из Бретон Вудса, већина земаља Европске економске заједнице (ЕЕЗ) договорила се 1972. да одржи стабилне курсеве спречавањем флуктуација девизног курса унутар маргина ± 2.25% (тзв. „валутна змија“). У марту 1979. године, овај споразум је замењен успостављањем Европског монетарног система и дефинисана је валутна јединица ЕКИ (енг. ECU). Касније је величина „валутне змије“ мењана.
http://en.wikipedia.org/wiki/Snake_in_the_tunnel,
http://en.wikipedia.org/wiki/European_Monetary_System,
http://en.wikipedia.org/wiki/European_Exchange_Rate_Mechanism
*
Немачку је и те како коштало уједињење (1990), па се прилично задужила, што је узроковало тамошњи раст инфлације. (У трошкове уједињења урачунавам и галантну замену источнонемачке марке за заподнонемачку по паритету 1:2). Да би одржавала стабилност цена (односно контролисала инфлацију), Немачка савезна банка (енг. Bundesbank) подизала је референтну каматну стопу, што је јачало марку (тада водећу валуту ЕЕЗ). Остале централне банке из ЕЕЗ следиле су пример велике Бундесбанке, да би спречиле значајан пад вредности сопствених националних валута, али и да би одржавали своје валуте у маргинама (границама) „валутне змије“, односно механизма ERM. Ово је успоравало економски раст осталих земаља ЕЕЗ (касније ЕУ). Још од деведесетих трају полемике око тога колико је немачко уједињење коштало остатак ЕЕЗ/ЕУ, па и читаве Европе.
***
Грађани Европе, па и света, евро (углавном) перципирају као „префарбану“ немачку марку. Ако бих се изразио метафорички, евро чини 3/5 немачког „материјала“, 1/5 француског, док у остатку партиципирају сви остали унутар зоне евра.
У изабору паритета 1,95584:1 (односно, готово две немачке марке за један евро), утицао је и психолошки фактор. Међутим, контекст је шири.
Иза јединственог тржишта и заједничке валуте стајали су виши интереси великих европских економија (посебно Немачке и Француске), које су тако могле да продају своје производе без нецаринских (стандарди, контингенти, квоте итд.) и царинских препрека.
Сећам се да је негде око 2004. године универзитетски професор социологије из Холандије, наше горе лист, саопштио за РТС да му се куповна моћ од увођења евра у оптицај (2002) смањила – односно, цене су скочиле, а његова зарада је остала готово иста. Ту бих сада направио копчу са беседом проф. Зеца:
„Zašto nije 1 na prema 1. Ti nju samo menjaš 1 na prema 1, onda ti sve cene ostaju u ravnoteži i ti vidiš šta će biti. Ako ti ideš 2 na prema 1, ti u stvari pripremaš platformu za inflaciju. Onda su se praktično preko evra cene izravnale u svim ovim zemljama evro zone, prema centralnoj državi, to je Nemačka, i postalo je normalno da jedan kapućino košta isto, pa da isto košta BMW…“
http://pescanik.net/vanredno-stanje-3/
Значи, цене у зони евра су претендовале да се изједначе. Метафорички речено, Немац је у Берлину 2001. године куповао лименку немачког пива за једну марку. Да би та лименка немачког пива могла да се прода Грку у Атини, (конкурентна) цена у драхмама је морала да буде 50 пфенинга илити пола немачке марке. Пар година касније, лименка немачког пива је коштала исто и у Берлину и у Атини – један евро.
***
Коментар је баш „голем“, нека ми опросте посетиоци блога који воле „инстант“ информацију.
@Inzenjer Dejan
Postavicu ovde pitanje, iako je link postavljen na drugoj temi.
http://pescanik.net/vanredno-stanje-3/
Vidim da profesor Zec objasnjava zasto je odnos evro-marka 2:1, a ne 1:1, mada taj deo nisam bas najbolje shvatio. Mozete li da pojasnite.
@ Bojan
Иако сам у претходном коментару приложио линкове, ево Марковићевих коментара о Саши Радуловићу и о паралели данашње са Недићевом Србијом: http://www.izjave.net/article/1936
Дакле, то је било пре само пар месеци. Отуда, ништа нас више не може изненадити.
Када већ поменусте професора Миодрага Зеца (https://nkatic.wordpress.com/2015/08/30/kineski-trenutak-istine/#comment-10335), потписао бих готово све што сте написали. У конкретном случају, вероватно би понудио варијацију своје раније изјаве: http://www.izjave.net/quote/12285
Za Inženjera Dejana
Meni je Predrag Marković ostao u lepom sećanju zbog Kviskoteke, a često je umeo lepo da „prozbori“. Međutim, umeo je Predrag i da stane „go“ pred Srbe i srpsku istoriju kojom se bavio. Zato ne treba da vas iznenadi vest. Možda je ovo pozitivna stvar, a možda i negativna. Ne zaboravite da se danas politikom bave uglavnom nepristojni ljudi i da je možda vreme da se pristojni prionu tog „prljavog“ posla. Verovatno ćemo brzo saznati u kom grmu leži zec.
Nešto je trulo na ovoj planeti, a niko neće da prizna šta…
http://pescanik.net/cudoviste/
Prikaz nove knjige Michaela Hudsona „Killing the Host“:
http://www.informationclearinghouse.info/article42773.htm
Мени ова вест делује надреално:
http://www.blic.rs/Vesti/Politika/587903/SAZNAJEMO-Istoricar-Predrag-Markovic-novi-potpredsednik-SPS
Политичким изразом саопштено, желим да верујем како је у питању новинарска патка или да се ради о неком другом Предрагу Марковићу. Не могу да ухватим копчу, имајући у виду Марковићева убеђења и изјаве.
Истина, Предраг Ј. Марковић је кратко време био у Напредном клубу Чеде Антића, а једва да је саставио годину дана у покрету „Доста је било“.
***
http://www.021.rs/Info/Srbija/Istoricar-Predrag-Markovic-u-pokretu-Sase-Radulovica.html
http://www.izjave.net/author/2341
„Мени се Саша Радуловић свиђа зато што личи на Таличног Тома. А Талични Том је био јунак мог детињства. Он је усамљени борац за правду и то ми се код њега највише свиђа. Он је човек који је сам направио каријеру, није му била потребна партија за то. Верујем у људе који су се остварили у животу пре него што су ушли у политику. Не верујем људима којима је политички положај прво радно место.“
http://www.intermagazin.rs/istoricar-predrag-markovic-tesko-je-reci-zasto-je-dobro-biti-srbin/
http://dostajebilo.rs/predrag-markovic-iscupani-olujom/
@Nikola
Hvala na preporuci; možda bi i ovo moglo biti zanimljivo:
https://plus.google.com/105491555518211489553/posts/Bx7YGXrVSqp?pid=6086738011875931426&oid=105491555518211489553
http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2015&mm=01&dd=12&nav_id=945882
Upravo sam procitao tekst u „Politici“ o ovoj temi. Misa Djurkovic je autor, pa koga interesuje, moze procitati. Ja bih vise voleo da je isao jos malo u dubinu, ali pretpostavljam da je vrlo ogranicen prostorom koji mu daju, pa to i nije izbor. Ipak, daje par informacija koje meni nisu bile poznate, i po mom misljenju je svakako vredan citanja, iako je bolje informisanim ljudima verovatno sve vec poznato: http://www.politika.rs/pogledi/Missa-Djurkovich/Srbija-drzava-imigranata.sr.html
Za Nikolu – U tekstu od pre godinu dana https://nkatic.wordpress.com/2014/09/03/da-li-je-evropa-sisla-s-uma/ sam se glasno pitao kuda to Evropa ide. Od tada do danas, situacija je postala gora. Neverovatan je cinizam kojim zapadne države ignorišu svoju odgovornost za zlodela koja su do krize dovela.
Što se Srbije tiče, pretpostavljam da vlast razmišlja na sledeći način – izbeglice su ovde samo u tranzitu, potrošiće nešto para kod nas, a onda će otići dalje. Ako je tako, onda ćemo udarati sopstvenu humanost na sva zvona i tako sticati jeftine poene napolju. Vlast sve ovo tretira kao neku vrstu emigracionog turizma od koga država ima devizni priliv. Bojim se da je to vrlo rizična strategija.
Ovi talasi izbeglica zaista idu ka zapadnoj Evropi, i uglavnom se sami finansiraju. Bojim se međutim da će stići novi talasi emigranta-očajnika, poput onih koji dolaze u Italiju brodovima. Oni su bez novca i njima je svejedno gde su, samo pod uslovom da nisu tamo odakle idu. Njima će i Srbija biti dobra. Sa takvim talasom, ako do njega dođe, Srbija ne može da se nosi i mogla bi postati žrtva svoje nepromišljene, jeftine retorike. Kada je o retorici reč, nije pametno ni što Srbija iritira svoje susede i drži im predavanja iz tobožnje humanosti.
Konačno, i najvažnije, oni koji se zalažu da Srbija naseljava izbeglice su ili sišli s uma, ili kroz njih govore centri moći kojima je do interesa Srbije kao do lanjskog snega.
Hvala na komentaru.
Postovani g. Katicu,
Pratite li situaciju sa izbeglickom krizom?
Ja najpre nisam ni hteo mnogo da se zamaram time, jer sam se iluzorno nadao da je situacija jasna pa da bar niko ni nece da nas vuce za nos, ali vidim poslednjih dana da se pojavljuju razni tekstovi u novinama koji nam objasnjavaju kako nije tesko biti fin i human, i kako nema potrebe da se ugledamo na nekakve Amerikance i Madjare koji grade zidove i promovisu netoleranciju (ne pominju Amerikance doduse, to sam sam dodao). A tu su i ambasadori koji dolaze iz drzava koje bas i ne gledaju blagonaklono na prijem u sopstvenu drzavu, ali aplaudiraju nasoj otvorenosti i korektnosti.
Da li sam ja ksenofobican sto sam sam za sebe razvio teoriju da prvenstveno Nemacka strateski resava losu situaciju po njih tako sto tiho, ali odlucno podrzava madjarsku ogradu, i takodje tiho ali odlucno, koristi svoje sluge, a gospodare svog spajiza i podruma, tj Srbije, koji nas podsecaju na istoriju naseg naroda i sa kiselim osmehom i nelagodom grle decu po autobuskim stanicama. O nastavku Kosmetske sramote koja se paralelno odvija da i ne pisem, nije ni tema. Ali ljudi, nije li ova drzava previse slaba i da se nosi sa problemima koje vec ima, a ne da uvozi nove?
Secam se da ste svojevremeno napisali da Srbija ima sansu oko pola-pola da se izvuce sa najboljim i dobronamernim ljudima na vlasti. A koja je sansa da takve ljude i nadjemo, niste rekli. Bojim se da je veca da nas svakog ponaosob munja pogodi.
Cini mi se da je prosto nemoguce predvideti koje ce sve nacine „nasa elita“ iznaci ili prihvatiti da nas zatrpava dublje i dublje u provaliju zarad sopstvenog, tj. licnog oportunizma.
Ukoliko je ovo previse politizacije i za „Forum“, ne usturcavajte se da ne odgovorite, ili ne objavite komentar.
Ipak, meni je narocito interesanto da cujem Vas komentar na ovo, tim pre sto ste i sami „u tudjini“, pa imate u malom prstu i drugu dimenziju toga, uslovno receno, naravno.
Takodje, apsolutno se nemojte ustrucavati da mi kazete da je ovo sto sam napisao ksenofobicno, ako mislite da jeste, jer ja i ne zelim da budem ksenofob, ali prosto ovo vidim kao problem, i to onu vrstu koja ne treba da padne na nas, vec da je ovo cisto prevaljivanje na vlast koja mnogo vise brine za podrsku zapada njima licno, nego za drzavu, kao i obicno, pa tako i ovaj problem nerado, ali bez ikakve dileme i ustrucavanja prevaljuju na celu drzavu, jer je njima licno tako jeftinije.
Vidim i da se pominju i ideje da bi EU mogla da pocne da izdvaja neki manji iznos po coveku koji bi u Srbiji cekao odluku o EU azilu umesto da idu tamo. A da nam nasi demagozi, po ustaljenoj praksi, objasne kako je to dobro za nasu ekonomiju jer stizu nove pare koje ce izbeglice trositi kod nas.
Hvala.
Људи у ојађеној, потиштеној Србији и даље показују веру и ентузијазам у неке успешне појединце и њихове идеје. Такав случај је документован овде : http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2015&mm=08&nav_id=1024815 („Srbin u Silicijumskoj dolini“, Novi magazin). У секцији с коментарима као да се отворило срце позамашног дела Србије : http://www.b92.net/biz/komentari.php?nav_id=1024815
Читајући те коментаре, осетио сам се отприлике као што бих се осећао посматрајући џиновског октопода : једна мешавина чудноватог, грозног, и вредног поштовања.
Подсетио сам се и епизоде Симпсонса с монорејлом. ….
Za Marka
I ja radim u Nemackoj u jednoj kompaniji iz energetskog sektora i u mom preduzecu postoje inzenjeri koji zaradjuju i do 100.000€ bruto godisnje (znaci, u zavsisnosti od poreskog razreda, neto od 60-ak hiljada pa na gore). Ipak, moja saznanja su da inzenjeri zaista u finansijskom sektoru mogu da zarade vise nego u svojim „maticnim“ industrijama.
Posebno su na ceni tzv. „ekonomski inzenjeri“ (nazalost nemam bolji prevod za „Wirtschaftsingenieur“), koji poseduju znanja iz oba sveta, i inzenjerskog i ekonomskog. Ali to je ipak nesto drugo, jer su to ljudi koji su zavrsili bas taj smer na fakultetu, najcesce pocinju karijeru u operativi, da bi se vremenom sve vise kretali na gore u hijerarhiji ka menadzerskim zadacima. Ono o cemu vi pricate je nesto drugo, ali bi vam mozda i ovo bilo zanimljivo.
Moj vam je ipak savet da izaberete ono sto ce vam pricinjavati najvece zadovoljstvo, jer nema gore robije za jednog zaposlenog, nego da radi posao koji ne voli.
@Марко
Мој колега ради на процјени ризика у иностранству. Он сам ми је више пута рекао да његов посао може свако да научи да ради за два мјесеца. На тој позицији ради мислим 5-6 година, а ради се о регионалној централи банке. Е сада да ли је то заиста тако – можда мало претјерује са поједностављивањем – није ми познато.
Што се тиче сениор позиција инжењера, ако говоримо о ИТ-у, у односу на неке друге бранше ту се више заради, али у сваком случају примања су ограничена на горе. Ако говоримо о Њемачкој, моја процјена је да се плата сениор инжењера креће у рангу 45-80к и мислим да је практично јако ријетко да неко као инжењер заради више новца од те суме – осим ако није ушао у неку егзотичнију област, зону средњег-вишег менаџмента или да се пресели у неку другу државу. Са друге стране мислим да људи у финансијама ако су напреднији могу да пребаце ту суму, или нпр на неким менаџмент позицијама.. доктори у приватној пракси, правници…
Проблем са инжењерима је у томе да са годинама опада њихова способност, атрактивност.. неко ко је инжењер са 50-60 година има значајне шансе да постане социјални случај, док нпр доктори, правници и многи други добијају на цијени у тим годинама.
Za Marka – Ogroman broj elitnih inženjera, matematičara i fizičara radi u finansijskom sektoru. Znanje matematike otvara sva vrata. Jedan segment je vezan i za procene rizika, a ta vrsta proračuna je u temelju modernih finansija. Uopšte, račun verovatnoće je odavno u velikoj modi gotovo na svim segmentima modernih finansija. Ne znam kakva je situacija u Srbiji, ali „napolju“, pogotovo kod Anglosaksonaca, mnogo više se zarađuje u finansijama nego u industriji. Samo IT sektor može da se u tom smislu meri sa finansijskim sektorom. O tome sam nešto pisao i u tekstu https://nkatic.wordpress.com/2007/06/21/u-svetu-matematicke-pameti/. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu,
S obzirom da sam interesovanje prema ekonomiji dobio citajuci vase kolumne u Politici, a potom i ovaj blog, uputicu vam jedno nestandardno pitanje, i nadajuci se da cete mi dati opste informacije,
Naime, ja sam inzenjer, i pricajuci o poslovima koji dobijaju inzenjeri, jedan kolega mi rece da on poznaje dosta ljudi koji rade u bankama, na poslovima proracuna (procene) rizika. Predlozio mi je da razmotrim tu opciju jer je shvatio da ja (kao) poznajem ekomiju.
Da li mozete da mi kazete nesto o tim poslovima? Da li su to strogo matematickim poslovi? Ja sam citao knjigu „Numerical Methods in Economics“ i vidim da to nisu previse komplikovane stvari (matematicki). Da li je to zaista najbolje placena pozicija u odnosu npr. senior inzenjera i zbog toga ljudi odlaze iz veoma finog inzenjerskog posla u financial engineering? Kako na tom polju stoje poslovi u Srbiji?
Naravno i drugi pratioci bloga mogu da daju korisne sugestije.
Ko prati ovo šta se dešava sa emigrantima, ja sam preveo Let’s Make Money dokumenterac iz 2008 godine gde oni sebe najavljuju:
„Imamo mnogo dugova. Svaki Burkinan rođen danas je već duboko u dugovima. Čak i oni koji će biti rođeni za 25 godina već su u dugovima. Ako mi ne proizvodimo pamuk, svaki Afrikanac koji živi u Burkini, ali i oni koji žive u Maliju, Beninu i u drugim zemljama, će emigrirati u Evropu.
Nećemo imati drugog izbora, mi ćemo vas osvojiti, to je sigurno. Ako zapad ne prestane da subvencioniše svoj pamuk, bićemo primorani da odemo. Ako krenemo, oni mogu napraviti zidove 10 metara visoke, mi ćemo bez obzira doći u Evropu.“
A što se tiče vojne intervencije zapada na Siriju i tu je bilo najave Vesli Klarka, intervju je iz 2007 godine:
Za Krleta – Hvala Vam na podsećanju. Ja sam potpuno zaboravio.
Gospodine Katicu
Skoro sam citao vase stare tekstove i primetio sam da ste prvi tekst objavili avgusta 2005 godine. Samo sam hteo da vam cestitam „desetogodisnjicu“ i pozelim da i dalje pisete ovakve tekstove.
Srdacan pozdrav!
Čitao sam Gaspromove izjave povodom velike cene gasa kod nas. Oni su istakli da u zadnjoj ceni koju plaća potrošač nalazi svega 50-55% cene gasa koju oni naplaćuju. Ostatak su tranzitni nameti ostalih zemalja i posrednici koju otkupljuju od njih.
Interesuje me da li neko zna odakle dolazi vlasnici koji su naši posrednici a firmu imaju registrovanu u Luksemburgu? Ja se sećam ranije da su sam čitao da su to evropljani dok moj brat tvrdi da su to opet rusi.
ЕЦБ о конвергенцији у евро зони – зашто није успјело и шта да се учини:
Click to access eb201505_article01.en.pdf
Za Nikolu – Već sam pominjao da je Financial Times najbolji izvor ekonomskih informacija i po meni je to najkvalitetniji medij koji prati ekonomska zbivanja. Problem je što je veliki deo analiza otvoren samo za pretplatnike, a pretplata je dosta skupa. Od Internet sajtova možete pogledati http://www.project-syndicate.org/ ili http://www.voxeu.org/ npr.. „Velike“ analize imate ovde https://www.nber.org/, kao i na sajtu MMF-a i OECD-a. Hvala na komentaru.
Postovani g. Katicu,
Moze li preporuka za neki sajt (ekonomski medij) koji je azuran, a koji vi pratite. Pretpostavljam da sigurno ima takav. Objasnicu ukratko na sta mislim i koje vrste informacija me prvenstveno interesuju: Npr. ne zelim vise da za znacajne vesti ekonomske prirode saznajem iz domacih medija sa nekoliko dana zakasnjenja, koje su uz to, verujem, samo lose prevedeni tekstovi po slobodnom izboru urednistva ili autora b92 i slicnih. Ne zelim da saznajem za odluke najznacajnijih Centralnih banaka kada, i ako to odluci neki urednik na b92. Znacajni padovi berzanskih indeksa, pucanje balona, podizanje/snizavanje kamatnih stopa i najave sastanaka za iste, quantitative easing – od kada i do kada, znacajna pomeranja cena nafte, zlata, itd. Dakle, ekonomija za mase…ali na vreme.
Poceo sam nedavno pomalo da pratim http://www.marketwatch.com/ koji koliko sam do sada imao prilike da vidim nije ni los za ovo za sta meni treba, ali mozda vi imate neki bolji predlog (nemam bas toliko ni vremena ni zelje da skitam i citam svasta, a ko pita ne skita).
Hvala.
Ne volim generalizirati ali polako stjecem misljenje da pravoslavni politicki establistment ima neku usadjenu sistematsku gresku, da se specializirao u nekim podrucjima da se bave poslijedicama, ekonomija, i da uvijek ali uvijek kasne.
Znaci, nesto lose se mora desiti da se rjesava stvar koja naizgleda neizgleda kao problem.
http://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:557010-Putin-Rusija-prelazi-na-nacionalne-kartice-do-kraja-godine
Ovaj,dobri Car, jos nesto i konta ali polako. Recimo ovaj puta nisu branili rublju jer su 2008/09 izgubili skoro 200 milijardi USD, naucio.
http://www.bruegel.org/nc/blog/detail/article/1638-the-economics-of-parallel-currencies/
http://www.americantradesystem.com/WIR_Trade_System.htm
Za Moldvina – Moje mišljenje je da “pad“ kineske berze nije slučajan, više je posledica špekulacija od strane kineskih zapadnih “partnera“. Ne može biti slučajan ako se dogodio dan-dva pre sedmog ekonomskog samita BRICS/SCO zemalja u Ufi.
Poznata je činjenica da manipulisanje kretanja na berzi nije nemoguće, i da veliki deo shareholdera potiče iz zapadnih zemalja. Na sreću, pad akcija na berzi prouzrokuje privremeni, lažni zastoj privrede i niko normalan se neće žestoko potresti nakon isfabrikovanog softverskog napada (što pad akcija na berzi jeste).
Zato je neoophodno da zemlje BRICS što pre naprave pandam celokupnom zapadnom finansijskom sistemu, kako bi mogli da ne zavise od njihovih shareholdera i ekonomskih plaćenih ubica.
Pozdrav.
Za Moldvina – Kada je Kina u pitanju, mislim da je reč o „prirodnoj, kineskoj“ krizi. Pre ili kasnije je moralo doći do krize i samo je pitanje koliko će ona biti duboka i koliko će rebalansiranje ekonomije trajati. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu, da li su za ovu kinesku krizu zasluzni samo Kinezi ili je zapad takodje malo pogurao? Da li je ona ‘prirodna’ ako uopste i jedna kriza moze da bude prirodna.
Za Moldvina – Pad kineske berze i usporavanje privrednog rasta su ozbiljni nagoveštaji budućih problema. Država je reagovala vrlo snažno, ali nisam siguran da to može rešiti probleme koji su se gomilali godinama i bili potisniti velikim privrednim rastom. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu, koliko je ozbiljno ovo sto se desava na Kineskoj berzi?
Sta je priroda toga?
Hvala,
За Ивана К. – Немам утисак да се бавите маргиналијама, али мислим да разговарамо о различитим стварима. Када дате спанаћ за јаја, ви нисте у сивој зони. Нико вас не може казнити због тога, јер нико нема основ да вас за то казни. То је натурална размена, али није сива зона. Мислим да је мој стари текст https://nkatic.wordpress.com/2007/07/13/ekonomija-i-kvalitete-zivota-iskrivljene/ много боље место за расправу ове врсте, јер сам се тамо бавио темом која Вас интересује. Хвала на коментару.
Nebojša Katić: Не знам колики део сиве економије отпада на размену спанаћа за јаја, али верујем да тај део није велики.
Мислим да сте погрешили што сте мој пример, а означио сам да је пример речју ,рецимо,’ третирали као тему.
Претпостављам да има добрих основа за то што верујете да није велики.**
Пре но што сам прочитао коментар, листао сам Самјуелсонову Економију и претраживао на гуглу дефиниције економских добара. Мисао ми је била на следећем: Зашто су гестови љубазности изван онога што се рачуна као економска добра? Што сам више читао, то сам постајао озбиљнији, јер више сам разлога налазио да је питање валидно. Љубазност се тражи, љубазност је често ретка, њена ,производња’ зависи од ретких ресурса, и од виталног је значаја за опстанак друштва.
Ако су гестови љубазности и пријатељства економска добра, онда је величина сиве економије још импресивнија него што се претпоставља.
Нити би укључивање ових нематеријалних добара било без преседана (те доказ моје сулудости). То би тек било враћање на културу пре-капиталистичке ренесансне Европе, када су се питања психолошког живота сасвим прожимала са економским питањима.* А зашто је то битно? Ако је друштвена игра постављена тако да губите шта год одабрали, – ето примера с Грчком, Србијом и безброј других примера – најтемељнији, а умногоме и најбољи одговор је да издејствујете промену правила игре. Свака игра почиње у људском уму, и самом променом ваших погледа она се већ променила.
Док ви очигледно имате утисак да се бавим будаластим маргиналијама, ја управо ангажовано размишљам око главних заједничких проблема. И чак и да је све, баш све што сам управо написао погрешно, – моје речи би могле ипак бити добра инспирација некоме другом.
(* David Hawkes, Culture of Usury in Rennaisance England)
** А знамо да је некад био много већи …
За Ивана К. – Не знам колики део сиве економије отпада на размену спанаћа за јаја, али верујем да тај део није велики. С друге стране, велики део сиве економије се односи на рад људи за које нико не уплаћује порезе и доприносе, који раде повремене послове, који су на ивици егзистенције, који живе од данас до сутра, итд.. Хвала на коментару.
Простор сиве економије укључује то када суседи размењују јаја и спанаћ, рецимо … ако се не варам.
Danima Srebrenica. Citam sada RT(russia today i bbc) nigde ne mogu da nadjem nista o tome..
За Ивана К. – Сива економија се обично третира као економска и социјална аберација и као нужно зло. Она се толерише јер се тако смањује социјални притисак, уз додатну повољност да се ради о неорганизованом сегменту друштва и тиме мање опасном. Сегменти сиве економије задовољавају и одређене друштвене потребе на које друштва више воле да зажмуре (проституција, дрога нпр.). Постоје бројне студије о начинима на које се покушава мерити величина сиве економије, али поузданог метода наравно нема. Не видим ништа идилично у простору сиве економије – напротив. За мене је то простор људске беде, патње, мука, социјалне патологије итд.. Одговорна друштва покушавају тај простор да сузе, а неодговорна проблем игноришу.
У Броделовом виђењу капитализма као државне а не спонтане творевине, логично је да он сиву економију третира као некапиталистичку. Хвала на коментару.
Braudel Fernand, Civilisation and Capitalism, „Conclusions“. Познати историчар Бродел завршава своју монументалну студију капитализма, између осталог, следећим речима :
Овај цитирани део ме је нагнао на следеће помисли и питања :
Око процене величине овог сектора, која је свакако деликатна : Да ли, можда, можете дати неки особен коментар, као редовни аналитичар друштвених статистика?
Што се тиче Броделовог термина ‘non -capitalism’ примењеног на сиву економију : колико је Вама лично тај израз прихватљив? Ако би се у јавности увео обичај да се о сивој економији говори као о „не-капитализму,“ какве би сте резервације према томе имали? Да ли би Вам се више свидело, или би сте више замерали?
Када сам пре више година сазнао за чињеницу да је сива економија велики феномен свуда и стално, то ме је фасцинирало. Разлози те фасцинације су били двојаки: Једно, релативна тајновитост овог сектора дозвољава шпекулацију да су међуљудски односи у њему више идилични него што можда јесу (истина може бити да су у њему феудални и робовласнички односи доминантни). Друго, поуздано сазнање да је велики део привреде ван званичних података отвара озбиљну могућност стварања радикално новог погледа на економију и друштво, и то, са своје стране, отвара могућност коју смо већ сматрали изгубљеном – могућност (просветљеног) мењања саме економије.
Сада долазим до мојег питања: Шта је с другим људима, пре свега стручњацима који су идеалистични? Да ли ћуте? Да ли у тишини неко нешто проучава? Да ли је у суштински интерес елита моћи да неформална економија остане опскурна у јавности? …. Људи, – дозволићете малу дигресију – људи, обично, имају поштовање према великим доменима изван граница њихове спознаје (узрок и постанак света; физика тамне материје; дивљина; подсвест; … – све су то начелно респектирани појмови и домени, и играју централну улогу у расправама чак и када је нејасно да ли чињенично уопште постоје). Колико често срећете у литератури да се сива економија третира као респектиран појам, и респектиран део света?
Za Makija – U jednom starom tekstu (https://nkatic.wordpress.com/2009/07/28/srbija-na-putu-ka-eu-%E2%80%93-mladi-dalje-od-srbije-sok-buducnosti/) pominjao sam mogućnost imigracije u Srbiju sa Kosova i iz Azije. To će se pre ili kasnije dogoditi, ali mislim da je tragično da zemlju napuštaju njeni građani, a da na njihovo mesto dolaze ljudi stranih kultura, vera, jezika i običaja.
Kada se krene logikom da su ljudi višak, tada se legitimizuje patološki stav po kome ljudi služe ekonomiji, a ne ekonomija ljudima. Još jednom preporučujem Polanjija za čitanje. Hvala na komentaru.
Nebojsa, vezano za sve sto ste napisali o vaznosti ljudskog kapitala i posledicnog znacaja populacionog rasta za ekonomiju jedne zemlje, imam jednu duzu observaciju i jedno kratko pitanje.
Dobrim delom bi se gubitak zbog emigracija iz Srbije mogao nadoknaditi aktuelnim imigrantima iz Azije, kad bi drzava bila mudra da ih privuce pravom na besplatno/jeftino koriscenje napustenih a ocuvanih kuca, pravom na niske poreze u greis periodu, uveravanjem o znacaju blizine Srbije i EU(u stilu: EU vam je tu, pred nosom, nema zurbe kad ste vec dosli dovde… madjari digli ogradu ali mi nismo…samo ostanite tu i uzgajajte stoku, obradjujte zemlju, razvijajte privatni biznis…evo vam zabadava kurs srpskog jezika za celu porodicu… srpski pasos ima prohodnost u EU kad ga dobijete nakon x godina itd, itd). Mislim, ima tu prostora da se ljudi koji ulaze u Srbiju nagovore da ostanu, pa makar i privremeno, dok se mi ne pokrpimo populaciono i da tako umanje odliv stanovnistva. To stanovnistvo bi moglo da formira vremenom i jacu politicku partiju kao opoziciju aktuelnoj izdajnickoj vlasti i znacajnije povuce ka svom interesu koji bi ekonomski bio mnogo zdraviji od kratkorocnih politickih interesa pojedinih stranaka koje stalno krse sopstveni program. Da samo malu digresiju napravim i navedem da SPS ima program koji forsira drzavni intervencionizam kako ste Vi opisali ali ga nikad nisu sproveli a uvek su nekako na vlasti.
Pitanje uzevsi o obzir predhodnu observaciju bi bilo:kao sto velika kolicina novca moze da smeta nerazvijenoj ekonomiji, da li i veca kolicina ljudskog kapitala moze takodje da smeta i kako bi ste Vi to sprecili? Hvala
http://rt.com/business/254305-russia-china-trade-business/ bye bye 🙂
Za Marka – Ako pogledate moj raniji komentar Bojanu, videćete da banke ne mogu neograničeno kreirati novac i da ti razlozi nisu vezani za visinu stope obaveznih rezervi. Primer koji ste dali u vezi sa obaveznom rezervom je nešto što se provlači kroz klasične udžbenike u vezi sa monetarnom multiplikacijom, sugerirajući da visina stope obaveznih rezervi određuje gornji limit kreditne aktivnosti banaka. U stvarnosti to nije tako. Marko Bojković je podsetio (i mene) da sam se već referisao na jedan odličan tekst za razumevanje procesa kreiranja novca. Ako pogledate njegov komentar, naći ćete i link za tekst koji sam preporučio. Hvala na komentaru.
Dva potpitanja:
Gospodine Katicu, ako smo imali da za 10% rezerve, banke ukupno stvore 1/0.1-1=9 puta vise nepostojeceg novca (ako dobro uradih racun), onda to znaci da ovde mogu da stvaraju skoro neograniceno mnogo novca (nepostojeceg)?
Sta mislite da li bi dobra bitka protiv banaka bila masovno povlacenje depozita (da se pokaze trulost sistema) ili bi i tu gradjani ponovo izvukli deblji kraj?
За Милана -Последице грчке кризе се у Европи већ осећају, и то може бити опасан окидач, будући да су европске економије у континуирано ровитом стању. При томе, грчка криза има и додатни кумулативни ефекат обзиром да је то додатак на украјинску кризу и кризу односа са Русијом.
Мени се чини да је једна димензија грчке кризе остала углавном скривена. Европски центри моћи покушавају на сваки начин да компромитују и униште Сиризу, не бирајући средства и не обазирући се на последице. Отуда су кредитори више диктирали него преговарали, и трудили су се да политика диктата и понижавања Грка буде јасно видљива.
Ако би се са Сиризом направио компромис, ако би се одустало од инсистирања на мерама строге штедње, то би дало крила партијама попут Подемоса нпр. и помогло да се побуна против мера штедње прошири на већи део Европе. Чини се да центри моћи верују да је и (контролисани) хаос грчког изласка из евро зоне бољи од шире европске побуне. У том смислу се на Грчкој вежбају и успостављају будућа правила и за остале чланице евро зоне (и не само евро зоне). Порука је јасна – политика штедње нема алтернативу, без обзира на социјалне последице.
Што се ниских камата тиче, оне би требало да успоравају обрт новца будући да су опортунитетни губици држања новца и спорог обрта ниски.
Хвала на коментару и подршци.
Поштовани господине Катићу,
Да ли би били љубазни да нам прокоментаришете најновија дешавања са Грчком и последице по Европу?
Такође бих вас упитао о вези ниских каматних стопа и утицаја на брзину новца а тиме последично и на економију.
Осврнуо бих се на Ваше већ пар пута поменуто питање о смислу Вашег писања, које ме помало изненађује (да ли је у питању суморна британска клима?). Наравно да Ваше писање има смисла, и у погледу академске расправе са стручњацима, и у погледу едукације људи заинтересованих за економију, и у погледу информисања широких маса. Ваша размишљања су присутна у Србији, и могу да Вас уверим да повремено у мејлу добијем неки Ваш чланак од људи релативно незаинтересованих за економију.
У нашем језику постоји реч позив, или призив, и обе имају мање или више духовну конотацију. Исто је и на латинском, vocatus, (бити позван) од које долази реч вокација. Дакле , позвани сте да радите то што радите.
Моја пуна подршка за Ваш рад и срдачан поздрав.
@ Bojan
Neskromno bih dodao vlastitu krajnju simplifikaciju kreiranja novca:
https://nkatic.wordpress.com/2014/02/14/valutna-kriza-kao-velika-repriza/#comment-5659
Sve ostalo je mistifikacija kojom se zabasuruje izuzetno jednostavna pojava.
Za Marka – Pojam novčane multiplikacije je vezan za teoriju po kojoj centralne banke, emitujući primarni novac, kroz proces novčane multiplikacije povećavaju količinu novčane mase i time stimulišu tražnju. Čini se da je ta teorija doživela empirijski fijasko, ako ne ranije, onda svakako od 2008. godine. Dakle, multiplikacija se ne uklapa dobro u koncept o kome sam pisao. Hvala na komentaru.
Gospodine Katicu,
U odgovoru Bojanu ste objasnili princip kreiranja novca od strane poslovnih banaka. Kako se tu uklapa kreditna multiplikacija?
За инг. Дејана – Нисам читао Варуфакиса, а приказе сам погледао летимично. Учинило ми се да је реч о „лакој“ економско-социолошкој литератури за коју немам времена. То не значи да је Варуфакис лош, већ само да су ми тезе које износи познате, и да су ми блиске. Зато избегавам да „утврђујем познато градиво“, сем ако се не ради о емпиријској студији. Ту је одговор и на Ваше последње питање – када је о економији реч, најрађе читам мало тежу економску литературу, и све ређе читам политекономско „филозофирање“, иако, признајем, и сам доста филозофирам на блогу.
Књиге бирам на бази „укрштених“ рецензија. Када се одређена књига појави у више извора које респектујем, када ме тема интересује, онда књигу стављам на своју листу за читање. То се односи на све области које пратим, не само на економију. Имао сам период када сам углавном читао електронска издања (на читачима), али се сада враћам штампаној књизи. Можда ћу на блогу објавити текст који имам у драфту, а који се управо бави односом електронске и штампане књиге, и мојим искуством с тим у вези. Хвала на коментару.
За господина Катића – Пошто се Варуфакисова књига Talking to my daughter about the economy појавила раније на енглеском језику, а сада код нас и у свету додатно добија на актуелности, интересује ме Ваше мишљење о њој.
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1961451/Varufakisova+knjiga+o+ekonomiji.html
Чак и ако је нисте читали, рачунам на то да сте вероватно погледали одломке из књиге и/или рецензију.
*
Не било ми замерено на знатижељи, али припремио сам малу групу питања. Задовољићу се Вашим веома кратким одговорима.
1) Када бирате књиге које ћете да читате – да ли пресудну улогу имају рецензенти до чијег мишљења држите?
(Цитирам Вас по сећању, када су у питању економске теме, на блогу сте саопштили како радије читате економисте с оне неолибералне стране спектра. Јер, нема смисла читати економисте с којима се углавном поклапате у перцепцији ствари).
