Небојша Катић: Отуђена елита жели да влада светом / Nebojša Katić, Otudjena elita, Kod Brane 096
Подкаст Код Бране
Jun 4 , 2023 , 18h
Са Небојшом Катићем Брана је разговарао о друштвеној патологији на коју је он више година упозоравао, а која се трагично манифестовала у мају ове године. Друга велика тема разговора била је економска криза која се полако али сигурно захуктава, а неминовно је било и да чујемо шта господин Катић мисли о актуелном геополитичком и геоекономском положају Србије.
– Како је патологија западних друштава доспела у Србију?
– Шта треба прво да урадимо са нашим школским системом?
– Какавом систему вредности учимо нашу децу?
– По чему се ова економска криза јединствена, а по чему није?
– Зашто је курс динара погубан?
– Да ли ће наша валута пропасти?
– Зашто је вештачка интелигенција опасан концепт?
– Како Србија да преброди велика искушења која су пред њом?
Koliko sam mogao da vidim ovde će 29 kompanija izaći na berzu. Sve akcije su defanzivne. Vrlo je verovatno da će radnicima podeliti određeni % akcija. Arbajteri gledaju samo pare (sada kada bi tresnuli na sto 50.000 EVRA 99,99% radnika bi videlo samo lovu i ništa više….) Moje je mišljenje – prodaće na prvu loptu. Pametan čovek će već znati šta da radi, mislim da nema potrebe da objašnjavam.
Enormna prilika – gledajte to na takav način. Batalite priče.
PS:
Verujem da 99% ljudi na ovom blogu zanima samo zaštita onoga što su stekli radom, i ja sam takav, prevashodno mi je bitno da zaštitim kapital. Ovo je enormna prilika.
Да проширим у вези са ПејПалом, пошто сам радио са њиховим сервисима и као корисник и као интегратор..
За мене је то компанија типа краве музаре. Интерфејси за програмере им нису на високом нивоу, подршка им је спора и неефикасна (што важи на крају и за већину компанија).
Њихова главна предност и оно што им даје вриједност је тзв мрежни ефект, тј. раширеност употребе. Технологија која стоји иза тога није компликована за репродуковати нити је у нечему (данас) револуционарна. Данас многе компаније могу да направе сервис попут Пејпала међутим не са тим бројем корисника (сваки корисник има аквизициону вриједност) и питање је колико би могли да парирају са оперативним трошковима и уговорима са другим компанијама (банке, картични провајдери..). То би могли вјероватно само велики са високим инвестицијама и бољим пословним моделом. Не треба заборавити да Пејпал има раширену палету производа за пословне кориснике (нпр веб продавнице) који су већ добро интегрисани у њихове системе.
Гугл и Епл имају широку базу корисника и других производа које могу да међусобно оплођавају са још једним новим производом. Мислим да Гугл се већ добро интегрисао са разним банкама и офлајн продавницама. Нпр моја банка подржава интеграцију са Гуглом. Плаћање телефоном у правим продавницама (преко NFC) или преко ПлејСтора се обавља преко њих, и чини ми се да у условима за кориснике стоји да Гугл чита податке трансакција. Не треба заборавити да Гугл има велику базу личних података и навика корисника и вјероватно имају велику мотивацију за роварење кроз финансијске податке. Колико сам упућен, већина банака, па ни Пејпал и картични провајдери, не тргују и не користе податке корисника за маркетинг. Гугл би са тим извором солидно могао да допуни своје пословање, поред осталих потенцијалних накнада и извора зараде.
Претпостављам да мислите на ову информацијуhttps://www.apple-srbija.com/apple-time/apple-pay/appleov-stedni-racun-kamata-415-odsto/
Епл је без сумње потентнија компанија од ПејПал-а јер поседује све: новац, уређај, софтвер, док је ПејПал само софтвер. Као што рекох, једине предности су навика људи (постоје више година и у целом свету), додатно су синоним за такву врсту размене новца. Већ и сами сте закључили, а да нисте ни видели, да је ово са Еплом брзо и просто, а то нове генерације и траже.
Upravo ste mi pružili informacije koje su mi bile potrebne. Plašim se Ejpla i zato nisam kupio akciju Paypal-a još uvek. Moraću ovde dobro da razmislim. Inače jako sporo kupujem i jako sporo prodajem akcije. Neka akcije koje sam kupovao sam čekao godinama da se nameste za kupovinu, isti slučaj je i sa prodajom…..
Iz onoga što ste napisali procenjujem da imate neverovatnu pronicljivost i smisao za detalj.
Onaj deo o kamati koji vam nije jasan:
Ejpl ulazi u finansije kao onlajn banka. Imaju neverovatne rezerve keša tako da to mogu bez problema da to podrže. Najjednostavnije, postoji mogućnost da oročite svoje dolare po godišnjoj kamatnoj stopi od 4,5% koja trenutno važi uz benefit da ih možete razoročiti u svakom trenutku bez da izgubite kamatu. Sve se radi onlajn praktično za par sekundi oročavate i razoročavate.
Mene je lično strah od tih novotarija i ništa od toga ne koristim.
PS:
Ne mogu da procenim koliko Paypal ima sposobnost da odbije konkurenciju. Mislim da se to berzanski zove Float. Tu bi možda mogao g. Katić da iznese svoje mišljenje ????
Što se mene tiče, gledao sam bilanse Paypal-a- sve je u redu, cena akcije se čini jako jeftinom. Imam samo dilemu oko sposobnosti Paypal-a da odbije konkurenciju. Samo to me sprečava da kupim odmah.
Нисам пратио неки период детаљно сва дешавања са Еплом, па сам мало претрчао овај део њиховог развоја. Као што сам технолошки и претпоставио могућности развоја, капацитет маније за њиховим уређајима, већ дужи период постоји сервис AppleCash, који је уствари дигитална дебитна картица у оквиру Walleta (дигиталног новчаника) и може се користити за размену новца као и плаћање преко ApplePay-а. AppleCash је технолошки пандан PayPal-у. Такође, имају још и AppleCard који је пандан кредитној картици. Сервиси засада функционишу само у САД.
Обзиром да нисам практични корисник ових услуга, мало су ми информације на тему разлике између ове два сервиса (Cash и Card) помало конфузне. Нисам баш разумео овај део о камати који помињете. Имају неке дневни повраћаје од пар процената стално коришћење у циљу ширења сервиса. По мени имају реално велики потенцијал за узимање колача PayPal-у. Тренутно једино је предност PayPal-a раширеност употребе.
PayPal је стабилна компанија, али рекао бих да су ка њој окренуте старије генерације које су стасавале са њима. Новије генерације теже новотаријама и због тога нисам сигуран да је PayPal на дуже стазе стабилан ако не буде иновативан. При том постоје већ разни слични сервиси који имају повољније услове, цене трансакција. Време ће показати да ли сам у праву.
Hvala vam za info. Ejpl je ušao u biznis sa finansijama i oni već imaju takve telefone koji su vam ujedno i banka. Već daju 4,5% kamate na $ ako hoćete da oročite. Zapravo baš iz tog razloga sam postavio pitanje jer sam se plašio da Pejpalu ne ugroze biznis.
Заборавио да ти напишем да је главни бенефит PayPal-a тајност података јер за уплату ти треба имејл корисника, па ни ти ни он немате појма банковним рачунима, картицама. Док вас не хакују.
ApplePay и GooglePay имају висок потенцијал да замене било коју платформу па и PayPal, питање је само њихове заинтересованости и аспекта безбедности јер је телефон нешто што се реално губи, а нашо људи су генерално аљкави и неписмени дигитални корисници. Не користим их, имам Хуавеј телефон, па не знам практично све могућности, знам више технолошки. Ја користим код нас за такве ствари апликцију за плаћање КомБанк-е. Реално преко њих можете новац да размените прислањањем телефона, сатова. Без да ишта знате о некоме.
@Gane
Пре свега, нису ApplePlay и GooglePlay већ ApplePay и GooglePay.
Иначе су платформе, сервиси који имају врло мало сличности са PayPal-ом.
PayPal је посредник за брзи трансфер новца без одласка у банку, конвертор валута… Суштински банка пре банке, банка у банци, нек ме исправе ако сам промашио суштину. Иницијално бум, данас постоји гомила сличних сервиса, ја Грцима плаћам преко PaySend-a. Застарели су у мери у којој су спремни да не иновирају.
ApplePay и GooglePay су више као дигитални новчаници (везују се банкарске картице) који користе сензоре телефона, сатова и осталих сличних уређаја да се људима глава што мање замара док троше електронски новац. Згодна ствар идејно, лоша ако деци и жени даш приступ 😁. Код правов новчаника ипак има дно.
Hvala za info. Nisam nikad koristio Paypal, s druge strane vidim da tehnologija brzo napreduje pa sam pomislio da je možda napravljeno nešto što bi ih ugrozilo na tržištu. Iako sam radio neko vreme sa programerima i znam dosta o kompjuterima smeta mi strahovito brzo menjanje tehnologije i aplikacija. Taman se naviknem na nešto tek izmisle nešto novo. Ne mogu to da pratim, smeta mi, stalno me bombarduju ponudama da instaliram a ja se jedva navikao na postojeće interfejse…. Prebrzo to ide za moj ukus.
Za Ganeta – PayPal je etablirana kompanija i servis i ne bih se mnogo sekirao oko toga da li je tehnologija zasterala ili ne. Za PayPal je ključna funkcija a oni tu dobro stoje.
Može i vaš odgovor na pitanja oko PAYPAL-a ako ste upućeni u problematiku…..
Pretpostavljam da naslućujete da sam se zagrejao za akcije Paypala-a….. Sve je sa kompanijom u redu po mojim analizama samo me muči sumnja da je to možda sada zastarela tehnologija i njihova konkurencija.
Bilo je ovde poznavalaca tehnologije te ako neko čita zamolio bih ga da iznese mišljenje o PAYPAL-u. Mene zanima
1) Da li je to zastarela tehnologija?
2) Poređenje PAYPAL-a i Gugl pleja i Ejpl pleja. Koliko su ovi opasna konkurencija.
Možda neko sa ovog bloga ima iskustva ili neko vaš ima iskustva sa pomenutim sistemima plaćanja pa bih vas zamolio da iznesete mišljenje.
Ljudi, učite engleski, usmeravajte decu na engleski. ako su zaposlili nekog preko veze sa kupljenom diplomom odmah ispisujte decu i upisujte u škole gde su pravi profesori… Mnogo je važno da se zna engleski.
U vezi Palantira,
U šortu je preko 158 miliona akcija. Od sinoć se je broj akcija u šortu povećao za 6 miliona. Biće belaja.
Za Ganeta – Shares outstanding su sve deonice koje je kompanija izdala. Floating shares su deonice kojima se efketivno trguje. Razlika je u tome što neke izdate deonice drže akcionari koji iz različitih razloga ne žele da trguju njima – npr. deonice koje drže zaposleni u kompaniji, deonice koje drže veliki akcionari i tim paketom kontrolišu kompaniju itd.
Analiziram akciju Palantir i nailazim na ovom sajtu https://finviz.com/quote.ashx?t=PLTR&p=d na dva termina koja ne mogu da prevedem na srpski tako da razumem o čemu se radi.
Zamolio bih vas da mi rastumačite ove termine, ako može o kakvim se akcijama radi u prvom a o kakvim u drugom slučaju.
Shares Outstand
Shares Float
Imam trejdersku dilemu oko Palantira pa bi mi bilo korisno da ispravno razumem o čemu se radi.
PS:
Ne znam kako je drugima ali ovo vreme je za mene banja. Uživam u berzi, mislim da nikada u istoriji nije bilo ovako uzbudljivo.
@Гане
У савету пријатељу ниси ништа промашио. ИТ средње школе су генерално промашај, али нажалост то је тренд који су погурале плате. Ал то није разлог да поредиш на онај начин професије. Без да вређам, али тешко да иједан врхунски економиста може да приђе врхунском искусном програмеру. Не зато што је глупљи или слабији, већ зато што је економија квази наука која проблеме не може да решава из разних разлога који немају везе са знањем људи, већ са разним друштвеним процесима. Друга ствар је људски квалитет ових људи. Као што рекох, далеко је битнија филозофија, коју програмери често немају, економисти су ту у благој предности.
Небојша је давно овде написао да Економски факултет не би требало да постоји. Довољно је да се озбиљно одраде математике и пар курсева по економскожим областима. Ја исто мислим за средње ИТ школе. Програмер мора да има врхунску логику коју стиче кроз математике, треба да има способности и стрпљење за решавање проблема. То су две основне и нужне ставке које кад стекнеш можеш да се надаш да ћеш бити програмер. А данашња деца су танка по обе ставке. Не причамо о генијалцима, причамо о већини која тренутно уписује ове школе. Мени је клинац уписао то иако сам лично био против. Опет, није била нека понуда других школа, гимназије су тренутно лоше школе где се слабо ради. Као гимназијалац сам увек за гимназију збпг ширине и квалитета знања, али тренутно је квалитет у великом паду и техничке школе су бољи избор. Неко моје искуствено мишљење.
Значи, ништа неће изгубити ако не упише ИТ. Чак и да не упише факултет, опет може да заврши пар курсева за своју област и ако има добру логику, буде бољи програмер за ту област од програмера који је студирао.
При том, огромно је питање шта ће вештачка интелигенција да промени. Вероватно ће елиминисати тзв рударски део ИТ (оне који раде послове који могу да се аутоматизују, а нису досада).
Кад сам се дотакао ВИ, гледао сам недавно подкаст са рабином проф. др Елиезером Папоом. Има један врло интересантан закључак: “Са аспекта Бога, човек је вештачка интелигенција.” Да не бих препричавао, упропастио целу причу, искрено препоручујем сваком да одгледа овај изузетан интервју са изузетно мудрим и духовитим, добронамерним човеком.
Pitao me je prijatelj šta mislim o upisu njegovog sina u informatičku školu (neki informatički smer) i ja sam izneo mišljenje da je to totalni promašaj. Otuda moj komentar. Nemam nikakvu dilemu po pitanju programera.
PS:
Rakao bih da za sada kod nas su Srbiji sve ide opravno. Ne bih da slušam narod kako nema para, kako se teško živi. Oni samo kukaju nadajući se da će neko nešto da im da. I da im se da plata o milion evra opet bi bilo isto. Teško da se to može promeniti u dogledno vreme.
@Гане
Нисам стигао да вам се јавим претходне недеље, а онда су се десили ови несретни догађаји, па сам одлучио да сачекам да се друштвено политичка хипокризија у Срба колико толико стиша. Трајаће наш ламент неко време, а онда се враћамо у актуелни мод из кога нас је трагедија на кратко избацила.
Драго ми је да сте сами дошли до закључка на тему леба без мотике. Знање је веома чудна величина за мерење хлеба. Наставићемо дискусију неком приликом опет… Међутим, ваш нови коментар на тему програмера ме опет бацио у дилему о вама.
Ви заборављате да се економисти пре свега баве алхемијом. Код вас је 2 + 2 некад 4, некад 5, некад 1, све по потреби, захтевима. Код вас је најопасније кад су 2+2=4, тад се зна да ће да буде белаја.
С друге стране, програмери су тврдоглави, како тврдите, јер тамо је све 0 и 1, мора постојати логика да би нешто могло. Рачунари раде искључиво онако како су програмирани, можда ће АИ то да промени. Може 2+2 да буде 5, али то мора да буде негде записано, што често не одговара.
Да економија није алхемија, не би смо имали ратове као коначно и ултимативно решење за сра.ња која су направили политичари и банкари.
Која је поента величине, јачине програмер-економиста? Подсећа ме помало, да извините, на клиначко мерење… Рекао бих да вас мучи нешто, али се бавите изокола том муком. Јесу ли проблем програмера актуелне плате – резултат рада? Одакле сад упадосте у ову дилему? Где су програмери и економисти у овој актуелним животним трагедијама, кад их већ помињете? Креираће програме, измислиће новац који ће да спречити будуће трагедије?!?
Некако ми делује да ви или прескачете или не разумете да мера знања, квалитета нема сврху ако дотична личност не поседује здраву филозофију, а видимо да данас филозофија чак и не постоји. Све мора да има моменталну примену, ћар.
Не бих правио неумесне паралеле на тему актуелних злочина, али високообразовани људи немају никакву функцију за друштво када су сведени на ово што сте потенцирали у дилеми, јачину, памет, ја додајем новац као мерило које Срби стављају у знак једнакости.
При том чак и кад ти посебни људи имају праве вредности по друштво, а немају реалан утицај на њега, опет је дупло голо. А онда се опет враћамо на глобалне утицаје које ви негирате.
Која је функција идеја Катића, кад он има реално нулти утицај на наше друштво? Човек овде деценију и кусур даје савете, губи време на Србадију, каче му клипове по соц. мрежама, цитирају га, а реализација или покушај примене идеја једнак нули. Да ли га то чини слабим, лошим, великим, јаким?
Za Peru Kojota – Na početku smo nove finansijske krize i nije slučajno da se to skriva kroz generisanje političkog haosa i kroz najavu novih ratova. Kako sam u svojim starim tekstovima pisao, mislim da je reč o kraju jedne epohe. Bojim se da se to neće razrešiti bez velike ratne katastrofe.
Šta mislite o scenariju kolapsa banaka na zapadu intervencije CB za pokrivanje tih banaka u strahu od kolapsa privrede i zahuktavanju inflacije.
Da li postoji šansa za takav scenario , s obzirom na količinu upumpanog novca ili je verovatniji scenario kuvane žabe…Polako da se malo balon duga počisti kroz inflaciju zajedno sa osiromašenjem građana…Malo dignemo stopu (CB) , pa red bankrota,a onda opet smanjimo-usporimo i tako ukrug.
Usput veće banke pokupuju manje za siću, ukrupne tržište.
Pošto je na zapadu očigledno kapitalizam za sve osim za banke…One su već odavno u socijalizmu pošto im država dodje kao dušek sa memorijskom penom.Za njih očigledno ne važe pravila ili u strahu od panike deluju preventivno.
Kod nas je bila priče o povečanju osiguranog iznosa depozita sa 50 na 75k eur-a pa se odustalo….Gledam Tursku trocifrena inflacija (pa skoro:) , Liban-totalni kolaps , pa gledam nas ekonomskog tigra na papiru.
За Родољуба – У овом тренутку користим преносиви рачунар Lenovo X1 (Intel i7, 16GB меморије и 512 GB диск), а пре њега сам користио Dell XPS 15. Десктоп рачунара имам неколико – HP, Dell Lenovo. Увек сам куповао боље и скупље рачунаре иако нисам сигуран да је то неопходно. Нпр. Acer или Asus су јефтинији и сасвим добри.