2) Исправите ме ако грешим, књиге читате „комбиновано“ – и са „папира“ и преко читача?
3) Колико скромно могу да закључим, Вас највише привлачи економска литература која је (местимично) прожета социолошким (и историјским) цртицама.
Унапред хвала на коментару.
Нека ми г. Бојковић не замери на понављању. У време када сам куцао свој претходни коментар, његов још није био „пуштен у оптицај“.
@ Бојан (27/06/2015 у 13:57)
Г. Катић је у једном давнашњем коментару приложио важну референцу аутора из аналитичког одељења Bank of England:
https://nkatic.wordpress.com/2014/02/14/valutna-kriza-kao-velika-repriza/#comment-5645
Погледајте на тој страни блога коментаре Младена Бањца, Бусоле, Ненада и др, како бисте употпунили слику.
За Бојана – Господин Катић је већ одговорио на ваше питање, али мислим да би можда вредело подсетити се и сјајног текста на којег нам је указао у овом својем ранијем коментару (послатом 16/03/2014 у 10:21):
https://nkatic.wordpress.com/2014/02/14/valutna-kriza-kao-velika-repriza/#comment-5645
За Бојана – Класични уџбеници често сугерирају да креирање новца иде тако што штедиша положи депозит у банку, а банка на бази таквог депозита одобри кредит. У том концепту, банка је само посредник у креирању новца, а не и кључни актер креирања новца.
У стварности, процес је обрнут. Банка одобри кредит и одобрени кредит постаје депозит, јер је банка кредит ставила на рачун свог дужника. У Вашем примеру, свих 1.000 евра ће завршити, у првом кораку, као депозит од 1.000 евра на рачуну клијента дужника. Тако су у билансу банке избалансирани актива и пасива. Из овога не следи да банке могу креирати новац неконтролисано, како им падне на памет и колико желе. Прво, банке морају имати резерве за случај да клијенти повлаче новац, морају водити рачуна коме дају кредите како би им се кредити вратили, морају стално балансирати своје изворе и пласмане, морају имати довољно велике каматне марже како би преживели итд.. Ова тема је техничка, и захтевала би доста простора за елаборацију техничке врсте. Ову тему сам коментарисао на блогу само како бих објаснио да су кључни актери креирања новца пословне, а не централне банке. Велико креирање примарног новца од стране централних банка зато није резултирало и великом кредитном активношћу банака. Хвала на коментару.
@Bojan
Pa, manje vise si sve i rekao.
Click to access kpb_banke.pdf
Click to access nbs_o_nbs.pdf
http://nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/30_4_1/index.html
На овом блогу је било више пута речи о креирању новца од стране банака, а и на нету има доста материјала који објашњавају процес пласирања кредита, стварања новог новца и зараде коју банке при томе остварују.
Моје разумевање процеса иде у овом смеру:
1) банка пласира кредит од 1000€
2) клијент стави на (штедни) рачун 200€ депозита, ако је обавезна резерва 20%
3) на крају процеса банка заради камату Х од кредита, умањену за камату Y на штедни депозит, позајмицу код централне банке и остале трошкове
4) у току враћања кредита банка добија константне приливе које може да користи за пласирање даљих кредита (још зараде), смањивање штедних улога, пеглање обавезне резерве код ЦБ и слично
Да ли је ово поједностављено разумевање процеса исправно?
Моје питање се односи на билансе банака и разлику између депозита и пласираних кредита. Та два броја на неколико докумената које сам погледао крећу се приближно један другом.
Моје интуитивно очекивање је било да ће постојати значајна разлика између износа у корист пласираних кредита, и да би разлика у заради морала бити много већа од простог одузимања каматних стопа на штедњу и кредит. Коначно, та разлика би се требала видети и на исказаној добити, која се на местима која сам видео креће у скромним оквирима.
Може ли ово неко да појасни? Извињавам се на наивном питању и одузимању простора.
Verovatno zadnje moje javljanje.
Znam da ovaj blog nije za teške teme, više je za teorijsko-probibalističko varijacije. `šta bi bilo kad bi bilo´ i sujetno potvrđivanje sopstvenog ega.
Zivot je tragedija i komedija(zavisi od ugla gladanja).
Koko se ceo sistem aktivnih blogera sveo na mene, smatram da ja ne činim tu pozitivnu većinu a da sama Srbija je indiferentna na teške teme koje su podloga teškom životu ogromnog broja građana. Ova postavljena hronika ubija svaku inventivnost.
Što sam toliko vremena ostavio na ovom blogu?
Zato što sam verovao u sangu njegovu, da on može pokrenuti neke stvari sa mrtve tačke.
Nebojša, ti mi onako hrišćanski oprosti na mojoj drskosti izazvanoj naivnom zabludom.
http://www.alo.rs/vesti/hronika/ubija-nas-otudenost/100623
За Ивана Н. – Никада не пишем текстове под псеудонимом, нити сам икада радио на Волстриту. Хвала на информацији.
Господине Катићу
Овакав стил писања и аналитичко-синтетичког структуирања каузалних веза исказа, неодољиво потсећа на Вашу форму текстова.
У основи саме идеје текста има један крупан проблем који је замаскиран спољним гламуром натапаним немоћним покушајем негирања – да се позајмљено мора вратити-.
Рушењем овог принципа, руши се цео поредак поверења зајмопримца и зајмодавца. Овај принцип и да хоће већина не сме се прекршити. Без обзира на жестину нагомиланог противуречја, јер његовим кршењем наступа безличнији став – све је дозвољено-, е овај и овакав став води на пут без повратка у како-тако држање дизгина реду и поретку.
П.С.
Ако Ви немате учешћа у овом тексту она се ја извињавам на превеликом субјективизму.
http://www.standard.rs/ekonomija/31870-%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D0%BC-%D1%82%D0%B5%D0%BA%D1%81%D1%82%D0%B0-%D0%B4-%D0%BF%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%B8%D0%BB%D0%B8-%D1%84%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%B8%D1%98%D1%81%D0%BA%D0%B8-%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BE%D1%80-%D0%BD%D0%B0%D0%B4-%D0%B3%D1%80%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%BC-%D0%B8-%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%87%D0%B8-1
Nepodnošljiva lakoća postojanja
http://www.standard.rs/politika/31822-%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%BE-%D1%81%D0%B5-%D1%83%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BC%D0%BE
За Џеронима – Нисам улазио у детаље у овом тексту. Трговински ланци су имплицитно у делу у коме говорим о храни, или о политици поткопавања домаће привреде, или давања пореских олакшица трговини. Хвала на коментару.
Господине Катићу,
Нисам приметио да се ишта пише о страним трговинским ланцима. Лично мислим да је просто било блесаво упустити их и да битно утичу на домаћу акумулацију и развој предузетништва.
Јако бих волео да се дотакнете те теме.
Obična ljudcka priča, koja prožima većinu ljudi.
Cilj je naći pit koji vodi ka rešenju!
http://www.magacin.org/2015/05/04/ljudovanje-branko-dragas-video/
За Владу – Не знам да ли су наводи господина Комазеца тачни, али претпостављам да своје тврдње господин Комазец не износи напамет, а да су извори које он користи поуздани. Ја нисам сретао податак који је наведен, али то ништа не значи. Хвала на коментару.
Господине Катићу,
хтео бих Вас питати за тачнност податка и коментар на тврдњу професора Комазеца о не плаћању ПДВ-а.
https://www.youtube.com/watch?v=_PL97qMObeY (1:09:58)
Bez obzira dali se neko slagao da Drgašem ili ne, on iznosi jedan mehanizam tokova „novca“ koi ima dosta elemenata „tačnih“ podataka koje on posle u svom poznatom stilu pisanja kombinije i dobija ono što on hoće. Većimom mračnu prognozu. Opasnije je ona druga strana medalje,što mediji plasiraju. Oni umasto da ospore sve ove pretpostavke i objasne narodu da to nije tako, oni plasiraju tako plitka i besmislena saopštenje (povećanje plata i penzija u državnim sektoru) da i najprostiji konziment tog medijskog galimatijasa teško može da proguta bljutavu besmislici: tipa – evo samo što nije krenulo na bolje.
Sugurno je jeno, posledica je totalna apatija društva koje za cilj ima nemogučnost obnove. Kad padnu i poslednji ideali to je siguran znak kolapsa.
Za Nemirnog
Najpre, nisam procitao kompletan tekst koji ste ostavili. Imao sam volju, ali sam je usput izgubio jer je tekst standardno nepristojan i naporan/ponavljajuci. Ali procitao sam dovoljno, i znam ko je Dragas, koji ionako non stop ponavlja iste stvari kao da je politicar koji deklamuje svoj politicki program, i to recnikom Dragana J. Vucicevica, sto je posebno naporno. Nevezano za to da li je ono sto govori tacno, ili nije.
Drugo, svako njegovo obracanje ima ozbiljnu dozu hvalisavosti i samoljublja, sto dodaje novu notu iritantnosti. Da bar pise nesto novo, ne bi mi toliko ni smetao recnik, ali ovako mi je bilo potpuno besmisleno da citam do kraja.
Kako bilo, verujem da nisam ni ulazio u to o cemu on prica kada sam vama odgovarao, niti sam izrazavao divljenje prema kapitalizmu. Moj odgovor se odnosio na nasilnu preraspodelu privatne imovine, i usputni deo koji se odnosio na nesto sto meni lici na utopijske ideje. Sto se preraspodele imovine tice, takve stvari ne mogu da se rade bez objektivnog sudjenja, odnosno krivice, i to je stav koji ja zastupam. Ljudima koji su posteno stekli imovinu, ona ne sme biti oduzimana bilo u celini, bilo u delu, po mom misljenju, jer ja to posmatram u smislu basne o cvrcku i mravu. A sintagmu „neokomunisticka otimacina“ sam upotrebio jer sam razumeo da na umu imate slicne mehanizme i motive kakvi su deklarativno postojali u prosloj verziji otimanja.
Mnogo dalje od toga u komentarisanje komunizma nisam ni zalazio, tako da su vase opaske o mom nasedanju na hladnoratovsku propagandu, slepom pracenju CNNa i slicno, cisto tumaranje u mraku, koje je usput i potpuno promaseno.
Uostalom, nije nista od toga ni vazno. Ja sam napravio gresku kada sam uopste i odgovarao na fikcije za koje nisam ni bio pitan. Katic je za takve ideje i otvorio poseban kutak, i to nije bez razloga. Nego je stvar u tome sto sam stekao naviku da skoro svaki dan kliknem na bookmark za ovaj blog, pa u nedostatku novih unosa, citam komentare u poslednje vreme. I eto, taj vas mi je upao u oci, pa sam odgovorio, i to onda povuce jos dva bespotrebna komentara za stvar koja me uopste ne interesuje, niti mi je bliska, niti mislim da takva diskusija ima ikakve svrhe.
Za Nikolu:
“Neokomunistička otimačina…itd.“
Nisam želeo odmah da se javljam, pošto zaista nemam vremena da objašnjavam opštepoznate stvari nekome ko je poverovao u hladno-ratovsku zapadnu propagandu. Kao da godine i godine najstrašnije propagande i laži međusobno sukobljenih strana nisu dovoljne čoveku da shvati da se sve vrti oko kontrole sveta, same planete, odnosno njenih resursa. Novac ima onoliko veze sa tim, koliko i američka ljudska prava sa bilo kakvom pravdom na ovom svetu.
Novac je samo sredstvo kontrole, sofisticirano sredstvo pomoću kojeg se ostvaruje svetska dominacija i sveopšta pljačka naroda. Novac nije cilj, moć i kontrola su cilj.
Da ne bih dalje trošio reči na pojedinosti koje su poznate i klincu koji voli strategijske video-igre, predlažem Vam sledeći članak:
http://www.dragas.biz/megakatastrofa/
Onda ponovo pročitajte moje komentare.
Pogledajte i epizodu emisije “Revolucija“ na tom istom sajtu, ako već niste. Komunizam je zlo, jašta neg’. Rek’o Amerikanac na CNN-u.
Za Nikolu
komunizam je bio velika istorijska iluzija.
Za tom idejom je krenula dogromna većina siromašnih slojeva društva koje su sanjale, krov nad glavom, tri obroka i redovan posao. Je li to malo za beskućnika posle drugog svetskog rata. Primamljivo moramo priznati. Drugo treba pogledati i drugu stranu istorije XX veka i upitati se kako su se bogatili ratni profiteri i špekulanti do danas. Treće sigurno da niko nema ništa protiv Bil Gejtsa i njegove intelektualne svojine. Problem je u državi. Zašto ne izgradi takve zakonske mehanizme da kontroliše sticanje kapitala. Lep primer je ta Amerika. Kada je Bil Gejts pokušao da svoje aktivnosti u biznisu proširi na polje kompjuterske tehnologije hardvera američki kongres je odmah izglasao zakon protiv monopola, i sprečio ga da objedini IT tehnologiju. Jer bi bio isuviše jak. Gejts je to omah prihvatio bez pobune. Lep primer moći i državne kontrole kapitala.
Pozdrav
Za Ivana
Neokomunisticka otimacina bi bilo ponovno uzimanje imovine ljudima koji po „procenama komisija“ imaju vise nego sto im je neophodno.
Sto se tice nasledjene kuce i baste, ja sam time samo hteo da kazem da moja porodica nije toliko bogata da bi bila na meti, i da nije to razlog zbog kog branim privatnu svojinu. Nemam nikakav licni interes da branim bogatije gradjane, osim toga sto mislim da bi bilo pogresno, a i mnogo manje posteno, nego sto to na prvi pogled izgleda, ponovo ulaziti u to kolo.
Za Nemirnog, Nikolu i Nebojšu,
Nemirni svaka ti čast na otvaranji jedne jezivo iskrene teme koje se sva salonska inteligencija stidi ili je ignoriše. Jednostavno jer ne razume život živi. Ta ista salonska ineligancija je upravo istresak iz Brozovog šinjela.
Postaviti prosto pitanje je ujedno i početak rešavanja najtežih problema, kako spasiti sebe , porodicu,zajednici, narod.
Smatram i tako ću nasloviti tvoje ( i deuge slične doktrine) ideje kao oblik „posmodernistički utopizam“.
Žašto ? Zato što u starti nemate realnu prestavu o ljudskom biću. Čovek je nestišljiv odnosno njemu se ne mogu nametnuti norme tipa, radi koliko možeš uzmi koliko država „pošteno“ propiše tvoja ideja uskraćuje čoveku jedan veoma bitan atribut njegovog bića „motivacioni faktor“.
Gregarni motiv je u fundusu čovekovog bića. To je motiv za sticanje i on u svojoj srži nema granice. Zbog tog motiva je pao i moćni SSSR, najveća imperija u istoriji čovečanstva. E država treba svojim mehanizmom da spreči samo bogaćenje nezakonitim sredstvima. Bogaćenje prodajom droge, oružje, ljudi itd, Inače raprava ie zanimljiva i potsticajna bez obzira što izvesni Nikola „ne zna o čemu se ovde polemiše“.
Nikola, šta podrazumevato pot stavom „komunističko otimačkim idejama“.
Ako vi, Nikola nemate zemlju i kažete da vam je otac nasledio (tamo neku kuću i baštu, vi ste nezainteresovani za to nasledstvo) to govori o totalnoj nebrizi za očevu imaovinu koja je u biti porodična svojina. Ako bi to vaš otac prodao i popio vi bi se segurno njemu grdno zamerili. Tada bi vas i tekako zainteresovalo i nikada miu ne bi oprostili.
Nikola vi se samo pitate a ne dajete svoje viđenje stanja.
Na kraju zaključujem da je Nebojša u svom lucidnom komentaru to najbilje naslutio.
Stvari se kreću, od loših ka gorim.
Pozdrav
За Владу – Несклад између великог раста вредности берзанских индекса и слабог привредног раста је застрашујући. То не може завршити добро. Сви осећају да се спремају нове велике невоље, али шпекулативна логика система наставља да функционише на исти начин. И на берзама је нада јача од разума. Хвала на коментару.
http://www.nspm.rs/komentar-dana/unutrasnja-logika-rata-ili-zasto-zapad-mora-da-proizvodi-konflikte.html
Господине Катићу, да ли је ово поједностављено гледање, односи раста индекса берзи и раст бдп-а, у суштини довољан показатељ где се углавном гомилају паре?
Јасно је да се овде не продају куће да би се купиле луковице лале, него неко овлашћен да добија наштампане паре улаже у лале, али шта ће на крају бити?
Да ли ови се ови балони, претпостављам невиђени у историји, завшавају крахом инвеститора, банака, пореских обвезника или крахом валута? Или…ваљда ће све бити уреду…
Ne znam stvarno o cemu se ovde polemise? Da li je nasa sredina toliko podlozna tim komunisticko-otimackim idejama, da neko i dan danas zagovara reprize u manjem ili vecem obimu. Ja i nemam zemlju, tj. moj otac je nasledio neku kucicu i bastu, ali nista znacajno, i ne bih ni bio ugrozen neokomunistickom otimacinom. Ali poenta je da su se neki ljudi u odredjenom trenutku odrekli rasipnistva, da bi tim novcem kupili vise zemlje nego sto im je neophodno, i tako obezbedili i sebe i potomke. Visak hrane ili bilo cega sto gaje- trampe za nesto trece, ili prodaju za novac koji koriste za SVOJE potrebe. Odrekli su se potrosnje u odredjenom trenutku da bi ulozili u buducnost, odnosno investirali u SVOJE buduce blagostanje. Stanovi/zemlja, nije ni bitno. I sada malo-malo pa ce ovde da se nadje neko pametan ko ce to da otima, bilo njima, bilo njihovim potomcima, jer oni, jelte, imaju dovoljno za prezivljavanje i kada im se deo otme. Krajnje iskrivljeno gledanje na stvari koje prakticno uvek zagovaraju oni koji otimacinom ne bi ni bili osteceni.
A ne moze se ni tek tako pretpostavljati da je neko lopov zato sto ima vise nego sto mu je neophodno. Takve stvari se moraju dokazati, pa makar to i znacilo da ce mnogi lopovi ostati nekaznjeni, zbog nesavrsenosti sudstva.
Uostalom, hajde da prateci te ideje podelimo i celu planetu iznova. Zasto oni nesrecni Afrikanci da se pate dole bez hrane, ajde da dobije Etiopija pola Vojvodine, a mi par pescanih dina ili sta vec oni imaju. Pa da i mi i oni budemo polugladni.
A onda cemo i da se dogovorimo da nam zene ne zvocaju, da nema ratova, da se razvoj lekova ne zauzdava radi maksimizacije profita, i svi cemo tako siti, srecni i zdravi da uzivamo u blagostanju…Ma ajte molim vas, te idealisticko utopijske ideje koje ignorisu ljudsku prirodu dokazano ne funkcionisu. Karte su podeljene, partije su odigrane, i niko nece da se odrekne onoga sto ima.
Ja cak i imam razumevanja za odredjene socijalisticke ideje, i stvarno mislim da je u danasnje vreme greh pustiti nekoga da umre od gladi, smrzne se, ili mu se uskrati pravo na lecenje, ali treba imati granice. Ne moze se zbog toga sistem okretati na glavacke, vracati u praistoriju, otimati tudje, i nanovo izmisljati topla voda. Cak i da prevagnu teoretski razlozi na stranu da bi to bilo ispravno, praksa nas je valjda naucila kako to funkcionise u realnosti korumpiranog aparata, komisija, ljudi naviknutih na razne prevare i zloupotrebe. Sa novcem ili bez, nasao bi se vec neki nacin da se te osobine ispolje u punom sjaju.
Zna se kako treba da funkcionise ozbiljna drzava, tj. ima takvih primera u svetu, i ne mora se sve okretati naglavacke i ici u nove, nepostene eksperimente.
p.s. Procitao sam ovo sto sam do sada napisao, i na trenutak se zapitao zasto uopste pridajem znacaj necemu o cemu prakticno niko ozbiljno i ne razmislja, pa i nema opasnosti od takvih ideja. Ali, na drugi pogled, pitanje da li je bas tako. Ja sam npr. krajnje pesimistican po pitanju stanja i u ovom regionu, i u mnogim regionima sirom sveta. Neke revolucije ce se gotovo sigurno desiti, i ko zna, mozda i nije potpuno nemoguce da negde krene i na tu reprizu, iako su sanse za opstanak tako necega 100x manje nego pre 70 godina.
@Ivan N:
Ne šalim se. Ako ste pažljivo pročitali moj prvi komentar, videćete da se sva dobra, između ostalih i hrana, deli svima. Osnovne potrepštine za život (hrana, odeća, voda, stanovi/kuće) se dele bez određenog uslova, što znači da Vam je zagarantovan život, ma šta god radili na ovom svetu.
Uslov za dobijanje “luksuznijih“ stvari, kao što je kompjuter ili TV, na primer, je da učestvujete na koristan način u zajednici. Drugim rečima, da imate posao, porodicu koju prehranjujete, ili da ste samozaposleni.
Prvo što se pitate je: a otkud državi pravo da prisvoji moju imovinu (zasade,recimo) i deli njene plodove drugima? Gde je tu moja sloboda i pravo da “posedujem“ nešto svoje? Zar ovo nije komunizam? Ne,nije. Vi i dalje možete da posedujete imovinu, ali uslov je da višak koji se stvara prosleđujete onome kome on treba. Sigurno Vam ne treba 15 hektara zemljišta za sopstvene potrebe, ma šta Vi mislili o tome. Ako i obrađujete toliko zemlje, ono što proizvedete je daleko preko neke osnovne potrebe. Cena je ta koja ne postoji, sve ostalo je isto. Cena se zamenjuje potrebom. Šta su tačno Vaše potrebe, utvrdiće nadležni organ koristeći sve relevantne podatke koji su mu na raspolaganju, poput veličine porodice.
Drugi primer: Recimo da imate u kući 4 laptopa, ali takođe i 3 punoletne osobe koje dele tu kući/stan. Da li Vam je taj četvrti laptop zaista potreban? Zar ne bi bilo logičnije da taj laptop dobije porodica koja ga nema? Ovo je samo hipotetički primer da me lakše razumete, ne verujem da svakoj porodici treba baš 4 laptopa, ma koliko članova imala 🙂
Svrha novca celo vreme je bila da pojedincu uskrati neka dobra, umesto da mu ih omogući pristupačnijim. Nestankom novca,stvoriće se uslovi za pravedniju raspodelu, a osnovni uslov da učestvujete u toj raspodeli biće da zajednici vraćate onoliko koliko možete. Ništa više, ništa manje. Radićete ne za platu, nego za određene privilegije u društvu. Tako će se postojeći sistem u kojem ste za vreću beskorisnog papira mogli kupiti nešto mnogo vrednije (na primer čitavu komunikacionu mrežu jedne zemlje) zameniti efikasnijim, pravednijim sistemom.
Nadam se da sam sada bio nešto jasniji.
@Nemirni
Uvaženi, koko to mislite:
„Hrana u mom primeru je besplatna za domaće potrebe“,
Verovatno da je to refleksivna misao na moj trud i moju bašticu, pa svakom država da dodeli bašticu lil na balkonu da gracki živalj gaji feferone, luk, cveklu, rotkvice itd. i tome slično.
Ako nije šala!? Kakv bi to mehanizam ili ekonomska čarolija obezbedila besplatnu hranu.
Biblija navodi drugu Božiju nuždu: “ I u znoju lica svog ješćah hleb nasušni.“ Otprilike navodim
Pozdrav
@Ivan N.
Hrana u mom primeru je besplatna za domaće potrebe, dok se ostalim zemljama trguje u zamenu za druge proizvode. Naravno, ako ima potrebe.
Drugim rečima, nema potrebe da se hrana uvozi uopšte. Da ima, razmenjivali bi druge proizvode kojih ima viška, poput metala, za hranu. “Cena“ metala bi zavisila od spremnosti druge zemlje za trgovinu, kao i od tražnje privrede za metalom.
Problem koji ste naveli je samo jedan od mnogih nedostataka sadašnjeg finansijskog sistema, koji je pun sličnih paradoksa. Drago mi je što sam Vas inspirisao za malo korisnog, plodonosnog rada 🙂
Pozdrav!
@ Nemirni,
Tvoje misaone postavke su izizetno intrigantne.
One prevazilaza ekomomsku skučenost teorije.
Evo par objektivnih primera iz života običnog čoveka.
Razmotrimo problem hrane koji vi navodite a još neko od diskutanata ga pominje.
Hrana i njena vrednost (cena).
Uzeću par primera iz svakodnevne potrošnje koju svaki potrošač može da proveri odlaskom u neki market.
Recimo krompir, luk, meso i td.
Cena uvoznog krompira u maloprodaji je 29.90 din proizvodna cena našeg domaćeg krompora u prošloj sezoni je bila negde oko 25 dinara za kilogram na njivi.
Maloprodajna cena crnog lika uvoznog je je 34,99 din.
Naš proizvođač ga ne može za te para odgajiti.
Tako je i sa mesom, mlekom, pšenicom, i većinom poljoprivrednih proizvoda.
Zašto je to tako?
Prvo EU iz svojih fondova dotira poljoprivredu sa 12% za pospešivanje proizvodnje.
Drugo tehnološki napredak u proizvodnji je pojeftinio cenu jedinice proizvoda.
E sad šta su loše strane ovih činjenica:
Zapadne zemlje imaji hiper produkciju u proizvodnji hrane pa ima godišnje ostane i do 40% viška koje plasiraju zemljama u tranziciji po cenama koje pokrivaju osnovne troškove.
Ti proizvodi su lošijeg kvalitata od domaćih.
I na kraju kad smo ovako osiromašeni ko će da kupi domaći beli luk po ceni od 450 din. niko, već kupuje beli veliki uvozni po ceni od 160 din, a kad ga staviš u začin ili ga probaš onako sirov jedva osetiš aromu belog lika.
Kako se protiv ovoga boriti? Nikako!
Sve dok smo siromašni i kupovna moć nas uslovljava na najeftiniji, najlošiji proizvod.
Ostvari se ono Labusovo:
„Zašto da proizvodimo kada je jeftinije uvoziti“
P.S.
Inspirisan ovom temom, odoh ja da posejem nešto u mojoj baštici.
Domaće a kvalitetno!
Pozdrav
Za Nemirnog – Bojim se da kapitalizam neminovno, zakonito dovodi do deformacija o kojima govorite. S druge strane, pokušalo se i sa socijalizmom, ali nije išlo. Frakcioni finansijski sistem bi se mogao promeniti i unaprediti, špekulativne transakcije velikim delom suzbiti, ali to ne bi bitno promenilo dušu sistema. Ne želim da ovo zvuči patetično, ali zlo nije u novcu, zlo je u ljudima. Hvala na komentaru.
Takvo razmišljanje je retko ali ga ja razumem. Ja još više razumem prirodu i da smo mi deo nje.
Ako posmatramo skupinu gorila videćemo da u toj grupi uvek postoji jedan Alpha. On je taj koji kontroliše sve njih. Mi smo njima najbliži u evolutivnom smislu i ova analogija važi i za ostale životinjske vrste.
Većina u skupini će uvek pratiti i slušati lidera. To je njihov i naš instikt. To smo mi, to je deo nas. Ovako se ponaša najveći deo ljudi. Oni traže uvek lidera. Vi možda želite da narušite ovaj evolutivni poredak.
Lider će uspostaviti svoju dominaciju ili putem novčanog sistema ili putem mača ili u nekom vašem modelu. To je istorija bezbroj puta dokazala i retki su primeri zajednica gde nije tako. Prvo što mi pada na pamet jesu američki Mormoni ili neke jevrejske sekte. Ali i tu postoji hijerarhija.
Lideru nije od značaja napredak, već uvek i samo kontrola. Ona može biti uspostavljena i u potpunoj bedi ako je to uslov.
Za Vladimira Dž:
Da li baš svaki proizvod mora da se razmeni? Zašto ne bi jednostavno razmenjivali proizvode između zemalja,a delili onima kojima proizvodi trebaju u sopstvenoj zemlji? Zar to nije prosto jednostavnije i efikasnije?
Razumem da je ova tema prožvakana više puta dosad. Ali ako znamo da postojanje FIAT novca, ili bilo kakvog novca neminovno vodi do trenutnog stanja, zašto onda ne preispitati temelje vrednosti takvog novca?
Hrana bi prva trebala da se deli, ili uzgaja za sopstvene potrebe. Zatim ostale osnovne potrepštine. Odatle bi mogao da postoji određen uslov za dobijanje drugih pogodnosti. Uslov bi mogao biti volontiranje u proizvodnji određenog dobra, na primer. Motivacija je sadržana u saznanju da svaki član zajednice (države) radi za svoju i dobrobit drugih. Time su mu obezbeđeni uslovi za život, a nepostojanje novca i egzistencijalne ugroženosti bi ga dalje motivisalo. Oslobođeni stresa, ljudi će više vremena posvećivati sebi i bližnjima, stvarajući zdravije društvo. Oni radoznali će se udruživati sa ciljem istraživanja, razvijanja nauke i uopšte kulture jedne nove civilizacije.
Ako zadržimo trenutni sistem, uvek će postojati ogromna prepreka da se čovek otisne sa Zemlje i kolonizuje druge planete, na primer. Ta prepreka je novac, koji anulira svaku želju za napretkom i višim ciljem, i sve podređuje ličnom interesu pojedinca.
Drugim rečima, izašli bi iz začaranog kruga i monotonosti globalnog finansijskog, pljačkaškog sistema.
Prvo što mi je palo na pamet.
Razvoja nema bez razmene dobara. Da bi bilo razmene mora da postoji predmet koji uglavnom svakom treba i koji se lako može razmeniti za neki predmet koji tebi konkretno treba.
Taj predmet koji svakom treba je novac i on može da bude u formi robe ili fiat novca.
Problem je taj što fiat novac štampaju i kontrolišu njegovu količinu privatna lica (ne države). Još veći problem je što ekonomisti ne žele ovako da postave osnovu svih naših problema.
Ako napraviš gotov proizvod onda je smisao i da se on razmeni za neki drugi poizvod. Na kraju tog procesa ćemo uvek doći do novca. Novac će uvek biti motivacija, retke su civilizacije gde nije tako.
Ta tvoja ideja je verovatno mnogo puta pala ljudima na pamet ali je istorija uvek i svuda iznjedrila ovo današnje.
Gospodine Katiću, delite li moje mišljenje da je moguće društveno-ekonomsko uređenje bez savremenog finansijskog sistema, odnosno bez novca kakvog ga poznajemo? Društvo u kojem će, umesto novca, glavna motivacija za napredak biti gotovi proizvodi, odnosno plodovi rada. Nešto poput tehnokratije.
Stičem utisak da je glavni problem moderne ekonomije nedostatak efikasnosti, loša alokacija i traćenje resursa. Naglasak je stavljen na traćenje. Traći se vreme, novac, kao i sam rad na nebitne stvari za sveukupni razvoj ljudske civilizacije. Veliki deo novca ide čak na nazadovanje i primitivizam.
Ovo nije kritika kapitalizma. Kapital nije samo novac, kapital je zemljište, infrastruktura, hrana, ruda i sve ono što je korisno. Ovo što danas imamo je izopačenje kapitalizma, himera u kojoj se sve vredno prodaje za bezvredni papir.
Hteo bih da napišem nešto o jednom takvom sistemu, pa bih zamolio i ostale posetioce, koji sigurno imaju više vremena za razmenu mišljenja od gospodina Katića, da se uključe.
Pozdrav.
@ Александар Б.
Пре готово годину дана Ружа Ћирковић је имала духовита запажања везана за Ваше питање.
„До сада су нам говорили да морамо да прихватимо решења која су европска. Када смо прочитали европска решења, пошто нисмо неписмени, испоставило се да нам нису понуђена. Јуче нам је један доктор наука саопштио да је Србија у таквом стању да нисмо дорасли тим решењима. Једном речју, Србија мора да буде колонија у погледу радно-правних односа.“
(Ружа Ћирковић, економски новинар, о доношењу новог Закона о раду, „Таласање – пусти причу“ Радио Београда 1)
http://www.izjave.net/quote/14255
Занимљиве су тада биле и следеће њене изјаве:
http://www.izjave.net/quote/14254
http://www.izjave.net/quote/14253
За Александра Б. – Надокнаде за регрес, топли оброк, превоз и сл. су „социјалистичка“ давања и западни системи их у правилу не препознају. Базно правило је да вам послодавац не дугује ништа осим плате и да не постоји ни један облик личних примања на који се не плаћа порез. Хвала на коментару.
Господине Катићу, прочитао сам да је у припреми нови закон о раду, по коме ће, наводно, бити укинуто плаћање превоза радницима од стране послодавца. Такође се тражи укидање плаћене паузе за ручак, као и регреса и топлог оброка. Као аргумент се наводи да све наведено не постоји нигде у Европи те да ни код нас послодавци не би требали ово да плаћају. Ово би, ван сваке сумње, веома погоршало ионако тежак положај запослених.
Молим Вас за коментар; да ли је тачно да радници у Европској унији немају оваква права и како је то тамо уређено?
Унапред хвала!
http://www.theblaze.com/stories/2015/04/17/taxes-are-optional-and-there-is-no-military-welcome-to-liberland-europes-brand-new-country/
Neobavezni porezi i BitCoin kao valuta. Da li mi se čini, ili opet neko eksperimentiše nešto na Balkanu? Želeo bih da je ovo šala, ali ne liči mi na nju.
Tužno je šta sve dozvoljavamo, ovde (na Balkan) može doći svako da traži sve što poželi, i niko mu se neće opirati. Čak će i pozdraviti ceo cirkus.
Šta sve ideologija neće uraditi dokonom čoveku? Možda je pametan, vidi da neko malo-malo pa rasparčava Srbiju, što ne bi i on?
Najjače je to što bi priznanje ove države mogao biti uslov Srbiji za pristupanje EU. Onaj ko na to pristane, dotakao je dno. Ali dno dublje i od sadašnjeg.
За Сладимира – Проблем неравномерног развоја и прaжњење великих делова Србије се не може решити пореском политиком. Куповна моћ и потрошња сиромашних локалних заједница је прениска и бојим се да су и приходи од ПДВ тамо врло ниски. Једино решење је развојна политика која у себи има снажну регионалну компоненту. Нажалост, Србија се определила да нема развојну политику и све је препустила тржишту. Тржиште ради и велики број региона пропада. То је логика тржишта за коју су се определиле све владе у последњих 15 година. Узгред, идеја да се државна управа децентрализује је била одлична, али колико видим, и од тога се одустаје. Не знам како Британија распоређује своје пореске приходе, али Британија свакако није добар модел будући да су регионалне разлике огромне и међу највећим у Европи. Хвала на коментару.
Поштовани,г.Катићу
Јасно је да се Србија неравномерно развија,ако се о било каквом развоју Србије уопште може говорити.Ипак,док се разматра изградња „Београда на води“,у ситуацији,када Србија има више стамбених јединица него домаћинстава,остатак Србије,јужно од Бубањ потока,нестаје.Гранични делови на југу и истоку су готово празни,јер нема ни елементарних услова за живот.У једном делу политичког спектра се назиру идеје,да би Србију требало децентрализовати на начин,да би у буџету локалних самоуправа,требало да остане и део прихода од ПДВ-а,а не само део од пореза на доходак грађана,као сада.Имате ли сазнања колико су такве идеје реално оствариве,односно,да ли вам је познато како расподела прихода функционише у јавним финансијама Велике Британије на пример,или неке друге европске земље?
Срдачан поздрав
Za veljkosutic – Svest o tome da centralne banke nemaju ključnu ulogu u procesu kreiranja novca je odavno tu, ali su interesi banaka jači od te svesti. Ako postoji država koja možda može radikalno da promeni svoj monetarni sistem, onda je to Island. Hvala na komentaru.
Poštovani g-ne Katiću,
da li je ovo izvodljivo u danasnjem svetu ili je još jedna lepa zamisao koja je prohujala sa vihorom.
http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=04&dd=03&nav_id=976432
@Инжењер Дејан, кажете Бладимиру,
-Ви свуда видите неку глобалистичку причу, све данашње људе бисте сврстали у два табора – глобалистички и антиглобалистички-
У том делу Владимир има тачан став.
Ја ћу то и историјским примером покушати да документујем.
Појам имаперија од Месопотамије до Русије.
Први познати покушај стварања империје. заначи; један цар, једна влада, један новац, један закон. Има за идеју обједињавана људског рада. Идеја као идеја уреду, док не почне њена примена у живору. Односно наметања религијских, обичајних, животних правила јаче заједнице над слабијом.
Александар Македонски долази до Индијског океана и на неговим обалама упућује сунцу у заласку речи: „Ти на небу Ја на земљи, господари смо.“ У јеванђељу (немам времена за траженње стиха ) имате Христове речеи једини Бог отац није само Јудејски него је он отац свих људи. Ту исту идеју је Платон 360 година пре Христа у својим философским списима тврдио.Значи један Бог отац свих народа. То и Мухамед тврди. Та историјска идеја која никада не умире је била остварена под Александром и трајала је око 260 године. Е, Јевреји су се противили, тврдећи да су само они Божији и они су изабрани народ. Значи владари света. Даље имате пример у новијој историји Наполеона. У двадесетом Веку Хитлера и данас глобализацију. Значи та идеја је једноставно неуништива и апсолутна.
Занимљиво је да је и велики намачки философ Кант био заговорник универзалне државе и он је дао велики допринос својим радовима у јечању Масонске идеје.
Биполарност света је једноставно апсолут, који омогућава кретане и сукобе идеја за и против. Али резултат је увећаванје ентропије саме цивилизације до свог свршетка у колапсу.
Ми мамо велики проблем јер нас и данас дањи боле историјски не залечене ране од косова 1389 до данас.
Али излазак је само један – Повезати се или пропасти.
Ово друго је оно Тарабићево:“ Сви срби под једну шљиву.“
Узмите за пример живот живи ослобођен идеалистичких премиса.
Чињенице:
Ограман број емиграната бежи са Истока ка Западу а не обрнуто.
Огроман број наше младежи одлази на Запад а не на Исток.
Огроман број грађана србије тражи судску заститу пред Стразбуром тужећи своју државу Србију незадовољни пресудама. А имали смо реформу судства и још нам је горе.
Питам вас шта ту није уреду, Народ или Држава?
Ако не решимо те унутрашње несугласице следи одумирање.
Или као некада Јевреји, бићемо расељени са балкана. Остаће нека шумадијска, централно – србијанска заједница до неког новиг историјског обрта кад се Срби из дијаспоре направити Србију као што су то урадили Јевреји после 2000 година. Плашим се да ми немамо ту снагу и веру Јудејаца, а време нам не иде на руку и отприлике следи нам Хезарски сценарио.
Ригидни национализам нам шкоди.
То знам из живота!
П:С:
Видим да ова тема годи коментаторима. Ја поставих једну опцију. Надам се да има и других ставова. Вероватно бољих.
Поздрав
@ Vladimir Dž (25/03/2015 at 20:04)
Не било ми замерено, али Ви свуда видите неку глобалистичку причу. Да се мало нашалим, све данашње људе бисте сврстали у два табора – глобалистички и антиглобалистички.
Краљ Александар је чврсто веровао у интегрално југословенство, у један троимени народ. А да не говорим о његовом комплексу што веће државе (територијално). С друге стране, кнез Павле је био нешто реалнији.
Не бих данашњим (анти)глобалистичким аршинима мерио учинак Карађорђевића.
Knez Pavle nije bio samo puki anglofil, Dinastija Karađorđevići nije radila u interesu Srbije već je sprovodila ideje tadašnjih euro-globalista da se formira prva tvorevina više naroda. Oni su bili jedina porodica sa ovih prostora koja je pripadala „Crnom plemstvu“, kako ih naziva John Colmen u svojoj knjizi Komitet 300 (Narodna knjiga). Njihov zadatak je bio da vode prvu eksperimentalnu tvorevinu više naroda na čijem iskustvu će se stvarati mnogo veće poput Sjedinjene evropske države. Obrise takve zajednice već vidimo.
@ Иван Н.
Историја се једноставно догодила. Да није ишла тим токовима, ко зна како би изгледао данашњи свет са неки другим људима.
Ко може да гарантује да би се Хитлер држао договора, поготово што је Словене мрзео готово као Јевреје?
Моје скромно мишљење је како је кнез Павле, осведочени англофил, тешка срца прихватио потписивање пакта купујући време.
Da li se to istorija ponavlja?
http://www.pravda.rs/2015/03/25/da-je-odrzan-pakt-sa-hitlerom-srbija-bi-danas-bila-razvijena-kao-svajcarska/
Поштовани аутору блога који све више личи на вентил и светло на крају нечега , како се могу економске патриоте укључити и рационалну одбрану националног блага Ево текста са сајта Синдиката Телекома Србија и из Привредног Прегледа
КУДА ВОДИ РАСПРОДАЈА НАЦИОНАЛНИХ РЕСУРСА?
• Зашто држава пре опредељења о продаји није нашла за сходно да консултује остале сувласнике „Телекома“?
• У овом тексту ћу указати да је продаја „Телекома“, потпуна економска бесмислица и да ће њена, вероватна реализација, имати врло непријатне последице
Влада Србије, њени ресорни министри, а посебно премијер Александар Вучић су одлучили да продају „Телеком“, ПКБ и друге пољопривредне комбинате, Комерцијалну банку, РТБ Бор, а до краја мандата и низ других преосталих, за наше услове, солидних предузећа. И они истичу да ће након тога Србија постати права тржишна привреда. Те продаје, боље рећи распродаје, немају економску логику и њихова евентуална реализација ће довести Србију у статус нове колоније. С обзиром на расположиви простор, у овом тексту ћу указати да је продаја „Телекома“, потпуна економска бесмислица и да ће њена, вероватна реализација имати врло непријатне последице. Прво, што пада у очи јесте потпуна, драстична разлика у опредељењима тадашњих лидера опозиционих странака, када се радило о одлуци владе на чијем челу је био Мирко Цветковић да распише тендер за продају Телекома и њихових садашњих изјава у вези с том продајом, али сада, као најважнијих функционери. Наиме, тада су били жестоки противници продаје, а сада су острашћени заговорници продаје тог најпрофитабилнијег предузећа у Србији. Друго, садашњи ресорни министри, па и премијер својим поступцима и изјавама, везаним за продају „Телекома“ исказује комплекс инфериорности или крајње послушности према захтевима Међународног монетарног фонда. Треће, поставља се питање која је логика узети за инвестиционог саветника јединог пријављеног, поготову ако је тачно да је у тој фирми извршни директор за финансијско саветовање бивши министар за финансије у влади З. Ðинђића и потпредседник у влади М. Цветковића Б. Ðелић, који је обећавао „српско привредно чудо“, а по његовом силаску с политичке сцене у Србији је остала пустош, спржена земља и привредно чудовиште. Четврто, ако нема конкуренције за инвестиционог саветника, зашто Влада не би поверила Академији инжењерских наука и Академији економских наука (или Научном друштву економиста Србије) да формирају индисциплинарни тим који би утврдио (не)оправданост продаје тог, поред ЕПС−а, најважнијег предузећа Србије? Пето, зашто држава пре свог опредељења о продаји и расписивања конкурса о инвестиционом саветнику, није нашла за сходно да консултује остале сувласнике „Телекома“ који поседују преко 40 одсто акција тог предузећа? Шесто, зашто Влада и премијер нису нашли за сходно да бар прокоментаришу став Академије инжењерских наука о потпуној неоправданости и недопустивости продаје „Телекома“, на чијем је челу, врло угледни професор, сада декан Електротехничког факултета, бивши ректор Београдског универзитета др Бранко Ковачевић. У бројним својим коментарима о овој продаји премијер и министар за привреду исказују крајњу инфериорност и третирају себе као малолетнике и све препуштају том једином саветнику, и не интересује их да ли су сувласници против продаје? Поставља се питање да ли ће бити озбиљних страних телекомуникационих фирми које ће у таквим условима понудити прихватљиву цену ако такве уопште и има. Неће ли се поновити фарса с неуспелом продајом „Телекома“ аустријском „Телекому“? У неким средствима информисања, па и на вечерњем дневнику РТС Србије истиче се да су економисти за продају „Телекома“ што је само делимично тачно. За продају су екстремни поборници примене идеологије неолиберализма чија је примена, од Аргентине, Чилеа, Мађарске, Хрватске, Бугарске, па и Србије оставила економску пустош. За продају су и економисти који су се, као политички подобне личности, нашли у важним институцијама, па чак и у Савету гувернера НБС и Фискалном савету. Занимљива, али за мене неприхватљива је прича члана Фискалног савета и истовремено уредника часописа МАТ проф. др Владимира Вучковића које гласи: „“Телеком“ на дуже стазе, у следећих неколико година не би могао да издржи конкуренцију. Позивање на примере других држава које у свом власништву имају сличне компаније, а успешне су, код нас не стоји, јер ми упорно доказујемо да нисмо способни да имамо државу као доброг власника“. И као доказ овој тврдњи он истиче „да се „Телекому“ намеће превелики број запослених, као и трошкови који по природи не припадају телекомуникацијама, као и различити пројекти које та компанија не би требало да финансира“ (Привредни преглед, 11. март 2015, стр. 3). Члан Савета гувернера НБС, у својству сарадника Економског института и МАТ−а Стојан Стаменковић сматра да би продаја „Телекома“ „била добра ствар ако је купи компанија као што је „Дојче Телеком“ (Привредни преглед, 11. март 2015, стр.3). Наведене њихове тврдње су због много чега крајње проблематичне. Број запослених у односу на број корисника услуга „Телекома“ је сигурно мањи него у Аустрији или Немачкој. Уз то, цене услуга које пружа „Телеком“, као и плата запослених су знатно ниже него и у развијеним земљама. Верујем да „Телеком“ финансира понешто што није у домену његове делатности, али је највећи део тога улагања, са становишта друштва и земље у целини – корисно и да он то не чини, морала би да то чини држава преко буџета. Поставља се питање како норвешка државна компанија „Теленор“ успешно поседује у матичној земљи, па и у Србији, а то наводно неће моћи домаћи „Телеком“. Одговор је: и „Телеком“ успешно послује, што показује висок профит који, у врло тешким интерним и екстерним условима, он остварује. „Телеком“ остварује двоструко већи приход од „Теленора“, четири пута већи од ВИП−а и СББ−а и убедљиво је најконкурентнија фирма на телекомуникационом тржишту Србије. У интервјуу у фебруарском броју месечника Геополитика, професорка Електротехничког факултета и бивша министарка за телекомуникације др Александра Смиљанић с пуно права постави следеће питање „Уколико Влада не уме да изабере стручни менаџмент и да преко њега успешно управља „Телекомом“, како онда може да управља целом Србијом?“ Ако се држава определила за ангажовање страних менаџера који ће руководити Железаром, зашто то не би, ако се оцени као најбоље решење, било примењено и у случају „Телекома“? И веровање да би било добро решење да се „Телеком“ прода „Дојче Телекому“ је врло проблематично. Врло су неповољна искуства Мађарске и Македоније које су своје телекомуникационе компаније продали немачком „Телекому“. И након тога број запослених је осетно смањен, па је оптерећеност запослених знатно повећана и знатно је већа него у Немачкој. Из једне студије која је урађена пре неколико година види се је број корисника по једном запосленом у немачком „Телекому“ износио 289, у Македонији 800, а у Мађарској чак 806. И , наравно, да се подразумева да су плате запослених у Мађарској и Македонији знатно ниже. И што је важно нагласити јесте чињеница да су цене телекомуникационих услуга, након приватизације, односно куповине немачког „Телекома“ у обе наведене земље знатно повећане. Све у свему, за продају „Телекома“ су они академски економисти који су у власти, на неким државним функцијама, као што су Фискални савет и Савет гувернера НБС и они које је маљ идеологије неолиберализма тако ударио по глави, па још увек не могу трезвено размишљати. Када је била актуелна претходна продаја „Телекома“, био сам један од академских економиста који су у разним средствима информисања, износили аргументе против те продаје, али су се ти наши аргументи арогантно, са ниподаштавањем одбацивали, а један од екстремних неолиберала је (др Борис Беговић), поводом наших писања, у Политици је написао чланак који је гласио „Радованци трче почасни круг“. Или, у емисији „Утисак недеље“ дошли су само заговорници продаје „Телекома“ и водитељка је рекла да су позивани и противници продаје али они нису дошли, што се касније показало да је то била дезинформација, јер ни један од њих није био позван. Због свега наведеног, академски економисти, и поред све већег убеђења да је економски потпуно неоправдано продати једну од преосталих „златних кока“, нити су тражени да изнесу своје мишљење нити виде смисао самоиницијалног писања о тој теми. И поред свега наведеног, сматрам својом професионалном, па и патритоском обавезом (ако то смем да кажем), да изнесем аргументе против продаје „Телекома“. Прво, потпуно се слажем са ставом Академије инжењерске академије да се „Телеком“ ни по коју цену не сме продати, јер ће штете бити знатно веће од врло скромне суме девиза које би се добиле од те продаје. Уз то, писци тог апела су потпуно у праву када истичу да ће, након те евентуалне продаје, број радника у самом „Телекому“ али и у низу фирми које су у његовом власништву и у фирмама које имају статус добављача и подизвођача бити знатно смањен, што показују примери продаје телекомуникационих предузећа у врло великом броју земаља, а међу њима су и Хрватска, Мађарска, Македонија итд. Ту долази до изражаја тзв. економски патриотизам који има за циљ максимизацију профита фирме и њених власника, а на штету домаћег становништва. У том циљу цене телекомуникационих услуга ће бити знатно повећане, а образложене ће бити да нигде у окружењу цене нису тако ниске, али ће се при томе занемаривати чињеница да нигде плате и пензије нису тако ниске. Врло је вероватно да ће се у пословној сарадњи с партнерима из земље порекла купца користити тзв. „трансферне“ цене које се вештачки подижу са циљем да се рачуноводствено профит смањи и да се и тако смањи основица за плаћање пореза. Академија инжењерских наука је такође у праву када изражава сумњу да ће купац „Телекома“ улагати у модернизацију. Зар из врло непријатног искуства са Ју−Ес−стилом није извучена никаква поука. Премијер, а и неки економисти који су плаћени од стране власти, истичу да „Телеком“ треба што пре продати јер „заостаје у развоју“. Поводом тих изјава требало би истаћи следеће: Прво, и пре покушаја прве продаје, острашћени неолиберали из Србије и тадашњи политичари су истицали да „Телеком“ срља у пропаст и да га треба продати по принципу „дај шта даш“. И зато није чудно што је аустријски „Телеком“ понудио тотално неприхватљиву, понижавајућу цену. И сада се понавља иста прича. На пример, у дневнику Првог програма РТС Србије, члан Фискалног савета др Владимир Вучковић поново истиче да се „Телеком“ налази у силазној путањи развоја и да га због тога треба продати. Наравно, да ће једини инвестициони саветник из фирме где је Ðелић извршни директор за финансијско саветовање, о свему томе бити обавештен. У принципу је потпуно бесмислено, па и недопустиво износити такве, потпуно неосноване тврдње. Не верује да постоји неки глуп сељак који ће при продаји своје краве на пијаци истицати да њу продаје због тога што даје све мање млека. У народу се одавно зна да на пијаци „сваки цига, (продавац) хвали свог коња“. Премијер очекује „највећу цену коју је у историји „Телеком“ могао да добије“. И та тврдња је по много чему бесмислена. Прво, зна се да је само аустријски „Телеком“ пре три године за 40 одсто акцијског капитала понудио само 950 милиона евра и обећавао је нека улагања, а да је тадашња влада тражила бар милијарду и 400 милиона евра. Пошто је „Телеком“ у међувремену откупио удео грчког ОТЕа и пошто сада држава има учешће од 58,11 одсто, нормално је да је вредност удела државе у „Телекому“ по том основу осетно повећана. Уз то, поставља се питање да ли ће евентуални будући купац, уз понуђену цену преузети и обавезу да исплати преостали део дуга „Телекома“ по основу откупа дела грчког ОТЕ−а. Ако Србија, као у случају продаје „Сартида“, преузме и тај дуг, продајна цена ће бити де фацто мања за тај износ преосталог дуга. И што је трагикомично, као и у прошлости, добијене паре од евентуалне продаје „златне коке“ биће проглашена „страним директним инвестицијама“, што је заиста крајње неморално. Уз све то, требало би имати у виду да је вредност евра у односу на друге најважније валуте, посебно у односу на долар и швајцарски франак, драстично пала. На пример, у односу на крај марта из 2008. године вредност евра у односу на долар је смањена за преко 50 одсто.
________________________________________
Проф. др Млађен Ковачевић* * Редовни члан Академије економских наука
________________________________________
„Ако нема конкуренције за инвестиционог саветника, зашто Влада не би поверила Академији инжењерских наука и Академији економских наука (или Научном друштву економиста Србије) да формирају индисциплинарни тим који би утврдио (не)оправданост продаје тог, поред ЕПС−а, најважнијег предузећа Србије?“
________________________________________
„И пре покушаја прве продаје, острашћени неолиберали из Србије и тадашњи политичари су истицали да „Телеком“ треба продати по принципу „дај шта даш“. И зато није чудно што је аустријски „Телеком“ понудио понижавајућу цену.“
Obavezno pročitati ovaj tekst o situaciji u Rusiji, autor je ekonomista i ima veze sa blogom g. Katića!
http://thesaker.is/a-forecast-of-the-development-of-the-main-processes-that-will-influence-the-situation-in-russia-in-2015/
g. Katicu, to ste trebali da napisete Ivanu a ne meni; on je nastavio da pise iako sam mu rekla da se iskljucujem i zamolila ga da mi pise privatno.
Za MP- Zamolio bih Vas da dopisivanje sa Ivanom nastavite van bloga.
Postovani Ivane,
Stekla sam utisak da sam se na ovom forumu uglavnom branila. Naravno da je uvreda kada NK kaze da je ono sto ja ovde pisem „rekla-kazala“
NK mi je na lep nacin vise puta rekao da moj nacin pisanja nije za ovaj forum, i ja se tu slazem; Tu je u pravu i to zelim da ispostujem.
Ivane, inzenjeri ovde u SAD su malo citali ono sto ste Vi pisali; Imaju komentare, ja kazem pisite na blog, a Vi znate muski svet iz Srbije, stalno
traze sekretarice..Nemamo vremena imamo vazna posla itd ..
Ovi sa Jelice kad imaju neki posao to je vaznije od najvaznijih poslova, to su projekti i cuda ..niko nema posao samo oni.
Evo ja cu da prenesem. Inzenjeri kazu blogiranje je strasno gubljenje vremena
Moj suprug stalno prigovara da sam izgubila toliko vremena ..nikako da shvati da vrednosti nekog kao ja sa Mediterana itd ..nisu kao nekog sa Jelice.
i pitaju mene zasto ne uvozis ovo ili ono ..Otkacila sam ih, ima ko uvozi i ne zanima me.
Ali mi hocemo maline, keks ..naredjali kojesta. To je gospodo Vas problem; narucite kontejner i tout va bien.
BP Vam porucuje da krene obnova drvne industrije u Ivanjici; ne moze da se to odrzava na toj zanemarljivoj proizvodnji;
Na ono Vase da sam ja ponekad ekstremni nacionalista, ovi ovde su se samo nasmejali.
Onda imaju neku pesmu o Ivanici i djeneralu ..ja sam tu izmedju ocevog nasledja i ovih novokomp. ing. rojalista i drazinovaca.
Nego ovde sam se setila jednog strasno simpaticnog Ivanjincana koji je prodavao odlicni krompir 100 din kilo, to je americka cena, ovde toliko kupujemo Idaho potato kod Italijana piljara; Taj covek prodaje na Kalenicu i
to je najbolji krompir koji sam videla; kupim 2 kg ali nisam stigla da to spremim pa sam razdelila u komsiluku ..tako da ne znam kakav je ukus; BP dodaje Ivanjincani ne treba da brinu; ali moraju zastiti krompir licencom. Ovo je strasno vazno.
Inace mi smo ovde tuzni zbog svega sto se dogadja ali moram da Vas pitam
koje kolo svira Urosevic u ovom klipu, to je druga melodija; Savrseno.
Ucieljica koja ovako moze da zaradi ..10 nastav. plata svaki mesec;
Bravo !!
ona je veoma talentovana; ovde kazemo fidler (neko ko svira na zici (violinskoj))
Tasovac je najbolji u komisijama koje procenjuju umetnicku vrednost. On je zaista zavrsio najbolje skole za kompoziciju i za klavir; i tu je savrsen vidi se u videuu; Sve sto kaze je na mestu ..znaci treba da radi ono sto najbolje radi; politika kulture to je nekako
druga disciplina; second avenue;
(https://www.youtube.com/watch?v=evpXtlsjoSA)
kada me BP pita da li mogu da sviram kao Vladeta Kandic ..ne mogu:
kod njega je to deo njegove licnosti ..meni bolje pristaju gusle ili klavir
eh gde bi nam bio kraj da su politicari u Srbiji deseti deo onoga sto moze Bata Kanda; evo kako se svira iz srca: e tako treba da se vodi i drzava. Nema uspeha ako se ne voli svoj narod; Jer narod zna kada ga politicari vole a kada ne; Narod je uvek mudar i zna svoje.
(https://www.youtube.com/watch?v=McJscIsd8s4)
Nije kako je naređeno nego kako je suđeno:
http://www.srbijadanas.net/heroji-gnjide-i-lazovi/
Tužno, bolno i zabrinjavajuće !
Sve nam je dozvoljeno, ali nije nam sve od koristi.
Gde su granice ljudskog besmisla?
Poštovana MP,
Zašto ste toliko uvređeni.
Vas prvo niko nije diskriminisao na bilo kojoj osnovi?
Drigo izražen je veliki stepen tolerancije ne samo prema vama nego svih međusobno.Evo onaj, grey owl čovek se javljo, javljao i prestao. Pa šta ćemo?
Ako ovako nastavimo, koliko ja vidim može se dasiti da gospodin Nebojša jednostavno ugasi blog i svi budemo na nekom malom gubitki. Mislim da to nije rešenje jer permanentno opada broj disktanata a stvar bi trebale da idu obrnutim smerom. Da što je kriza veća imamo više različitih mišljenja o njenim uzrocima. Tako ja mislim, i ne želim da budem uzročnik gašenja bloga.
Ono oko beograđana je škakljiva tema.
Najstarija kuća u Beogradu je ona u Dušenivij iz 19-og veka a vlasnika je bio nemac.
U Beogradu nema starije porodice koja egzistira u kontinuiteti od jedan ipo vek.
Međutim i to nije bitno.
Zadnji Nemanjić,odnosno direktan potomak Nemanjića je jedna monahinja umrla (kolko me sećanje služi) oko 1867).
Tako da o nekom stpskom gospotstvu je deplasitano i govoriti kada su teritorijalne i klasne, razlike gotovo nestale.
Uzmite primer Pupina seljačko dete iz Idvora.
Mislim na kraju da gospodin Katić nije zaslužio takvu bujucu kritika koje ste mu uputili.
Niam ljut na vas, ali nislim da je diskusija o ličnim obračunima za mene završena. Jer šteti dobrom ukusu.
Pozdrav
Pogledacu sta ste napisal; a odgovorite mi naravno privatno.
Ako neko ulazi u diskusiju onda treba da bude spreman da
se ljudi nece slagati sa njim ili sa njom.
Meni NE pada na pamet da se nekom udvaram. Cemu onda virtuelna diskusija?
da bi se udvarali domacinu bloga? To je naravno glupo.
Ovde cemo jos reci, Srbijica je srozana, upropastena, unazadjena i pokradena
zaslugom svih onih koji su imali uticaja na drzavnu politiku i na ekonomiju
u periodu od 1991- danas; Oni koji su donosili odluke, potpisivali, preuzimali obaveze evo to sto Vi danima i mesecima opisujete kao NEpravdu, to sve je njihov doprinos.
Da li ce se nesto promeniti kada se cita ili komentarisu na ovom blogu? Apsolutno nista. Kome koristi ovaj blog? Pa pojedinim koji veoma lose stoje sa osnovama ekonomije da bi ovde mozda razmenili misljenje sa NK.
Posto je NK tako detaljno mene ocenio i naravno maksimalno omalovazio sta ja pisem, a ja to lepo prosledila u medije da se cita .i da se cita malo i ovde u SAD.
Valjda ce NK da shvat da sa „usreciteljima’ Srbije moze da se razgovara jezikom koji oni razumeju. I anegdotama. Sem toga treba imati malo i seljacke pameti da bi se pisale anegdote. Pitajte nekog od uglednijih urednika sta o tome misle.
KOme koristi ovaj blog? Pa donekle nasim novinarima, ljudima kao sto ste Vi i pojedinim studentima, blog ima svoju vrednost naravno NE zelim da osporavam, ali blog ima i mnogo ogranicenja.
Da li sam uvek u pravu naravno da nisam. Da li imam vremena da poliram ono sto zelim da kazem nemam. Inace ne bih mogla da se javim.
Ovde cu samo da navedem jedan primer zasto ovaj blog ima niz ogranicenja i kako radi i te kako sujeta i muska ljubomora.
Pre nekih 18 meseci komentarisalo se ovde o monetarnoj ekonomiji. Ja i tada i sada mislim da je Shoskic bio najbolji guverner kojeg smo imali u poslednjih 20 godina, i najzgodniji ..sto se mene tice Shoskic moze da bude premijer. Sem toga i njegov otac je imao niz funkcija u vladama;
Zaista NE znam nikog boljeg.
Usledili su komentari koje kakvi, neki polirani i cinicni a neki bas grubi na moj racun naravno. Sve dok je na moj racun moze, to bas nikog ne iritira zar ne Ivane?
Ja nisam imala vremena da idem kroz neke njegove intervjue od ranije ali smo jedna prof. sa EFa (CG linija, uvek ima malo toga, ljudi se nisu bas oslobodili tribalnog nagona) i ja razgovarali o ovom blogu i …
Kada sam prenela moje vidjenje a ona kaze „da li je moguce“ jeste ovi blogisti su takvi.
Vreme je pokazalo koliko je Tabakovic NEsposobna da radi posao koji obavlja i da je Shoskic u okvirima onoga sto je mogao odradio koliko je mogao. Naravno daleko bolje od Tabakovic.
Da li je mogao vise sigurno da jeste; Ali SNS su ga mafijaskim metodama oterali i covek se povukao jer sto da mu dolaze neki da mu prete i maltretiraju ga.
U medjuvremenu dao je intervju koji je odgovorio na pitanja koja su se vrtela i na ovom blogu.
Ivane, isto kao sto je ljubav od Boga ili sam Bog tako je istina.Kada bi bili malo istinitiji, i malo veci seljaci nego sto smo, a brzo smo zaboravili odakle smo dosli ..
Jos i ovo, ko su pravi Beogradjani pa eto da ja poznajem licno na primer porodica Tomic, predratni profesori, zaista divni ujka Mita Lazarevic (rodjak Srbijanke Turajlic) koji je bio u stabu kod djenerala a posle proterali komunisti i ziveo u Parizu ..(.tata zasto niste omogucili coveku da se vrati? patio za domovinom; Kako da se vrati kada je bio u stabu kod Draze ..e te nase pol borbe)
porodice Trifunovic, Lovcevic, divni Sasha Petrovic reziser;
porodica Prokic; Ima mnogo starih Beogradjana i ljudi od casti i imena na nasim Univerzitetima.
Moj pok. drug Dusan Trifunovic koji je otisao mnogo mnogo pre vremena e to su bili neki besprekorni ljudi i Beogradjani. Dushan mi je govorio da su njegovi ziveli u Beogradu najmanje 150 god. da on zna. Vazno e da se zna porodicna istorija ko smo i sta smo.
Njegov deda Dushan Trifunovic je bio ministar vojni kod kralja, i koji je podneo ostavku kralju Aleksandru navodeci jedan od razloga i korupciju, a o kojoj je pisao i Archibald Rajs
E tu moze da se govori samo na note ali NE verujem da bi te ljude iritirao moj stil pisanja Ivane. Ili kako narod kaze a Vi me ispravite i od boljeg ima bolji na megdanu ..a ne da se pobegne ..ili da se dovode kojekakve protuve u Beograd.
Svako od nas blogisti i ostali, odgovara za ono sto radi svaki dan pred ljudima vise manje ali pred Bogom sigurno.
U zdravlje MP
Poštovana MP
pošto se obraćate meni lično. Odgovoriću koliko sam u mogućnosti.
Vaše reči:
„Evo svuda oko nas plodovi njihovog umeca. Srbija na dnu Evrope. Pokradena zemlja.“
Odgovor je smatram na ovom snimku koji u sebi sadrži, vizuelnu, zvučnu, u razumnu projekciju zaključaka, do sada ovakvih mišljenja na državnim frekvencijama nije bilo.
Vredi pogledati:
PS.
Poštovana MP smatram da bi daljnom komunikacijom preko ovog bloga iritirali domaćina i učesnike što mi nije namera. Zato Vas prijateljski pozdravljam i molim vas da tu činjenicu uvažite.
Pozdrav
@ Ivan
Sta cete Ivane, na ovom portalu kao sto NIGDE u Srbiji u akademskim diskusijama NEMA ravnopravnosti za zene.
Zene se u Srbiji svrstavaju uz krevet i uz sporet i to je jedina istina koja je tako poznata mnogima u da kazemo ucenom svetu. Kada pocne da se govori
o muskarcima sa Balkana psiholozi u SAD samo kolutaju ocima.
Ma i ja kolutam ocima;
To je ako nekoga zanima sta znaci biti Balkanoid. Ovde na ovom forumu sam se najvise branila, a citatelji sto perfidno a sto otvoreno napadali jer ne mogu da podnesu da neko drugacije misli.
MOj otac je bio u ratu, u vojnoj sluzbi i DB kod Leke, ali ja sam mnogo strozija i ako treba opasnija od mog oca. I na oruzje ako treba a pogotovu kad cujem imena Bler i Davenport ..ovo kazem odgovorno i ozbiljno; Nemoj da me sretne neko od te dvojice u ulici a njihova ambasada je u istoj ulici;
Ovo je poznato nije tajna; ali svi takodje znaju da sam ja veoma pravicna osoba i da je obraz i moral iznad svega; To sve manjka u Srbiji.
Ne pijem caj u pet, ne prodajem maglu i ne vodim fine konverzacije;
Ja sam u SAD, a za te fine Engleze mi smo seljaci, kolonije i dan danas; Meni je to kompliment. Mnogi od nas ovde duboko zalimo ljude koji zive u Engleskoj, a tu ubrajamo i naseg Princa i on zna nas stav. NJKV se samo nasmesi, on je jedan divan i miran covek ..ali zna se ko su zaverenici ..uvek mora da budu i takvi u prici. Mi VKV NE idemo nikad u Englesku, tamo nogom necemo krociti, da im ostavimo jedan zuti peni ..ma nema da se desi.
A on covek se samo smeska jer to je to; Bolje da se on srece sa njima nego mi koji smo strasno ljuti i kako Vi kazete ekstremni.
Jer gde je sada Srbija sa svim tim velikim ekonomistima i pametnjakovicima?
Koji su na note?
Evo svuda oko nas plodovi njihovog umeca. Srbija na dnu Evrope. Pokradena zemlja ..
Sinoc im pao helikopter, salju helikopter 20 god star ..nemaju za odrzavanje;
I onda mediji da Bog oprosti, fascinirani smrcu ..a nama se utroba prevrcel;
Za ovo ceo vojni vrh odmah podnosi ostavku jer to je sedam zivota!!! a ne komisije i istraga ..
sto nisu istrazili Snezanu, i manekene koji su nam rasturili vojsku; Snezana filolog posto je odradila posao dobila neki levi referat u EPu a novinari samo ima da cute. Ma tuga od zemlje. Sve na note ..U zdravlje. MP
Za Zdravka – Pratim zbivanja u vezi sa Linux-om, znam da projekat jača i da je Linux izuzetno jak kada su npr. serveri u pitanju. I dalje mislim da je desktop velika slabost Linuxa iako je operativni sistem, uprkos manjim slabostima, odličan. MS dominira jer je MS Office i dalje mnogo bolji od LibreOffice-a. Iako je za 80-90% korisnika LibreOffice više nego dovoljan, za zahtevnije korisnike LibreOffice je slab. Isto važi i za korisnike kojima je grafička obrada važna. Moram da priznam da za ozbiljnije analize i dalje moram da se vraćam na Excel, jer mi je tako lakše i brže. Mislim da bi države morale pomoći razvoj Linux-a i to bi pomoglo razvoju mladih softveraša upravo iz razloga koji ste naveli u komentaru. Hvala na komentaru.
@Nebojsa Katic
Posto ste veliki ljubitelj Linux-a, mozda ce Vas interesovati da znate neka sveze detalje o celom projektu.Ukratko, kopmanije se sve vise ukljucuju u razvoj kernela. Linux je i dalje otvoren, ali kompanije anagazuju ljude koje placaju da rade na samom kernelu. Interesantno je da je na vrhu liste „Intel“, kompanija koja je sa Microsoftom cinila (i jos uvek cini) „Wintel“ carstvo u PC svetu.
Linux vlada svetom trenutno, izuzimajuci PC svet. Nalazi se bukvalno u svemu sto ima neki procesor, od telefona, satova, automobila, kucnih aparata. Veliki uspeh za nesto sto je pocelo jako skromno. Takodje, kontrola kvaliteta u celokupnom projektu je fascinantna. Kada neki softver inzenjer napise u svom CV-u da je doprineo razvoju Linux kernela i da su njegovi „patch-evi“ (koristim zargon u nedostatku vremena da nadjem bolju rec) deo zvanicnog „build-a“ (opet zargon), zaposlice ga 90% kompanija. Mnogo fascinantnih stvari oko celog projekta, cak i za ljude koji se na bave razvojem softvera.
Celokupan izvestaj mozete pronaci na strani ispod
http://www.linuxfoundation.org/news-media/announcements/2015/02/linux-foundation-releases-linux-development-report
Уважена МП
искрно ми је жао што одустајете у дискусијама.
Ја сам за родну равноправност, а Ви сте једна од госпођа која је дискутвала некд симатично,некад мало екстремно (по мени) такви смо сви ми. Свету се не може угодити.
Хвала Вам на указаном поверењу, уколиком будем имао потребе или нешто да Вам саопштим радо ћу се јавити.
Поздрав
@ Ivan; ja se sigurno vise necu vracati na ovaj portal pa ako imate nesto pisite mi na email koji imate;
Beograd na vodi: http://www.blic.rs/Strip/2125/Marko-Somborac
Usuđujem se naslutiti.
Kvadrat najjeftinijeg stana 2000€ najskupli 5000€. Prognoze trgovaca tipuju na 3500€.
Međutim cena će se određivati po dinamici zahteva, odnosno potražnje.
Druga zagonetka je da u Beogradu ima, neki kažu, kako javno tako tajno oko 180000 objekata nazovi stanova u disfunkciji i samim tim potencijalne prodaje.
Migracija iz provincije u Beograd je mahom okončana, barem u obimu nekadašnje migracije. Sada se obično ide ka zapadu.
Nemam nameru da miniran ideje ali istina je tu negde.
Uvek me je „ekonomija“ nervirala zato što je njena stvarnost izmicala zdravom razumu, barem nama naivnima.
Gosp Katić – Ko se iole malo razume u ekonomiju i ima dobre namere prema svojoj zemlji shvatiće da ste puno toga rekli u odgovoru.
Tako nisu ni španci znali odakle dolaze pare. Iz ove distance se zna da je veći deo novca odašla sa strane i da posle svega narod nije zadovoljan zbog toga balona.
Za Vladimira Dž. – Ne razumem koncept „Beograda na vodi“, ne znam kako će to biti finansirano i ne znam odakle će doći tražnja za tako skup projekt na već prezasićenom tržištu (https://nkatic.wordpress.com/2011/12/27/mrtvi-kapital/). Još više zbunjuje najavljeni početak prodaje stanova u jednom objektu. Nadam se da su sve moje nedoumice samo posledica neinformisanosti. Hvala na komentaru.
@ Ivan i ostali blogisti
Kako izgleda tipicni Srbin uz crtu NJujorka;
Pre nekih 17 god. snimljen je film „As good as it gets“ ..ne znam kako su preveli kod nas:
Jack Nickolson glumi jednog tipcnog Njujorcanina koji veoma lici na neke Srbe, slicnost je skroz slucajna ali NEverovatna; taj film treba dobro pogledati i malo se zamisliti.
Njuorcani su pomalo ekscentricni ali su veliki ljubitelji zivotinja cak i kada kazu
„:pasce nije za kucu tj stan“ oni posle zavole „pasche“ ..ali sa zenama su toliko NEspretni da zene beze od njih glavom bez obzira; Sta cete ..sa zenama treba umeti;
Evo kako to izgleda
(https://www.youtube.com/watch?v=1JMv-E9vt48)
(https://www.youtube.com/watch?v=GxzWwrSSQb0)
(https://www.youtube.com/watch?v=kFGb_l04Dso)
a ovo je muzicka numera za zbirku zvuci rodnog kraja i za la fin de la semaine
(https://www.youtube.com/watch?v=PVlaP6hIWH0):
@Gosp Katić – Beograd na vodi. Verovatno bi se složili da to nije investicija koja ja sada potrebna Srbiji na nekoj listi prioriteta.
Da li mislite da je to slično onome što se desilo u Španiji? Ima li mogućnosti da Srbija pretrpi štetu zbog ove gradnje, gledajući na neki duži rok? Da li ćemo imati gomilu praznih stanova i poslovnog prostora?
Za sve one koji nisu dovoljno upoznati sa španskim balonom nekretnina, pogledajte ovaj dokumentarac u kome se spominje ova tema.
Ivane, Vi i ja se bolje razumemo nego ja i NK. Meni naravno NE pada na pamet da se udvaram NK. Vi znate da mi seljaci to NE radimo.
Kada se gradjanskoj Srbiji NE svidja sta imam da kazem oni me zovu Cobanica iz NDHazije a ovi na liniji radikala me zovu CG sa Terazija ..ja se uopste NE ljutim Cobanica je kompliment jer nije lako cuvati ovce u planini.
Moj otac je cuvao ovce kada je bio mali i o tome mi je cesto pricao; U seoskim zadrugama nekad svi su imali zaduzenja. Pa od cega je zivela Kraljevina JU nego od seljaka? a ko je branio zemlju? Polirani? NE ..
Ne moze na pr. Vladeta Jerotic da uzme pusku i da ide u rat, mislim moze ali steta je da takav covek strada. Zna se ko su seljaci, ko je vojska a ko je policija.
E ali Vama od skora dodje el conquistador i ? dodu vam ciajashi koje sam ja sretala na ulici, idu mojom ulicom, skrenu desno i pravo u zgradu vlade Nemanjina 22
uz put pricaju ti mladi samo sto su izasli sa studija da kada treba na engleskom je razgovor:
“ podmetnes bombu pod auto i onda zovnes media i “ bla bla ..