Питање је колико је потребно имати јак и скуп преносиви рачунар, за какве потребе служи, колико се интензивно користи, колики екран и које резолуције вам одговора, да ли радите напољу или у соби, да ли је то једини рачунар који имате или имате и десктоп и сл. Обратите пажњу и на услове и рок гаранције.
Имате пуно сајтова који анализирају квалитет и перформансе рачунара, па иако су често финансирани од стране произвођача, можете добити идеју шта је за Вас најбоље.
Господине Катићу, можете ли ми рећи молим вас који модел преносног рачунара (са спецификацијом, ако можете) користите када сте на пословним путовањима? Видео сам читајући ваш блог да се разумете у оперативне системе, претпостављам и у компјутере, па ме интересује за шта сте се одлучили, ХП, Дел, или нешто треће.
Хвала.
Pre nekog vremena sam postavio komentar u kome sam tvrdio da programeri i informatičati nisu jači od računovođa koji je naišao na opšte neodobravanje i kritiku. Ja nisam hteo da se svađam i objašnjavam ali mislio sam na one računovođe koji su u stanju da kreiraju i analiziraju bilanse recimo, Neven Vidaković, G. Katić, Nemanja Antić itd….. Voleo bih da suprostavimo nekog informatičara npr: Nevenu
Inače radio sam sa informatičarima, jako tvrdoglavi ljudi i velike siledžije. Oni znaju to što znaju i piče samo pravo, nema šanse da im dokažeš da možda postoji i drugi način. Drugi stalež koji me je totalno razočarao su lekari, opisivao sam anegdote sa njima pa ne bih da se ponavljam.
Da li će FED i ECB odustati od ciljane inflacije od 2% i kakve bi po vama bile posledice po sektore, ekonomiju, kompanije…..?
Slušao sam Nevena, on kaže da je siguran da se inflacija ne može spustiti na 2% bez da se slomi ekonomija te da je 5 ili 7% neki nivo na kome se može kontrolisati.
Zanima me mišljenje nekog jačeg (nisam dovoljno jak da bih izneo svoj sud oo ovome) o ovoj Nevenovoj tezi pa ako pratite bio bih vam zahvalan da prokomentarišete malo tezu.
Predlog za rešenje situacije u školstvu sam dao u jednom od prethodnih komentara. Nema ništa dok se ne odvoji ono što je za školu od onog što nije za školu. To je osnovno. Tek kad se ograniči broj mesta u školama i uvede stroga selekcija učenika možemo dalje pričati. To bi bilo rešenje i za sve druge oblasti. Nekada davno sam kupovao list Tempo pr i očitao sam u jednom tekstu da je upis (ulazak) na ekonomski fakultet u Tokiju teži nego ulazak u prvu petorku Lejkersa na čelu sa Medžik Džonsonom. Brutalna selekcija bi bio početni korak za oporavak svih naših društvenih delatnosti. Drugi korak za oporavak delatnosti bi bio uvođenje i sprovođenje brutalnih, nemilosrdnih kazni za svakog ko pokuša da mućka oko institucija, slekcije, za svako kršenje zakona….
Lično vidim da je situacija jako loša, da nam se društvo urušava ali takođe verujem da je oporavak moguć na način koji sam opisao.
Sada…… da li za to ima društvenog konsenzusa? To je pitanje .Rekao bih da nema ali mi se čini da ne možemo dalje tonuti. Sahranom Džeja u aleji velikana smo konačno dotakli dno. To je bilo konačno to i ispod toga ne može. Ona tri magarca što su maltretkirali profesorku su samo teška posledica toga i što su vraćeni u školu a nisu ni za u štalu je samo teška posledica toga i sve što će nam se dalje dešavati će biti samo teška posledica toga.
Osvrnuo bih se na vaš komentar u vezi leba bez motike. Naravno da nema leba bez motike samo što se u Srbiji smatra poslom kada odeš u šumu i nasečeš 4 metra drva ili okopaš 15 ara kukuruza ili radiš u fabrici…. Ako pokušaš da razmišljaš i radiš drugačije onda ispada da hoćeš leba bez motike. Uzmimo moj slučaj. Ja dosta radim mada se to ne bi reklo kada se gleda sa strane. Recimo , završio sam srednju ekonomsku školu to vam je 4 godine rada, ekonomski fakultet to je još 4 godine rada , radio sam sa programerima par godina na nekim projektima i to svaki dan po par sati , u poslednjih 10-tak godina radim ekonomske analize za svoje potrebe takođe po par sati dnevno i to skoro svaki dan. Analizirao sam sigurno preko 1000 kompanija u svetu i kod nas u potrazi za kvalitetnim akcijama, radim makroekonomske analize, stalno tragam za podacima, pratim događaje, iscrtavam grafike, itd….. I to je valjda neki rad. Generalno, slažem se da nema leba bez motike, pametni ljudi su davno to primetili i formulisali u poslovicu.
PS:
Pametan čovek bi se obezbedio ne samo testamentom nego bi ostavio I prokletstvo da ga slučajno ne sahranjuju u aleji velikana zaslužnih građana Srbije. Za čoveka od časti bi to bila velika sramota….. Tako da ovi malo poznatiji što recimo, gostuju na RTS a u godinam su, bi trebalo malo da porazmisle o onome što sam napisao.
Гане, ако је поента дискусије само да се сложимо иако ће реалност остати иста, боље да је и не почињемо. Цео систем и функционише на том принципу “пусти приче, дај конкретно”. Нешто је дебело наопако, а људи беже од дискусије, различитог мишљења док нас неко врло конкретно поткрада, уназађује будућа поколења. Зар ово није светла будућност?
Покушавам ја овде с времена на време да провоцирам разне дискусије. Некад на фино, некад на кварно, некад као будала, некад као паметан. Ал не вреди. Људи су се учаурили у своје ставове, траже истомишљенике. Једноставно не можеш ни да се посвађаш на културан начин, научиш нешто сврсисходно из својих или туђих заблуда. Принцип Хајлендера је изгледа човечја воља, парадоксално данас највидљивија у хришћанским земљама које би бар на папиру требале да имају много емпатије, човекољубља.
Сложићемо се ти и ја око Ђоковића фамилије, о спортским близанцима ЦЗВ и Партизам као најбољем опису, рендген снимку нашег народа. Нигде се не види тако добро “Сјаши Курта” филозофија, дупеувлакачко гостопримство према странцима и мржња према сународницима у сретним временима, као у спорту.
Немамо на тему спорта ти и ја вероватно великих разлика у мишљењу. Каже мени мој познаник из Бгд-а, хоћу бре кад ми дођу страни партнери да имам да их одведем на врхунску утакмицу, а не да гледамо наше слепце. И то ти све појашњава тему леба и игра у Срба, зашто власт баца паре на спорт, док су јој деца све килавија. Џабе скоро Горчин Стојановић покопа своје гробаре кад рече, добро да је макар Жељко Србин. Нема ко то да разуме, зато немој “пусти приче”, прича је мало озбиљнија. Касно је већ сада, а камоли да оставимо за сутра.
У супротном, појасни Гане зашто је онда тако успешна политика свих наших скоријих владара, зашто су масе тако уједињене у глупости док нам растурају земљу, док нас затупљују, док немамо где да се лечимо, школујемо? Док нас сваки белосветски тутумрак вуче за нос и спрда се да нама и нашом пропашћу. Парадоксално је да нам је једини спас глоблни суноврат који се спрема па и те будале не виде пропаст свог окружења.
Као економиста, требао би боље да знаш од мене алхемију новца и ко како може да доноси одлуке. Ти си господар новца само док знаш колико си вредно радио да би га стекао. Кад се појави алхемија настајања а да дупе ниси мрднуо, тешко да сад новац није твпј господар, боље речено алхемичар који га је створио.
Е ово је Додо хтео да каже, ја га мало увио у филозофију. Само је Додо заборавио да опише и своју циганију, јер без сопствених грехова, лицемерно је пљувати друге. Ја не знам ни једног иоле поштеног и кредибилног Србина из БиХ који ће да стане иза његове политике. Ја могу да мислим, као што и мислим, да је можда једина његова вредност, успех то што РС још увек постоји. А можда и грешим….
Зато ако ћемо о подметачини Додику, дај да видимо дал му је наш стручњак спремио свилен гајтан ил се спрема обојици?
Pustite svetski poredak, globalizaciju, gospodare itd… To su priče. Ovo je bitno. Za mene je nerazumno tolerisati Đokovićevo neplaćanje poreza u Srbiji. Ja to ne bih dozvolio da se nešto pitam a retroaktivno bi mu naplatio sve i to sa zateznim kamatama. Molim lepo. Postavljao sam primere na ovom blogu kako su to neke ozbiljnije države uradile sa nekim svojim pametnjakovićima. Dakle, sve se može naplatiti ako se hoće. Na kraju krajeva odkud državi obraz da ikome naplati porez ako ovoga tolerišu?
Nije dobro šta država radi u poslednje vreme. Malo smo došli do daha i odmah smo počeli da divljamo; dovođenje skupih kigrača, kupovina inostranih reprezentativaca u mnogim sportovima, odmah osvajama sve živo…..
Гане, зар овде на блогу одавно нису дефинисани колонијални господари и њихови службеници? Зар није дужи период у најави пуштање Дода низ воду, а политика везана за Србију на глобалној сцени је почела да се убрзава?
На страну сва сурово изречена истина, чудно је ишчуђавање након чега следи хваљење колонијалног службеника.
За Ремарка – Као и код већине економских феномена, мехурове је много лакше идентификовати него предвидети када може доћи до њиховог пуцања. Ко би умео да погоди тренутак пуцања мехура, неизмерно би се обогатио. Постоји једна максима у берзанском пословању и она каже да се никада не иде против тржишта, без обзира што тржишна дешавања могу бити ирационална и одступати од економске логике и тзв. фундамената. Мислим да је максима, искуствено, исправна.
Tako je u svim manjim mestima, ali nista nije bolje ni u vecim, malobrojni su ljudi koje istinski zanimaju ove teme, nazalost, jos redji pravi sagovornici i entuzijasti kao sto se ovde mogu naci.
Svaka cast na entuzijazmu, kao i g. Katicu koji odgovara na sva nasa pitanja.
Za g. Katica,
Koliko je realno predvideti bubble u nekoj industriji ili neki ekonomisti samo tvrde da ce do njega doci u nekoj buducnosti, ali ne znaju nista vise od toga?
Hvala na odgovoru.
За Ганета – Не бих извлачио велике закључке из јануарског пада М1, јер сваког јануара М1 пада. Претпостављам да је реч о куповини девиза за плаћања за увезене робе и генерално, за измиривању обавеза према иностранству. Евентуални пад БДП-а у првом кварталу не може имати везе с овим падом М1.
Ponovo bih vas zamolio za komentar. https://tradingeconomics.com/serbia/money-supply-m0
Analiziram makroekonomsku situaciju u Srbiji i primećujem da su monetarni agregati M0 i M1 u januaru strahovito pali, kasnije je došlo do oporavka. Ovaj detalj mi je zaokupio pažnju. Kod drugih država nije bilo takvog naglog pada u samo jednom mesecu. Da li vam je poznato šta se je to desilo u januaru 2023?
Načuo sam da čemo najverovatnije imati pad BDP-a u prvom kvartalu. Da li je tome možda uzrok nagli pad novčane mase?
PS:
Jedan od nedostataka života u selu je to što nemate sa kim da pričate na ove teme. Verujem da je tako i u svim malim mestima.
Zahvaljujem se na odgovoru. U vreme kada sam studirao naši fakulteti nisu tretirali ovakva pitanja na odgovarajući način. Sada vidim da gotovo ništa nismo valjano učili a način na koji smo tretirali statistiku i računovodstvo je bio tragedija.
Razgovarao sam sa jednim mladim čovekom koji je baš diplomirao na temi berze i bio šokiran da se ne koriste demo verzije platformi za trgovanje u edukativne svrhe kao i njegovim nepoznavanjem problematike. Imao sam prilike da razgovaram i sa jednom ženom iz osiguravajućeg društva koja radi doktorsku disertaciju na temu finansijskih tržišta i prosto bio frapiran da gotovo ne poznaje problematiku (doduše ona je po struci pravnica pa se to možda može uzeti kao malo opravdanje). Očigledno je da situacija nije ništa bolja ni danas pa bih postavio pitanje smisla studiranja ekonomije pod ovakvim uslovima.
За Ганета – Статистика покушава да апроксимира „замишљене ренте“ са стварним рентама и ту има доста методолошких проблема, али се статистике с тим носе као што се носе и с другим сличним проблемима. У укупном индексу раста цена, трећина отпада на трошкове становања. „Замишљена рента“ је важна због пондерисања учешћа трошкова становања у индексу инфлације и због међусобне упоредивости података по земљама. Ако не би било ове методологије, пондер би био нижи у земљама где је власништво на становима врло високо у односу на земље где се масовно рентира, попут Немачке, на пример. У земљама високог удела рентирања би пондер био виши и изгледало би да је инфлација виша с обзиром на високе трошкове становања у буџету просечне породице.
Za g. Katića,
Nije mi jasno da li ima odstupanja njihovih zamišljenih renti od renti onih koji iznajmljuju stanove i kuće. Takođe, nije mi jasno čemu sve to a znam da mora da ima neku svrhu? Voleo bih da mi neko objasni ako razume o čemu se radi.
U svakom slučaju hvala na odgovoru i srdačan pozdrav.
За Ганета – Раније сам помињао да у обрачун инфлације не улази раст цена некретнина, већ само раст цена закупа станова. При томе, и они који живе у свом стану или кући, третирају се као да сами себи издају стан или кућу. У рачунању инфлације удео ренте је врло висок.
Zamolio bih vas da mi objasnite Shelter. Analiziram podatke o inflaciji u SAD i nailazim na Shelter. Jasan mi je deo rente koji se odnosi na one koji nemaju nekretninu ali mi nije jasan deo rente koji se odnosi na one koji imaju nekretninu. Čitao sam ali ne razumem (nisam siguran u sebe da doboro razumem) o čemu se radi. Bio bih vam zahvalan kada bi ste mi to objasnili.
Znam Leskovac i okolinu u prste….Svi ovi ljudi su napustili svoja imanja, svoje štale i obore. Jbg. neće da čuvaju svinje i ovce ….. Nije mi samo jasno kako se ne shvata da više niko neće da radi džabe, molim lepo, ko hoće prasetinu, da jede pečenje mora da plati. Nema više džabe sine mamin i nikad više neće biti džabe.
PS:
Ako čuvate stoku i imate sopstvenu proizvodnju ishrane ne možete da izgubite. Uvek ste u WIN-WIN poziciji jer kada je skupa stoka, hrana za stoku je jeftina i obrnuto.
Ovo sam naučio od jednog mog druga iz sustednog sela sa kojim igram šah. On je što bi se reklo, nepismen čovek jer nema ni osnovnu školu.
Elem, igramo mi šah i kaže on meni: Gane, ja posejem žitarice i pratim ako je skupo žito odmah ga prodam a ako je jeftino onda kupim telci i tovim bikove…..
Kao što se vidi za razliku od većine seljaka koji tvrdoglavo guraju neku proizvodnju (rade ono što si znaju) ovaj je verziran, prati situaciju pa prema situaciji reaguje.
Ponavljam, nisam mu ništa pomagao čak mogu reći da sam ovo sam prvi put čuo i može se reći čak i naučio od njega. Kasnije sam analizirao i shvatio da je stvarno tako. Ishrana za stoku i cena stoke se vrhunski i provereno „hedžuju“.
Inače, njegova porodica živi vrhunski, love imaju koliko hoće, on je kupio dva stana u Nišu u kešu za sina i ćerku (što mislim da mu nije pametno ali pišem da bih ilustrovao kako može lepo da se zaradi od stočarstva). U selu imaju vrhunsko domaćinstvo sa etažnim grejanjem….
“They’re going to, from now on, do trade in their own currencies, get right around the dollar. They’re creating a secondary economy in the world totally independent of the United States. We won’t have to talk about sanctions in five years, because there’ll be so many countries transacting in currencies other than the dollar that we won’t have the ability to sanction them.” – Senator Marco Rubio.
Ovo naravno ništa ne znači u našem slučaju. Mi smo u zadnjih dvadesetak godina toliko ušmrkali stranih investicija i valutni sistem pretvorili u njihov da smo postali potpuno zavisni od njihove samovolje. Čak smo i strane radnike počeli da dovodimo kako bi smo povećali ovisnost.
Sa Kosovom će nas pritiskivati još neko vreme dok ne pokleknemo kao i svaki drugi narkoman. Dovoljno će biti da nam zaprete da nećemo moći putovati u Grčku na more, ili da će nam ukinuti Netflix, da nećemo moći da se kockamo na njihovim berzama …. Jer kad si narkoman onda moral i samopoštovanje ništa ne znači.
За Ганета – По мом искуству, техничке анализе имају смисла само када је реч о краткорочним или чак дневним променама цена финансијских инструмената или валута. Што се теорије тиче, некакво лабаво упориште за техничке анализе је везано за теорију о ефикасним финансијским тржиштима. Међутим и та теорија је у великој мери компромитована. Дакле реч је о техници, о помоћном алату који не шкоди, а не о науци. У трговини се никада не бих ослањао на техничке анализе.
Čitao sam i čitam mnogo o tehničkoj analizi. Nekako mi se čini da je reč o pseudonauci. Ne smem da se oslonim na to.
Kada bi me naterali da biram između tehničke analize i intuicije, odluku bih doneo na osnovu intuicije… Naravno, moguće je da grešim. Voleo bih da pročitam neki kredibilan tekst na tu temu.
Nisam mogao da nađem tekstove na našem jeziku o tome da li je tehnička analiza pseudonauka ili ipak nauka. Ako ima inostranih tekstova koji obrađuju ovu temu iz ovog ugla bio bih vam zahvalan da postavite linkove.
За Ганета – Да бих одговорио на Ваше питање, требало би да напишем пар страна. Ако се мало потрудите, сигуран сам да ћете наћи текстове с објашњењима која Вас интересују. Када су на енглеском, можете их превести користећи google translate који имате у оквиру Chroma. Ако не будете успели јавите се, па ћу Вам дати одговор.
Zanima me koliko je tehnička analiza akcija utemeljena u ekonomskoj ili matematičko-statističkoj nauci? Ne znam da li ona spada u pseudo nauku ili ipak ima neko naučno utemeljenje. Ne znam da li postoje naučni radovi na temu tehničke analize i šta je njihov zaključak? Da li se je neko od autoriteta u ekonomskoj nauci (ili nekoj drugoj recimo matematici) bavio ovom temom. Na fakultetu se ne sećam da smo pominjali tehničku analizu, ne znam da li se danas nešto uči o tome. Na internetu ima gomila materijala na tu temu ali ne mogu da procenim koliko su naučni.