E g. Ivane takav se razgovor vodi u ulici u kojoj sam rodjena u sred Beograda na engleskom. Ja kazem „gospodo kakav se to razgovor vodi u mojoj ulici“
Oni se zbunili i pozurili u Nemanjinu 22, kao ja u zgradu gde stanujem ceo zivot,
a vidim iza njih diskretno ide jedan pratilac koji „nije odavde“ ..on je samo pratnja ove dvojice ..
A ja se mislim zasta su se borili moji preci i moji roditelji sluzili ceo zivot drzavu, i nista nisu trazili za sebe.
Bez vojske i policije i bez nacionalne svesti nema drzave; O tome prica Lazanski i nije rekla kazala; TO je TIto razumeo i zato je imao sta je imao.
Znam da se NE svidja Srbima, ne svidja se rojalistima, ali Tito je znao taj koncept, valjda su ga naucili u Kominterni; Mi to vise nemamo.
Sada cast te takve Srbije moze da brani samo jedan covek u mojim ocima, Vas zemljak tu iz Cacka.
Ja ovde nisam nista ruzno rekla ni za jednu javnu licnost; XXXXXXXXXXX je javna licnost samo u tom obimu sto ga treba privezati za stub srama na Terazijama.
Put u EU je put u neizvesnost.
Ima li drugih puteva?
Poštovana MP
ne žalim da budem ničiji drveni advokat, ali želim da budem posrenik u nesporazumu izneđi Vas i Nebojše. Ovo je njegov blog uljudan,zanimljiv i prilično pragmatičan, kad ima komentara. Primećijem da koliko god Nebojša držao liniju njegove struke i iskustva toliko dozvoljava i otstupanja od same suštine, ali ponovo u granicama aktuelnih zbivanja kako u svetu tako i u Srbiji. Koliko će blog bti kvalitatan to u najvećoj meri zavisi i od nas učesnika.
Lično smatram da sam često odstupao od teme ali sam se iskreno trudio da ostanem u granicama aktuelnih i razumnih zaključivanja.
Ja sam sa Vama imao par malih iskričavih neslaganja ali ne toliko da odustanem od diskusije.
Mislim da je gospodin Katić u pravu, kad kaže da baš direktni napadi na javne ličnosti bez argimenata srozavaju i komentatora i samog domaćina koji ne blokira komentar.
Tako da se ja zalažem da ostanete na blogu ali da korigujete komentare po Katićevim uputstvima, i onako broj komentara opada.
Oprostide MP na digrasiji
Srdačan pozdrav
@ NK
Ni jedan moj komentar nije na nivou rekla kazala ovo je gospodine NK ogromna uvreda od Vas meni.
Znate gospodine Katicu jedan Vas veliki propust je sto NE mozete da mislite dalje od vase intelekt zone.
to je Vase veliko ogranicenje.
Ostavljam Vas da uzivate na Vasem blogu sa Vasim istomisljenicima.
Zivite u tom Vasem svetu bas Vam je lepo. Samo ne znam za koga onda uospte pisete? Kome se obracate, samo onima koji misle kao Vi? akademski nema sta.
NE pada mi na pamet da gubim vise vreme citajuci ili bilo sta govoreci dalje.
Ovo je ujedno i moj poslednji komentar. Dalje bi bilo samo gubljenje vremena.
@ Ivan, zao mi je sto ste tako na kraj srca. Da vidimo sta kaze Njegos
zar je sada nesto drugacije g. Ivane, nego sto je bilo kada su se istrazivale
poturice?
Ne znam kako moze tako da covek misli, etf da bude tako ; Za 6K godina civilizacije da znamo, problemi su uvek isti.
Ono sto nema opravdanja je da smo u 21 veku, da resursa ima, da znanja ima, da ima svega u izobilju. Prema tome u ovoj nasoj Srbijici tj Maloj Svajcariji nije dobro razmisljati tako sto ste napisali ..uvek su bili fariseji zar ne, carinici, lopovi? Da li se nesto promenilo od Judeje do danas?
„Treba služit česti i imenu.
neka bude borba neprestana,
neka bude što biti ne može –
nek ad proždre, pokosi satana!
Na groblju će iznići cvijeće
za daleko neko pokoljenje.“ (Vladka Danilo)
Za MP – Na blogu pokušavam da se bavim fenomenima, da ih analiziram i da koliko umem, budem konstruktivan. Ponosan sam na čitaoce bloga koji su razumeli moje namere i pomogli da ovaj kutak na Internetu bude veoma pristojno mesto, gotovo bez ikakvog mog napora.
Vaši prilozi su prečesto okrenuti veoma oštroj i gruboj kritici ljudi, argumentacija koju nudite je impresionistička i anegdotalna i ne uklapa se u atmosferu na blogu. Pri tome, Vaši prilozi nemaju mnogo veze sa onim o čemu ja pišem i mislim da postoji ogroman broj foruma gde bi se Vaše pisanje bolje uklopilo.
Mislim da je mnogo bolje da napravite svoj blog, kako sam Vam i ranije sugerirao. U svakom slučaju, više neću puštati komentare u kojima se kritikuju pojedinci, a da se to radi na bazi ličnih impresija i/ili informacija rekla-kazala. Hvala na komentaru.
Uvažena MP,
otprilike da su se teme iscrple, energija blogera splasla a mi ušli u dekohrentnu diskusionu paradigmatičnu zavrzlamu.
Viđenje stvarnosti
Stotine hiljada onih koji nisu imali sreće da se rode kao privilegovani niti imaju morala koji je potreban za udoban život na donatorskim jaslama, su žrtve teških vremena. Bez ideja, bez saosećaja, bez dobročinstva, bez svih onih hrišćanskih vrlina koje su držale ovaj narod čitav jedan milenijum, su posledice ljudske gordosti i predrasuda jakih, nadmenih koji su na prvo mesto stavili volju za moć, a koja i njih vuče u živo blato. Toliko neodgovornosti i samoživotnosti u javnom delovanju pokazuje totalnu otsutnost na osvrt prema marginalnim i socijalno ugroženim građanima koji tako napušteni posežu za suicidnim rešenjima svojih životnih problema. U društvu gde je nasilana smrt rešenje sopstvenih egzistencijalnih problema. U vremenu gde je samoskončavanje za biće rešenje životnih problema je jasan put nestanka zajednice.
Jesu teške misli ali su ipak misli koje slabi ne vole da čuju.
Pozdrav
@ Ivan ..i za kraj sedmice (pour la fin de la semaine)
Moji heroji (znate da zene uvek moraju da imaju neke heroje, to je vrlo inspirativno za slabiji pol ..uvek bilo)
Znaci moji heroji su Tzipras i Varoufakis (na mnogaja ljeta) i naravno Grcka kao sto je uvek divno setiti se Odiseja (Odysseus)
a ja se ovih godina od 1992e ponekad osecam kao R. De Niro u filmu Misija (Mission) nesto mi to pade na pamet ovih dana …
iz 1986, dobio nagradu u Kanu; Kad neki film dobije nagradu u Kanu to znaci za nas Evropljane mnogo vise nego OScar.
A ovih dana mislim i na Davenporta a on se pojavljuje i u ovom filmu a i u
mnogim drugim. Davenportu dajem i novo ime El Conquistador
(https://www.youtube.com/watch?v=RG9l2Ik67Gw)
a ovo je kako se jezik muzike svuda razume; ne kazem slucajno
da preko muzike Bog sa ljudima razgovara.
(https://www.youtube.com/watch?v=lAoT2ktM2H0)
====================
a ovo ovde je cirilicno budjenje …ko kaze da su Srblji lenji treba samo poslati ovaj video.
Recimo Merkel ..eh sto nisam blize, ja bih svako jutro zvala u Kabinet
Gutten tag ..danas imamo bas ovo za Vas ..
svaki dan pozdrav od lenjih Srbalja ..evo na primer ovo:
au ala smo lenji …
(https://www.youtube.com/watch?v=av0SXqSu5Zo)
i na kraju bravo za Island. Mudro od severnog naroda.
g. NK, poslala sam odgovor na pitanja i komentare Vasih citalaca koji se ticu mene. Da li ste dobili?
za posetioce bloga, kada nesto napisem cvrsto stojim iza toga; G. NK kao i novinari Politike a i neki urednici koji znaju o cemu govorim su imali uvid u detaljniji email po pitanu Rodica i utaje poreza.
Navela sam primer Raje Rodica jer mi je problematika poznata. Tu nema niceg tabloidnog; g Katic ima detaljni mail a mogu da ga uputim na dalje izvore koji ce potvrditi tacnost onoga sto sam iznela.
Znate sta nije nivo g. Nemirni; Nije nivo kada poslodavci NE placaju zaposlene, kada se prima kick back ispod stola, kada se utaji porez, kada registrujete firme van zemlje i isisavate kapital e to vam je cist kriminal. To mora javno da se kaze, ne svidja Vam se sta imam da kazem;
Steta zaista sto se Vama ne svidja, ako mozete da
osporite, naravno samo izvolite, imate neki kontra argument? Ocekujem odgovor.
Sta sam ja „videla“ u SAD.
Pa poslovno sam obisla vise zemalja zap. Evrope, zivela u Francuskoj i SAD, znam ljude koji su vazni privatni preduzetnici, znam bankare, menadzere ..politicare u Francuskoj i u SAD;
A sta mogu da im kazem kada je Srbijica u pitanju, pa uglavnom me sramota na sta lici Srbija danas.
Mogu ekonomisti da urade studiju o privatnicima, koliko je zaposleno u priv. sektoru i koliko ih je prijavljeno da zaradjuju minimalce?
Koliko ima ljudi koji su eksploatisani, koji su mizerno placeni u priv. sektoru? koji ne primaju plate? Sto mislite zasto svi beze iz privatnog sektora?
Da li neko zna? Da ne bude da samo omalovazavate ono sto ja imam da kazem gospodo.
Rodic je mnogima ostao duzan zarade, oni su dobiili presude a nisu mogli da naplate. Sta je to? ako moze neko da mi objasni bicu zahvalna.
Sto se tice toga sta sam videla g. VDZ;
Ja zaradila za 16 god rada u SAD sasvim dovoljno da idem u skromnu penziju ..radila za najbolje firme, imam odlicne reference ..da li treba dalje?
Srbijici pomogla dosta..pa mogu da dodjem svuda uzdignute glave.
E sada sam vec mnogo umorna od onih koji mi mere svaku rec, a nemaju ni jedan kontra argumenat. Nije muski naravno. ali Balkanski verovatno jeste.
Kad imas nesto da kazes kao covek kazi ,ako nemas bolje cuti.
Eto Srbijica moze ovih dana da gleda a tako i svet skandalozne izjave premijera ili da gledamo uz kompletno zgrazavanje u NY gdje Mihailovic koja eto nije mogla da se dodvori H. Clinton Odvratno naravno. Cak je ZM pozvala HC da poseti Srbiju, samo NE znam u cije ime. Zalosno ko sve ima vlast u Srbiji. Tuga jedna.
A moje novo ime za g. Davenporta je El Conquistador.
(https://www.youtube.com/watch?v=RG9l2Ik67Gw)
a ovo je kako se jezik muzike svuda razume; ne kazem slucajno
da preko muzike Bog sa ljudima razgovara.
(https://www.youtube.com/watch?v=lAoT2ktM2H0)
i na kraju posto kazu da su Srblji lenji (ovo je iz moje dnevne email poste)
da sam blize ja bih zvala frau Merkel svaki dan sa prigodnom muz. numerom za Guten tag ..pozdrav iz lenje Srbijice
au sto smo lenji ..
(https://www.youtube.com/watch?v=av0SXqSu5Zo)
i na kraju cestitke sto je Island povukao svoju kandidaturu za EU; Mudar potez, na mnogaja ljeta. Ko jos voli da sebe vidi u kozi jedne Grcke. Eto primera kako se porobljava dugovima, kreditima i mitom. Grcka je primer, ali znam CIpras i Vroufakis ce popraviti stvari. Jos samo da mi nadjemo neke takve dobre ljude za kod kuce.
@draganp
Vredi pročitati
Ne samo ptočitati nego duboko analizirati.
Postulat:
„Organizacije koje obezbeđuju usluge za čitav sistem socijalne zaštite bi se opirale tome, jer to u suštini ukida sva njihova radna mesta“,
Dokaz:
I mi radimo ozbiljna istraživanja.
Doduše daleko suptilnije, ozbiljnije i nadsve spekulativnije.
Tema je ispitivanje otpornisti sirotinjskog trpila.
Jedna nova metoda, naš patent, a univaerzalnog je karaktera naročito na Balkanu.
Region Srbija.
Današnji Blic na naslovnoj strani objavio je delove te studije.
Naslovnica je zanimljiva, članak tipskog karaktera.
Evo naslova današnjeg Blica:
Uživancija: Funkcioneri SNS imaju bonus.
Primali 320.000 plate a ne rade ništa ( De Luxe, socijala, moje činjenično žapaženje).
Predsednik RIK Dejan Đurđević i članovi Nataša Đukić, Srđan Smiljanić i Jana Ljubičić dali ostavka pre osam maseci, ali i dalje dobijaju po 40.000
Ceo članak strana 4
P.S.
Niko nema što Srbin imade!
Vredi pročitati: http://www.vice.com/rs/read/grad-u-kome-svi-dobijaju-pare-za-dabe
Za Nemirnog – U pravu ste. Moraću povremeno da cenzurišem neke od komentara. Hvala na komentaru.
Hajde da osvezim forum sa jednim pitanjem.
Interesuje me progresivnost/regresivnost poreza na dohodak gradjana u Srbiji.
Dakle, po onoj formuli sa mesecni obracun, imamo neoporezovani deo, pa porez na zaradu, pa doprinosi iz plate radnika i doprinosi na teret poslodavca (10%+20%+18%) i dobija se mesecna neto plata.
Ali sta je sa godisnjim porezom iz clanova 87,88 i 89 Zakona o porezu na dohodak gradjana. Kada se to obracunava i uplacuje u poreski upravu? Da li se zajedno sa tim godisnjim obracunom dolazi do toga da je poreska stopa (efektivna) u stvari progresivna?
Gospodine Katiću, razumem Vašu odluku da omogućite posetiocima bloga prostor za rasprave koje se ne tiču Vaših tema.
Ali ste možda, u želji da otklonite jedan problem, stvorili drugi. Forum može vrlo lako da postane mesto na kojem svako može da postavi svašta. To, pored zasićenja bloga ponekad suvislim komentarima (ignorišuću vaše mnogo bitnije tekstove), može Vas da uvede u neprijatnu situaciju. Iako je mnogima koji posećuju ovaj blog uzurpirati otvorenost foruma objavljujući “spam“ komentare, čija je jedina uloga da Vaš blog pretvore u nešto što mu nije namena. Priče mogu biti istinite, ne kažem da nisu. Ali ponekad lično imam utisak da neko namerno, iz raznih prikrivenih namera, zloupotrebljava prostor na blogu umesto da se fokusira na tekstove.
Blog jeste na neki način javni prostor, ali granice moraju da postoje. Izvinjavam se posetiocima ako sam nekoga uvredio, to mi nije bila namera. Na kraju krajeva, na gospodinu Katiću je da organizuje svoj blog kako on želi.
Pozdrav.
Poštovani.
Nebojša je u pravu.
Ovako otvoreni forumi dozvoljavaju sve što ne krši zakon.
E sad je pitanje, dali se krši zakon o kleveti, zakon o javnom i objektivnom informisnji i niz drugih pravila naročito u moralnoj sferi.
Moramo imti neke načelne kočnice u kleveti, ona je na kraju neljudska.
Poštovana MP vama u komentarima je svaki problem trivijalne prirode.
Ja se uvak trudim da dam praktičan primer iz života jer je on najbliži istini kojoj smatram svi težimo.
Evo odgovora na vašu izuzetno površnju i neodmerenu tvrdnju srpskuh prezudzetnika, shvatio sam da se radi o maloj privredi i nihovim gazdama.
Ja ću uzeti još drastičniji primer seljaka.
Uzimam primer jednog seljaka malinara, ima 20 ari pod zasadom, Seljak ima kuću napravljenu 1954te kultivator, šumu, njive. stoku,zdravu porodicu i pamet.Jedino nema puta do opštine, i tako živi stolećima. Fantestično adaptiran na uslove življenja. Ima 4 razreda seoske posleratne škole. Zna u pare i da se potpiše.Redovno plaća porez. To je portet jenog bistrog seljaka.
Šta je ono što fascinira obrazovanog posmatrača?
Posmatrač, zna jezike, aksiome, teoreme, elektronski komunicira, zna pravila, zakone, mehanizam funkcionisanja držane uprave, i sve vreme živi pod stresom.
Seljak osma decenija života, zdravlje solidno, glava izuzetno bistra i opterećen onoliko koliko mu okolina i usklađen život nameću.
Fascinira njegova funkcionalna inteligencija.
Taj seljak nasluti cenu maline za ovu godini i on svoju dobit (uvak) proceni sa maksimalnom greškom od 10%. Ovu grešku danas ni najbolji projektantski teoretičari izbezavaju da ukavkulišu.
Ovo vam je lep primer odlične interakcije čovek okolina.
Evo poslah malopre neke analitičke izveštaje mom boardu pa rekoh malo da proletim kroz sajtove koje pratim. Kod Gosp Katića sve po starom. MP i dalje dominira. Ne smeta mi njeno pisanije. Dama ima neki stav (malo tamo, malo amo). Između ostalog ona piše:
„Srpske gazde jednostavno NE znaju da se ponasaju, NE znaju da rade odgovorno,…“
Verovatno je videla bolje. U Americi, gde je trenutno, gazde sigurno nisu tako ruralni i neotesani već su evoluirali u otmenu i uglađenu gospodu. Neke tu istine i ima. Oni su obučeni po poslednjem stajlingu i rafiniranih manira.
Samo da ne zaboravimo da ispod to sjaja imamo ljude koji isto žele što i srpske gazde. Razlika je što imaju bolja odela i lažni osmeh. Vreme ih je naučilo tome. Najbolje je pogledati ovaj film. Da li je recimo jedan Voren Bafet toliko finiji od nekih iz Ripnja?
Za MP – Još jednom Vas moram zamoliti da tu vrstu izvora ne koristite na mom blogu. Hvala na komentaru.
@ NK
Recno mi je u Glasu javnosti koje sam pomagala u periodu 2001-2004e da
je Raja Rodic utajio porez u SAD; to mi je rekla usmeno njegova sluzbenica koja je imala uvid u njegove poslove.
Nemojte me vredjati g. Katicu!
Za MP – Zamolio bih Vas da o utaji poreza u SAD ne pišete na mom blogu, sem ako niste u posedu dokumenata kojima to možete potvrditi. Ne bih želeo da se moj blog pretvori u tabloid. Hvala na komentaru.
Skromnog sam misljenja da privatni sektor u Srbiji NIJE razvijen. Srpski privatnici nemaju kulturu ponasanja i priv. preduzetnistva.
Evo na primer Raja Rodic. Raja ROdic je utajio neki porez u SAD gde je pravio
etikete i dosao u Srbiju; Jednom velikom i ozbiljnom greskom jedan njegov rodjak ga uvede u izdavanje novina i stamparstvo ..nemam vremena da idem u detalje;
Ko moze da bude vlasnik medija? to moramo da se zapitamo. Rodici sigurno NE. Oni misle da kokosarski placaju zaposlene kad im dune, da zaposljavaju shodno kratkoj suknji, da suruju sa korumpiranim politicarima, da pisu i objavljuju pa na nivou ispod svakog nivoa; Odete u neku kafanu u okolini Beogada i poslusajte recnik kojim pricaju posetioci te kafane ..to je Kurir.
Rodici su iz Ripnja ili tako nesto.
Da li se tako vode mediji? Naravno da se ugasio GJ. Da sam vlast u Srbiji Raju Rodica bi na Terazijama vezala za stub srama. Ali Kurir i dalje izlazi i masa to cita. Oni kojima ovaj duguje plate nema sanse da svoja potrazivana naplate na sudu jer je ovaj napravio neki dogovor sa policijom. Da li je to preduzetnistvo?
Srpske gazde jednostavno NE znaju da se ponasaju, NE znaju da rade odgovorno, da shvate da su zaposleni vazniji od njih samih, porezi su tu sekundarni.
Nemam vremena dalje, .a bientot.
Za danas nemam vise, izvinjavam se sto sam uzela prostor na blogu. Samo zelim da se zahvalim listu Politika sto ce cele ove sedmice pisati o problemima vezanim za zivot zena na Balkanu. Mnogo, mnogo hvala na toj paznji.
Takodje mislim da je divno sto je Lj Samardzic (veoma cenim tog coveka i celu porodicu, ne poz. licno) snimio Miris kise na Balkanu. Tu su neki od nas prepoznali neke likove koje je zivot doneo u nase Prmorsko Brdske porodice.
Jeste da je to daleko od idealnog. Mi smo za njih nevernici niza bica, a on za nas nekrsti ..ali nekako se stvari sloze. Obavezno gledate na you tubu „Miris kise“ lepe su to price, neke lepotice sestre koje se udaju za nevernike a deca naseg svestenika zovu pravoslavni rabin.
Svasta je bilo nekad u nasem Saraju; nekad bilo sada se pripoveda i zaista divno sto je gdja Kuic pre svega napisala kako je bilo;
Divni glumci, eto to je zivot bio za neke porodice;
a ovo dole; Da ne kazemo da g. Davenport i njegova zemlja bas ne valjaju.
Mnogo toga smo vaznog naucili od Britanaca i NE mozemo da to negiramo.
Na primer opet neki su svoj zivot prepoznali u ranoj drami iz Verone.
Na svu srecu akteri nisu postradali u prici u 21 veku kao ovi iz renesanse.
evo tribute divnom Shakespearu (nesto cime se g. Davenport moze ponositi)
nemojte dovoditi vise Blera, mi volimo pozoriste, volimo drame, muziku, pol. ekonomiju i slicno ali Blera ne. Ima mnogo lepih momenata sto veze Britaniju za Srbiju zasto je to sve pokvareno devedesetih je pitanje?
Pa jeste bas je tema „Shakespeare in love“.
Ovde los ljub. Colin Flirth igra samog sebe:
Molim vas,
Sta je problem Srbije?
Srbija ima problem sa modelom razvoja, ne može da nađe put kojim treba iće. Ustvari pud se zna, ali politički je verovatno nepopularno saopštiti ga.
Još se čeka da narod sam shvati da nema prečica.
Naš sadašnji socijalni model zasniva se na tome da plaćamo visoke poreze kako bismo finansirali javne službe.Ovde je očigledno da privatni sektor plaća najveći deo i on se samim tim guši a to ima za posledicu veliki procenat nezaposlenosti, jer privatni sekotor je u zdravim ekonomijama najveći i najbolji regulator nezaposlenosti .
Mene uopste NE cudi da je Piketi svoj istrajan istrazivacki proces zavrsio knjigom koja se smatra revolucionarnom.
E sad da li je revolucionarno ili je samo objedinio vec postojeca znanja i saznanja. Mene NE cudi da je pisao kako je pisao jer Piketi je Francuz, a francuski akademci imaju tu vaznu dozu humanizma koja se NE gaji kod anglosaksonaca. Meni je naravno strasno milo, sem toga on se zove bas
kao i Toma Akvinski koji je predavao na Pariskoj skoli u svoje davno vreme.
I onda se vracamo da mi pravoslavni imamo tu dozu humanizma i osecaja za komunu koju nemaju anglosaksonci.
Kada rodbini u Vojvodini treba nesto da kazem oko vlasnistva nad zemljom ..oni grde nezadovoljni su a ja kazem ipak je dobro. Vidite u Engleskoj nije kao nas kralj koji je agrarnom reformom zastitio seljake, dao im zemlju, da im da sansu da budu domacini a ne prosjaci i beskucnici. A u anglosaksonskom svetu, preciznije u Engleskoj toga nema.
Seljak zivi i radi na zemlji lordova, landlords (dobro moji su u Bosni kroz vekove bili landlords i bilo je sirotinje pricao mi otac, ljudi su u Bosni radili kod mojih u zamenu za zito; Onda su tata i njeg. pok brat kojeg su ubile Ustashe morali da daju ljudima platu u zitu. Tati je uvek bilo zao i sipao je vise nadnicarima a njegov deda SV koji je bio i feldweber kod Cara Franje u mladosti, je nadgledao sta rade unuci, i onda bi tatu posle po ushima ..ne moze da se daje vise; Nasi roditelji koji su bili mali pre drugog rata su vaspitavani uz veronauku i imali su osecaj za zrtvu, za postovanje drugih i za svoj narod; to im je ostalo do kraja zivota) Posle drugog rata gde su komunisti smeli da traze da im neko vrati njihovu imovinu u zap. Bosni. Deda ovog sada Vulina je ucutkivao mog oca u Krupoj:
„Ti nemas pravo da govoris jer si kulak“
Znaci rodbina u Vojvodini NE moze da bude nezadovoljna, treba da postuje sto su Karadjordjevici sproveli agrarnu reformu jer moze da bude i mnogo gore i eto primera bas u Engleskoj,
Zelim ovde jos nesto da kazem o grande propustima ranijih vlada u Srbiji koji su nas doveli gde jesmo, a na osnovu mog istrazivanja
– dolazak Milosevica na vlast je ogroman propust i nesreca. On i MM su se sa privredom ponasali kao da je njihova licna svojina. Doveli su sve svoje ljude svuda gde je bilo vazno. Tako je pocelo rastakanje Srbije, Mafija u policiji, paravojne jedinice, piramidalna stednja, pljacka gradjana kroz hiper inflaciju, stvaranje tajkuna Miskovica Karica, Kostica, Drakulica, Beka, Djunica i niza drugih je delo Milosevica sto je ravno atomskoj bombi.
NE moze sa privatizacija u Srbiji sprovoditi bez zakona\ koji ce stititi prava nacije, radnih ljudi, svih gradjana. Beko je pisao zakon o privatizaciji. Ko bi normalan to dozvolio? Profesori prava su morali da cute jer je mogla da bude odmazda koje kakvih gorila koji su radili za nazovi db a u stvari su bili mafija.
Privatizacija u Srbiji NIJE mogla da se odvija bez restitucije, bez zakona o poreklu imovine,a desila se.
Zasto danas NE znamo ko je prodavao secerane po Vojvodini za 3 ili 5 maraka? Zasto ti ljudi nisu u zatvori zajedno sa Kosticem? Zasto?
Dalje NE moze privatizacija i trgovina hartijama od vrednosti bez potrebne obuke pre svega medija a potom naroda.
Sta danas prosecan Srbin zna o hartijama o vrednosti? Na primeru C marketa se vidi kako izvesni Pavlovic je izvrteo male akcionare, a on je radio za Miskovica, kako bi se ovaj dokopao C marketa, potom naisao Beko i uzeo proviziju a zasta? Da li moze neko da mi kaze sta je Beko tu naplacivao?
I gde je novac sklonio, to znamo u Luxemburg.
NEMA trzisne ekonomije a kamoli „privatizacije“ bez potrebnih znanja bez nezavisnih media cega nema ni 90e, ni 2003e ni 2015e.
Nas narod je oskudno informiran i sa njim se stalno manipulise. Samo nas narod nije naivan a nije ni glupav. oni znaju ko zna pa naidju i pitaju tamo gde treba. Ali sve jedno..red je da nasi mediji znaju da bi informisali narod, da moze da se procita u stampi svaki dan.
Evo to nije sasvim jasno ni nasem Bujosevicu, najboljem uredniku u zemlji.
On nikako ne moze da se oslobodi svojih simpatija prema DS-u ili LDPu.
a besprekoran je covek ..a ovi oblecu oko njega kao pcele.
@ Nebojša Katić
Vi ste prvi skrenuli pažnju na Toma Piketija i na tomue zahvaljujem.
Nisam mogao da odolim, svom skromnom viđenju, shvatanju i projektovanju njegovih ideja.
Toma Piketi,ovom knjigom se neodoljivo nameće kao globalni guru nove misli XXI – og veka
Filosof, ekonomista, studirao matematiku i ekonomiju i doktorirao u 22-oj
Analiza od15 godina timskog rada, na temu, 3 veka raspodele bogatstva u kapitalizmu.
Ovo je više istorija nego ekonomija i zaključak je, prisustvujemo raspadu kapitalističkog sistema, jer upravo kulminira u svojim protivurečnostima.
Zanimljivo je, da Piketi vidi sebe kao istraživača društva a ne kao ekonomistu.
On kaže: “ ekonomija ne postoji ona je neodvojivi deo društvenih nauka“.
Toliko vremena i truda ugraditi u ispitavnje tri veka raspodele i geneze kapitala je fascinantno.
Toliko analitičkog rada za posledicu imaju podatke koji su gotovo neporecivi !
On zaključuje, ova knjiga je pouka optimizma,njen cilj je da doprinese demokratizaciji ekonomskog znanja, a time demokratizaciji ekonomije i društva.
Bravo !
Poznato je da je B. Djelic jedan od grobara srpske privrede. iz tih razloga svako iole normalan sa makar malo znanja i malo patriotskog osecaja ce se buniti protiv povratka Djelica u Beograd. Jednostavno Djelic je neka vrsta politickog kriminalca i nista NE nudi.
Zalosno je sto nasi analiticari nisu pazljivije ocenili, sto policija NIJE istrazila.
TO su bili duzni da urade, a nisu uradili.
Ovde necemo nabrajati sve Djeliceve propuste, isti su i te kako poznati onima koji te propuste zele da znaju;
Ko je Freres Lazard pa jedna od investicionih firmi koja posluje da kazemo globalno, ali nista posebno i nista drugacije od slicnih filmi. Oni su u Francsukoj jedni od ..u EU su jedni od mnogih.
Glasam za to da se nacin poslovanja i „usrecavanja“ srpske nacije od strane Bozidara Djelica istrazi i da se zna koliko je ostetio drzavni budzet Srbije, posle toga valja razmisliti da li ima ikakvog smisla takvog coveka zvati. Ili ga treba tuziti za utaju poreza. Da je omrazen medju Srbima na zalost po njega je tuzna cinjenica.
Ono sto se prvo secamo da je Djelic pogresno radio jeste predaja srpskih banaka stranim. Ucinio je to glupo i korumpirano. Ustvari uradili su to zajedno dvojac Djelic i Dinkic. Potom reforma oporezivanja ali bez jacanja privrede i stanovnista. Djelic izgleda nije shvatio koncept oporezovacu ali umereno i smanjicu poreze gde mogu da bi ojacao domacu privredu i narod.
Da li dalje treba da pominjemo promasaje vezane za ukidanje carina, SSP i slicne gluposti. Chantovali se u Srbiji EU EU …a da obican svet nije tada znao sta to znaci. A znacilo je gospodo, da sve sto imate moze da dodje neko sa vise para i da vam oduzme, nema ko da vas stiti jer drzava radi za EU a ne za vas, tako je i dan danas.
Zaista NE znam sta to neko nije „dao“ da se desi sa Telekomom, kada se sa njima svasta vec desilo. Protiv privatizacije su bili mnogi, i vecinom akademska javnost i onda do toga nije doslo. Pojedinac NIJE dao prodaju Telekoma –mislim smesno je to i pomisliti a kamoli i reci.
Kada neko dodje sa nekakvom diplomom sa Harvarda, pa valjda su ga tamo naucili da kada se NE govori istina to moze veoma skupo da kosta. Valjda su tamo predavali da se ne mogu drzati ljubavnice o trosku drzave. Da se desilo u SAD BDJ bi odavno bio politicki pokojnik, ali u Srbiji to moze
Freres Lazard je samo jedan od, nije ni najjaci ni najbolji …samo jedan od;
Bilo bi suludo od vlade Srbije da BDJ dovede u Srbiju ili Bracu Lazar.
Kazete postoje 170 godina, pa postoji i Srbija otprilike toliko, postoji i CG;
mislim tada su postojali sa mnogo vise dostojanstva i casti nego ovo danas.
Da podsetimo Njegos je Rotshildu rekao da ne kuje novac na Cetinju, e kad bi se od kamenja mogao kovati ..Rotshild otisao razocaran. a BDJ ma kako zeleo da postane Rotchild makar u dzepnoj verziji, to ne moze, jer bogatstvo se obicno gomila jedno 100 godina pa tek onda. Pod uslovom da potomci BDJ ne budu pricali tj on ima dve cerke, njihovi potomci ce biti francuzi ili tako nesto, ne verujem da ce imati veze sa Balkanom.
Neodgovorno je od vlade Srbije da opet ulaze u poslove sa DJelicem.
Staro pravilo , ko hoće da ima informaciju može doćo do nje, samo zavisi “kojim “ očima je vidi.Što se tiče kompanije koja će se baviti swot analizom Telekoma sa kombinacijama koje će saopštiti “Milošu” nama ostaje da sačekamo.Ljudi koji poznaju posao sa giga-mega transakcijama znaju da Lazard nije autsajder već vrlo cenjen u pomenutim krugovima.Drugo “mnogi” su očekivali neke druge komapanije da se jave , pa su ih ovi francuzi iznenadili.Inače ko radi strateški zna da uvek neko čeka svojih pet minuta, tako da njihova šansa se ukazala kada je prošli tender propao.
Evo primera kako te strategije izgledaju u sferi telekomunikacija.Na prošlom tenderu za naš srpski Telekom interesovanje su pokazale renomirane kompanije ali koincidencija u tih 15-tak dana skeniranja Telekoma je jedna kompanija svesno , a druga nespremno izašle iz toga tako što nijedna nije kupila Telekom ali je već posle mesec dana postala vlasnik akcija ove druge, tako da je danas jedna od većinskih vlasnika TA.I tako su vlasnici Lazarda tražili I našli čoveka ( kvalifikovanog ) za pokrivanje terena Srbije a učesnika oko propalih pregovora 2010-te godine koji I pored svega nije tada dozvolio da za male pare ode Telekom Srbija a.d.
U međuvremenu Telekom je prilično investirao ( bez vlasnika države ) I za dve godine stalno pominjana 2017-ta godina od AV , izaći sa najmanje 350 miliona dobiti.
Ovaj angažovani sa ovih prostora će biti učesnik jer ne možete od Lazarda tražiti izuzeće jer oni postoje 170 godina.Biće ovo transparentno/interesantno u narednom period , a mi smo tu pa propratićemo.
Ovo dole su transakcije Lazarda ovogodišnje ( 2015 ), priznaće te impozantne a verovatno se odgovor vidi u tome koliko vrede.
Lazard is the world’s leading independent financial advisory and asset management firm. We serve clients with thoughtful advice and effective solutions to strategic and financial matters.
Founded in 1848, we operate in 43 cities across 27 countries around the world. Our deep roots in local business centers form a global network of relationships with key decision-makers in corporations, governments and investing institutions.
Iberdrola Iberdrola USA to combine with UIL 25 Feb 2015 $17,900 Million
Toll Holdings Limited Toll’s Board unanimously recommends compelling transaction with Japan Post 18 Feb 2015 $6,565 Million
European Capital Financial Services William Demant enters into exclusive negociations for the purchase of a majority… 17 Feb 2015 $190 Million
Siaci Saint-Honoré Ardian enters into exclusive negotiations for the acquisition of Siaci Saint-Hon… 13 Feb 2015 $512 Million
Canon Inc Canon Inc. announces a recommended public cash offer to the shareholders in Axis 10 Feb 2015 $2,806 Million
Bridgepoint Capital Limited Wanda Group acquires Infront Sports & Media from Bridgepoint 10 Feb 2015 $1,275 Million
Pfizer Pfizer to Acquire Hospira 04 Feb 2015 $17,000 Million
Istmo Compañía de Reaseguros, Inc Istmo Reinsurance Company, Inc. announces investment of up to $35 million by CAF… 02 Feb 2015 $35 Million
Damovo Group Holdings Limited Damovo Group announces the sale of its European and UK businesses 29 Jan 2015 N/A
TI Automotive TI Automotive to be acquired by Bain Capital 27 Jan 2015 N/A
Rock-Tenn Company MeadWestvaco and RockTenn agree to combine 26 Jan 2015 $21,000 Million
Ergon Capital Partners Kingspan Group plc agrees to buy Joris Ide Group from Ergon Capital Partners and… 26 Jan 2015 $355 Million
Ekkio Capital Cerba European Lab S.A.S announces acquisition of Novescia 16 Jan 2015 $334 Million
Space S.p.A. Space S.p.A., a special purpose acquisition company, and F.I.L.A. – fabbrica ita… 15 Jan 2015 $346 Million
Politika je juce imala intervju za g. Vujovicem. Taj intervju i ono sto je g.Vujovic imao da kaze su vrlo negativno ocenjeni medju komentatorima na portalima. mozete da pogledate
Znaci samo 5% se slaze sa onim sto ministar ima da kaze i bice da su to sluzbenici koji rade za shefa pa su u obavezi da o shefu nesto lepo kazu.
Imam sledeca pitanja:
g. ministre toliko ste razocarali. zasto su pregovori sa mmf-om isli tako lose po Srbiju?
Vas posao je da stitite drzavne finansije. Kako ocenjujete svoj rad?
A kako Vas ocenjuju analiticari? Evo ako smem, moja ocena je oko 2 + (1-5)
MMF trazi od Srbije da zivi na canku pirinca na dan. Mr. Kim je verujem greskom dosao u Beograd. Zasto? Pa zato sto NE moze neko bez ozbiljne strucne pripreme da se pojavi u kancelariji na Balkanu. Kao sto ni Vi g. Vujovicu NE mozete da odete u Seul i da tamo radite sa koreanskom vladom a da se prethodno NE pripremite. Postoji nesto sto se zove, kulturne specificnosti zemlje u koju se dolazi.