Ako neko ima neka saznanja kako nauka tretira tehničku analizu zamolio bih ga da iznese i uputi me na literaturu, emisije itd….
Za Ganeta – Koliko vidim, doći će do zamene akcija i svi akcionari CS će dobiti akcije UBS. Ova zamena će biti po sistemu 1 akcija UBS za 22,48 akcije CS. To odgovara ceni akcije od CHF 0,76 po akciji CS. Još uvek nisu poznati svi detalji transakcije, već samo okvir.
Zamolio bih vas da prokomentarišete situaciju o Credit swisa, ako pratite naravno ako ne onda vas molim da ne odgovarate na ovaj mejl.
Zanima me sudbina malih akcionara, da li je UBS preuzeo i njihove akcije…. Zanima me i kako ? Da li je proglašen bankrot pa je onda izvršeno preuzimanje ili je sklopšljen neki drugi aranžman.
Vidim da se u Pree marketu trguje sa akcijom Credit swisa na 0,8 EVRA. Dakle, i dalje se trguje.
Za Nemirnog.
Kada kupuje akcije gledam da nađem podcenjenu akciju koja ima potencijal za rast. Trenutno mi u bankarskom sektoru akcije ne deluju baš podcenjeno sagledavajući nedavne događaje na tržištu a potencijal za rast mi se čini da je veoma mali s obzirom na situaciju. Zato ne smem da čačkam mečku……. Za moj ukus akcije banaka moraju još pasti da bih ušao i da vam kažem pravo više sam zagrejan za nemačke banke CBK i DBK. ako i dalje nastave da padaju.
Da li ste investirali u nešto i ako se može znati šta ?
Naravno sve je ovo razmena mišljenja, nema investicionih saveta.
Hvala puno na odgovoru. Ja sam jedan od tih koji je stavio tad rublje na štednju, umesto da kupim evro ili dolar. Jedino što je ta visoka kamata bila oročena na samo tri meseca. Verovatno su te emitovane obveznice CB bile isto sa kratkim rokom.
Možda nekom bude interesantno:
Trenutna kamata na štednju kod mene u banci je 8% (uz neke uslove)
Kamata na stambeni kredit mi je 9.6%
За Николу – Референтна стопа се односи на трансакције између централне банке и пословних банака. Централна банка ће у својим трансакцијама плаћати банкама ту стопу. Нпр. када банка жели да смањи количини новца у оптицају, она може емитовати своје „репо“ папире које ће банке купити. Ти папири носе референтну стопу. То личи на краткорочне обвезнице с купоном који је једнак референтној стопи. Та стопа затим служи да се остале стопе у односу на њу равнају. Како банке немају никакав ризик када пласирају новац централној банци, све остале стопе по којима банке пласирају новац би требало да буду веће од референтне стопе.
Прошлог марта је инфлација у Русији била око 17-18% и није чудно да је референтна стопа била 20%. Банка се плашила да се тај тренд не продужи и високом референтном стопом је хтела да дестимулише тражњу и, можда, шпекулативно бекство из рубље у друге валуте.
Банка може Ваш депозит пласирати код централне банке, а може пласирати и грађанима, привреди, другим банкама итд. Када га пласира централној банци, њена зарада није 4% јер банка мора део издвојити за обавезну резерву, банка има трошкове осигурања, и друге пословне трошкове као и свако друго предузеће. Разлика у камати (20%-16%) је њен приход, не њена добит. Узгред, депозитна стопа на рубље од 16% је била фантастична стопа јер су банке прецениле инфлаторна кретања у Русији. Ко је пласирао новац по тој стопи, могао је до данас да лепо заради јер је инфлација значајно пала и штедише су оствариле лепу реалну зараду. На Западу штедише већ годинама губе на својим депозитима јер је инфлација значајно већа од депозитних стопа.
Za gospodina Katića
Ne mogu nigde da nađem prosto objašnjenje šta konkretno znači referentna kamatna stopa centralne banke. Da li to znači, da bilo ko ko odnese novac u centralnu banku može da dobije za godinu dana svoj novac plus tu kamatu? U raznim objašnjenjima na internetu piše da se komercijalne banke rukovode tom stopom, kad daju kredite i kamate na štednju. Ali nema logike da komercijalne banke daju veće kamatu na štednju, samo zato što je neko u centralnoj banci doneo neku odluku. Pošto živim u Rusiji, prošle godine u ovo vreme moja banka mi je ponudila kamatu na štednju od 16%. Tada je referentna kamata CB ovde bila 20%. Jedino logično objašnje mi je bilo da moja banka nosi moj depozit u CB i zarađuje na ovoj razlici od 4%. Izvinjavam se zbog dužeg pitanja. Nadam se bar da je jasno šta sam hteo da pitam. Veliki pozdrav!
Ја радим у међународној организацији, и пошто се такви субјекти налазе ван државних јурисдикција, уобичајени начин за обезбеђивање пензија је управљање сопственим фондом. Наравно, постоје правила по којима се ради, са орјентирима у националним и интернационалним правилима.
Што се пензионих фондова компанија тиче, не разумијем се претјерано у ту област али могу да прокоментаришем на основу информација којима располажем. У неким западним државама основице за доприносе за пензије и здравство у државним фондовима ограничене су са горње стране. То значи да се преко одређене границе зараде не уплаћују доприноси. У опцији са три пензиона стуба, први стуб је државни фонд и он је замишљен за подмиривање основних потреба. Други стуб је фонд предузећа и управо се тој врсти фонда уплаћују средства која прелазе горњу границу за државне фондове. Такође се ту уплаћују додатна средства за пензије по разним другим основима.
Раније су ти фондови често били вођени у оквиру предузећа, и били су последично видљиви у билансима предузећа. То је последица тадашњих законских оквира и других историјских параметара. Такође у ранијим системима фирме су често гарантовале висину пензија (defined benefit како сам навео у претходном коментару). Отприлике 90их година кренуло се са реформама тог система. Са једне стране и има смисла, јер многе фирме не преживе или не раде успјешно толико дуго година, тако да је незгодно везати пензије за предузеће.
Зависно од државе и система, данас је присутнија тенденција да су ти фондови издвојени из предузећа, послују самостално, врло често покривају више предузећа, и типично се заснивају на defined contribution систему. То значи да су у пракси гаранције за висину пензија минималне и све то више личи на фондове за животна осигурања гдје фонд убире своје провизије и запослени фино живе, а корисници сносе све ризике без могућности да на нешто утичу.
Моја претпоставка је да су овакви фондови гдје фирма директно гарантује за пензије више реликт прошлих времена који ће губити на видљивости како им се буде смањивала корисничка база. Млађе генерације у многим западним земљама могу само да сањају о оваквим бенефитима у будућности.
Sada kad inflacija raste mnogi se pitaju šta sa novcem, znam da ovo sve svrbi ali da se mnogi i uzdržavaju da postavljaju pitanje iz nekog razloga.
Na ovom linku imate gotovo sve opcije razrađene sa mišljenjem Nemanje Antića o tome gde, šta, kako, koliko. Skoro pa sve. (https://www.youtube.com/watch?v=6HlapmPX9m4&t=5038s). Inače, Nemanja je jači od mene…. mislim u poznavanju tržišta…. naravno, u šah zna se ko je jači.
Obveznice za restituciju koje sam toliko hvalio ne obezbeđuju sigurnu zaštitu u recesionom okruženju. Mislim da to svojstvo ima samo Nemačka obveznica. Međutim, ako dođe do recesije naše obveznice za restituciju treba držati do kraja, tj. do roka dospeća i tada će njihova snaga doći do punog izražaja.
Malo da pojasnim, da ne bi bilo zablude. Obveznice za restituciju su za strpljive, nisu za one koji hoće brzu zaradu i ne treba igrati na njih kao na sigurnu zaštitu od recesije. Cenim da se u recesiji neće moći dobro prodati.
PS:
Obveznice su najsofisticiraniji finansijski instrument tako da čovek koji ne poznaje problematiku može vrlo lako da se prevari.
Za Ganeta – Mogu samo da nagađam. Moguće je da ima problema s likvidnošću u bankarskom sektoru pa je ovo način da se upumpa nešto novca i možda uštedi nešto budžetskog novca prilikom prevremenog otkupa.
Zašto je država otkupila ove obveznice samo 4 meseca pre roka njihovog dospeća ? http://javnidug.gov.rs/rsc/arhivavesti/922
Nisu mi jasni motivi za ovako nešto, možda imate ideju šta je motiv.
Hteo bih samo da skrenem pažnju ostalima da su države počele masovno da emituju narodne obveznice. Nedavno su to učinile Mađarska i Hrvatska. Prinosi su veći nego što se može dobiti na štednji. Što se tiče nas, ništa se za sada ne priča.
Hvala na odgovoru, mislim da mi je sada malo jasnije o čemu se radi.