MMF je strasno pogresio poslali NEpripremljenog coveka koji ocekuje da su Srbi Koreanci. A nisu to svi znamo. U proseku Srbi su za min 30% vece mase od Koreanaca sto znaci da NE mogu da zive na canku pirinca na dan, Mere stednje koje MMF predlaze se na to svode za prosecnog Srbina.
Zasto ste pristali na mere koje nece pomoci Srbiji?
=====================================
g Premijer je takodje imao da nesto kaze:
Izvinite mene je zapanjilo da AV misli da ljudi koji ga kritikuju to rade
na licnoj osnovi. NE mogu da verujem da neko u vladi i jos premijer govori tako.
Verujem da akademska i ucena javnost u Srbiji ipak se uzdigla iznad licnih animoziteta. Neko treba da pojasni premijeru da svi zele dobro Srbiji nacelno i opozicia i ovi sto su vlast; E sad kako stici do tog cilja …
Koga sigurno ne zanima sta ce biti sa Srbijom, pa ove ucenjivace.
AV kaze da je njihov plan najbolji. A novinari opet nisu pitali a zasto mislite da je najbolji? Pa ne moze nista na silu. Molimo da nam premijer objasni kako zna da je taj njihov plan bas najbolji?
Za sada mi obican svet NE vidimo sta je to „najbolje“. Premijer valja da shvati da NE moze da se zivi sa shakom pirinca na dan. PLate ispod ajde 50 hilj, nema nikakvog smisla smanjivati jer su same po sebi beda.
a tek penzije. Mera da se smanjuju penzije je skroz pogresna a i zlocin na svoj nacin. Ljudi su posteno zaradili penzije. Isplatite sta ste u obavezi, tu ne moze da bude pogadjanja.
Ne mozemo rasprodavati javna preduzeca i ostale resurse tek tako.
U pravu je Bosko Obradovic. Iskreno se nadam da ce u nekoj novoj vladi ovaj mladi covek imati svoje mesto. On je pravo osvezenje u mocvari ocajne srpske politike. A kada e politika ocaj kako ce narod da bude dobro? Stoga poruka Vucicu prestanite da srozavate narod, da uobrazavate stvari i slicno.
Plan koji imate NIJE dobar, sto se vidi iz prilozenog. Ako kazete da je narod dokon, i neradan (to je Germanska prica i.e. Angela Merkel i razni Germani su u stanju da pricaju takve gluposti) to je naravno NEtacno.
Germani su vredni jer znaju da od svog rada imaju mogucnost da dostojanstveno zive a nase Srblje potkrada ko stigne, ucenjuje ko stigne. Nas narod je odlican ko sa njima pokusava da upravlja!
Dalje nije mi jasno odkud Freres Lazard medju prve tri evropske firme.
izvor?
Freres Lazard moraju da angazuju BDJ jer on poznaje teren, to je ako dobiju posao; Ne verujem da braca Lazar sad imaju neke druge Srbe koji poznaju teren; Stoga ne vredi lagati narod, narodu se mora govoriti istina ma kako NEprijatna ona bila.
Dalje Air Srbija, je uticala na promet na Bgd aerodromu. To jednostavno NIJE tacno. Air Srbija e samo jedan od mnogih avio prevoznika. Nego promet je uvecan jer rasejanje putuje, a to nisu bas srecna putovanja.
S time se zaista nikom NE bih hvalila. Air Srbija nije nikakav uspeh grande ..evo ja nikad NE putuem sa njima. Ne svidja mi se nacin na koji se odnose prema rasejanju i NE putujem.
Red je da neko od savetnika kaze AV. Nista tu nema licno gospodine,to je samo posao i vas i onih koji zavise od Vas i nas koji NE zavisimo, a eto profesija nam je ekonomska i zelimo dobro nasoj Srbijici e vidite u tome je razlika. Biti mali patriota i biti politicar u Srbiji ..to su izgleda ovih godina dva suprotna pola.
Politicari u Srbiji NE vole svoj narod, nalaze mu sto mana, a nemaju drugi i jos od tog naroda odlicno zive, a narod sve bedniji. Eto srpskog teatra apsurda iz Nemanjine ulice.
Sta bi samo rekao velki Simeon i tvorac dinastije da je sa svojim ogromnim machem na kojem je osnovao svoju dinastiju, sta bi rekao da slucajno zaluta u svoju ulicu Nemanjinu jedno 900 god kasnije.
Vidi vitez da je to njegova ulica, dobro.
VIdi neki cudni ljudi, obuceni smesno a i smesno govore ..vidi sve vrvi od stranaca u njegovoj ulici e tu vec pocinje da sumnja, Ne voli bas strance na svojoj zemlji jer je machem stekao zemlju, cast, otac Sv Save.
Nekad su stranci dolazili u nase zemlje kao trgovci, emisari, znalo se kojim dobrom i kojim poslom, a sada se vise ne zna ni kraj ni pocetak;
Probajte tako u Austriji, Ceskoj ili u velikoj Francuskoj. Ne ide; Ca ne marche pas. Ni u EU ne moze tako carte blanche za strance, a tek kod Merkel, ma ni u snu. Mogu da porucim gdji Merkel i onom AU premijeru, ono sto ne zelite svojima i sebi nemojte raditi Srbljima. Prestanite EU da nas kinjite!
http://www.njuz.net/foto-njuz-skandalozno-nedostaje-sipka-na-vratima-u-trolejbusu/
Ovo je stvarno skandal, da šipka ovako nedostaje?! Je li moguće da ljudi nemaju za šta da se uhvate ni u trolejbusu?
Inače, jako tužna slika naše stvarnosti.
Ovo je stvaro fascinantno, neobično i obećavajuće, barem u razumevanju različitosti!
@ Marko; hvala Vam;
Ovo nije onaj deo koji nas zanima, a BBC je to preskocio ima razlog zasto;
Ovo me podsetilo na jednog mog poznanika bankara koji je u zgradi gde smo oboje radili u NY
za dobrotvorne svrhe prodavao za kolekcionare kopije bezvrednih obveznica u koje su americki investitori ulagali u periodu od 1914-1918e god.
Obveznice je izdavala Die Monarchie; On prodaje da skupi sto vise za dobrotvorne delatnosti ..a ja stojim sa strane ali da me vidi i smeuljim se..
JR me video i poceo glasno da se smeje ..znamo sta to znaci. Ko je odgovoran sto je nasa firma izgubila „neke novce“ od ulaganja u obverznice Monarhije.
Nemate pojma koje je to bilo zadovoljstvo, ma da mi e neko dao tog dana 10K dolara za jedan dan, ne bi mi ucinilo to zadovoljstvo nego da gledam da se te obveznice prodaju ..samo kao kuriozitet, kopije naravno NE orginali. Ja nisam htela da kupim ni kopije ..JR je smesno;
A sta sada da ga pitam; On je i dalje bankar koji ima uticaja i zeli da dodje u Srbiju da pomogne jer je to takav plemenit covek jer je savestan, cita moje povremen poruke pita sta se dogadja kada cemo da idemo za Bgd, njemu je to sve zanimljivo, inace covek ima vrlo bol. sina a zeli da pomogne,, a ne moze da pomogne kazemo mu. Kako? Ma korupcija na sve strane ..ne vredi.
Zar mislite da AU ne vrebaju sansu da se osvete za poraze? i onda to rade vrlo perfidno.
Evo da vidimo na koji se „delivery unit“ tacno misli:
(https://www.youtube.com/watch?v=GLDvtpSC_98)
Austrijancima se zuri da zatvore Hypo banku da se ne otkrije koliko su odredjene sluzbe bile umesane u poslove, a time i indirektno izazvale nase propadanje; Veoma pazljivo smisljen plan, ali kako sada to dokazati …
Nije tesko videti ko sve odlazi u Bec i tamo drzi tajne racune; Odatle novac moze da prebaci na druga mesta ali nije to nista tesko da se nadje samo ako postoji volja.
Zato je naredna poruka nasem ministru Vujovicu (a steta je brate da nije Shoskic ministar ne mogu da prezalim) g. Ministre, ostavite se struje , dajte da vidimo sta je sa Hypo bankom,ovo je nasa tema godine ..a dok to ne bude sviramo:
ko kaze da nema dobrih Austrijanaca na primer:
(https://www.youtube.com/watch?v=8bL2BCiFkTk)
ili predivni Mozart cak je i na kuglama od marcipana ..
(https://www.youtube.com/watch?v=Q_UsmvtyxEI)
a Imperija se gradila na krvi i znoju mnogih naroda a na braniku te imperije stajali su nasi preci. Zastita Cara Franje u zamenu za vojne usluge ..zvuci poznato, meni je strasno poznato, tako su moji ziveli u zap. Bosni 400+ god.
Provela sam neko vreme u Bechu i videla jos kao dete i kasnije;pa mi je BBC doc dobar podsetnik;
jedan CG rodjak sa porodicom tamo dugo zivi. Poceo je kao bartender nije bio za skolu ..a onda je postao jedan od vlasnika jednog od uglednih restorana. Taj CG rodjak pevao ruske romanse svojim gostima, veoma je talentovan, a onda se posle ponoci svi rasplacu uz ruske romanse; gosti su glumci, slikari, Fon Karayan i ostali muzicari ..to e bilo nekad a sad se pripoveda,
stigla penzija, potrosili se sholdi od dugih sati rada i izdrzavanja porodice i CG nostalgija, i nas CG se vratio u postojbinu na CT makar part time ali sa svim tugama iz ruskih romansi.I onda shvatis da si sam jer su svi otisli sto na nebo a sto po svetu. Sednes u gradsku kavanu i gledas prelepo romanticno CT nije ni to tako lose za kraj karijere. jer malo je mesta kao nase divno CT, sve galerije, manastir, Sv Petar Ct, ma divota jedna. Lepse nego Cesarski grad.
Vienna Ultravox (ovo nisu zvuci rod. kraja) nemamo danas na programu;
(https://www.youtube.com/watch?v=3DuCIGvsbMA)
Mnogo toga kriminalnog je sakriveno u Hypo banci. Ona je solidni grobar, jedan od vecih grobara srpske privrede ..nekad pomislim nije cudo te se Rekvijem pisao u Bechu; Svasta ima u tom gradu a najboljje je video ko drugi nego Orson Welles u „Trecem coveku“
(MP, 07/03/2015 u 23:20)
Meni lično je ovaj BBC-jev dokumentarac najbolji film o Beču koji sam do sada gledao:
i taman mislim dosta vise komentara i na zalost ponovo sam u shoku
g. Vujovicu, glasam protiv smanjenja penzija po stoti put, glasam da se NE dira cena struje; MMF mora da odstupi od ovih bolesnih zaista bolesnih zahteva.
Ko normalan uzima sirotinji crno ispod nokta? Dje ce Vam dusha?
Narod ne moze da vjeruje a ni ja sta ste izjavili u listu Politika;
Dajte malo bolje pogeldate taj portfolio zaduzenja mozda moze to bolje da se
uradi, mislim reprogram duga i slicno. NE moze Srbija vise da placa pa znaju to ovi u MMF-u, nego izgleda nas Gungham style posto je novi jos ne zna da u Srbiji NE moz se zivi sa cankom pirinca na dan a pogotovu ne kad dune Kosava u Beogradu.
http://www.nspm.rs/hronika/dusan-vujovic-vlada-nije-htela-da-opterecuje-gradjane-vestima-o-poskupljenju-struje.html
==============================
mi smo culi takodje da vlada otvara delivery unit pa medju nama vlada prilicno uzbudjenje odje
Delivery ..pa to mu dode kao moj italijanski kafedzija.
da li to znaci da nasa vlada ulazi u restoranski
posao i isporucuje na kucnu adresu.
Ako je tako saljite jelovnike da pocnemo da narucujemo. Jaooo kad zazvone telefoni a mi svi stari borci, kursadzije koje su propustile
prvi cas kod „ucitelja na ucitelji“ i zato smo i ogladneli i pocinjemo da zovemo:
Vaskrsnji post je u toku da li imate posni jelovnik?
Certo.
danas riba list sa limunom, kuvani brokli,
mesano povrce i kuvani krompir ..neko zove trazi pastu sa frutti di mare ..mislim kad vec radite
isporuku na kucnu adresu; vocna salata i ratluk, crna kafa sve to donesite;
Mi koji smo propustili obuku sada mozemo da zovemo do mile volje i narucujemo svaki dan po ceo dan a telefoni zvone li zvone; ima dosta musterija bas u tom kraju gde je kako rekoste? jedinica za isporuku e to …to Odlicno. Gde se pre niste to setili?
a nemoj slucajno da ne isporucite.
==================================
i na kraju evo nesto iz efikasnosti direktno iz EU
Ovo u kadru su Miskovic, Beko i Kostic samo nismo ih videli na vreme:
Pobegli. jedino sto je ovde Clouseau iskren covek zaista nije video;
a nasa vlada i pravosudje su svesno gledali na drugu stranu kada su u pitanju privatizacija drzavnog i NEpostojeci zakon o poreklu imovine.
a ovo mora da je novi manager jedinice za isporuku u Nemanjinoj
i nova efikasnost vlade po novom modelu koji vazi u EU
a o Osmom martu:
ja sam x generacija, tako kazu; Glasam da se zadrzi Osmi mart i treba da bude podsetnik na praznik kada nasim damama treba ukazati paznju.
Suvise je grubosti i surovosti na Balkanu; Zene mnogo trpe, muce se i bore i teze zive nego u razvijenom svetu. A ipak se ne zale i nose te svoje brige kako najbolje umeju i znaju.
Osmi mart nas podseca na vreme kada zene nisu imale ama bas nikakva prava, ni pravo glasa, ni niz drugih prava; Potpuno su zavisile od svoje porodice i od svojih muzeva; Na svu srecu svet je za 100 godina makar malo se pomerio sa te tacke.
Sada su izazovi drugaciji; I zenama je sada 2015e god teze nego sto je bilo njihovim majkama, ovde govorim o proseku.
Volela bih da list Politika danas na primer stavi na naslovnu stranu neku kaskadu cveca, cestita Osmi mart, da su stavili na naslovnu stranu nekog dasu glumca neki romanticni lik da nam dignu moral. Umesto toga neko stavio Vujovica ministra, nije dasa izvinite.
Trebalo je da min fin bude Shoskic, covek je kvalifikovan, malo je previse akademski ali ipak, ima pedigre i sve dobre osobine, samo sto ne lupa rukom o sto ..ali moze da nauci.
Kad vec mora neko iz finansija onda je Shoskic je za naslovnu stranu kad vec ne moze neki zgodni glumac. Dobro je sto je Politika otvorila temu o polozaju zena, veoma je vazno, i cini se nikad vaznije jer zene su zaista u veoma teskom polozaju a posebno u Srbiji. ovde mislim na sve nase dame koje zive isa prihodima ispod min 100 hilj. dinara mesecno.
Zalosno je takodje sto je prostitucija voljna i NEvoljna u porastu. Ovde ne mislim samo na onu vidljivu prostituciju vec razne druge vidove prostitucije.a to je socijalni problem odnosno jedan od.
@ NK, u vezi nase razmene poruka, mislim da NE treba da pisem mladom namesteniku Mr Kimu (g. Gungham, ma ne mogu da odolim da ne rechem ..); pripremicu malu analizu i poslati Mme Lagarde.
Mislim da je to prava adresa za pitanja vezana za MMF i NEzadovoljnog ekonomistu koji misli da mu MMF kinji maticu i da je gusi u kadi.
Mozete li me podsetiti sta ste posledne pisali u vezi sporazuma sa MMF-om,
ne ovog sada poslednjeg. Mislim da ste tu za sada suzdrzani, vec u vezi prethodnog sporazuma iz 2012e koji nije dugo trajao?
Moji skroz laicki prigovori Vujovicu su:
zasto i kako je vlada mogla da pristane na sporazum da smanjuje penzije kada je svakom jasno da ta mera nema nikakvog efekta na stednju u budzetu?
U redu da se smanjuju plate zaposlenih preko recimo 100 hilada din, po men, ali po MMFu treba smanjiti plate iznad 50 hiljada, u redu ajde i to ..iako je van pameti. Ali penzije? koje su bez smanjenja mizerija?
javlja se prof. Labus. Meni nije jasno zasto bi se prof. Labus javljao da govori u prilog sporazuma sa MMFom kad taj sporazum NIJE dobar za Srbiju?
Dobro znamo da prof. Labus je uvek u konfuziji sta je dobro za Srbiiju, ima tu dosta nekih nelogicnih predloga, ali ovo poslednje. Pogotovu sto g. Labus NIJE ucestvovao u pregovorima.
I na kraju, mnogo se cudim da Vujovic koji me skroz razocarao, se zali u intervjuu u Politici da je tesko. E to sto ne mogu da vjerujem. Muskarac, ministar i zali se da je tesko. ja vidim da nas ministar mnogo gleda sportske emisije a ne brine o drzavnim brigama.
Hocu da imam ministra finansija koji ce da lupi rukom o sto, da bude strah i trepet i da bude sav za svoju drzavu, da voli drzavu i narod vise nego svoju porodicu kod kuce. I naravno da zna finansije kao oce nas u po noci.
A ovako sta smo imali do sada, kakvi su nam bili ministri finansija? moj kolega DInkic evo sve afera za aferom, prosto da me sramota sa kim sam studirala, mladi Krstic, suvise mlad i zelen; i sada Vujovic malo malo pa sport ..a drzava i narod evo zivite od kruva i od solje mleka pa sta Vam Bog da?
Srbijicu, pardon malu Svajcariju NE ostavljaju na miru ni subotom ni nedeljom.
Dok se domaci predatori odmaraju i znaju za weekend, dotle ovi strani rade 24/24; Ne case casa. Setih se filma „Nikad nedeljom“ veoma snazan film, nasa juznjacka prica; Zivotni apsurdi, to ljudi sa juga zive svaki dan.
Kako je poceo malo veci pritisak i prozivka vlastodrzaca nekim cudom uznemirili se Austrijanci. Izgleda da im NE odgovaraju nikakve promene u Srbiji, ovakvo stanje iz nekih razloga odgovara zvanicnom Becu. I onda se pozurilo sa potpuno besmislenom nagradom, osobu koja sa akademskim radom i zvanima nema zaista nikakve veze. A onda se cuje izjava da ce doci do pomirenja dva naroda. Auu ala su balkanski vlastodrsci zeljni pomirenja jado moj. Oni se mire i sa crnim djavolom ako se uplati gde treba ..
Nasem pedsedniku NIkolicu mogu samo da porucim da ponovo pogleda film Marsh na Drinu, valja se to..kad se vec nije ucilo na vreme, a posebno da se obrati paznja na sledecu scenu
ovo su bili ljudi a ne ovi sada ..ostali smo za sp…u po evropskim i drugim salonima, a nekad je bilo ovako:
(https://www.youtube.com/watch?v=NiPHmw6yU6E)
Austrija je i te kako imala interesa da vidi raspad bivse zemlje; Radili na tome i profitirali odlicno. Sada im iz prostora bivse JU dolazi i solidna radna snaga a njihove potrebe rastu. Znaci ide kako su planirali. U Beogradu ce da podrze tamo neke …i tako da osiguraju svoje interese.
Mnogo toga kriminalnog je sakriveno u Hypo banci. Ona je solidni grobar, jedan od vecih grobara srpske privrede ..nekad pomislim nije cudo te se Rekvijem pisao u Bechu; Svasta ima u tom gradu a najboljje je video ko drugi nego Orson Welles u „Trecem coveku“
(https://www.youtube.com/watch?v=rhRZZZu2Swc)
kako onda tako i sada. Bas je sada vreme da se zatru tragovi ko je sve umesan u mracne poslove Hypo banke.
Ali necemo u svetu „nedjelju“ o tome. Ima i dobrih vesti iz Evrope, stiglo zlato u Srbiju i jos po neka medalja , a ko bi nego sportisti;
U magazinu WSJ weekend izdanje na naslovnoj strani Novak Djokovic. Za mene nema lepseg poklona od tog; Najugledniji list u zemlji o Novaku na najlepsi nacin; ovih dana u SAD.
a u Metu Karmen opera za one koji vole:
(https://www.youtube.com/watch?v=Q5h_7ywjPPQ)
Тања Вујић,
Sentix Euro Break up Index.
Чак 38 одсто финансијера анкетираних почетком марта верује да ће се еврозона у данашњем облику расточити у следећих 12 месеци, и то упркос недавно скрпљеном компромису Атине и Брисела. Само месец дана раније распад еврозоне због растуће друштвене и финансијске кризе прогнозирало је 24,3 одсто међународних инвеститора.
@ Ivan
hvala na poruci a posebno na liturgiji Sv. Nikolaja sto mi je poznato.
Sv Nikolaj je govorio mnogo toga a izmedju ostalog poruku Srbima
„Ne kradi drzavu svoju.“ a ja dodajem i „Ne lazi narod svoj i voli narod svoj
jer drugog nemas“
O BDJ samo ste se nasalili.
Ovo za Sarica, pa kad ne mogu da osude pravog, nasli sui ove mnogo nize …
ispade Saric neki master mind; a sve je pocelo tako sto su braca Sarici mslim pokrali jednog krojaca u Pljevljima, rekl su mi moji zemljaci kako je to bilo, ali eto ja nisam upisala i zaboravila jer sam mislila, ovi su samo karika u lancu. Mala je CG sve se zna, jedino sto sadasnji „glavar“ kako ga zovu se zali da mu je drzava poluprazna. ja vidim da se rodbina ucutala znaci nema vise novca a oterali Ruse ..sta ce „cinjet“ ne znam.
Sto se tice Standarda i toga sta oni pisu. Pa nije li urednik tog portala covek koji je …je …i je ….znate neki ljudi a u toj grupi je i neko koga cesto pominjete su vrlo spremni da saradjuju sa raznima;
Mslim da je urednik tog portala bio u bliskoj vezi adv. iz NS ali ne iz ljubavi nego „usluga za uslugu“ vele nasi novinari da je tako bilo.
Poštovana MP,
evo sedim sam za stolom, već ceo dan nemam skim da blogujem, otprilike da gazda Katić nagoveštava fajront i svetla se polako gase, kad ono u zadnji čas ti banu na vrata sa dva komentara. U duši mi nastupi radost imam skim ćakulati u ovo tmurno martovsko popdne.
Ne znam odakle da počnem, sa lepim komentarima ili sa osporavanjima.
Hajde sa lepim.
Upravu si za osmi mart sve je izgubilo smisao, ostale su samo ljušture u čistom broju 8 koji je nekada značio barem ovde neki lep gest prema slabijijoj a lepšoj polovini. To za balkanski muški šovinizam mislim da grešiš. Više je tu u pitanju religiozni sindrom nego neka muška zavera.
E sad o neslaganjima.
Ne slažem se da Đeliću i ostalima treba zabraniti ulazak u zemlju naprotiv, Ako je bilo nekakvih nepravilnosti brzog i enormnog sticanja novca trebalo je to sprečiti na vreme. Ustvari, ja u to ne verijem. Zašto? Veoma jednostavno narod priča svašta. Svi tajkuni, secikase, lopovi, a nigde ni jednog sudskog procesa. Osim ovom veselom Šariću koji će da plati ceh.
Narod osiromašio pa mora naći nekog na koga projektuje svoju muku, čemer i jad !
Đelića treba pustiti da radi za dobro Srbije jer je ispekao zanat a verujem da je rodoljub.
Ovo oko banaka, evo prilažem vam jedno drugo viđenje stanja bankarskog sistema u EU i njenog daljeg urušavanja. Ako ništa tekst je provokativan i možda opominjući!
http://standard.rs/svet/31235-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0-%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D1%80%D0%B5%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82-%D0%B8%D0%BB%D0%B8-%D0%BE%D1%87%D0%B5%D0%BA%D1%83%D1%98%D1%83%D1%9B%D0%B8-%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5-%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B5-%D0%B1%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B5
P.S.
Pa, MP. sretan Vam 8. mart. i od mene jedan skroman poklon za istinsku duhovnu relaksaciju !
Zaista NE bih komentarisala ali:
U nasoj stampi pise da ce privatizaciju Telekoma vrlo verovatno voditi B Djelic koji radi za Freres Lazard. Dobro. Licno nemam nikakvo misljenje o B Djelicu.
Mislim da je po stranim nalozima zatvorio cetiri vodece banke, a da do danas
te banke nisu zatvorene jer imaju i dalje dosta aktive. Ovim urusavanjem banaka olaksalo se dalje urusavanje nase privrede i bankarskog sistema.
To je prostim jezikom zlocin protiv drzave i naroda. Da li je neko odgovarao?
NE. Dinkic je takodje odgovoran ..mada on verovatno misli da je radio najbolje sto je mogao jer ..nisu mogle domace banke toliko zaostale zbog sankcia da prate strane banke. Sve jedno. Uradis plan da zastitis domace bankarstvo a ne da ga urusis. Obojica su, verujem odgovorni.
B Djelic je radeci za vladu uspeo da zaradi neki kazu oko 10 miliona evra.
To znaci da kao visoki sluzbenik u vladi Srbije neko moze da zaradi u proseku oko milion evra na godinu. Da li je platio porez na tu svoju postenu zaradu?
Iskreno mislim da bi Djelicu trebalo zabraniti ulaz u Srbiju. Zasto? Pa zbog unistavanja domaceg bankarskog sektora. A i prilicno sumnjivog nacina poslovanja svih ovih godina. E sad sto srpsko pravosudje NIJE istrazilo ..
istina je u odnosu na grande lopove srpske tranzicije Djelic je sitan;
Kako stvari stoji do kraja marta moze da „bidne“ da padne vlada, tako da vest o Telekomu i privatizaciji ce da ceka. Sem toga drzava ima samo oko nepunih 30% vlasnistva; nisam sigurna kolika se vrednost onda privatizuje?
Ako neko i odradi privatizaciju nagadja se da ce zarada za firmu biti oko 20 miliona evra a za tog vodu projekta od 5%-10%.
Sutra je Osmi mart. To je u Evropi Dan zena. Ovde u SAD se NE slavi nikakav dan zena vec samo Dan majki a to je druga nedelja u maju mesecu. Iskreno NE znam zasto SAD ne slave Dan zena,to bi trebalo da pitam. Meni ne NE dostaje osmi mart; Ovde zenama uvek ukazuju paznju i postovanje jer je takav red pa ne treba poseban Dan za to.
Zelim ovde da prokomentarisem nase muskarce mislim ove sa Balkana koji slave Dan zena i donose na taj dan neki poklon kuci.
Prvo da podjemo od crvenih karanfila; to je lepo. Ja karanfile nisam volela kada sam zivela u soc. realizmu, ne znam zasto. Medjutim od kad sam saznala da Srbija proizvodi karanfile, ja sam zavolela to cvece.
Kad idem na groblje i onda mi prodavacice kazu sta je sve iz uvoza, izbor se svede na karanfile kao domace cvece; Naravno i ono koje se gaji u bastama po Srbiji, ali kad nemate bastu jer niste tu preko godine ..onda daj karanfile.
Ne kupujem uvozno iz Holandije jer Srbija NEMA mogucnosti da uvoci cvece iz Holandije ili bilo odakle, a ipak uvozi.
(Siroma sam siroma al volem da zivim ..)
Ja uvozno NE kupujem prema tome „volem“ sada karanfile.
Lepo kaze g. Katic sto moramo da imamo najbolje iz uvoza, nit smo najbolji, nit smo vrhunski ..prema tome; Imamo sto sto sami proizvedemo i to je za nas dobro; Kako da kupujemo a nemamo „sushto“?
Znaci neki ce da nose kuci cvece, neki ce da izvedu svoju lepsu stranu na veceru. A nekad, e nase majke su isle na putovanja za Osmi mart, to se secam. Mama i ja smo naravno isle u Rim; to su mi neke tako lepe uspomene.
Posle je dosla stabilizacija i vise nije bilo putovanja u inostranstvo za osoblje iz SIVa, dobro mi smo opet putovali skromno nista grande, nije bilo skupo vazno je da se ide u Veneziju, u Veronu, u Bari po garderobu; Nista lakse nego na brod i preko, u grad Sv. Nikole.
Konstanta na nasim putovanjima i sa stabilizaciom i bez, je bila CG, vozom u dva iz Beograda;. Nekad se mnogo krace putovalo do CG; E sto je to bilo lepo. Voz se spusti sa Brda u Podgoricu i znamo za sat smo u Baru, a pored Skadarskog jezera voz ide svojim ritmom, a nas zasipa onaj divni vazduh u kojem se mesa Mediteran sa planinskim mirisima svezine i mirisom jezera ..ma nema toga u svijet.
===========================
Sto se tice realnosti, nije dobro da se muski svet u Srbiji seti svojih boljih polovina samo o odredjenim danima i da sve svoje propuste sakrije iza par dobrih dela.
\
Videla sam kako je Danas spremio prilog u susret Danu zena. Odmah da kazem da se NE slazem. Sta ce Merkel na naslovnoj strani?
Merkel je Hitler u suknji. Prema tome staviti nju na naslovnu stranu je van pameti. Ne cudi me Panovic. On jeste bistar covek, ali kada su u pitanju zene on se bas NE snalazi …Srblji imaju tu bolesnu fasciniranost sa Merkel a inace uopste sa stranim zenama. Vole vise strankinje nego svoje dame kod kuce. Nekad su strankinje bolje od nasih zena, ima tih primera, ali NE uvek.
Ne znam da li treba da im se crta da Merkel NIJE prijatelj. Nikad bila niti ce biti.
Kako znam sta urednici muskarci misle o nama, pa prosto, samo gledam koje fotografije stavljaju na naslovne strane novina. a i na poslednju stranu isto.
Panovic fasciniran sa Merkel ..ej umesto da stavi neku lepu zenu koju pamte po dobrim delima ili Milunku Savic na naslovnu stranu, on stavio Merkel. Van pameti.Najbolji odnos prema damama ima naravno D. Bujosevic zato je on, pored svih drugih njegovih lepih osobina, prvi na listi urednika, kad mene neko piita
Ne znam koliko sam puta pisala, volite i postujte svoje bolje polovine, a one ce vam uzvratiti mnogostruko vise ..ali sporo se to kapira na Balkanu.
Zato ima ko mnogo brzo to ukapira i oni uvek imaju svu ljubav i paznju dama.
evo nekih divnih momenata …iz video starinarnice
Princ Leopold zalutao kroz time machine i dosao u NY
(https://www.youtube.com/watch?v=Aw1mnorjq-o)
(https://www.youtube.com/watch?v=U9nydZd_emI)
a ovo je novinar u Rimu ..nekad bilo ..sad se pripoveda
(https://www.youtube.com/watch?v=Wxc1mjL8Qvk)
vezba u macevanju:
a ovo je Regina Ellena: tj Italijani sa postovanjem svojoj kraljici koju i dan danas mnogo vole i koje se secaju puna srca; Regina Ellena cerka naseg gospodara kralja Nikole i kraljice Milene sa Cetinja:
(https://www.youtube.com/watch?v=ebDuXeqahjg)
Ako je Rotšild progovorio umesto svog glasnogovorniuka Soroša, onda stvari treba shvatiti ozbiljno!
http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=03&dd=05&nav_id=965274
Oni se ne oglašavaju bez razloga!
@ VDZ; pre nego se kompletno iskljucim imam da prilozim sledeci video
dalje uopste NEcu trositi reci. Au revoir.
(https://www.youtube.com/watch?v=NQmJrOoylzQ)
Rizikujući da ću dobiti „backhand“ u vidu par stotina reči + po koja pjesma iz zavičaja, ja našu cenjenu damu ipak moram nešto da pitam.
Odakle se javila potreba da vaše negacije pišete sa velikim slovima „NE“ na ovom blogu?
Ja vas uveravam da ovde dolaze fini i dovoljno obrazovni ljudi koji razumeju pravopis i duže rečenice. Nivo rasprave nije tipa Fejsbuk ili Tviter te je takvo potenciranje nepotrebno. Ja lično obično izbegavam da čitam takve forme.
@ VDZ, pardon gospodine uopste nije antologijski
nego da pojasnim; Samo pisem kada smatram da je vazno da nesto kazem;
a zasto mi merite svaku rec?
Tesko je progutati neke posetioce u Bijogradu; tesko je progutati kada vam neko duzan 300+ milijardi dolara ili evra pa Vam kaze. Proslost nije vazna i NE dugujemo nista ..ko je tu sitting duck. Da li Vi mozete na to da cutite?
Ovo je problem sa muskim svetom tj Srbljima, kada zena nesto pise oni odmah sumnjaju; na svu srecu ovo je globalni svet pa ima i nesto dobro; Neki narodi imaju potrebu da Vas razumeju cak i onda kada nesto nespretno kazete, ne mere svaku;
Sta bi mi zene radile da nema Talijana i nekih Anglosaksonaca da nam pevaju i da nas hrabre u zivotu? Verovatno bi bez toga najvise vremena provodili izmedju skole gde ostavljamo decu i skupljamo, idemo na roditeljske, groserije i sporeta ..na svu srecu je bolje; ( il est mieux que ca)
(https://www.youtube.com/watch?v=7nnwoBo2kQQ)
Vreme je pokazalo da ovaj forum treba da formira i posebnu kategoriju, medju Domaća ekonomija (143), Društvo (43), Forum (1), In English (2), ….
i jednu pod nazivom „Antologijske rečenice komentatora“. Predlažem da se okači ova kao prvenac:
„Ja samo pisem kada je vazno.“ – MP™.
Zahvaljujem na milosrđu uavžena MP.
Hiperaktivnost,molim vas izvinite, ali ponovo niste doslovno u pravu, koren pojma hipreraktivnost je u žargonu kliničke psihologije nažalot pogrešno primenjen.
On i svom korenu znači povećanu pozitivnu aktivnost u misaonoj kreaciji.
Evo lepog primera za pojmovno nesuglasje.
Savet:
Zato sociolozi savetiju da je internet poguban jer dovodi do formiranja virtuelno nejasnih pojmova.
A Vi ste se pretpostavljm pozvali na vikipedijsko tumačenje glegola hiperaktivan, što je ponovo bazno netačna definicija.
Pozdrav
au zaboravila sam da prikacim odgovarajuci muzicki prilog koji ide uz nasu dnevnu atmosferu u SAD
Tombe la neige (po ko zna koji puta opet snijeg)
(https://www.youtube.com/watch?v=ApwA8l8khhk)
a ovo je uz glas na istu temu;
(https://www.youtube.com/watch?v=UFTws7CTMS0)
@NK. Hvala na pojasnjenju. Meni je tesko da pratim vase tekstove samo sa neta da ste objavili kao knjigu bilo bi mi lakse. U stvari odstampacu, stavicu u jedan folder pa cu da pratim. Znam da ste pisali o MMF-u
@ Nesa; Hvala odlican komentar meni vrlo koristan; Ja pratim za moje licne potrebe vesti iz Srbije ali nisam pratila saradnju sa MMFom do detalja.
Steta sto nije bilze bivsi guverner koji je tako domacinski dao besplatno MMF-u
da koristi prostorije i druge pogocnosti i nasem trosku. To NIKO normalan NE radi, ali nas Srbin iz Madjarske Jelasic je siroke ruke o tudjem trosku.
Glasam da se ukinu sva davanja koja vlada Srbije daje za strance da bi imali kancelarije u Beogradu i da se ukinu slicni troskovi jer svi vidimo nema novca u drzavnoj kasi;
Moj bivsi kolega Dinkic je inace vrlo skrt a tu i poreklo igra ulogu, pa se cudim da su se tako dodvoravali. Nije mogao Jelasic da odlucuje na svoju ruku.Zaista cudno od NBS-a. Ovamo visoke eskontne stope, obavezne rezerve visoke, zatvaraju domace banke ..a ovamo se udvaraju strancima. Nije toliko ni cudno samo je bedno.
Djelic kojeg sam vise puta srela neformalno ovde u SAD na nekm forumima, On je poreklom po ocu iz grada gde se pricaju vicevi o stedljivosti, ali nase finansije NIJE dobro vodio. On to zna. Mogli bi ovde jos o tome, ali ne mozemo iz akademske pristojnosti.
U sfrj ovakvo arcenje drzavne imovine nije postojalo; Pravila su bila stroga a i kazne za one koji su to radili. U sfrj znam za jednog ministra poznatog po stedljivosti i strogoci narocito kada je njegova porodica u pitanju, a tako isto i drzavno. Psiholozi kazu da se na poslu ponasate kao i u Vasoj porodici, samo sto taj vrlo stedljivi i vazan ministar nije Srbin. On se pod pretnjama odselio devedesetih iako mu je supruga Srpkinja.
===========================
Ja nisam hiper aktivirana auuu g. Ivane sta Vi meni govorite? Ja samo pisem kada je vazno. Nisam kriva sto smo imali niz veoma teskih i NEprijatnih dogadjaja.
@ Ivan; Vrsac je vrlo bogato mesto. Niko Vas NE sprecava da pisete i protestujete da se zastite prava coveka koji je ugrozen; Pisite u neki od vodecih medija; Ja sam slala nesto para jednom coveku koji je bio ukrao hleb jer mu nisu davali platu nekoliko meseci; ne znam coveka ali poslala sam da ima za mesec dana itd ..to je bilo 2009e; Pomazemo odavde ali
„malo rukah malena je snaga“
Kada bi svako tako pomogao po jednu porodicu ne bi sada imali sta imamo.
Iskljucujem se sa foruma izvinite na smetnji.
Zašto o ovome srpska savest ćuti ?
http://www.pressonline.rs/info/srbija/354947/krvava-borba-za-opstanak-vrscanin-radi-16-sati-dnevno-da-prehrani-tesko-bolesno-dete.html
Realno, isuviše realno. Moderni čovek ne voli realnost, tu je virtuelni svet mašte koji prekriva surovu realnost !