Možete li malo da objasnite sustem u vašoj kompaniji. O čemu se radi? Da li kompanija osniva svoj privatni penzioni fond i u njega uplaćuje dopeinose za penzije svojih radnika ili je u pitanju nešto drugo? Verovatno postoje zakonska rešenja koja to omogućuju i kompanije na zapadu to koriste
Kažu da kompanijama odgovara skok kamatnih stopa a vidim na osnovu materijala koji ste mi dostavili da je Lufthansa predvidela da se viškovi sredstava iz penzionog fonda mogu koristiti za isplatu dividende. Kupovao sam ovu akciju na 5,90 i pisao na ovom blogu o tome ali sam izašao nedavno zbog Obveznica za restituciju i jedne naše akcije (još malo da kupim pa ću napisati koje)… jbg, da sam znao za ovo ne bih izlazio iz Lufthanse, sad se malo kajem.
Обавезе по основу пензија се могу различито третирати у односу на систем финансијског извјештавања и тако утицати на дугорочне обавезе компаније. Пошто су такви пензиони фондови раније били углавном утемељени по основу тзв. defined benefit схема, ту фонд инвестира средства за пензије али код овакве схеме фирма у коначници сноси ризик за исплату пензија јер су висине пензија већ унапред гарантоване. Зависно од актуарских и параметара ризика (који укључују демографију, морталитете, каматне/дисконтне стопе… како је г. Катић илустровао) средства у фонду могу да превазилазе или не буду довољна за покривање пензијских обавеза компаније, и онда фирма треба да покрива разлику.
Имам у овоме нешто мало искуства пошто у мојој организацији имају сличну схему и менаџмент је једне године платио (наручио) израду (предодређеног) финансијског извјештаја, који су после искористили да покажу да је организација у великим дуговима и мора да се фокусира на смањење плата, прогресије плата, резање бенефита, дизање продуктивности итд… за исто то вријеме менаџмент је повећао сопствене бенефите и број административних радника.
Za Ganeta – Pretpostavljam da se htelo reći da će prirast kamata pomoći da se manje izdvaja za penzioni fond. Ako su penzione obaveze fiksne, tada, ako su kamate nulte, ceo iznos mora da uplati kompanija. Npr. ako je potrebno izdvojiti 100, a kamata je nula, tada kompanija uplaćuje 100. Ako je kamata 2%, kompanija će uplatiti 98,03 (100/1,02),a „banka“ ostatak. Nisam apsolutno siguran, ali verujem da je to logika koja stoji iza informacije.
Čitam komentar godišnjeg izveštaja Lufthanse. Nažalost ne razumem ovaj deo „As with many European companies, the airline’s longer-term financial position was also helped by the sharp rise in interest rates last year, which reduced the amount that the group had to set aside to cover future pension obligations. Net pension obligations fell to €2B from €6.5B, while its overall financial leverage – net plus net pension liabilities- fell to 2.3 times underlying earnings, below its pre-pandemic level of 2.8 at the end of 2019.“ Koristio sam gugl prevodilac, nije problem u prevodu već ne shvatam o čemu se radi.
Ako možete da mi objasnite o čemu se radi, bio bih vam zahvalan.
Za Mladena – Ne planiram tekst o stanju globalne ekonomije, između ostalog i zato što je rano za zaključe, a i zato što se informacije iz ekonomske sfere spinuju. Čini mi se da i na ruskoj i na zapadnoj strani postoji tendencija da se podaci ulepšavaju, a nemam načina da intuiciju pretočim u kvalitetnu analizu.
Dobar dan domaćinu bloga i svim posetiocima. Gospodine Katiću, voleo bih da godinu dana posle početka aktuelnog rata u Ukrajini napišete Vaše vidjenje ekonomske slike stanja što Rusije, što Zapada. Ukoliko Vam nije u planu da pišete takav tekst u nekom skorašnjem periodu bio bih Vam jako zahvalan ukoliko biste bili ljubazni da podelite ovde članke koji su po Vama dobro obradili tu temu.
„Телеком Српске има практично монопол на тржишту јер су у претходном периоду купили провајдере Елта и Блиц,“
Vidim brate ja sve to, u bilansu imaš stavku dugoročni finansijski plasmani. Sve to je em preplaćeno, em finansirano iz zaduživanja….. Nisam zadovoljan njihvim bilansom i tačka.
Хвала Гане, НИС звучи врло добро. Посао ме убија у појам и не могу да нађем времена да се квалитетније посветим инвестирању и другим темама, а видим да бих требао већи фокус бацити на акције.
Телеком Српске има практично монопол на тржишту јер су у претходном периоду купили провајдере Елта и Блиц, и сада они послују у саставу њиховог портфолија. Претпостављам да су главни чиниоци у проблему са растом прихода засићење тржишта и демографско опадање. Имам неке колеге који тамо раде, и чујем да им кадрови одлазе. Некада је то била фирма са добрим платама и сви су се отимали да тамо нађу посао, а сада су им плате просјечне и тешко могу да дођу до квалитетних инжењера. Са друге стране, данашњи модел пословања оваквих компанија се ионако своди на outsourcing свега и користе се екстерни системи, тако да квалитет инжењера није више пресудан.
Дуже вријеме сам се скептично премишљао да ли да уђем у ову акцију – прије свега као алтернативи штедњи од 2%. Недавно сам разрочио једну од штедних партија и од ње сам размишљао да уђем, али сплет бирократских заврзлама и недостатак времена и мотивације да се са њима позабавим су то одгодили.
Читајући Ваш коментар видим да улазак можда није најбоља идеја. Телеком Српске је одавно приватизован, тако да све даље зависи од тога шта Телеком Србија одлучи да ради. Ја у последње вријеме нисам чуо да планирају да приватизују ТС, чини се да је тренутно интересантнији електро-енергетски систем…
Odgovoriću na vaša pitanja iz ugla trgovca na berzi.
Da li kupiti akciju Telekoma R.S.???
U ovom trenutku neću kupiti Telekom Srpske. Akcija je po meni vrlo precenjena. Firma je u potpunom rasulu i mislim da bez dokapitalizacije neće uspeti da preživi u narednih nekoliko godina. Dugovi rastu od 2012 po neverovatnoj složenoj kamatnoj stopi od 19% a da pri tome ukupni prihodi stagniraju (prosto neverovatno je da ne uspevaju da pomere prihode ni cent već 10 godina). Nemam nikakvu dilemu da će kamate ići gore. ECB će povući iz opticaja do juna ove godine 2.000. milijardi evra + će još povećavati REPO kamatnu stopu. Sve kompanije koje imaju dugove a pri tome nemaju rast prihoda će ući u problem. Većinski vlasnik Telekom Srbije je takođe u buli od oko 1,5 milijardi evra pa sa te strane teško da će biti neke pomoći, osim ako država Srbija ne uđe neku lovu za dokapitalizaciju od čega zbog opšte oseke novca u sistemu najverovatnije neće biti ništa.
Da li izaći iz ove akcije ako je već imate ???
Druga opcija za spas oba Telekoma je privatizacija. Ovo je po meni bolja opcija za male akcionare jer bi onaj ko kupi Telekom pre svega Srbije u slučaju da želi da zaokruži vlasništvo morao da od malih akcionara otkupi ogromnu količinu akcija. Naime, njemu bi trebalo da dođe do 90% + jedna akcija po našem zakonu, da bi onda mogao da prinudi male akcionare na otkup njihovih akcija. To se ne neće desiti bez da malim akcionarima ne ponudi dobru cenu za njihove akcije.
Dakle, da rezimiram. Ako ste u već ovoj akciji ne znam da li treba da prodate ili ostanete????? To morate sami odlučiti. Ako se odlučite da ostanete, držite do kraja. Ne paničite ako dođe do privatizacije i pri tome bude niska cena akcije. Kada većinski vlasnik poželi da zaokruži vlasništvo mora vam dati dobru cenu i tada ćete ili zaraditi ili bar nećete izgubiti.
Zamolio bih vas nešto,
Nisam uspeo da pronađem link (ne znam ni da li je to moguće u Republici Srpskoj) do sajta Centralog registra gde može da se vide svi akcionari neke kompanije. Ako znate kako je to moguće postavite link. Ja inače pratim vlasničku strukturu i živo me zanima da li su neke srpske porodice (recimo porodica Sebić, Brkić, Keramika Jovanović) koje sam identifikovao da tradicionalno ulažu u akcije, kupili akcije Telekoma R.S i da li još uvek drže. Ovako nešto postoji i može da se vidi u Srbiji.
@Bojan
Ja sam pre 11 godina uložio u Telekom Republike Srpske. Novac od dividende nisam podizao nego sam kupovao još deonica. Danas imam 2,5 puta više deonica nego što sam prvobitno kupio. Od prošle godine podižem dividendu jer sam ušao u investiciju koju Gane nikako ne odobrava. Za 4 godine podizanja dividende ću vratiti iznos novca koji sam uložio na početku, ne računajući inflaciju. Naravno da sam super zadovoljan ovom investicijom. Nemam državljanstvo BiH ali nema prepreka za ulaganje.
Ovo nije investicioni savet! Ovo je samo moje iskustvo.
Na 8 mestu imate Keramiku Jovanović koji su kupili u prethodnih mesec dana 175.000. akcija NIS-a. Preporučio bih pažnji interviju sa Budimirom Jovanovićem (https://www.youtube.com/watch?v=kSvKw9fFcg4&t=4114s) gde može mnogo toga korisnog da se čuje i nauči. Mislim da je deo o berzi oko 48 minuta.
Na 9 mestu je DDOR Novi Sad. Oni do pre 2 nedelje nisu ulagali u akcije. Imali su 0% izloženosti akcijama u svom portfoliju, isključivo su ulagali u obveznice. Sada su kupili 152.000. akcija NIS-a i to im je jedina akcija u portfoliju.