Povštovani Vladimir Dž,
navod koji ste citirali je moj Ivan N, pa pretpostavljm da se verovatno i meni obraćate.
Uvažena MP. je hiper aktivnana ovom blogu, pa ste Vi virovatno u potsvesti aktivirali njeh logo!
Henri Kisindžer, globalni političar i strateg sa ogromnim iskustvom, brilijantnom proničlivošću, nešto ranga Vilsona Čerčila, koji je obeležio politiku 20-og veka, a on kad govoro i piše, to nije bez razloga i sadržaja.
Pozdrav
Представништво Међународног монетарног фонда (ММФ) отворено је 2001. године у Београду, након што је 18. априла исте године потписан тзв. „Меморандум о разумевању између ММФ-а и СР Југославије у вези са оснивањем представништва ММФ-а у СР Југославији“. Меморандумом је било предвиђено да ММФ именује свога представника преко кога би се одвијала сарадња са Владом, Народном банком и другим релевантним државним органима и институцијама. Тадашњи долазак ММФ-а у Београд представљен је као почетак сарадње на спровођењу економског програма и реформи које је најавила нова, „демократска“ власт. Договорено је да мандат представника ММФ-а у Београду траје до октобра 2006. године, али када је овај период истекао, режим у Србији је предложио да се сарадња настави. Закључком Владе Србије (бр. 037-8283/2006-2, од 5. 10. 2006. године), усвојен је предлог текста писма које држава упућује ММФ-у у Вашингтон, а овлашћење да писмо потпише и проследи, у име државе, добио је тадашњи гувернер Народне банке Србије (НБС), Радован Јелашић.
У Јелашићевом писму упућеном генералном директору ММФ-а, истиче се да мандат сталног представника ММФ-а у Србији, господина Хералда Хиршхофера (Харалд Хирсцххофер), истиче октобра 2006. године. „Сматрамо да је блиска и континуирана сарадња са Фондом веома важна за успешно спровођење процеса економске и социјалне трансформације са којом се Република Србија тренутно суочава и да ће стални представник Фонда и даље имати значајну улогу у том процесу. С тим у вези, у име Владе Републике Србије, предлаже, да Фонд именује представника у Републици Србији за период од наредних годину дана, до 30. 9. 2007. године“, пише Радован Јелашић. Он истиче да ће, „као што је то био случај и до сада“, НБС представнику ММФ-а „уступити канцеларијски простор“ и да ће тај представник „у складу са уобичајеном праксом имати све привилегије и имунитет, као што је то наведено у члану 9. Статута ММФ-а“.
Непуне две године након овог писма, Влада Србије је својим закључком (бр. 485-882/2008, од 6. 3. 2008. године) утврдила текст новог писма које се шаље на адресу ММФ-а у Вашингтон, а као потписнике је одредила Божидара Ђелића и Радована Јелашића. У писму се истиче да Србија изражава интерес да ММФ продужи рад свог представништва у нашој земљи након 31. 3. 2008. године, када постојећем представништву истиче мандат. „Верујемо да ће сарадња са Фондом помоћи Србији да постигне даљи напредак у економским и структурним реформама и успешно савлада изазове на путу за ЕУ. Будући да постоји потреба да се убрза спровођење реструктурирања реалног сектора, као и да је у изгледу нови аранжман Републике Србије са Фондом, представништво ће у наредном периоду имати значајну улогу“, пишу Ђелић и Јелашић и предлажу: „Представништво у Србији могло би као регионални центар да покрива и потребе других земаља западног Балкана“.
У писму које су потписали Ђелић и Јелашић, истиче се да је Србија спремна да представништву ММФ-а у Београду обезбеди канцеларијски простор, као и да новоизабраном представнику призна све привилегије и имунитет. Такође, у писму се дословце обећава и истиче: „Ако Фонд задржи представништво у Београду, Народна банка Србије је спремна да подмирује трошкове запослених резидената, као и трошкове пословања представништва“.
Како је ММФ прихватио срдачан предлог режима да буде гратис гост у Београду, тадашњи гувернер Радован Јелашић је донео одлуку (бр. Г 9234, од 16. 12. 2008. године), којом је на коришћење представништву ММФ-а уступио канцеларијски простор и утврдио трошкове које ће сносити НБС. Одлуком гувернера, ММФ је добио канцеларијски простор у згради НБС, а лицу које обавља административне послове за потребе ММФ-а омогућено је: коришћење рачунарске опреме, канцеларијског материјала, интернет конекције и претплата на магазин „Економист.
Za MP – Pismo o namerama uvek potpisuju ljudi koji su na funkciji premijera, ministra finansija i guvernera. To je konvencija. Sva prethodni memorandumi su takođe dostupni na sajtu MMF-a. O politici MMF-a i zahtevima koje MMF postavlja sam pisao mnogo puta, pa se ne bih ponavljao, tim pre što MMF uvek ima iste zahteve. Hvala na komentaru.
@ NK
Da za tekuce moze da se pretpostavi, ali za pismo o namerama iz 2009e, 2010e, 2011e itd?
Ispada da Srbija svake godine potpise nesto sa MMFom?
Da li ste Vi pisali o tim sporazumima ranije, verujem da jeste?
Kako onda ocenjujete niz sporazuma? kao put u duznicko …
Na prvi pogled se cini da prema onome sto citamo poslednji sporazum sa MMFom uopste ne vodi racuna o interesima Srbije?
Citacu da budem sigurna.
Znaci dalje treba otvarati svako ranije pismo, pa onda to analizirati?
Ovo je strasno vazna tema, cudi me da opet nasi akademci NISU do
sada analizirali, ili jesu, samo smo mi „sumanuti“ pored svih nasih losih
osobina i NEobavesteni?
Za MP – Nema potrebe da se nagađa i nije nikakva tajna ko je potpisao pismo o namerama – premijer, ministar finansija i guvernerka NBS. Sve je dostupno na sajtu MMF-a. Hvala na komentaru.
Ko su potpisnici mmf memoranduma? nista ne vredi da analiziramo ako ne znamo ko je potpisao; ne mozemo da nagadjamo.
Da se pokerne rasprava u toj nasoj veseloj skupstini (kako nije vesela kada se sve zaliva sa francuskim sampanjcem)
Valja pitati skupstinu, ovo treba novinari da pitaju poslanike;
Sta je raspravljano sto se tice mmfa i kako je ko glasao od 2009- do sada;
Da sam MMF prirodno da ocekujem da se u roku od najvise dve godine ispuni sta su mi obecali. Ako nece sporazum se raskida.
Mislim da mi nemamo u Srbiji analiticare koji to prate i znaju. Sta trazi MMF i slicno.
Nije problem u privatizaciji vec u nacinu na koji se to vrsi.
Vlada se previse bavi MMFpm a to nije najvaznije; Vazno je da odnosi sa MMFom budu korektni da nas ne vide onako kako nas vidi AV on nas vidi
kao sumanute, opsednute istorijom, ne gledamo u buducnost i slicno.
AV koga su birali strani ambasadori nije zadovoljan sa svojim sirotinjskim, cupavim narodom u krpama. E sto mi je zao da znate samo. Mislim valja pisati Wilhelmu da malog povede u urednu, sredjenu i dobru zemlju a ne tu Srbiju.
Njegovi mentori su mu tako rekli. Znate kada Vam je lopov duzan, on Vam prica lepe price, a iz desnog dzepa vec izvukao svojim dugim prstima novcanik.
Ode on a Vi jos pola sata NE znate da nemate novcanik ..e to je odnos
AV Germana i Engleza.pa i SAD su tu, ne zaostaje Kirby, on je uvek u toku.
Mislim da mora novi sporazum sa MMFom u skladu sa realnoscu u Srbiji.
Tabakovic je opet citala poeziju, kupovala skupe rekvizite, obnavljala
gym za njene zaposlene, a nije radila sta je vazno.
Znaci hocemo da sa MMFom budemo veoma lijepo ali ..imamo i mi nase muke; E sad kako se dogovoriti jeste izazov …
Kisindzer da jer se od njega trazilo da daje takva resenja iz perspektive ove soft imperije. Ali mene vise zanima gde je tu interes malih naroda tj nas.
i da li mi razumemo gde se nalazimo u svetu koji nas okruzuje, ili sporo kapiramo, bavimo se NEvaznim, NEbitnim i slicno, a sve to placamo strasno skupo. Nas problem je sto je maticna zemlja na dnu Evrope; Nemacka i Engleska nas drze potopljene u kadi, ne daju nam da dodjemo do vazduha.
A mi velicamo te dzelate i klanjamo im se. Strasno je to gledati!
Ево примера како се обавезујеш, претходне преписке са ММФ-ом
Тако се у писму које је Влада Србије упутила ММФ-у 3.12.2009. године, као „мера структурне политике“ у тачки 24. обећава: „Наставиће се модернизација јавних и комуналних предузећа како би се омогућило да се у њих инвестира приватни капитал“. „Министарство економије и регионалног развоја припремиће стратегију за трансформацију локалних јавних комуналних предузећа и одређивање начина и модалитета за укључивање приватног капитала“, наводи се у писму. У писму које је Влада Србије упутила ММФ-у 10.6.2010. године, у тачки 28., истиче се да је власт у Србији уверена да „приватизација мора да буде кључна компонента модела привредног раста заснованог на извозу и домаћој штедњи“. Још тада је обећана приватизација 40% удела у „Телекому Србија“, припрема за приватизацију ЈАТ-а, као и приватизацијиа „Галенике“. „До краја 2010. намеравамо да извршимо корпоратизацију свих великих државних предузећа, укључујући државна комунална предузећа и железницу“, стоји у писму. Иначе, у име Владе ова писма су потписивали председник Владе Србије, гувернер Народне Банке Србије и министарка финансија.
У писму, односно момеорандуму о разумевању између Владе Србије и ММФ-а, упућеном ММФ-у 26.5.2011. године, Влада Србије наводи: „Реформа највећег броја великих државних предузећа треба да има за циљ привлачење стратешких инвеститора“, и додаје: „Постигнут је начелан договор да би већину великих државних предузећа требало приватизовати“. Последњи меморандум између ММФ-а и Владе Србије потписан је пре него што су у Србији одржани избори, односно 9.2.2012. године. На слици: ММФ и представници Цветковићеве владе.
Потом у писму, односно момеорандуму о разумевању између Владе Србије и ММФ-а, упућеном ММФ-у 26.5.2011. године, Влада Србије наводи: „Реформа највећег броја великих државних предузећа треба да има за циљ привлачење стратешких инвеститора“, и додаје: „Постигнут је начелан договор да би већину великих државних предузећа требало приватизовати“. Последњи меморандум између ММФ-а и Владе Србије потписан је пре него што су у Србији одржани избори, односно 9.2.2012. године и у преамбули овог документа наводи се између осталог следеће: „Прелиминарно је договорено да се мисија ММФ-а врати у Београд средином 2012. године након избора да би разговарала са новом владом о корацима који су потребни да би се наставиле ревизије програма“.
Пажљивим читањем се види да сада долази време за реализацију добро планираних потеза, после само пар година.
@MP – „Jedno je jasno da ni jedna mera koju je Singapir preduzeo da sredi svoje stanje u Srbiji ne bi prošao. Ni oko droge, ni oko komunalnie discipline, niti oko korupcije itd.!
Znači nije stvar samo u pametnim i realnim idejama već i u karakteru zajednice gde bi se te ideje sprovele.“
Naravno. Karakter zajednice je vrlo bitan.
O tome je pisao Henri Kisindzer u svojoj knjizi World Order. U njoj je on podugo analizirao evropske ratove i nemogućnost da neka sila nametne na duže staze svoju volju i kulturu poraženim. Iz ovog je on zaključio da to i ne treba da se radi već treba prihvatiti ove fragmentacije i podele kao i mogućnost da se zajednički živi sa različitim specifičnostima.
On predlaže da Novi svetski poredak ima globalne imenitelje ali da ipak treba se zadrže specifičnosti pojedinih grupa u eri transformacije naroda kada će se na koncu i one izgubiti. To je poduži period i trajaće koliko i njihovo postojanje.
„Postoji potreba za Svetskim poretkom. Ali on će imati različite karakteristike u različlitim delovima sveta“ – Henri Kisindzer.
Iz ovog je jasno da je teško definisati Novi svetski poredak jer nije jednoobrazan. Neki iz tog razlog smatraju da on ne postoji jer nije svuda isto. Malo li znaju da je uniformnost danas nemoguće sporovesti a da zapravo žive u Novom svetskom poretku.
Za Moldvina – Ne znam kako izgleda skup na Kopaoniku, a koliko sam do sada video, nekakvih velikih ideja nije bilo. Svejedno, ne smeta da se ekonomska i poslovna elita okupi i da se druži. Štete svakako neće biti. Hvala na komentaru.
@ Katic; da pisala sam g. Davenportu; a za Kima sam cula tek juce iz nase stampe; Ovde sam vise glasno mislila za Vase citaoce. da ide pismo ..za weekend se pise. mora polirano kakav je redl
Neki kazu da su neki na ovom portalu romanticari, pa to je kompliment. Evo nesto romanticno i lepo objavio Dmitrovic
http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.303.html:536356-Zena-koja-je-osvojila-Njujork
Neko otvara temu Kine; to je ogromna tema. Velike sile se susrecu isto kao i mnogo puta do sada.Sto vi se reklo borba Titana.
Jedan od mojih omiljenh likova je Odisej, divni vecni lik: Odisej je plovio i do nas.
(https://www.youtube.com/watch?v=3R-fwcCnkyE)
Kina je sila od kako je nastala, nije ovaj uspon nista novo.Istorija odnosa velikih sila sa velikom Kinom je zanimljiva. Oni koje to zanima treba za pocetak da pogledaju film Bertolucija „Poslednji kineski car“
ovu scenu pazljivo pogledati jer ima niz skrivenih poruka u samo nekoliko min.
Carev cvrcak:
(https://www.youtube.com/watch?v=FyJvs4pMWv8_
Gde smo tu mi? Pa suvise smo mali da bi izasli pred titane. A nasa korupcija i pohlepa nas cini jos manjim i izazivamo prezir. Ne uvek. Kinezi vole nase filmove, ranije su cenili neka nasa politicka opredeljenja nekada …
Kinezi cene nase sportiste kao i ceo svet uostalom. Znaci dive se nasim
(romanticnim) vestinama, ali ovim drugim ne;
Neko prica o prorocima, a ja kazem gospodo i drugovi kada Kinezi dodju na Moravu Srbija ostane kratka za 3-4 milijarde dolara. Pa Vi vidite, da li moze da se patuljak nosi sa Titanom?
Jedna moja poznanica, koja ume da bude divna i plamenita osoba kreator Ognjenovic se pita gde nam je tekstilna industrija; Imali smo 89e oko milijardu dolara od izvoza, a sada nemamo nista? a nedostaje nam dve milijarde da pokrijemo tekuci deficit. Ja odavno pitam razne i nista.
Zar nije bilo za ocekivati da Komora uradi niz sastanaka da obnovi tekstilnu industriju u Srbiji? Ovde sam vec pisala, par srednjeg vesha za zenu, znaci nista posebno, uvoz iz Francuske u NY na primer kosta oko $150 u malo boljoj radnji, cipka ali nista posebno; mislim ima i za manje ali ..
Uz svo postovanje velike nacije Srbija NE moze da priusti uvoz tekstila iz Kinel
a posto tvrdoglavo i glupavo to radi, onda sada smanjuju penzije.
Sve sto mozes da uradis sam, uradi brate;
Evo Chantelle Pariz koji proizvode da kazemo fini vesh, lepo kazu 130 god tradicije. Dobro mi imamo Arilje fabriku, ali moze i vise od toga.
Gospodine Katicu, sta mislite o forumu na Kopaoniku?
Za MP – Možete biti sigurni da gospoda Kima, Davenport itd. sasvim sigurno ne čitaju ni ovaj blog, ni komentare. Možda bi bilo bolje i imalo više efekta ako biste im pisali direktno, na institucije u kojima rade. Hvala na komentaru.
@Vladimir Dž
Takst koji je objavila Politika jeste zanimljiv ali koliko je primenljiv?
Njihova ideja obnavljanja puta svile je isto tako simpatična, ali ponovo, koliko je ona danas i kome prihvatljiva.?
Stvari su se u korenu promenile. Život uči da treba zadržati ono najbolje što se istorijski potvrđuje i prihvatiti ono najbolje što se vremenski naslućuje.
Kineski model jeste zanimljiv i popularan za gubitnike jer ga gubitnici gledaju iz ugla koji je u senci bitnih svetskih događaja na koji mali posmatrači ne mogu uticati.
Drugo sve je ponovo stvar nalaženja sopstvenog puta u saradnji sa nama bliskim susedima pa kasnije ka voljenima. To je princip koncentričnih krugova. Od porodice, okoline, nacije, čovečanstva. To znači od prostog ka složenom. Od jenostavnog ka komplikovanom. Od bližnjeg ka daljnjem.
Kina je vremanski,prostorno, istorijski ogroman izazov kako za njihovu vladu tako i za njhove tajkune. Imaju ogroman poličički prostor za delovanje i ogromno, milenijumsko iskustvo.
Jedno je jasno da ni jedna mera koju je Singapir preduzeo da sredi svoje stanje u Srbiji ne bi prošao. Ni oko droge, ni oko komunalnie discipline, niti oko korupcije itd.!
Znači nije stvar samo u pametnim i realnim idejama već i u karakteru zajednice gde bi se te ideje sprovele.
poruka za g. Kima iz MMF kancelarije u Beogradu:
Cekajte gospodine Kim,
Zasto se MMF mesa u cene energenata u Srbiji? da li moze neko da mi pojasni?
Srbija jeste duzna ali NIJE rob, ne znam zasto g. Tabakovic ovo NE moze da objasni g. Kimu. Naravno da je bilo zalosno i smesno i pomisliti a kamoli postaviti Tabakovic tamo gde je sada. Ne zna da pregovara,
sta ce onda na tom mestu? Ma tuga ziva od NBSa Ni stasom ni glasom, dok je bio njen prethodnik, makar smo mogli da vidimo obrazovanog, umerenog, odmerenog, naocitog coveka, a ovo ..
koliko ce da kosta Srbiju kada pregovori sa MMFom nisu uspesni? A ovo smanjenje panzija, poskupljenje struje to nije uspeh vec gospodo, cist NEuspeh.
Dalje g. Kim gde ste Vi videli da se penzije smanjuju? Zasto MMF to trazi? Pa vi ste MMF prave pijavice, sisachi krvi, na sta to lici.
Ko je mogao da potpise sporazum sa MMF-om a da prethodno se o tome NE razgovara u skupstini.
Mr Kim pisite novi sporazum u kojem ce se penzije vratiti na prethodi nivo. Struja u SAD ne poskupljuje, a sto bi poskupljivala u Srbiji? Koji to bankar davi svog duznika sa obe ruke. Valjda treba duznika ohrabriti a ne gusiti ga da izdahne? Ajte molim Vas, Vi ste gori od Turskih haraclija. Globite narod. Sramota bre.
========================================
Ne znam kako su tekli pregovori sa MMFom ali ovo sta se trazilo i sta se zakljucilo nema veze sa zivotom.
Au sta bi bilo kada bi gospodinu Kimu (mnogi koreanci se prezivaju Kim) a sto ih ima ovde na severoistoku SAD. Oni su neobicna nacija. Kakvi su u Koreji novi mladi uspesni Koreanci vidi se iz videa Gungham style.
(https://www.youtube.com/watch?v=mIQToVqDMb8)
Da je Mr Kim uradio ovako nesto svojim sunarodnicima na primer u SAD ovde, zakinuo im na nekoj beneficiji, smanjio platu (ovo se NE desava) da se u SAD smanje penzije ili u Koreji, ma bila bi revolucija, samo NE mozete da vidite na tv-ima u Srbiji kako izgleda kada se narod pobuni, mislim na Amerikance, a tek Korejsko americke koprodukcije i slicno. Nije prijatno uopste.
Kada se Koreanci bore na zivot i smrt (a to nas zanima), onda bi bilo ovo otprilike (ipak smo mi elegantniji u Evropi, Nase nosnje za borbu, oruzje i sve ostalo ..mislim nie ovako jadno) Nema niceg romanticnog ovde, vec plain survival.
Inace nasi citaoci u Srbiji treba da znaju da su Koreanci strasno vredni svuda pa i u SAD, oni uce, shtrebaju, potpuno su opsednuti uspehom po svaku cenu.
Ali …ima tu dosta toga sto NEdostaje.
kad ulazite u pregovore gledate da saznate sve o suprotnoj strani i onda se pozicionirate tako da se u pregovorima vodi i mali psiholoski tihi rat, e sad ko ce pobediti zavisi ko je pregovaracki ali i mentalno jaci;
Izgleda da u ovim pregovorima sa MMFom
mladi Koreanac je odradio svoj domaci, referisao sefovima na vreme, a srpska strana je bila ko zna gde ..aloufe sto bi rekli. g. Vujovicu bas ste me razocarali.
(https://www.youtube.com/watch?v=xfBmKZVPPHc)
Nadovezao bi se na moj pređašnji komentar vezan za Kinu sa ovim tekstom iz Politike.
http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Najbogatiji-Kinezi-ulaze-u-parlament.lt.html
Čudi me da niko nije komentarisao ovu vest u Politici. Verovatno je delovala kao hladan tuš za naše sveznajuće-geostratege-levičare koji i dalje misle da je Kina sila koja će stati na put zapadnom imperijalizmu. Ključna rečenica u tekstu je:
„Prema izveštajima kineskih medija, sada je, od stotinu najbogatijih Kineza, njih 36 uključeno u rad Narodnog kongresa i Političke konsultativne konferencije.“
Ovo je za zapadni krupni kapital raj na zemlji. To je ideal kojem i oni teže. Istorija ne pamti da je ikad uspostavljena ovakva simbioza – jedna partija i predstavnici krupnog kapitala se zajednički dogovaraju o svemu. Otvoreno i pod okriljem ustava.
U nacizmu su vlasnici kapitala morali da slušaju partiju. Ovde toga nema jer svi sede za jednim stolom i prave planove.
Ovde nema izbora, nema stresa od promene političkog sistema. Rast korporativnom monopolu je zagarantovana generacijama u napred. Nema bojazni da kompanija neće rasti i kad je sin preuzme. Američki dvo-partijski sistem je malo dete za ovakav monopol.
Godinama slušam od zapadnih antiglobalista da je Kina zapravo model po kojem će se graditi buduće konačno totalitarno društvo. U njemu su utkana iskustva svih predhodnih tiranija. Od maltuzijanske politike jednog deteta,….preko Maove doktrine da moć dolazi iz puščane cevi,…pa do najperverznijih ekstravagancija finansijskog kapitala u vidu Naked short selling. Sve je tu.
Ovaj blog je jedan od mnogobrojnih koje posećujem. Recimo redovno pratim kad Jim Rogers da neki intervju za medije. On obožava Kinu, ko ga prati zna da je često spominjao da je Kina više kapitalistička nego sve zapadne zemlje zajedno. Da li ima nešto bolje od kontrole populacije i večnog monopola?
Mi ovde često čitamo razno-razne analize počevši od korporatvinih pragmatičara pa preko filozofa-sindikalista pa do YU-nostalgičara-romantičara-u-dijaspori-sa-pravim-receptom-za-nas (i povremenom pesmom na jutjubu). Svi se oni „bore“ da njihov predlog bude usvojen kao rešenje za našu tešku situaciju. Ali šta ako se ona ne može promenuti jer su se elite dogovorile da bude baš ovako? Da li je iko razmišljao na ovu temu?
U UN je usvojen dokument od strane globalista i komunista u kojem piše:
(http://www.foxnews.com/world/2010/09/08/years-setbacks-looks-world-leader/)
“Limitirati i kanalisati apsiracije za boljim životom narastajuće srednje klase širom sveta….
Pravi izazov dolazi od eksponencijalnog rasta globalnog potrošačkog društva koji je vođen od strane više i srednje klase bogatih zemalja i narastajućih srednjih klasa zemalja u razvoju. Naša ambicije bi trebale da budu stvaranje podsticaja za radikalno menjanje stavova i potrošačkih stilova”
Možda je kineski model baš taj stil što treba svim elitama? Šaka pirinča dnevno, jedno dete, i natrag na liniju u neki Apple recimo? Možda se mi svi polako navikavamo da postanemo kinezi? Možda je ovo filozofiranje i umovanje ovde deplasirano kad je sve dogovoreno?
“Kina je vrlo važan eksperiment” – David Rockefeller.
@ Ivan; Da li Vi licno poznajete Vuka Jeremica? tj naseg Dzeramaju? ako ne onda je tesko da ocenjujemo. Verovatno licno poznajete SR? Ne moze se porediti. Jeremic se borio za Srbiju i to je veliki plus, e sad malo je arogantan i nadmen ali to ce sa godinama da se popravi. Vuk se nije uplasio, radio je kako je znao i umeo, ali trud je NEosporan i to treba prepoznati. E sad sto je zavist medju politicarima u Srb zalosna osobina ..to je problem ovih zavidljivaca.
Lepo ovde kaze rasejanje, da se UN napravi motion nesto tako predlazu, da sve zemlje koje su priznale Kosovo do sada lepo povuku priznanje. To je odlican predlog, ali Englezi ce to spreciti jer oni kontrolisu mehanizme odlucivanja kod nas.
E sad, videcemo sta ce biti, mozemo mi epski kako smo vec pisali, a mozemo i na drugi nacin, na primer da dosadjujemo NJKV AK II i njegovoj kumi svaki dan.
Sa protestima; Mislim zovemo svaki dan, pisemo svaki dan ..i slicno.
Protestujemo protiv zlocinca, protiv ovog sto ga doveo, i protiv Engleske politike prema Srbiji imamo svako pravo na to.
E sad Ivane dosta price i da se vidi kakvo je narodno nasledje u Bosni, ovo je ansambl Kolo koji veoma postujem:
a ovo dole je Lindjo; Lindjo je nase narodno blago, a Hrvati prihvatili kao svoje a nije Hrvatsko. ovo nam stalno rade, uzimaju nase umetnicko blago i prisvajaju,
cista kradja nasledja.
a ovo je hrvatska verzija; samo sto DBV nije hrvatski to je srpski grad;
a ako ne moze biti srpski onda moze samo da bude posebna drzava kao sto je i bio;
(https://www.youtube.com/watch?v=ilcLoDrFtTg)
Danas sam pogledala emisiju Oko, mislim da je to izgubljeno vreme za nas koji smo gledali. Sta nam je emisija rekla? Da li samo elite u Srbiji imaju pravo na svoje misljenje i imaju pravo da se NE slazu sa vlascu, ili je to pravo za svakog slobodnog coveka danas u Srbiji? Zasto rts sto bi bila njihova duznost, ne pitaju narod na ulici? sta narod misli? nekad su to radili a sada?
Ovde moramo da podsetimo g. Vucica da rts nije njegov servis. Udavio covek naciju sa svojim licnim stavovima. Ocigledno da nasem Premijeru tj onima koji ga takvog biraju, nije jasno sta je njegov posao.
Zelim ovde da po ko zna koji put kao ekonomista kazem da sam protiv smanjenja penzija. U penzije se NE dira. NE moze se NEsposobnost vlade naplacivati od penzionera. To je pravi ekonomski zlocin. Skupstina koja takvu politiku vodi ne sluzi narodu. Sta ce onda tamo. Onda je za taj narod jeftinije da skupstinu raspuste. Prvo je trebalo srezati plate svima a najvise onima koji su u vrhu drzave i vlasti.
Nasi skupstinari traze nadoknadu za putarinu. A zasto? Ima autobus, Delite sudbinu naroda gospodo. Umesto sto pijete Moet na priv. zabavama!
U skupstini nam ne treba vise od 150 poslanika i to je previse. Srbija NEMA para za vecu skupstinu. Glasam da se poslanici biraju po imenu i prezimenu a ne po stranackoj pripadnosti.
Ne treba velika racunica da se vidi da ovako mala i osiromasena Srbija NE treba ni predsednika. Dosta je Premijer, vlada a tu je i Princ. Ako se slaze, on moze da obavlja posao koji je radio NIkolic. Mislim da je Nikolic za penziju.
Nista licno, samo nema se para. Nema ko da placa tolike funkcije kada se Srbija svake godine smanji za oko 50 hiljada. Danas u Srbiji koliko zivi ljudi? A koliko je radno sposobno? Deficit je dve milijarde; Znaci smanjiti troskove svuda gde se moze smanjiti, ali NE tamo gde su penzije.
Cudom se cudim da neko prica o budz. suficitu a godina tek pocela. Obicno se o budzetu govori za period od godinu dana. Mesecne fluktuacije nisu za analizu.
Vujovic strasno razocarao; Umesto sto bespogovorno radi sta mu MMF kaze, mogao bi malo da se bori za svoj narod. Vujovic odlicno zna da smanjenje penzija nema nikakvog efekta na smanjenje deficita. Naprotiv. Sem toga mogli su do sada da srezu troskove pa nisu. Ali su kidisali na penzije, jer penzionere nema ko da brani, jer se ne radi o njihovoj kozi nego tudjoj naravno.
Ovde moram javno da porucim g. Vucicu i g. Davenportu. Znate onaj ko svoju istoriju NE zna, ne ceni svoje stare, taj ne moze da ima buducnost. Mozda smo mi sumanuti, cupavi, divlji ali nismo tikve bez korena. Nemci bi da se zaboravi da je bio 20 vek, a Englezi da se zaboravi sta su oni duzni Srbiji od bombardovanja. Zlocinci bi da postanu jaganjci. Ma sramota jedna bre!
Pa onda nadju tako neke da ih motaju da gledaju u buducnost
da ne bi videli da su ovi zlocinci. To moze sa ovom decom neiskusnom, ali NE moze sa nama koji imamo malo vise ljeta.
@МП.
„@ Ivan, umorila sam se IN od komentara; ne mogu vise da pisem, a moram da ovde radim dnevne poslove.“
Разимем вас. Одморите мало, неморате на сваки коментар одговорити под четири тачке.
То је и за мене напорно, а камоли за вас.
Поздрав
@ Ivan, umorila sam se IN od komentara; ne mogu vise da pisem, a moram da ovde radim dnevne poslove.
Ono od cega se nisam umorila jeste kritika g. Davenporta. Za to imam snage i volje bas. od sutra …
Zaista NE znam kako neko nesto hoce a sedi samo tri meseca u vladi. Da bi bilo sta uradili i ostvarili treba Vam min cetiri godine. Zaista NE razumem komentatore. Jadna si nasa Srbijo ako si spala na SR da on nesto uradi.
SR i pristalice samo pricaju a rezultata „nidje jado moj“.
Ovde sam pitala pre nekoliko dana, koliko je SR zaradio od 14 stecaja, to je javna informacija zasto se krije?
Da li SR otvorio neko radno mesto u zivotu? Koliko ljudi danas radi za njega?
Ako se ljudi koji su direktno saradjivali sa SR zale na njega, a nema razloga da im se NE veruje, zaista NE znam kako misli i SR da radi kao ministar a nije team player i lose saradjuje sa ljudima. On voli da solira a od toga vlada ne moze da ima koristi.
A da ne pominjemo sto je NEmoralno ogovarati i drzati lekciju coveku koji mu je posao poverio.
Kolko znam SR je razljutio sindikate i onda su ga smenili iz vlade; tako sam citala u stampi a i videla sam na tv-u da narod protestuje protiv SR.
Kad je narod protiv ..ne mozete mu nametati nesto na silu. U zdravlje,
Само деблокада друштва води почетку решавања проблема иако је њена цена велика (али смо је ми назидали). Први услов је, да не будемо више бандоглави већ реални.
Да ли је то могуће решити триковима или само разумевањем сопствене заблуде, страха, вере, и одлучности.
Онда, уместо гурања за привилегије, преузимо јавну одговорност, и разлучити је од лажне, која почива на примитивним обманама које имају за последицу да се у јавности /друштву/ држави више не говори ни о просечности већ о тоталној беди коју Србија не памти.
Демократија је у Србији нов појам. Треба да прође време за сазревање свести о индивидуалној слободи јединеке, али исто тако изградити доктрину неумољиве стеге законских норми које ограничавају јединку у својој слободи ма колико она велика била.
Ни појам индивидуалне слободе ни појам законске норме овде не функционишу.
Е, зато је оводе на сцени ужасна ВОЉА ЗА МОЋ.
Све док се она не елиминише нема нам праскозорја.
O ličnosti gospodina Saše Radulovića ne mogu da sudim jer ga ne poznajem. Primećujem da to sebi neki ovde uzimaju za pravo. Pa dobro, ovo je forum, neko će reći. Ali ja bih ipak, iako nisam domaćin, predložio komentatorima da obrate pažnju na način sročavanja svojim kritika.
Ono što je činjenica je cenzura gospodina Radulovića u svim važnijim medijima i televizijama. Činjenica je i to da je on lično na svojoj koži osetio tu “partokratiju“ o kojoj najviše govori. Biću realan, gospodin Radulović nije na vlasti, niti ima neku moć da utiče na odluke u državi. Ali pošto je jedno vreme bio u vlasti, očigledno je želeo nešto da izmeni, pa je bio sprečen.
Ako se dobro sećam, smenjen je zbog namere da prekine besmisleno subvencionisanje stranih kompanija, takozv. “stranih direktnih investitora“. Hrabar potez koji ga je koštao funkcije. Ne znam za ostale, ali mene je ubedio. Jedan je od retkih ljudi na domaćoj stručnoj sceni kojima treba dati šansu.
E, MP.
onda ću Vuka Jeremića!
Šta misliš o njemu?
Pozdrav,
Ovo je Aca Djuric iz Floride drzi cas orkestra:
(https://www.youtube.com/watch?v=QJnIgnGknDY)
Ivane, kako; smo ono rekli, necemo vise rekvijem od prosle sedmice samo sviramo veselo; imam za danas prilog;
Imam jednog papagaja ovde, malog belushanka sa plavim, Maki on odzvizdi svako kolo, svako jutro; to najvise voli; ne voli pol, emisije iz Srbije, toliko kresti da moram da ga nosim u drugu sobu, a kolo e to mnogo voli.
Frulu navise voli.
Pocinje radni dan a mi sviramo:
za nase iz RS sviramo ovo ..citate li Politiku sta pisu?
(https://www.youtube.com/watch?v=grINnTbydAQ)
a ovako jedan prof muzike nas Aca Djuric predaje Amerikancima:
( da li je ovo harizma)
a ovo dole je iz istorije Engleske; kada su Englezi potukli Shpance ma moru 1557e; ili kako se pravila imperija. Borba za prevlast na moru.
koliko i kako se gradi imperija? a mi? mi smo bili u Dubrovniku tada ili u zap. Bosni, Slavoniji ko je pobegao od Seldzuka;
kome je vazna istorija? pitam g. Davenporta ovih dana.
(https://www.youtube.com/watch?v=lMpigAUQt_4)
(https://www.youtube.com/watch?v=d-7GoyusdtQ)
Sto se tice SPO i Draskovica, Pa SPO su osnovali neki iz Milosevicevih sluzbi a Draskovica su stavili ..1991e ja se mislim u Beogradu Boze ko ono pamahnitalo mase sa terase pozorista?CUdo nevidjeno, pecinski covek.
Ovde u SAD su ga brzo pocerali ..a on je nasao druge mentore. Znate kako je kod VD, on je kao ciganin koji svira onako kako mu plate. To nije harizma.
Dobro nas je kostao Draskovic a doprineo nije nista.Gde ste njega nasli?
Onomad u SAD bila kafanska tuca; Lepo se kaze nasim sluzbenicima, budite na oprezu ovde nisu cista posla ..ali dr prava iz Valjeva i njegov pomocnik, ne znaju ovdasnje zakone, ne znaju ni ovdasnje prevrtljice i mutne smutnje i nasaednu. Racun je bio milion dolara; Umesto da se privatna strana iz Srbije posalje kod priv advokata koji odradjuje i naplacuje naravno, DS pokusao da naplati preko drzavnoh racuna. E ali onda je drzava odgovorna za begunca i racun je toliko ..ovde se sve greske debelo placaju.
@ Ivan;
Ivane ja sam obicna osoba, zena, jeste imamo mi sto cudi, ali imamo i glavu da mislimo. LePen ima harizmu reci ce Vam Francuzi koji nju birajul Ja isto volim da cujem Marie, ne uvek ali …
Posto sam rekla nesto sto Vam se ne uklapa, Vi ste osuli paljbu kao i ono Bojan pre vise nedelja. Zato je bolje da ja nista ne pricam. Ne kaze narod slucajno cutanje je zlato.
Zasto je SNS uspesan; Da li je moguce da NE znate? pa na namestenim izborima i namestenim sondazima tj anketama i baba postala mlada djevojka za udaju. Glavni glasaci u Srbiji su ambasadori, koga oni izaberi taj ima vlast.
Uvažena MP,
niste Vi psihijatar, psiholog ili antropolog da odrađujete karakterologiju ličnosti.
Drugo je pitanje ako posedujeta Vangine moći (bugarska proročnica) onda mi to recite da se ne patim.
Oko harizme je problem i Vuk Drašković je imao harizmu i šta? Obmana!
Dali Mihailovićka,Toma, Vučko, Sertić, Neša imaju harizmu?
A? a SNS ima apsolutnu većinu. Kako?
Savki put kad nešto kažete, omanete.
L´penovu ne znam, a još je žensko tako da je to velika zagonetka.
„Ćud je ženska smiješna rabota, stotiunu će promjaniti vjera da ispuni šta joj srcu drago.“
P.S.
Skolska istorija je falcifikat.
Prava istorija srpskog naroda je čuvana u naronom predanju po katunima Srbije i Crne Gode.
E, ona je tragična i gorka draga moja MP.
Istoriju pišu pobednici, a ne sirotinja raja!
Pozdrav
@ Ivan; da li Vi stvarno verujete da je JB bio samo bravar? Molim Vas citajte sta je pisao Pero Simic. Koliko godina ga je skolovala Kominterna u Moskvi?
a koliko su studirali kao politicki zatvorenici u Lepoglavi? Znam da je tamo na robiji bio Mosa Pijade, JB, ali se ne secam ovih drugih a bilo ih je dosta.
Nemam neke simaptije prema JB; ali naucno NE mozemo da mu osporimo uspeh u spoljnoj politici. Moj otac je govorio da je JB i komunisti iskoristili njihov pokret tj samoodbranu od Ustasha za svoje ciljeve. A ja samo kazem, dobro je da u Bosni nije bilo bratoubilastva kao u Srbiji i CG. Nasa velika nesreca za vreme drugog rata je bilo bratoubilastvo.
Sta mozemo da osporimo JB –odnos prema Srbima. Ali tako su ga tamo u Moskvi ucili da su Srbi hegemoni. Moskva se prema Srbima ponasala slicno kao sada Berlin Brisel i DC.
Veliki problem u nasoj maloj Srbiji je protok informacija; Nas narod je malo i NEdovoljno informisan i onda NE moze da sagleda, zato stalno pokusavaju da manpulisu sa narodom a pogotovu je istina u unutrasnjosti.
Kada kazem da SR nije za politiku i nije za vladu ne mislim na njegovo obrazovanje nego na skills, licne osobine i umece.
o
Odnosno ili imate ili nemate harizmu. Pogledajte cerku LePena u Francuskoj, da li je ona rodjeni politicar. Jeste. e a ovaj to nije.
Draga moja MP,
evo ponovo istorijske činjenice.
Tito je bio bravar, pa vodio 40 godina jednu izuzetno kompleksnu zemlju i dokazao umeće vladanja!
Tako da vam taj prigovor nije baš jak.
Pozdrav
Ivane, uz duzno postovanje, ‘ajte malo razmislite sta ste napisal
SR nije mogao biti stjuard u vozu, nikad nije radio u drzavnoj sluzbi, srpskoj politici vican nije, nema iskustva u radu u drzavnoj sluzbi na tom nivou. Znaci treba da upozna ljude, da organizuje tim, da se odrede prioriteti sto se radi u saglasnosti sa vladom.
Mnogi se zale da je bio tvrdoglav i arogantan.
Intelegentan covek pre nego sto udje u voz koji nije ni lep ni saren, naprotiv to je jedna sklopocija koja ide 10 km na sat i stalno se kvari a osoblje je u svadji.
Ako se covek iz ko zna kojih razloga odluci da uskoci u takav voz, mora biti spreman da zaustavi voz kad treba, jer nije sam. Njegove odluke mogu da imaju uticaja na mnoge putnike . Zato se voz NE napusta; da se obicno min godinu dana da se vidi i pri tome se covek maksimalno angazuje.
Znate nekad su isli u potragu za zlatom na Aljasku pa je bilo slicnih situaciija.
Po meni situacija je mogla da bude kao u insertu dole, glumce cete prepoznati.
Narod ne veli slucajno „Na muci se poznaju junaci“
(https://www.youtube.com/watch?v=G00RRanvrRA)
ali narod takodje tuzno dodaje u SR primeru
„Svi junaci nikom ponikose“.
a niko ne voli ove sto nikom ponikose, to je tako.
=================================
Danas eto slusamo o cas suficitima, o deficitima. Mnogo me je rastuzio i razocarao min. Vujovic.
A tek prica o „delivery unit“ da vostane Karadjordje i Djordje Washington koji su tu bili po vremenu u kome su ziveli, sta bi oni rekli?
OD muke moram da zapevam „Ramo, ramo ..“ makar jedna iskrena pesma i iskreni pevac za promenu ..dobro ne bas iskren ali vazno je da se peva.
(https://www.youtube.com/watch?v=B4hKUWBtZZ0)
Evo pokušaću draga MP da vam slikovito objasnim njegovo napuštanje vlade.
Ulazim u voz koji je sveže ofarban jarkim bojama. Voz kreće i ja imam ulogu nekog da kažem stjuarda, Posle izvesnog vremena primećijem da voz dobija nenormalno ubrzanje na izlokanim i vremenski dotrajalim šinama. Ja krećem ka lokomotivi i primećujem da kompozicijom upravlja nestručan mašinoviđa bez radnog iskustva.
Šta da radim nego da prvo pomislim, spasavaj se ko može, ovde nama kočničara!
I u pogodnom trenutku iskačem iz pomahnitale kompozicije.
Pozdrav
@ Ivan
Naravno da citam sta pisete zato i odgovaram a pitam kad NE razumem.
ALi mi nije jasno kako Vi NE mozete da vidite SR je bio u vlasti, i zbrisao.
Imas sansu da polako nesto menjas i uplasis se i pobegnes? a pri tom drzis svima lekcije pa i coveku koji ti je dao sansu. Ovo je za moja skromna cobanska shvatanja potpuno van pameti.
A i da budem cinicna, SR NIJE za politiku je moje skromno misljenje, ali mislim da ima nekog veoma ambicioznog u pozadini.
Pre neki dan sam citala da je SR nesto radio u istrazi tokova novca; Da se prekrstimo el. ing koji vrlo malo zna o medjunarodnim finansijama je radio za DB. I nasli su .. (zeca u shumi)
Profesionalnci koji istrazuju tokove novca to rade posle niza obuka i dugog iskustva i obrazovanja u finansijama. Vrlo mali odabrani broj ljudi se time bavi.
Kad smo kod DB; Drzava koju mi vise nemamo se gradi na temelju jake vojske,
i drugih vaznih sluzbi. Bez toga nema ni drzave ni ekonomije.
Te vazne sluzbe koje su zaposljavale najbolje ljude, patriote, strucnjake i obavestajce se grade decenijama, ali se mogu i urusiti relativno brzo i to se desilo kod nas. Od osamdesetih do sada. Cast izuzecima.
Valja vojsku i sluzbe obnavaljati na patriotizmu, tradiciji i sluzbi drzavi i narodu jer bez toga smo prasina na vetru.
Ugao gledanja;
http://kolumnista.com/moj-odgovor-tebi-vucicu/#
Poštoana MP.
Vi mene izglada dobro ne razumete ili ne čitate.
Ja Sašu razimem zbog njegovih jasnih, preciznih misaonih opservacija. To je prvo moje ubeđenje, da je čovek u pravu, doduše za sada samo teoretski. U praksi će se videti ako osvoji vlast, mađutim ustaljena mašineraija neće to dozvoliti, a narod uplašen i nije mu do rizika.
Tako da nekih velikih turbulencija nema.
Drugo moje ubeđenje koje potvrđuje prvo je da niko ama baš niko ni jednu njegovu tvrdnju nije osporio, ustvari, ignorisanje je najbole sredstvo negacije.
Samim tim dijalektički princip suprotnosti je opravdan.
Saša je u pravu, za sada,
P.S.
Čuđenje je produkt nejasnoće, a zabluda je sredstvo manipulacije.
Pozdrav
Imam i muzicki prilog za Mr Kirby i Mr Davenport. Hvorostvsky je zvezda u Met Opoeri i uopste covek planetarna zvezda, pa je muz. izbor na pravom diplomatskom nivou.
E sto je to lepo kada se voli svoj narod, ovde mislim na Engleze, Ruse i Amerikance, svi oni vole svoj narod ..
obratite paznju na osmeh Hvorostovskog; E sto je to divno ko voli svoj narod
(https://www.youtube.com/watch?v=j3S1UyJN7QM)
(https://www.youtube.com/watch?v=RzIfYZt0jdY)
(https://www.youtube.com/watch?v=4D06pQ3rayA)
@ Ivan, Vas zemljak ovde se cudi da Vi podrzavate SR; Kaze rekli ste da cete se javiti posle sajma ali niste; mozda sajma 2016e god?
Danas sam u stampi procitala da se Rusi cude; Tako je razumela gospodja SRI.
Moram da se nasalim, prosto NEizbezno je: Cudom se cudim da se Rusi cude.
Kakvo cudjenje, sve sto treba da znaju velika sila zna. Mnogo pre nas. Znate nezgodno je to kada Vas krisom provlace pored serpi, nozeva i varjaca, a nije ni sigurno jer nikad se ne zna kada neko pocne da baca nozeve u kom pravcu.
Te stvari se dogode mnogo brzo, videli smo u filmovima. Nije dobro ko NEpozvan dolazi u Bijograd, moze tako neko da ga zakuca u 2 sec; dok se obezbedjenje osvesti, covek macka pobegao a tu je i tzv support grupa.
Zato koga narod NE zove, ne treba da dolazi NEpozvan. Znate, ima tu sijaset prica ..kazao meni direktor Reuters davno pre 18 god. Peter Job
„Da li ste Vi rodjaka naseg ratnog izvestaca sa podrucja kraljevine 41-45?
Gospodine ovo je prezime moga muza ..nisam. A Vase maden name (le nom de jeune fille) e to je gospodine staro preko 700 god i potice od jednog kralja koji je postradao u bitci na Marici 1371e god. Mislim nisam rod sa kraljev. Markom to je slucajnost. VI sa Balkana samo o istoriji. Svi cute jer kad govori ceo, zna se da se cuti.
Ko ovde prica mislim se ja Englezi. Ali zakljuci Mr. Job Balkan je predivan.
Mi cutimo jer gospodar govori a stara CG skola je „Vezi konja dje gazda kaze“
Hvala, hvala ..
Gospoda Englezi su skroz sazdani od istorije i tradicije verujem da se g. Katic slaze. Imaju oni ogromnu riznicu i dugu istoriju a imamo i mi.
Ali od kako se Nemacka ujedinila za nas je to geopol. postalo strasno NEpovoljno. i tu su se prikljucili Englezi kao anglosaksonski rodjaci Germana.
Oni su rodbina. I sada su udruzeni u kinjenju Srbije. Prvo su staru drzavu rasturili Nemci i pol vrhuske u zemlji zajedno partners in crime, Englezi se prikljucili jer gde moze bez njih. Oni su u svakom regionu mirodija.
Iskreno se nadam da ce g. Davenport napustiti Bijograd. Posle svega sta je uradio narodu, nema smisla da tu sedi vise. Ni on ni Kirby ..neka dode neko drugi. A mi erpski, sumanuto i primitivno valja da biramo novu vlast.
ako Bog da.
@ Ivan N; Da li Gligorov kaze kolika su NEnaplativa potrazivanja? koliko stanovnistvo a koliko privreda?
Mnogi kazu da su poreske sluzbe van Beograda vrlo NEazurne; koliko se tu izgubi novca?
Ivane, sto se tice SR; vec sam pisala, NE volim kada neko zbrise pre megdana.
Nisam pristalica AV ali on je doveo SR u vladu, nije morao. Ima dosta kadrova koji su bolji od SR.Kad te neko negde dovede ako imas nesto privatno da kritikujes uradi to, a ne javno …nema Srbija nista od arogancije SR.
Do danas NE znamo koliko je zaradio po stecaju; a vec sam Vam rekla da Sindikati NE vole grobare. i ja ih tu podrzavam; Svaki zaposleni hoce neku malu sigurnost, nece da ih niko gazi i da ih prodaje u bescenje. BOrimo se za najbolju cenu kazu ecc knjige starostavne od starih Fenicana.
Ne gledam sta ko prica nego sta ko radi.
Inace mogu i ja da se zalim sto mi nemamo profesora za srpski jezik. Velika je traznja ali niko nece da plati za casove, a da dovedemo profesora kosta nas min 50K na god i ne mozemo da skupimo. Nasa deca pricaju tarzanski srpski.
Zato ja svako vece kad se umiri u kuci, pustam narodne pesme sa youtube; Sinoc smo imali „Zenidba cara Dushana“ a na kraju narodni pjesnik veli:
Blago majci koja te rodila,
i ujaku koji te imade!
Zašto mi se otprije ne kažeš,
nego sam te putem namučio
i konakom i gladi i žeđu ?“
Teško svuda svome bez svojega!
===============================
a ovo je mali prilog:
(https://www.youtube.com/watch?v=Wo4uermUKFo)
Dragi nas Ivane,
Hvala na svim komplimentima. Nije nas sve Bog dao za posao. Moj rodak Eli je poznati industrijalac, koji me je ovde ostavio na insistiranje njegove mati Pat.
Nisu SAD davali nama iz Bijograda papire nego da se vratimo; Ja spremila kofere, a rodjak kaze „ne ides ..“ za jednu intervenciju platili advokatu 4K.
pre 20 god.
Sada moj divni Eli i ja NE govorimo, on je uvrteo u glavu da sam mu uzela zemlju od djeda na Grahovu. Ja sam se smrtno uvrijedila i kazem idi u Niksic u sud pa vidi gde ti je zemlja. Jos se vodi na tvoga djeda i na moju babu DKM; On se postideo ali uvrijeda je uvrijeda.Baba DKM nije imala ni za hleb, oduzeli joj fasisti njenu lepu kucu pored parka na CT, a komunisti zadrzali i DKM bila podstanar do smrti. Mi CG zivimo samo od stare slave;
Jeste rodbina moja hvala Bogu imucna ali ja vise volim da proucavam stare knjige, da se bavim pisanjem, da se druzim sa advokatima i politicarima ..a dace Bog kad naplatimo sta su nam drugi duzni i vratimo imanja na Uni; e onda ..cete doci u goste.
Nisu Vam ovi sa Primorja i sa Brda pragmatici kao Srbijanci.
Inace citala sam i ja stripove ali moji omiljeni stripovi su Black Stena i Kapetan Mark ..i Rip Kirby (Zabavnik) i dan danas mi vec sada smo starija garda ovde
u SAD razmenjujemo zabavnike..moj suprug kojeg znate cita Alan Ford.
@ Gospodine Katiću,
Stav Vladimira Gligorova:
Posebno je značajno to što MMF gotovo sa istom zabrinutošću ističe problem fiskalnog deficita i nenaplativih potraživanja u bankama. Ovo iz sledećeg razloga: ništa se ili ništa dobro neće postići smanjenjem javne potrošnje, ako se ne povećaju privatna ulaganja. Pogotovo ukoliko se poveća teret oporezivanja, čak i ako je samo reč o boljoj naplati. A privatna ulaganja se neće povećati ukoliko banke ne mogu da povećaju kreditiranje zato što imaju veoma velika nenaplativa potraživanja i zaračunavaju visoke kamate na nove kredite, usled čega će tražnja za njima biti mala, osim ako ih budžet ne subvencionira, što MMF neće preporučiti.
Meni je ovo savršeno jasno.
Imate li Vi nešto dadati ili oduzeti
Hvala na odgovoru
Hvala DSS-u sto su odgovorili na Vucicevo obracanje; Ja bi samo dodala kada bi samo Vucic mogao da prepozna ko je mrav a ko je cvrcak, bili bi mi na konju.
Moj skromn odgovor Vucicu je u stihu:
Nije vino posto pridje bjese,
Nije svijet ono sto misljaste
Barjaktaru darivat Evropu
grehota je o tom i misliti
Velja kruska u grlo zapadne
dalje valja citati, tj porucujem AV da cita Gorski vijenac posebno onaj deo
„Bog se dragi na Srbe razljuti..“
Naravno Gorski Vijenac mora da se cita uz strucno tumacenje pogotovu ko nije od CG roda i porekla.Kad covek slusa AV on pominje Vebera i neke druge za koje mi i ne moramo da cujemo, ali prvo prouci svoje pisce i svoj obraz a onda citaj druge je moja poruka mladom AV.
Skandalozno je dovoditi Blera u Beogad, kao da covek pamcenja nema uopste. To nikako NE mogu da razumem.
a ovde je DSS saopstenje za koje mislim da je sve obuhvatilo
(http://dss.rs/brojke-koje-nedostaju-predsedniku-vlade/)
Poštovana MP
Vaš prekoatlanski humaor počinjem da kapiram.
Ali ovde sam se posližio jenom malom nekorektnošći. Nisam naveo citat izjave i novine koje su prenele taj stav.
Oprostite mi, jer ste se vi prvi oglasili.
Pecao sam ove što drže nelogične pridike i iritiraju zdravu pamet.
Ovo su reči,Saše Radulovića,izvučene iz intervijua Danasu, inače ja ga od milja zovemTalični Tom moj omiljni strip junak iz detinjstva, preko koga sam kao klinac sanjao tu Ameriku, taj divlji zapad, iako Ruse nosim u srcu.
Zao mi je što je vama Saša nesimpatičan lik, ali i da vas pohvalim, dali sta njegovoj izjavi pohvalu.
Zači na pravu tvrdnju znate da date (po meni) lepe odgovore.
Savet:
Ostavite se uvažena, buzdovana, mačeva, gusli, narodnog epa, već pređite Vi na mikro biznis. Tu u Americi, to kažu, nama Srbima ide dobro. Em pametni, em okretni Bog da vas vidi, imate školi, znate jezike, iz imućnog staleža ste, imate bogatu biografiju, svi atributi ispešnosti i jednoj gospođi.
Pozdrav
@ Ivan Vi pitate g. Katica? mislim da ja to pitanje za njega.
Ja imam pitanje za Vujovica; Zasto se tako lose vode drzavne finansije?
Ovih dana valja pogledati poslednje budzetske brojke; Zasto se Vucic zaduzuje;
Nema cime da izdrava budzet jer mu je BDP u padu, a poplave Vucic koristi kao izgovor. KOlike su stete od poplava? a koliko su skupili? ne znamo ni sta su namirili jer novinari ne smeju da pisu. Postaviti Blagojevica iz Cesida da on vodi fond za obnovu je skandalozno. Blagojevic NEMA nikakvog iskustva sa upravljanjem takvim projektom; To je posao za pravni, ecc, inzenjerski tim a ne Blagojevic. Van pameti. U stcari Blagojevic je izrezirao izbore (jasno kao dan) a ovo mu je kao nagrada.
Koliko i sta proizvodi Srbija? a usluge i ostalo? a rashodi; Koliko kosta sto SNS preko drzav. budzeta finansira svoju glasacku mashinu preko zaposljavanja nazovi partijskog kadra i slicnih. Da li neko zna koliko to kosta?
Vuciceva vlast i vlada koje je da kazemo poorly skilled i losa kosta, i tako pogresni ljudi na pogresnim mestima kostaju, a koliko? pa dnevni troskovi vlade i svih koji su tzv supporting staff i ministri; Ti operativni troskovi puta faktor cetiri je koliko Srbija gubi dnevno x 365 = godisnji trosak NEsposobnosti vlade.
Valja da neko obasni Vucicu koji je bas danas autoriskim tekstom svoje NEistomisljenike podcenio, uvredio …culi smo da postoje besposleni kriticari ..nsam znala da postoje besposleni a kritikuju? Volela bih da mi neko objasni koji su to besposleni u Srbiji danas.
Imamo mladog Premijera koji prica o buducnosti, to me i ne cudi. Uzeo je ministra koji ima friziru kao iz filma „Povratak u buducnost“ i onda taj film je mozda i inspirativan.
Ali ako NE znamo svoju proslost i NE postujemo je, mi necemo imati ni buducnosti. Zato se Srbija smanji svake god. za oko 50 hilj. ljudi.
Godinama sam se cudila, cekajte ovo u Srbiji je cajanka kod Ludog Sesirdzije
iz romana C Lewis „Alisa u zemlji cuda“ i pre neki dan mi sinu, pa oni koji povlace konce po Srbiji su u mladosti citali tu knjigu i onda tako nesto suludo projektuju.
Zna se ko su masters of the deception.
(https://www.youtube.com/watch?v=hXWjKZ9ER_o)
Možete li građanima objasniti šta predstavlja konkretno novi aranžman sa MMF?
– To neće značiti ništa za građane, ali će državi omogućiti da se lakše zadužuje. Mi smo u bankrotu. Dug nismo u stanju da servisiramo. Nama kada dođe kredit za otplatu, moramo da se zadužimo na drugom mestu da bismo vratili kredit, jer iz sopstvenih sredstava to ne možemo. Država je gladna za parama, mora da se zadužuje da plaća kredite i još da se zaduži plus da bi platila i deficit koji pravi dve i po godine. Taj plus za Aleksandra Vučića iznosi oko osam milijardi evra otkad je došao na vlast. Tadić je zadužio državu za osam milijardi evra za četiri godine, Vučić je uradio to isto za dve i po.
Urlike je imala da reche koju kao i pre. Slobodna sam na to odgovoriti u desetercu; Ovih dana samo slusamo narodne pjesme, i merkamo razno svijetlo oruzje tj alat kako su govorili nasi djedovi, ovo pre 100+ godina. ali se za nas nista nije promenilo od kako je neki moj predak poshekao greskom neke Ausrijance i usledila je kazna „promena prezimena“
===============
Mili Boze cuda velikoga
Kad se scase po zemlji Srbiji
po Srbiji zemlji da prevrne
i da druga postane sudija.
Tu knezovi nisu radi kavzi
Nit su radi EU izjelice
Al je rada sirotinja raja
koja globa davati NE moze
nit trpjeti EU zuluma
=====================
Ne znam zasto je nasim novinarima odjednom vest gde radi kolega Dinkic; Pa znaju oni to i nije tajna, ali sada odjednom pisu. Ovo mogu da protumacim samo kao novu direktivu iz engleske kuhinje. Nesto ne vidim godinu i po dana pa tek danas progledam. Mislim smesno.
Molim da mi neko objasni. G. Djilas je bio na rts-u da prica kako je on u dushi socijalista? Da li iko ikada kaze g. Djilasu da kada na osnovu vlasti postavis monopol na reklamiranje i naredis rts da moraju da ti placaju harac tj proviziju samo zato sto si ti DDJ, to nema veze ni sa kakvim soc realizmom. To je
podrivanje drzavnog i privrednog sistema. Mislim red bi bio davnih dana da je neko od profesora privrednog prava i drzavne uprave to objasnio Djilasu.
Kad nisi drzava, kad nemas pravni ni politicki sistem onda nije cudo sto je haos
da se ne zna ni kraja ni pocetka u drzavi. Skromnog sam misljenja da je narod odlican kakve su im nazovi vodje.
E sad vreme je za izbore i za generalni remont pol sistema koji NE sluzi zemlji nego sluzi konfuziju a takvog blesavog ga sklepali mislim Englezi.
Zato jedva cekam naredni cas da se sretnem sa „ucitelj nad ucitelji“ da ga pitam za (nije junacko nego ..ono drugo zdravlje) i da pitam kako je to kad nemas obraza nego dolazis tamo gde si ljudima kao besni kurjak sejao smrt?
Ovo je javno pitanje.Procitace onaj kome je namenjeno.
Nego daj da odrzim Bleru jednu lekciju iz cojstva ( e sto je gadno kad si nula)
evo odje FDR a tu je i keric Fala, valja se to gospodar i njegov ker kojeg je sav narod postovao, sem ovih sto ih je mnogo oglobio, ali on je skupljao harac od ovih sto imaju a ne od sirotinje;
Nego lepo rece plemeniti co’ek „Ako ne pomognemo Britance nece Djordje sesti imati gde vise da bude kralj“ ..ovo treba podsetiti Blera a tek Davenporta
„Dosta je folirancije gospodo“ da nije bilo plemenitog FDR, i to samo njega, jer kongres sto bi mario kongres za bivse kolonizatore? Neka ih gurne Hitler u kanal tako su mnogi mislili. Nego i Englezi imaju kratko pamcenje a ne samo Vucic.
(https://www.youtube.com/watch?v=7u663pV51TY)
(https://www.youtube.com/watch?v=8G2GS834PCg)
(https://www.youtube.com/watch?v=N18AtSAxJ1I)
(https://www.youtube.com/watch?v=_5p4QdtkbC8)
a ovo je keric Fala, najuticajniji keric na svetu …
(https://www.youtube.com/watch?v=r2e1YYwOLag)
Biser srpske ekonomske filosofije.
http://moby.to/m5ksme
@ Ivan
Kazem Vam kako je nekad bilo. Ovi posle 5og oktobra idu uglavnom djonom.
Oni sluze samo sebi cast izuzecima;
Sto se tice Milosevica, volela bih da u Srbiji NIJE bilo brace Milosevic. Nekad mislite najbolje ali kad ne znate kako treba, kada ste tvrdoglavi, kada se supruga mesa na veoma negativan nacin, onda ispadne najgore po naciju..
Poštovana MP,
Ovo vam je najbolje što ste izreklii u svoj našoj debati:
„Drzava se sluzila jer je to bila velika cast i velka zrtva“
Na to se isto kunu i sve parije svih režima od petog oktobra do danas, a narod ko narod, veruje.
Jedino je u praksi ovi vašu maksimu pokazao i dokazao veseli Milošević.
Pozdrav.
@ Ivan; Ma nije Ivane stvar u odelu. Kako je to uspeh ako hoce da Vas izbace iz skole zbog moje gluposti i bosanskog sazaljenja? Da nije matematicar stao na moju stranu sta bi bilo? Jeste bili su roditelji uspesni ljudi, ali nije to doslo bez zrtve.
Koji su radili kod JB nisu isli na bolovanja; radilo se mnogo u sfrj to ce Vam reci i g. Katic.
Meni je ipak najlepse bilo kod mog deke u S kraj NS; Tatina strina u kuci preko puta uvek posluje, to je mnogo zanimljivo. Dan pocinje rano, ja se budim a nasa divna BV je vec nasla neku koku u basti, procenila da je to rucak i da kazem obradila ..ja ne smem da gledam jer mi je zao koke, a kod nje je to 1,2,3.
Vec je lonac na sporetu i rucak se kuva a jaja se skupljaju za dorucak, krompir i mrkva se iz baste vade i BV samo komanduje znate kako je u seoskim uslovima, dan je isplaniran do detalja. Za decu je najbolje da borave na selu jer tu ima sve sto deci treba, a ne da sede po golubarnicima od stanova.
Ne stize roditeljski uspeh sa neba. Ko drzavu sluzi u to vreme
nie to radio radi koristi jer su plate po firmama i plate etf u Pupinu bile daleko vece nego etf koji su sedeli u vladi. Drzava se sluzila jer je to bila velika cast i velka zrtva; Verovatno znate da su porodice tih ljudi jedno dete ili ni jedno.
Nas decu cuvao ko je stigao, ili nas zakljucavali u stanovima.
Da nije fotograf bio ML; on je bio drug sa majkom.
u sfrj tako kaze i jedna nasa Vesna Vasa zemljakinja poreklom a iz Bgd, njen otac Vas zemljak je dovezao prvu DC 10 onomad pre 30 god. i posle drugi redom da leti nas jat po celom svetu; E to su bila vremena.
Zivot jeste cudo; imate pravo (vous avez raison)!
Uvažena MP,
Vi ste stvarno imali bezbrižno detinjstvo. Blago deci udpešnih roditelja.
Ja sam prvi put došao u Beograd, za vreme raspustu posle osmoletke, kod neke dvojice braće čiji je otac bio uTitovoj pratnji kao fotograv (nazovimo ga izvestilac) sa Titovih putovanja. Lep posao nema šta. Ja kao provincijalac u okraćalim pantalonama i belom vunenom, ručno štrikanom, džemeru bio sm prava atrakcija za devojčice na jednoj disko večeri u SKC-u. Mislim da je to veče svirao Zlatko Manojlović a voditelj Zoran Modli.
No, poenta je u tome što sam prvi put osetio snagu ljudi i prostora eko sebe u velegradu, iako nikada nisam voleo da živim tim životom.
To su bila vremena velikih nada, kada se aktivirala ogromna energiju naroda koji je onako naivno jurišao na radne akcije, po principu, ko više, ko bolje, ko poletnije.
Prošla su ta vremena.
Ponekad sretnem jednog od one braće, popričamo onako snogu, ali i danas mi je zgonetno to da njihova majka, stara gospođa, kada me vidi uvek mi se tajenstveno osmehne i primetim da joj oči zasuze.
Žašto?
Ne znam, život je velika tajna.
PS.
Ali ono sa kopljem i trnjem mislim da ne grešim, jer to život potvrđuje!
Ivane, sveta je nedjelja pa da sviramo nema danas politike:
Evo sta imam za moju dushu „Puche puska“ a sve mislim dje je nas novi „ucitelj na ucitelji ..“
(https://www.youtube.com/watch?v=ptj9jbWbM44)
moj tata je voleo da slusa Lisac i Tinu Turner, ali za njegovog zemljaka Cholu govorio sto je fini co’ek on sa svima lijepo, a i lijepo pjeva:
(https://www.youtube.com/watch?v=VCmAdzfwNPA)
a ovo je za jednog naseg plemenitog glumca rudarsko dete iz Aleksinac.
Ovo ga seca na njegovu mladost u Aleksinac ..e sto je to lepo bilo kaze on
iako se u rudarskoj kuci najcesce jeo pasulj klot.
a mene sieca na moju tetku Vjeru divnu blondu iz Primorja ciji je muz bio pomorac i putovao dalekim morima a ona volela da slusa meksicke pjesme.
(https://www.youtube.com/watch?v=nfzr60xBIfk)
eto za svakog po nesto ..i najbolje da se otvori radio stanica odje da ne dosadjujemo kod N Katica; u procesu smo za radio.
@ Ivan N; Hvala na komentaru imam o tome da rechem.
g. Katic i ja smo isli u istu skolu u Bgd-u, samo ja sam bila usmerenjak i maturant 84e.
To je bila najbolja srednja skola tada u Bgd-u i isli smo mi streberi, deca iz boljih kuca, predavali profesori iz profesorske kolonije i njihova deca pohadjali.
Profesori odlicni ali neke prof. su volele da pomalo ogovaraju djecu tek da nije dosadno. a to je imalo vise veze sa roditeljima.
Cerka jednog Titinog ambasadora cija je sestra sada u vladi mi se pozalila da kad god ode na geografiju, Bekavica (prof) joj da jedan ..dobro tu je malo slagala; Ja kazem ajde samnom da nosimo pomoc za Kopaonik u MZ pa nauci za sledeci cas. Bekavica jeste bila stroga ali bila je i pravicna. Medjutim LU
koja je tri godine mladja nije otisla samnom nego kuci, a ja sa torbama u MZ u 27og marta. U petak uvece u osam ide Bekavica da vidi da li je LU bila samnom. Bekavica je znala da sam ja naivna i slicno. NIJE.
Sledece sedmice neke profesorke hoce da mene izbace iz gimnazije. Jedva ih umirio prof matematike Keleraba „mora da se zna red u nasoj skoli ali NE treba preterivati. A one taman resile da me izbace iako sam bila medju prvih 5%.
Moj otac nece da se spusta na nizi nivo da on ide u skolu to njega ne zanima, a mama vec zove Prvu Iskru da vidju ima li posa’ u laboratoriji ako me izbache …
Nije bilo izbacivanja presudio je Keleraba tj razum je pobedio. ali su prof. zakljucile da sam dete razvedenih roditelja jer se moj otac nije pojavio na razgovoru. Kazna je bila strogi ukor, stub srama da se cita u svim razredima,
da propadne covek u zemlju a LU nista; dobila je i ona kaznu samo ona je dete ambasadora pa nije isti arshin. Ja sam svoju lekciju iz naivnosti naucila.
O tome posle mnogo godina pricam savetniku u skoli moga sina. On zna o kome se radi jer LU 20+ godina stariji je jedan vec vremesni glumac koji ovde igra neke sporedne uloge.
Slaze se savetnik, mlad covek amerikanac da je kazna bila ispravna s obzirom na ugled skole ali drugi deo koji se tice LU mu se nista NE dopada.
A onaj njen suprug, zasto stalno igra ruske mafijashe i negativce. Ne znam kazem. A moj sin meni, mama sta ti vredi sto si se muchila i uchila kada nista grande nisi ..sta mama treba da bude da bi sin tinejdzer imao misljenje?
a kad sin treba da poradi u skoli kao majka on kaze, ovo NE treba, nije vazna matematika, nije vazna fizika i hemija ..sta je vazno? fizicko i party time ..
go figure.
Ne mozemo mi g. Ivane da nase svijetlo oruzje stavimo u trnje pa to je najbolje sta imamo. Vidite da nam ne idu te visoke nauke;
evo ovde prilog na kom smo mi nivou mislim generalno kao zemlja a slazu se i ovde; a SAD zele prosperitet na Balkanu, nisu oni hteli da se ratuje i krvari, to vise Engleska posla.
(https://www.youtube.com/watch?v=_nWy75qKf-k)
a ovako se vidju skola i dan danas u SAD:
(https://www.youtube.com/watch?v=dMdTBep3W9c)
Uvažena Mp,
moram vam, kroz životne zgode i nazgode dočarati sam proces sazrevanja društvene istine i realnog stanja u interakciji pojedinac zajednica.
To nam nikad nije išlo do ruke i uvek smo plaćeli veliku cenu svojih kolektivnih zabluda, odnosno gluposti.
Evo jednog strašno nekorektnog stava većine ljudi koji imaju jedan sasvm nizak moralni prag koji se retko gde može srest u današnjim međunacionalnim, verskim, klasnim, odnosima.
Mnogi misle ovako – meni će biti dobro tek kad onome bude loše, ili za sve mi je kriv drugu. Efekat žrtvenog jarca.
Naši odnosi sa jačima i slabijima od nas ( e sad je pitanje ko je slabiji od nas na Balkanu?moraju biti usklađeni sa realnošću u kojoj živimo.
Niko ko se ne slaže sa idejama koje su na delu ne predlaže bolje (jer boljih trenutno nema) barem za sada, ali zna da ovo ne valja. Pa to da ovo ne valja zna svaka domaćica koja porani da kupi jeftiniji hleb, ili da požuri na aciju koja motiviše slabostojeće građana da pokupe hranu kojoj ističe rak trajanaj.
Društveno dogovarni ljudi su u principu delatnici koji misle šta će se desiti sutra i kakvu državu ostavljaju potomstvu.
Zbog toga je daleko svrsihodnije koplje u trnje i okrenuti se umeću življenja u kriznim stanjima.
Pozdrav
Vrlo retko koristim moj facebook ali sam morala s obzirom dje su me zaboravili za kurs, da onda javno objavim sta sam imala da rechem.
Evo ovde prilazem dopunski deo moje video poruke. Ja ne vidju nikakvu razliku izmedju ovih odje sto ih zovu „Last of the Mohecans“ i nas kursista.
To Vi je isto. Vidite da mora da se puca iz obe puske u isto vrijeme.
Onomad sam pitala Dachica, mozete li Vi kao nasi preci da pojasete konja i da pucate iz dzeferdara dje u svaku ruku drzite po jednu vitku pusku. Mislim tako su nasi preci ratovali red je i Vi kada hocete da budete glavar.
Ivica Dacic dosa’ na Cetinje gde spavaju moji hrabri preci, i dje su nasi gospodari usnuli u Gospodu i cereka se ( to je bila strasna uvrijeda jado moj)
Kaze ID „necemo od Vas trazit da nam date onoliko mijesta koliko Vas ima direktora u Srbiji“ to je njemu smijesano ali mi odavde odmah potezemo dzeferdare i punimo …za uvrijedu casti zna se sta sledi.
;
Njegovi domacini na Cetinju su mu to odcutali, ali ja Bogumi nisam. Protestujem i dan danas i ja nisam zaboravila. Ovi sto vode CG oni samo prepoznaju zlato i konta po svijetu kao da su zaboraili da je nas Vladika Rade reka’ ROthshildu da on ne kuje novac na Cetinju. GOspodine Rothshield veli vladika, kad bi se novac od kamenja moga’ kovat …otisao Rotshield razocaran taman je hteo da prosiri posa’ ..E ali ovi CG glavari sada sve radnje rade pa mogu da istrpe i Dachica. A zna se da Srbijanci su pocerali mnoge i da nema mijesta ..a mnogi CG su se dali kao i obicno u razne hajducke rabota a i u neke necasne
Nasi preci se stide i na groblju prevrcu dje je nasa cast. Sramota je jado moj sta se chini sada ..ne znam kad ce se moji zemljaci hgh landers popraviti da ne brukaju nase pretke. ali ja jos zivim po starome zakonu, drzim gusle, svijetlo oruzje i citamo Gorski Vijenac svaki dan. kad zavrsimo mi pocnemo ponovo uz gusle na glas dje se komsije cude, ali sad se navikli. gud ..gud …
ID znamo ne moze da pojase konja niti da puca kao mi high landers a nasim precima ID nije ni do kolena.
@ Ivan K, ne znam kako da shvatim Vas komentar; ja sam na portalu g. Katica komentarisala samo ponekad i to 2013e i evo sada; 2014 nisam gotovo nista pisala (bila sam u dubokoj zalosti i tada ne pisem)
Mozda ste me pomesali sa nekim drugim.
@ Ivan N. ja sam veliki postovalac g. Ekmecica, g. Bjelajca i pok. g. Kijuka za kojeg sam vise cula u par poslednjih godina, ali sam dosta naucila iz snimala njegovih obracanja na you tubu
Ovih dana uporno pratim kako ide pakovanje g. Davenporta alias Stipaljka (govori srpski kroz nos) dalje ocekujemo poziv za naredni kurs koji smo propustili. Samo nas zamislite kako sedimo u poslednjem redu i sa kakvom paznjom merimo predavaca.
Hvala listu Politika na odlicnoj karikaturi za nedeljno izdanje, samo nas nisu nacrtali u avionu sa cetiri s na repu kako stizemo mislim uskoci i hajduci sa svom opremom i velikim entuzijazmom i zaista velikim interesovanjem za vrsnog predavaca.