Činjenicu da 2 ovako vrhunske kompanije ulaze u prvih 10 akcionara NIS-a ne bih da komentarišem
Za Bojana,
Izvinjavam se što sam vas pomešao sa Bojanom 2. Zamolio bih vas da mi dostavite link na kome može da se vidi vlasnička struktura Telekoma Republike Srpske. To bih voleo da vidim jer u analizi akcija gledam ko drži, ko ulazi, ko izlazi itd.
Nisam obratio pažnju na kompanije iz R.S. Pogledaću link uradiću analizu i napisaću svoje mišljenje o akciji.
Na našem tržištu imate NIIS. Dobit je brutalna a krajem marta se odlučuje o dividendi. Ako zadrže dosadašnjuu dividendnu politiku neto dividenda će biti 120 din, vrlo je moguće da dupliraju dividendu jer postoji odluka iz 2019 ali je kovid i rat u Ukrajini onemogućio sprovođenje. Ova akcija vrlo sporo raste jer su se domaći fondovi nakrcali njome kada je bila 480 din, pošto postoji zakonsko ograničenje da se ne sme držati više od 10% jedne akcije u portfoliju, sada kada akcija raste probija to ograničenje i oni moraju da prodaju – otprilike na svakih 10 din. rasta cene moraju prodati 50.000. akcija NIIS-a. Na drugoj strani nema toliko novca da se sve to pokupuje i tu je šansa za jeftinu kupovinu. Ako hoćete na sigurno, pripremite novac i čekajte odluku o dividendi, ako odluče da dupliraju kupite odmah i to je to.
Odmah da se ogradim, ne kupujem akciju NIIS jer ih već imam mnogo u svom portfoliju. Kupujem trenutno obveznice za restituciju i jednu domaću akciju (To ne mogu napisati baš sada, reći ću koju kasnije samo da kupim još malo).
Što se tiče fondova ne preporučujem ulaganje u njih jer su limitirani raznoraznim zakonskim rešenjima, veliki ulozi ih guraju u popularne (samim tim preskupe) akcije, rečju neprofitabilni su i vrlo rizični za moj ukus.
Od fondova mogu preporučiti jedino ETF na S&P 500, on replicira indeks. Samo nisam siguran da li je baš sada trenutak za ulaganje. Ovo lično, nameravam da kupim ako nastavi da pada u nekom trenutku.
Što se tiče berze fanatično pratim sve – uživam u tome, oslanjam se na analize bilanasa najviše, makroekonomske prognoze i intuiciju. Koristim vrlo malo tehničku analizu.
За Ганета, у вези са инвестирањем, имам два питања:
1) Какво је ваше мишљење о куповини акција Телекома Српске (за некога ко има приступ том тржишту)? Тржиште је плитко, на берзи нема нешто квалитетних учесника. Телеком конзистентно више година исплаћује дивиденде у рангу 9-11%. Овдје се могу наћи финансијски извјештаји па ако имате неки коментар било би корисно. До сада сам неколико људи мотивисао да купе акције а ја лично никако да се натерам, некако нисам сигуран.
Постоје ли у Србији или Хрватској предузећа са упоредивим дивидендама на која би вредело обратити пажњу?
2) Генерално сам избјегавао да улажем у акције предузећа јер једноставно немам времена да то све пратим, нити имам неки конкретно разрађен оквир принципа и смјерница којима бих се водио код инвестирања. Улагао сам нешто у фондове, и када су наступили догађаји око Украјине полако сам изашао из позиција. Сада се опет премишљам да се вратим у неке. Проблем је опет вријеме и макро слика, праћење макро стања и контролисање ризика. Не вјерујем у стандардне приче већине савјетника о 60:40 и сличним портфолијима, квази-диверзификацији, buy and hold, cost averaging и сл. Моје улагање је више било контрашко него уз длаку тржишту. Радите ли са фондовима или се искључиво држите директних куповина акција и обвезница, какво је ваше мишљење о томе? На који начин успијете све да испратите, колико времена у просјеку одлази на праћење, и какве врсте инструмената тј стратегија користите код управљања ризиком, одлучивања тачке уласка и изласка?
U celu priču oko berze me odavno ganja prijatelj koji se berzom bavi odavno i sasvim solidno pliva. Realno smo različitih senzibiliteta po pitanju novca, ali imamo solidno zajedničkih interesovanja. Ja nijednog momenta nemam ideju o nekom velikom i brzom bogaćenju. Cenim da su to statističke greške, a da je, kao što rekoste i sami, suprotna verovatnoća daleko veća, gubljenje novca, pogotovu sa percepcijom brzog bogaćenja.
Tako da od berze ne očekujem ništa spektakularno, pogotvu što se tek i upoznajem, malo zanimacije, realno nisam spreman trenutno da ulazim u detaljnije analize poput vas koje su sigurno kvalitetnije. Aktuelni cilj je ostvariti neke manje dobiti za neko krpljenje „budžetskih“ rupa, kako bih sebi dao elana za pot. Šta donosi budućnost nikad se ne zna i otvoren sam za razne ideje dok se uklapaju u neka moja načela.
Virgin Galatic je meni pre svega inženjerski interesantan, kod mene mora da ima ta komponenta obrni okreni 🙂 , a moj poznanik ima sugestije od nekih svojih kanala na temu njih. U najavi su neki njihovi izveštaji koji mogu da poguraju njen rast.
Meni lično je pomalo sumnjiva varijanta rasta u ovom haotičnom vremenu, a pošto sam početnik nije zgoreg informisati se od iskusnijih.
Hvala na komentaru.
Uvek sam raspoložen da pričam na temu berze, slobodno pitajte šta vas zanima?
Groft kompanije su kompanije sa ogromnim potencijalom rasta. To su neprofitabilne kompanije koje osvajaju tržište ne obazirući se na troškove. Nevolja je u tome što je kapital poskupeo i što su im izvori finansiranja presušili. Veće groft kompanije su pale od 50-70% a manje groft kompanije su pale od 70-98%. Gubici malih investitora koji nisu na vreme izašli a takvih je 95% su brutalni. Nikad nisam ulagao u ove kompanije tek sada su mi postale atraktivne 2 groft kompanije. To su Palantir i Jumia, još nisam kupio ali pratim situaciju i vrebam priliku. Ovo su kompanije koje za moj ukus imaju dobre bilanse i za koje mislim sa velikom sigurnošću da će preživeti eru visokih kamata. Većina groft kompanija će po mom mišljenju bankrotirati tako da bih bio oprezan sa Galaktisom ali to je samo moje mišljenje – nema nikakve garancije da će tako biti.
Nekako mi se čini da ljudi percipiraju berzu kao mesto gde se može brzo obogatiti. U stvarnosti sve je suprotno. Na berzi se samo brzo može izgubiti novac, sve ostalo je sporohodno. Ko hoće da zaradi mora računati na dugoročnost i biti berskrajno strpljiv. Takvih je vrlo malo, većina ljudi hoće odmah da se obogati, srlja u akcije koje neko pumpa a sutra kada se sve sruši pričaju kako je berza kocka, kako je sve namešteno itd…
Da ilustrujem ovo ovako: Kako ste vi saznali za Virdžin Galaktis? Odkud vi znate za njih. Meni je sama činjenica da ste vi čuli za ovu akciju, dovoljan razlog da je zauvek precrtam i nikad ne pogledam njene bilanse. Sa driuge strane, recimo ne verujem da ste ikada čuli za Jumiu pre nego što sam ja napisao, niti za obveznice za restituciju pre nego što sam ja pisao o njima. To je to ako razumete šta hoću da kažem.
Razgovor o VI i berzanskim trendovima je bio mala provokacija za poziv na diskusiju, ali izgleda da niste rasploženi.
Aktuelni chatbot ne želi da da ni jasno definisan komentar o istorijskim događajima koji su se desili zahvaljujući prevarama država, pojedinaca, uvek se izjasni kao softver bez emocija, razuma da predviđanja, nada se… Tako da mi ta ideja nije ni pala na pamet da ga zapitkujem.
Razgovori sa VI-jem su bili moje upoznavanje sa budućim trendovima, jer sam o njima slušao za početak od najmlađih, paradoksalno, koji realno nemaju pojma o mogućnostima ove tehnologije. Jedino znaju da pomaže da se napiše sastav bez da pročitaš i jednu knjigu na zadatu temu, rešava zadatak bez da se ponavljaju iteracije zbog napravljenih grešaka, a omogućavaju i da ne moraš baš da znaš toliko matematiku.
Ovaj narod je sklon da trendove upoznaje u pogrešnim momentima ili sa pogrešne strane tehnologije. Zamislite narod, naciju u kojoj najnovije tehnologije koriste deca, a oni najiskusniji veze nemaju o njima, već se trude da čuvaju neki svoj mir pošto za nemir nemaju živce. Ovaj narod je prošao neke daleko teže fizičke izazove kroz istoriju. Šta mislite kakva je budućnost takvog naroda?
Rekao bih da je ovo jednim delom i odgovor na najnoviju temu g. Katića o radio stanici za klasiku.