Moracemo da zamolimo karikaturistu da nas docrta bicemo vazna dopuna za odlicnu karikaturu
(https://www.youtube.com/watch?v=2DBOG3-Ab7k)
(https://www.youtube.com/watch?v=S39paDGZ0Ew)
@ Ivan N. Imam i ovu muzicku pratnju za naredno predavanje. Culi smo odje da se nas predavac cudio zasto nisu sklonjene rusevine iz mog komsiluka; ja ih gledam svaki dan kad krenem peske na Cvetni trg. Kaze da je vec zaboravio kako je to bilo, no mi NE zaboravljamo ..e sto ce osveta biti …sto bi se reklo sweet ..
(https://www.youtube.com/watch?v=yM8CFR01KwQ)
http://pescanik.net/umetnost-i-dzentrifikacija/
Gospodine Katiću,prvo jedan interesantan članak, i par pitanja od kojih su neka vezana za tekst ,nesto trenutno manje aktuelno gradjanima Srbije i blize okoline .
Sta mislite o mogućnosti rasta zapolenosti kroz kreativnu ekonomiju ? Da li je to strategija rasta koju ce velike sile nastavljati promovisati ?
Spomenuti u tekstu Ricard Florida ,da li su njegove razvojne ideje prepoznate kao relevantne u profesionalnim krugovima ,i kako se vama cini ?
Da li vjerujete u mogucnost inovacije da ponesu svijet kroz novu industrijsku revoluciju ? Onako kako nam to prikazuje http://www.ted.com/talks/erik_brynjolfsson_the_key_to_growth_race_em_with_em_the_machines
Ili vam je bliza interpretacija realnosti kakvu prikazuje
Sta mislite o knjizi „Granice rasta“ Rimskog kluba i danasnje aktuelnosti pitanja kraja rasta koji nosi nemogunost dovoljno jeftine nafte ?
Zao mi ako sam pretjerao sa materijalom i brojem pitanja,ali vjerujem da cete se snaći. Pozdrav
Evo nakon što su dva Ivana spomenula Srbiju i Grčku i ja bi da dodam nešto iz moje arhive vezano za Grčku (ko ne razume prevešću)
“The Greek people are anarchic and difficult to tame. For this reason we must strike deep into their cultural roots: perhaps then we can force them to conform. I mean, of course, to strike at their language, their religion, their cultural and historical reserves, so that we can neutralize their ability to develop, to distinguish themselves, or to prevail; thereby removing them as an obstacle to our strategically vital plans in the Balkans, the Mediterranean, and the Middle East.” – Henry Kissinger 1974.
Citat,
Водећи савремени српски историчар, академик проф. др Милорад Екмечић, објавио је јануара 2011. године у часопису Печат текст Ми смо за Америку народ који у себи носи опасан вирус, у коме између осталог, пише:
Данашњу америчку стратегију према Србима је формулисао Дејвид Гомперт 1994. године, у августовском броју водећег часописа за спољну политику Форејн Аферс, иза којег стоји Стејт Департмент. Гомперт је био потпредседник Ранд корпорације, члан Националног савета безбедности председника Буша и формално члан америчке владе у корпорацији која иначе израђује америчку стратегију.
У чланку Како поразити Србију Гомперт је написао: „Упоран економски и медијски рат против Србије мора после одређеног времена да обори београдски режим: омогући боље решење. Индустријски слом и упропашћени животни услови морају створити притисак за промене… Изолација и беда морају произвести демократску револуцију и довести на чело вође који желе да за Србе нађу место у друштву нација. Ми морамо бити спремни да Србију држимо у карантину све дотле док не буде искорењен вирус који она у себи носи.
Наша историјска судбина је у овој реченици да Србија у себи носи вирус светског зла. То је само на други начин формулисана филозофија Фридриха Наумана из 1916. године да су Срби трајан европски реметилачки фактор. Разлика је само у чињеници да је један члан званичне америчке владе то преформулисао, да Срби у себи носе неки рушилачки вирус који се споља мора лечити..
Ja sam još uvek ovde
За господина Катића: Овај блог видим као сасвим солидан у разним, бројним аспектима. Али један скорашњи детаљ у садржају коментара ме је прописно дезоријентисао.
Између више коментара разних аутора, издвајам један који је сасвим илустративан:
Nebojša Katić – 19/02/2015 – Grci, koji za razliku od Srba duže pamte, su svaku priliku poslednjih godina iskoristili da Nemačku podsete na prošlost. Očekivalo bi se od Nemaca da ipak nešto iz istorije nauče. Čini se da svu nakupljenu frustraciju zbog toga što ne smeju da pisnu protiv svog atlantskog saveznika, sada iživljavaju na slabim nacijama poput Srbije, ili Grčke. Ovo je tim čudnije što govorimo o jedinoj naciji na svetu koja je smela da udari prva na više frontova i protiv višestruko (bar brojčano) nadmoćnijeg protivnika.
https://nkatic.wordpress.com/2015/02/16/bosko-mijatovic-protiv-lovca-na-vestice/#comment-9250
Овај начин размишљања је веома проблематичан.
Као да су државне политике и поменуте нације једно те исто.
Такво виђење отвара Пандорину кутију главоломки, бизарних менталних заплитања… а и душевних тортура (обичан човек мора кривити себе за криминал државе). Штавише, ово је ,школска грешка’ рекло би се, и тек једно у низу сличних Ваших поједностављивања:
Једно друго је Ваше вишеструко помињање поделе на политичку левицу и десницу, … Треће би могла бити Ваша изјава да су жене у просеку „боље“ од мушкараца.
Из ових случајева добија се утисак да се ослањамо на уопштавања без критичке провере.
Ако се ради само о томе, то Вас напросто уврштава у свет ,обичних’ људи и ту би био крај приче у нормалним околностима.
Али, у околностима где међународна мафија доминира широм планете, где је држава сведена на својеврсну лутку, од интелектуалаца забринутих због свега тога очекивало би се управо супротно од регресије ка простодушним уопштавањима.
У овим околностима када је појединац препуштен самом себи – једина нада лежи у иновативности, сналажљивости, у људском капацитету за креативност.
Коришћење осредњих и лоших уопштавања је сигуран знак да тај капацитет остаје НЕискоришћен.
То, са своје стране, као да говори да се прећутно подигла бела застава и одабрала улога жртвеног јагњета.
@ MP У претходном коментару пропустио сам да Вам кажем следеће –
Током свих ових година, читање Ваших коментара ми је представљало ужитак. … Баш ужитак … И то посебан ужитак.
За даље, како даље … Видећемо!
Gospodine Katiću,
dozvolite mi da vaš predlog malo i inženjerski produbim. U Srbiji ima dosta reka, rečica potoka mesta malo većih nego gde su nekada građene vodenice potačare gde se pored puta mogu locirati mala i srednja preduzeća a istovremeno po projektima i same mini hidroelektrane do 300 Kw u proseku proizvodnja takve energije koristiti za proizvodnju npr. rezane građe a višak slati u distributivnu mrežu. Ovakvi proizvodi bi poejftinjavali jedinici proizvoda i da 12%, eto konkurentne cene na tržištu.
Pozdrav
Za Aleksandra S. – Ne bih se usudio da dajem nekakav meritorni odgovor na Vaše pitanje. Intuitivno, za mala i mikro preduzeća bih cenu struje držao na nivou cena za domaćinstva, i to bi mogao biti vid diskretne subvencije. Hvala na komentaru.
Gospodine Katić
Kakav je vaš stav po pitanju razlike u ceni npr. el. energije za privredu i domaćinstva? Ne mislim na jako velike potrošače već na mala i mikro preduzeća koja imaju angažovanu snagu na nivou prosečnog domaćinstva.
Unapred hvala na odgovoru.
Ja umam puno poverenje u Sirizu i ljude koji ih vode. Nemci ce da usvoje sta im kaze SAD. A SAD ne zele da se ucenjuje Grcka i mislim da je predsednik BO tako i rekao vise puta. Sramno je kako se ponasa Nemacka od kako su se ujedinili.
Ovo me podsetilo na anegdotu kada je batler budio Cercila a ovaj sanjiv kaze zasto me budite? Da se nije Nemacka ujedinila. Mi nacionalisti NE volimo Cherchila iz mnogo razloga. Ali kada krenu ovi rojalisti kojih ima najvise u Srbiji da se zale na komuniste, odmah odgovaram. Nemate pravo da se zalite jer vasu sudbinu je odredio g. Cherchil. On je adresa za Vase zalbe tj Englezi.
U Srbiji tradicionalno sto je meni potpuno razumljivo narod je za kralja u odredjenom broju. E sad ko je iz ovih da kazemo nekad su govorili to je uciteljska kuca, a ucitelji su levicari, profesori, ceo Bgd univerzitet pre drugog rata su bili vecinom levo orjentisani. E sad se promenilo, pa u Srbiji imamo desnicu sa malo doze levogl i dalje nase vlade smenjuju Englezi kao i pre 70 godina.
E sad, krece ona stara igra sa Grcima. Podmecu se demonstracije, ucene i sl.. Mislim da grcki min. finansija dobro zna sa kim ima posla.
Ne znam da li su Grci istrazili poreklo kredita koje je Grcka uzimala u poslednjih 20 godina i ko je sve na cije racune sklonio koliko novca. Grcka vlada je bila veoma korumpirana o cemu je pisano vise puta. Sadasnja vlada kada istrazi te kredite, moze da kaze kreditorima da nece placati ono sto je davano uz provizije, a mogu i ove, sto su od zaduzivanja imali proviziju, mogu da im konfiskuju imovinu. Mislim da je tako pravedno.Bice sve dobro sa nasom bracom Helenima.
Laž nije dugo trajala.
Momci iz Atine, izjavili su da je sporazum nužno zlo, da su državne kase prazne i nismo imali drugu opciju, osim izlaska iz evro zone.
Naivni u Srbiji su poverovali u njihovu revolucionarnost.
Danas je nemački parlament usvojio zakon o nastavku finansijske pomoći Grčkoj.
Šta je novo i revolucionarno u ovoj opciji?
Po čemu se ta opcija razlikuje od prethodne?
Građani su srušili vlast na izborima da se – vrati nada u bolje!
Šta se promenilo?
Zakoni zivota potvrđuju princip nužnosti koji neumoljivo negira lakovernost biračkog tela koje naivno plaća ceh svojim zabludama.
Suština promena je da se građanima kaže istina, da je državna kasa prazna.
Samo mesec dana je trebalo da prođe da svi skapiraju obmanu.
Zažto tako?
Kad vreme neumoljivo radi protiv nas.
Jedino mi ubijamo vreme braneći se da ono ne ubie nas!
Ima li ovo kraja?
Za Vladimira Dž – Nije reč o novinarskoj patci. Srbija se pismeno obavezala da cenu struje za krajnje potrošače podigne za 15% od 01/04/2015. Nije jasno koliko od tih 15% otpada na samo poskupljenje struje (prihod EPS-a), a kolika će biti akciza na struju (prihod budžeta). Cene struje moraju biti povećane i veoma je loše što taj proces kasni i što se nije postupno sprovodio. Problem je što akcize ne idu EPS-u i ne pomažu podizanju kompanije, već idu u budžet i služe servisiranju duga. (Verujem da je to MMF-ova ideja.) EPS će i dalje biti na staklenim nogama i na ivici egzistencije. Bojim se i da ovo indirektno ukazuje da se sprema njegova prodaja. Ne treba zaboraviti da je aranžman sa MMF-om uvek u funkciji zaštite poverilaca. Hvala na komentaru.
@ Ivan N; komentare na ovom forumu pisem ja mp; jedna osoba; ponekad ubacim sta kazu drugi tj reakcije drugih, ali to uvek navedem da je
najcesce parafrazirano ili samo citiram.
Ne znam sta je NElogicno. Pretpostavljam da Vam se NE svidja moje msiljenje u vezi SR; Na toj temi se skroz razlukujemo i to je tako. Mi tu osobu ne vidimo na isti nacin.
Imam Ivane za Vas, kraj je nedelje, valja da se slusa neka lepa muzika.
Mi smo odje u ratnom raspolozenju, slusamo borbene pjesme i citamo Gorski Vijenac i Lucu Mikrokozmu;
A ovo ovde je dvoje ljudi koje zaista mnogo mnogo cenim; Oni pevaju u Metu, a pola godine po svojoj domovini, Rusiji. Dmitri Hvorostovsky i Ana NEtrebko
(https://www.youtube.com/watch?v=t5SlUmCdXf0)
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/538215/SRBIJA-UVODI-AKCIZE-NA-STRUJU-Kilovat-skuplji-15-odsto-od-1-aprila
Gosp. Katiću – Kako ocenjujete ovu praksu MMF-a da traže da neka zemlja uvede dodatne namete na energente? Pogotovo mi je neverovatno obrazloženje za naš slučaj, možda je sve „novinarska patka“?
Za Ivana N. – Bojim se da postoji nešto o čemu možemo samo slutiti, a što ne dozvoljava da Evropa sledi svoj racionalni interes i što je gura u sukobe i propast. Nemačka je iz nekog razloga nemoćna da se odupre tom putu u propast, pa se povremeno „odupire“ tako što se iživljava nad slabima. Hvala na komentaru.
Poštovana mp ili poštovani MP,
nisam sumnjičavac ali jesam zbunjen, alogičnošću vaših javljanja, sve više kako vreme prolazi, pod ovim inicijalima mp ili MP kao da se kriju dve osobe žena i miškarac ili (nemoj da se uvredite) jedna podvojena ličnost.
Tokovi misli i struktura smisla vaših opservacija je dekoherenta do te mere da zbunjije.
Razumem da se Bekon krio iza pseudonima Šekspir ali ovo je, naročito napisano u elektronskoj formi stvarno zbunjujuće.
Čovek ne može da formira ispravan odgovor.
Budite pozdravljeni
Migracije su u 21 veku kontrolisane mena vise „golemata seobita na nerodite“ to je zavrseno pre mnogo vekova. Sada sve vodece nacije znaju svoje potrebe za radnom snagom do 2020 i 2030e godine imaju planove za to.
Ove nazovi nekontrolisane migracije su u stvari manipulacija. Narod koji bezi od rata i to se drzi pod kontrolom.
Gospodine Katiću
Navodite:
„Problem nije vezan za slabost Falberovih ideja, već za globalni ambijent u kome bilo kakav pokušaj humanizovanja društva zvuči utopijski.“
To je trenutno tako. Uredu, ali ako se sagleda iz budiće perspektive sugurno da se mora naći neki zlaz iz ovog beizlaza.
Mislim da će to ponovo razrešiti Nemci jer njima najviše gori pod nogama. Izgleda nemoguće ali oni najviše rade na tome. Amerika je priča za sebe a ona može rešiti sve svoje probleme na konvencionalan način, Engleska je ponovo specifikum tako da ova globalna kriza je ponaovo najindikativnije u Evropi a nemačka je srce Evrope. Ovakvim logičkim premisama izvodim zaključak da Nemačka mora tražiti izlaz iz ovog spiralnog ponora.
Argumenti, globalna i gotovo nekontrolisana migracija, ogromni antagonizmi izraženi u socijalnim i kulturnim razlikama, očito natastanje vreskog fundamentalizma. Se su to parametri koju determinišu buduće civilizacijske turbulencije ikoliko se uzroci ne budu rešavali na vreme, a sada je mimut do dvanaest.
Cenu moraju platiti svi, to je tačno, ali najjači moraju primiti breme istorijske odgovornosti.
Gde grešim?
Pozdrav
i na kraju mala licna poruka za SR ne znas Moravac ne vezes na sitno, sta ces u srpskoj politici? Nema u Srbiji politike bez Moravca to je azbuka reda i uredjenja. Ne moze da se svira Moravac bez reda.
@ Ivan
Nije dobro kada vladari iza zavese, secate se one scene Carobnjaka iz Oza kada hoce da na svaki moguci nacin prodaju SR. I onda se iz naftalina sete Miskovica koji je postao onakav kakav je neka vrsta dezurnog i pogodnog krivca. Naravno da prema Miskovicu nemam nikakvog sentimenta, ali zaista mi je odvratno da citam da ce sada SR da nesto „svedoci“ protiv Miskovica.
A zasta da svedoci? SR ne moze imati nikakvog uvida u poslovanje ovog …
U vladi je bio samo tri meseca i pobegao. Valjda mi je to najodvratniji deo te price o SR, mrzim kada ljudi beze a megdan nije ni poceo.
Ovima sto agituju da mi obicna raja ne znamo sta je red, pa gospodo vredjate nas. Raja zna sta je red, a posebno znaju nasi seniori. Mnogo toga sto vidimo oko nas stvorile su starije generacije koje mi ne postivamo. Stvarali su mnogo i beli Rusi, nekad se u sfrj znao red. Red su poceli da urusavaju Milosevic, i svi politicki patuljci i kompleksashi koji su zgrabili vlast evo 20+ godina.
Prosto su neverovatne pristalice tog zaista pateticnog SR. Tako neobavestenog a drskog sveta odavno nisam videla.
u potpunosti se slazem sa ocenom koju je dao sindikalac iz Smedereva kada su u pitanju SR i njegovi Pavlovic, Stevanovic i to drustvo lako cemo.
Kada ste grobar firmi, i kada ljudima uzimate, radi uvodjenja samo vama znanog reda, a pri tom to debelo naplacujete, e onda se neki ljudi sa pravom razljute i prebiju Radulovica kako je doziveo u Secerani na Cukarici.
Nikad ne bih glasala za SR, smesno je da je to uopste neka opscija u Srbiji mislim skuvana u kuhinji kod Kirbija to mu doce kao ujka Waldo:
(https://www.youtube.com/watch?v=lBS_RU6kkIw)
U sve se razume SR i u poreze, i u socijalnu politiku, u pravo, u policiju,Nasa policija, sta im bi? mu poverili da on etf istrazuje tokove novca; I nismo zato nista ni nasli ma cudo od coveka; Na tom etf-u skoluju sveznalice i mirodjije za svaki lonac.Dodje mi da odem u Teslu i da kazem „ljudi dajte mi da predajem fiziku, kad moze radulovic da istrazuje tokove novca, znam i ja strujna kola i slicno. To nije red, nego haos, gospodo.
dosta je bilo rekvijema u Srbiji nego da se prisetimo kako je nekad bilo na cirilici i uz bracu Bajic. To ovi bosanska opcija SR zaborave da zaredjaju medju narod, a vazno je nije Srbija bez harmonike i narodnog veselja na prelu.
ko hoce da bude drzavnik valja se znati sta je narod.
(https://www.youtube.com/watch?v=5hWWBBzqBgM)
Za Ivana N. – Felberovo ime sam sretao „u prolazu“, ali se nisam „zadržavao“. Problem nije vezan za slabost Falberovih ideja, već za globalni ambijent u kome bilo kakav pokušaj humanizovanja društva zvuči utopijski. Hvala na komentaru.
Za Miloša018 – Zaista mi je drago da to čujem. Hvala na komentaru.
@ Ivan K. Uopste NE razumem Vas komentar; Da Vam pojasnim mada sam mislila da je dosta jasno, NE preuzimam nikakve uloge, niti volim da sviram solo, vise volim u orkestru; nisam Tasovac koji je studirao klavir u Moskvi. Ne znam cemu Vas cinicni komentar?
Ne brinite necu vise dosadjivati. Ali za to mogu samo da se izvinem domacinu bloga i da ga ovde zamolim da skine sve komentare koji nisu za njegov blog;
Potpuno sam saglasna.
(https://www.youtube.com/watch?v=bYM84n-2Sas)
A sto se tice orkestra vazni su muzicari ali je veoma vazan dirigent;
(https://www.youtube.com/watch?v=BX1ljYx3g3k)
Dobro jutro i dobra vi sreca. Danas imam samo jednu kratku poruku za Mr. Davenporta.
Plati sta si duzan (neka vestaci procene), ne trebi mi EU, dajte mu sikter kaficu da si ide iz Bijograda.
Sta je g. Davenport i komsha duzan?
Nasa steta u Srbiji od 1992e sankcija, bombardovanja, zrtve, materjalna razaranja, bolesni sto umiru od raka pre vremena posle bombardovanja.
Steta se meri sa vise stotina milijardi dolara. Da to NIJE bilo, ne bi mi danas prebirali kad ce bolja raspodela nego bi bili mala Svajcarija na Balkanu i onda nam ne treba EU.
Nevidjena je drskost u Engleza jer oni ucenjuju svoju zrtvu. Preuzece EU
da dotira zelezaru i jos tu nesto, ali mora TB da dodje da drzi kurs i da bude prozap. orjentacija. TB ce da se vrati kuci i da posalje sitnu knjigu u SAD da oni tj ovi Englezi drze Srblje pod kontrolom, da nas foliraju preko medija i prodaju sarenu lazu; e a da li je tako? ipak smo mi ljudi iz shume, cobani i ajduci. Dobro nismo svi, ali ima nas …
(https://www.youtube.com/watch?v=2nGM8MEbPAk)
Gospodine Katiću,
zamolio bi´Vas da mi odgovorite (ako je moguće) na par pitanja.
-Dali ste čuli za profesora Kristijana Felbera?
-Deli je njegova ekonomska teorija nove preraspodele bogatstva utopija?
http://www.danas.rs/danasrs/srbija/beograd/ekonomski_sistem_na_nivou_pojedinca.39.html?news_id=297517
Pozdrav
G Katicu, vezano za Izvestaj Komisije, neki su ne samo citali Vase preporuke, vec su i kontaktirali G Spensa licno, a i dobili odgovor 🙂
@ Marko, Bas Vam hvala,. znam da je negde bio clanak ali nisam bila sigurna da li kod g. Katica ili negde drugo.
Ovde zelim da se zahvalim RTS-u za prilog o pkb-u; nisam sve odgledala ali to se uklapa u moja verovanja. Veoma volim da vidim kravice jer to asocira na yogurt koji je u Bgd najbolji mislim na svetu. Jedan mislim da je Turcin, ovde je postao milioner praveci jogurt koji se prodaje pod imenom choban.
@ Ivan; Zaboravila sam takodje da kazem da i ja volim da idem na kurseve; Nisam znala da ce Bler da drzi ja bih se prijavila odmah. Samo sto ja u skolu
idem sa dve kubure i dva jatagana, to je sve anticko oruzje nije u upotrebi sem za zlu NE trebalo.
Sledeci kurs NE propustam sigurno je. Nosim alat kako je moj predak djede Krsto govorio svojima djeci: „U skolu se ne ide bez alata, nikad se ne zna koja opasnost vreba i od kuda“
Prvo cu ja da odrzim jedno krace predavanje iz istorije ali one svijetle Srbije i CG, to naplacujem samo 10 hiljada dolara naplaticu od Davenprota jer on sramota je da se reche nase istorije NE zna i NASE stare NE postiva.
I sada ima priliku naknadno da nauci i on i TB.
E onda cemo da vidju sta ima TB da reche u tom njegovom predavanju.
Ne znamo da li su ovi sto su pogadjali imali pravo da nesto pitaju ili samo da slusaju?
E sad da zakljucimo; odje je i dalje mrzlo pa valja slusati Chajkovskog. Najljese je uz prijatelje, a pre toga gusle.
(https://www.youtube.com/watch?v=i9YbzEwlRPo)
(https://www.youtube.com/watch?v=pCEo3YAgZe8)
I samo za kraj da prepricam, ovo je nas divni pok. Dragan Vlahovic istoricar i urednik iz Politike skupljao objavljivao u sveskama iz zivota u CG sa pocetka proslog vijeka:
parafraziram:
Dva perjanika su posla da prosetaju na korzo u Cetinje i vidju ide narod u jednu lijepu; kucu Kud ide oni narod? VIde da je narod uljega u jednu salu dje na sredinu je jedna ponjava. Ajmo i mi da vidju. Ajde. Kad pomeri se ona ponjava i oni vidju Cara Lazara i vitezove i knezeva vecera. Gledaju perjanici, sutra je boj i oni gledaju hoce li izdat Brankovicu Tisina svi gledaju. Hoce. Nece. VIdju izdade. U zaru predstrave i Kosovskog boja perjanici potegose livore i zapucase. Narod sta da vristi i da bjezi, ona se ponjava navuce a mi brzo iza da vidju dje je izdajnik.
==========================================
@MP
Apropo dr Ljajića, aktuelnog ministra trgovine, turizma i telekomunikacija:
https://nkatic.wordpress.com/2007/05/25/ministri-za-sve/
Ugljanina treba proterati iz zemlje. Tako je nekad bilo kada smo bili drzava.
Ljajic moze ali ne kao min trgovine. Moze kao ministar za manjine ..ima tu raznih nacina da Ljajic radi ali ne moze ovako.
Ivane, pa zar nas domacin bloga ne govori da ne moze to sto SR zagovara?
Kada upoznate naseg DH a potrudicu se da to bude, onda cemo razgovarati.
Osamdesete u SFRJ nisu bile to sto vi kazete. Bili smo otvorena zemlja evo neka kaze g. Katic, mada je on o tome pisao. Osamdesete su bile zlatne godine za JAT, za Energo projekt, za izvozne firme; Bilo je dosta posla i radilo se
ali da bi tako bilo morali su u vladi mnogo da porade; Nisu imali radno vreme.
Kada ste vi poceli da radite? devedesete kada smo poceli da se urusavamo?
Uvažena MP
Divno sećanje na Veliku Milunku.
Nisam tvrdoglav ali moram da odgovorim na Vaš komentar o SR.
Uprvu ste da mi se sviđa taj inženjerski način mišljenja.
Ali to mišljnje je potvrđeno u praksi, i tamo gde se ono može objektivno meriti, draga moja MP.
On je jasno, sugestivno i orginalno započeo građenje svoje politička platforme na ovim prostorima.
Treba za to danas imati petlju.
Možda je on instruisan, ali to ne znači ništa u slučaju da se stvori sistem koji funkcioniše.
Ovo sada koliko ja primećujem ne funkcioniše.
Autoritarni sistemi nikad nisu davali dobre rezultate.
Pozdrav
@MP
Ja mislim da ovde ne treba komentar.
Zašto Ljajič?
http://beta.informer.rs/vesti/politika/4327/LJAJIC-PROTIV-UGLJANINIZACIJE-Novi-Pazar-nece-biti-Kolumbija
i da dodam zaboravila sam prethodno, u zahvalnost velikoj Francuskoj danas sviramo himnu
(https://www.youtube.com/watch?v=apk5UNO48zY)
@ Ivan, zaboravila sam da kazem; hvala Vam na divnom komplimentu Jean d’Arc nikad nisam dobila tako lep kompliment ali nasa prava Jean d’Arc je Milunka Savic; Ona je vredna divljenja i postovanja sto bi rekli u CG da je covek nosi na ledjima na vrh planine i da ne bude tesko.
Milunka je jedno vreme zivela u selu gde se kasnije dosalio moj deka; to je selo Solunaca i moji su od kralja dobili zemlju ali se nisu doselili nego tek posle drugog rata. Milunka je tu u selu kod NS zivela neko vreme.
RTS je imao onaj divan prilog o Milunki gde bi ona govorila unuku da idu zajedno kod francuskog ambasadora a unuk je mislio da je njegova baka pocela da se zaboravlja …
Francuzi su nasu Milunku postovali i hteli da joj daju penziju a ona je srota od postenja to odbila. Uvek je kod njih imala sve pocasti i dan danas posmrtno.
Zato moramo da danas nasoj Velikoj Francuskoj kazemo hvala sto ste postoval Milunku.
Za SR ste Ivane, izvinite sentimentalni jer on je Vas kolega. Zao mi je sto Vas nisam ranije poznavala. Da li ste dolazili u SIV nekada pre raspada drzave?
Da jeste onda bi razumeli sto SR NE moze to sto Vi mislite da moze.
Ako Bog da, da Vas upoznam sada je on gospodin u godinama, ali sa jos jednim Vasim kolegom ETF koji je prvo radio kod Westinghausa 20 godina po Evropi, i tek onda je mogao samo da bude pomocnik u vladi osamdesetih.
On je dosao da sluzi drzavu, za platu koja je bila mnogo manja, ali drzavi se sluziti mora, nije radio za platu, njegov stari pezo nije imao pod, pa se izvinjavao mami, koleginici sto idu nekim drzavnim poslom sa kolima koja nemaju pod nego drumska ventlacija.
Posle me ta porodica drzala na stanu u Parizu da ne bi ja cuvala decu po fr. kucama kada sam kao student isla na Alliance Francaise ..
drugaciji je narod nekad radio za drzavu, nego ovo sada; Kako ko radi tako mu i Bog pomaze.
@ Ivan N.
Istinita prica dogaja se u Rojtersovoj kancelariji u SAD gde radimo mi analiticari iz raznih zemalja i tu se govori oko 30 stranih jezika. Moj resor su bile zemlje bivse JU, Island i Cote d’Ivoire. Analizira se ekonomija i trziste obveznica u tim zemljama. Pocelo bombardovanje. Dolazi Memet Turcin da kaze da Srbiju treba bombardovati. Nekoliko dana pre toga ja zovem moje u Bgd i kazem
„spremite se ovi ce da bombarduju“ a moji ne veruju. Moj tata se spremio
jer sta je tu novo za njega; On je sa 16 otisao u Sestu Krajisku Uradnu brigadu bila je 41e u NDH; Mama se strasno plasila i padala u nesvest jer su oko njih padali kruzeri 78 dana; jer oni su samo jedan blok od generalstaba isl.
Mama se razbolela posle toga, padala je na ulici pa su je prolaznici dizali (koji je to zivot) otisla mnogo pre vremena.
U Rojtersu jeste da su britanska kuca i ja gutam knedle, ali …svi su solidarn samnom. Posebno Rusi, oni se brinu sta se dogajda i lica su im siva.
Ali Memet dolazi na moj desk da kaze da Srbiju treba bombardovati. ja ne kazem nista samo se prekrstim i kazem „Boze pomozi“. Posle nekoliko dana Tursku pogodio veliki zemljotres; Memet se snuzdio. Ja cutim meni je bilo zao tog naroda, ali sam cutala nisam rekla nista.
Pogledajte ova dva videa to sam imala da prlozim za danas. Malo se i ljutim na naseg Princa mogao je on da kaze Davenportu da ovaj NE dolazi jer ja Vam kazem mnogo je veliki gnev nas ovih dana. Princ nista, mozda je i ovde ali sve jedno. Vec smo rekli „Vase visocanstvo ovo nije u redu mogli ste da sprecite sramotu“
Mora da se voli svoj narod kako je njegov pradeda voleo narod. Jer narod oseca kada ga volite i oseca kada vas nije briga.
(https://www.youtube.com/watch?v=ZvZkkdPrT7I)
(https://www.youtube.com/watch?v=KAPjaNfNw-I)
@ Ivan;
Ivane u pravu ste kod mene je izrazen Dinarski duh sa notom iz Primorja to je ona muzicka nota.
Kao sto je Dinarce opisivao Cvijic.
Sto se tice Ljajica NE moze tako.
Prvo NE moze da se nasa maloprodaja rasprodaje strancima. A to je gotovo.
Mislim suvise je duga prica. Ljajic NIJE uspeo da resi NI jedan veci soc. problem.
Nemam nsita protiv neka on bude veza sa Muslimanima ali ne moze da bude ministar trgovine. Neka bude ministar za manjine, sto da ne?
Kako bi bilo da ja sada odem ovde u bolnicu u kraju gde zivim i kazem Amerikancima; dajte mi da operisem jer ja sam ekonomista?
Sta bi oni meni rekli? Odveli bi me pravo na psihijatriju.
Mi smo svi u rasejanju postali opasni nacionalisti. Mora da se kaze Ljajicu, NE moze Turska banka i gotovo. Narod to nece. Evo moj suprug je iz Cacka poreklom to znate; Njemu pripala muka. Morala sam da mu kuvam caj sav se zgurio.
Moze da se saradjuje sa islamskim svetom ali zna se kako. Pa Musliman je moga deku spasio da ga ne ubiju Ustasje u Krupoj i ja to postujem, ali mora da se zna neki red i redosled u toj vladi u Bijogradu. I sta su juce uradili?
Ovde neki vicu da vostane Karadjordje, mnogi se ne bi nanosili glave, citiraju pok. Tijanica. Mnogi su ljuti te nisu znali da TB dolazi bas se spremili i oni za Bijograd ali ne mogu tako brzo mora da se kupi karta za avion.
Nisu znali da ovaj dolazi. to su oni isti znate sto su isli da osmatraju Holbrukove prozore iz Central parka ..znate vec da se mi najbolje snalazimo u sumskim uslovima.
Bilja Krstić je jedan divan umatnik. Muzika Bistrika je rađana na balkanskoj srednjevakovnoj muzičkoj podlozi.
Koja je najvećim delom vizantijskog ( a mi kažemo turskog) duha.
PS.
Pogledajte i prokomentarišite jučašnji snimak konferencije Saše Radulovića u Medija Centru povodom godinu dana od osnivanja pokreta Dosta je Bilo.
Samo osnovane kritike molim Vas!
Poštovana MP,
ja se divim vašem dinarskom duhu i vašaj upornosti ali ste me slomili kada ste napali onako grubo Rasima Ljajića. Nemojte mi zameriti, ono je bilo i za ultranacionalistu pregrubo a ne za jednu gospođu (Jovanku Orleanku)
Rasim Ljajić je jean od najpozitivnijih likova od petog oktobra naovamo. Čovek koji je radio najnezgodnije poslove odnosno, čovek za sve.
Rasim ljajić je jedan veoma važan stabilizacioni faktor za muslimansku manjinu u Srbiji.
Znači krajnje je kontraproduktivno i nelogično njega napadati i on će biti u svim budućim vladama kao u prošlim. Da ga nema trebalo bi ga izmisliti.
Dalje, Vi ste ekonomista i trebali bi imate jedan veoma jak argument za njegovu odbranu jer on je jaka spona sa Turskom gde je tržište od 80 miliona duša.
To što su Čačansku Banku kupili tuci je stvar nužde, ako će kreditirati agrar i malu privredu povoljnim kreditima pa zar to nije dobro u Makedoniji se pokazalo uspešnim.
Mi pozicije na Balkanu gubimo našom bandoglavošću a ne snagom „neprijatelja“.
Uvažena MP, živimo u sasvim novim vremenima i ako ga ne budemo razumeli preti nam nestanak.
I ja imam usplahireno srce ali ga često moram obuzdavati i razumom krotiti.
E sada mi ovo prokomentarišite:
http://www.mc.rs/mc-web-televizija.1498.html
Pozdrav
@ Ivan,
Samo da kazem da Vam je onaj komentar o vetrovima promena (Winds of Change) odlican. Sacuvala sam. Samo mi nije jasno sto se Obradovic iz Cacka ucutao. to ne lici na njega.
Ovde rano jutro, zamesili hleb da se ne ide u pekaru svaki dan.
I imamo u prilogu ovu muziku: Bilja Krstic
(https://www.youtube.com/watch?v=BU4j5nzCxNg)
Mislim da g. Davenport treba da napusti Srbiju. Da sam danas u Beogradu, sutra bih ceo dan stajala ispred njegove kancelarije sa natpisom
Davenport please leave we did not find our homeland in the middle of nowhere.
Sramota koga je doveo i naterao celu vladu da slusa predavanje, a onda su zlocinca izveli kroz kuhinju u Tolstojevoj 2.Gnev je ogroman medju patriotama.
Postavio vladu, doveo joj mentore, pa nismo mi sator u pustinju gospodine Davenport. Boze dragi koga sve treba Srbija da primi. Ali medju nama uvek ima Principa i Obilica.
@ Marko;
Bas su nam sablje nesto zardjale i sada ih zagledamo; dugo nije bilo megdana, bas je dosadno;
Nego g. Marko Vi to vise „babi se snilo sto je babi bilo milo“ da ne bude posle
„dala baba dinar da udje u kolo i dva da izadje“
@ Vladimir Dz; Zene vladarke: Elisabath I, Elisabeth II, kraljica Victoria, Maria Teresija, nasa Jelena od Savoje veoma veoma cenjena i postovana u Italiji.
Samo da znate kako je vole Talijani. I kazu sve vazni nas princ Umberto bio je lep i visok kao filmski glumac (sto da vi rechem genetski materijal nema cenu)
Elena del Montenegro je brinula o bolesnima, o ugrozenima, bila je skromna i pozrtvovana; Moji preci po majci su sluzili njenog oca naseg gospodara Nikolu.
Taliani posvetili svojoj Regini:
(https://www.youtube.com/watch?v=ebDuXeqahjg)
@MP
Rekoste jutros:
„Nikom dalje nije jasno sta tu radi Stevanovic. On ako nije proucio zelezaru i izazove, a nije to se vidi. Sta ce u emisiji?“
Kako, pobogu, šta će u emisiji?! Pa on je savetnik SR! A šta mislite, ko je prepoznat kao naslednik AV?
@mp – Ono što je prirodno ne bi trebalo nikom da smeta. Meni ta osobina nikako ne smeta, smatram je ženstvenom.
Meni je manje ženstveno te vladarke o kojoj pričate (doduše retke, dodao bi). Na jedno zaškiljim kad vidim takvu.
Moj dubok naklon prema svim damama.
@MP
A propos persona non grata, ima mišljenja da je zapravo možda u pitanju coup de grace?!
(https://www.youtube.com/watch?v=hk4SV08cA64&t=7m55s)
[7:55-9:38]
@MP Nije meni do price Vlado, no svi junaci nikom ponikose i osta Srbija na zenama …..
Судећи по свему, изгледа да је на једној јединој жени – Вама. Превелика улога коју сте овде преузели води инциденту и Вашем увређеном повлачењу.