Meni lično je fascinantno kad sam skoro razgovarao sa kolegama, poznanicima o tome, ne sa seljacima koji realno i ne trebaju da znaju za nju iako vreme gura da se i on digitalizuje, već sa fakultetski obrazovanim ljudima, doktorima nauka. 2/3 je reklo kako je to čisto gubljenje vremena. Naravno, gubljenje vremena nije predavanje studentima koji prepisuju, koji dobijaju na kraju prelazne ocene, qjer kad se sabere 2 i 2 između mogućnosti da se budžet za plate smanji zbog broja studenata, vrlo jasan logičko odgovor je da baš i ne moraju sve da saznaju u toku studija.
Da, ovakve teme su mučne za razmišljanje jer živimo u vremenu kada generacijske razlike nikada nisu bile tolike, kada je trud postao vrlo diskutabilna kategorija.
Zato na temu šaha i ne možete da nađete mnogo sagovornika. Nema nikoga ni da kaže nešto, posvađa se sa neistinomišljenikom, iskopani si duboki šančevi u kojima može svako da sedne sam sa sobom.
Elem, na temu konkretne berze, ozbiljno sam pitao, ali nije sporno da vas ne interesuje.
Ne razumem šta vam znači hardcore groft akcija? Sad sam na vašem terenu, tako da možete da me „okrećete“ 😁.
Interesantno je da ste mi vi pali na pamet u jednom momentu, pa sam pogledao i trend onog „našeg“ Palnatira. Koliko vidim za nijansu veća vrednost akcija od Virgin Galatica, ali sa kontinualnim padom vrednosti, dok se ovi zbog atraktivnosti ideje putovanja po svemiru šetaju gore dole.
Rade ljudi Gane, nemaju vremena, država cveta, svet cveta.
Voleo bih da kažem da je dobro što nas nema na blogu, da se negde viđamo uživo, diskutujemo tet-a-tet… Al rekao bih da nas pre neka druga teskoba muči. Svet u kom smo navikli da živimo ide polako u prošlost, a izgleda da neko nevidljivo-unutrašnje iskustvo ljude tera da se sakrije u neki svok lični mir. Sve su priče manje više ispričane, neki si progutali neke svoje zablude, neki nisu, al su realni da nemaju uticaj i onda je logično da oni koji bi i divanili ustvari nemaju više šta pametno da kažu.
Ja sam, možda je i sramota😁 pored živih ljudi, skoro ćaskao sa ChatGPT-om. Pogurala me na to neka diskusija sa profanima srpskog koji su raznih stavova na tu temu, jer je polako OpenAI počeo da ulazi u naše učionice. Moj rođak ga je recimo nahvalio da je rekao da je počeo da uči neki zanat, jer za njega realno neće biti leba u školi obzirom da su sastavi koje je pisao AI bili prilično kvalitetni.
Elem, mene je to poguralo da ga pročačkam politički, računajući da je neutralnih stavova, da će to biti maksimalno neutralni odgovori. Blago sam bio razočaran političkom korektnošću softvera koji uvek pomalo naginje na stranu njegovih tvoraca. Uvek su tu neki spletovi složenih okolnosti, uvek je tu međunarodno pravo prvi odgovor, tako da barem dva tri puta moraš da mu objašnjavaš da mlati praznu slamu i da je odgovor totalno nefunkcionalan.
Obzirom da je ograničen na informacije do 2021. nismo mogli da diskutujemo ozbiljnije na temu aktuelnog rata, ali me je fasciniralo da su na Kosovu albanci težili otcepljenju, dok su u ukrajnini to proruski separatisti. Na moje uporne primedbe da su to vrlo slične situacije, da u Donbasu žive Rusi, a ne proruski separatisti tek iz 3,4 pokušaja albance je takođe nazvao separatistima. Moram priznati da mi se svidelo što ih je prilikom sledećeg razgovora iz prve nazvao separatistima. Biće da uči iz razgovora i dodatno ih poredi sa nekim informacijama koje su mu dostupne.
Međutim moje najveće zgražavanje nad njegovim znanjem je bilo kad mi je rekao da je Kosovo bilo jedna od republika. Kad sam mu rekao da je lažov, da nije bilo republika već pokrajina, usledila je nova laž….jedna od 12 pokrajina Srbije. Na kraju je palo izvinjavanje zbog neistina, ali ostao je čudan utisak na temu znanja iz lako proverivih informacija, pitanje je šta je onda sa informacijama iz sive zone.
Tako da je utisak na tu temu jako bljutav, ali meni donekle očekivan, jer koliko god sam se nadao informacijama „ni po babu ni po stričevima“ znao sam da će softver pokušati da podvali laži, jer mnogo toga je i zasnovano na lažim.
Naravno ovo je bilo neki zezanje i upoznavanje sa mogućnostima, ali koliko mogu da primetim uskoro će biti uvedeno kao zvanična pretraga, a poznato je kako ljudi lako prihvataju olakšice u poslu. Možete misliti sa kakvim znanjima ćemo se susretati u razgovorima sa onima koji se budu maksimalno oslanjali na AI.
Sledeća stavka koju planiram da ga „istamburam“ je iz vašeg domena, berza i investicije. Obzirom na ograničenje sa znanjima do 2021.godine biće to ograničavajuće, ali moći će se uporediti njegove prognoze i rezultati.
Malo sam odlučio da se pozabavim vašim zanatom, nekako svi o tome pričaju, pa rekoh ajd da ne budem toliko tvrdoglav. I meni nekako zapao za oko Virgin Galactic. Ne znam da li ste nekad gledali ovu firmu.
Nadam se da sam probio malo ovim podužim komentarom, možda i živne diskusija.
Kako shvatiti ovo ćutanje na blogu? Očigledno nam dobro ide pa više ljudi ne kukaju kako nešto ne valja. Osim mene ovde svi kukaju a sada su se smirili što znači „da je sve u full“….. i izuzetno mi je drago zbog toga. Kada se je i g. Katić ućutao valjda je jasno da nezadrživo napredujemo.
Neverovatno je da dr. Perović nije uspeo da napravi vrhunsku literaturu uprkos neverovatno inspirativnom materijalu iz svog života. Umesto toga opisivao je partizanski ustanak na jugu Srbije na vrlo niskom, čini mi se srednjoškolskom nivou. Pritom je napravio mnogo neverovatnih kompromisa. Bio bi tipičan primer pisca koji piše ali nema šta da kaže, da u stvarnosti nije imao šta da kaže. Čovek koji je rizikovao život za ideale, nije imao srca da rezikuje u miru, otkrije jednu novu interesantnu stranu II sv. rata i napravi vrhunsku literaturu. Iskreno, da sam napisao ono što i on bar to ne bih objavljivao. Ovako, sada kada njegov lik izbija na površinu ostaće zauvek obrukan njegovom kukavičkom literaturom.
Znao sam za Milivoja Perovića, poznavao ga je lično i moj deda a iz njegove literature sam lično poznavao nekoliko likova. Boravio je i u našoj kuću za vreme II svetskog rata. Bio je neprikosnoveni lider partizana u II svetskom ratu i najuticajnija ličnost svoga vremena na jugu Srbije. Međutim, komunisti su ga iz nekog razloga izbrisali iz istorije. O njemu nije smalo da se priča, piše, brisane su fotografije, sprovedena je zavera ćutanja….. da kažem da su i njegove knjige prećutane u javnosti (doduše i nije neka šteta)…..
Ako neko ne zna o kome pišem…. U seriji “Vera” lik Milivoja Perovića maestralno tumači naš proslavljeni glumac Viktor Savić.
Pre nekog vremena sam preporučio film o Veri Pešić i tada sam preporučio pažnji lik Milivoja Perovića. Želeo bih da ponovo skrenem pažnju na njega. Milivoje Perović je čovek koga su komunisti izbrisali iz istorije i o kome se do sada niko nije znao ništa, osim onih koji su istraživali o prošlosti a takvih je vrlo malo. Malo je poznato da se je Dr. Perović bavio književnošću i da je autor nekoliko romana. Pročitao sam sa uživanjem sve njegove knjige pa bih bio slobodan da ih preporučim bez obzira što po mom mišljenju njegovi romani ne predstavljaju vrhunsku literaturu. Ipak, ko voli da istražuje u književnosti verujem da bi mu moglo biti zanimljivo jer su romani vrlo čitljivi.
Dr. Perović je uspešno branio Ivana Ivanovića autora romana Arizani na sudu što predstavlja još jedan kuriozitet jer je tokom drugog svetskog rata na terenu juga Srbije direktno ratovao protiv oca Ivana Ivanovića koji je u to vreme bio četnički komandant. Samo bih da dodam da je za razliku od dr. Perovića, Ivan Ivanović stvarao vrhunsku literaturu koju će po meni tek neke buduće generacije ispravnije vrednovati.
PS:
Moram da izrazim čuđenje da nisam pronašao nikoga ko se malo ozbiljnije bavi književnošću čak ni na ovom blogu koji vrvi od slobodnih mislilaca. Da ne kažem koliko sam neprijatno iznenađen da niko ne igra šah!
Zaista je bio kontroverzna ličnost, ali mora mu se odati priznanje na vrhunskoj iskrenosti u sumraku života. Naravno, čovečanstvo neće prihvatiti nijedan savet niti čuti istinu. Rekao bih čak i da je u jednom tekstu sumirao sve činjenice o kojima se zamlaćujemo ovde godinama.
Neki momci su napravili kalkulator za obračun zarada po našim zakonima u smsilu pretvaranja bruto neto i obrnuto. Verujem da će nekima biti koristan a i želim da pomognem ljudima da zarade neku kintu od gugl reklama. https://www.remoteserbia.com/kalkulator-zarade/
Мотивација увођења дигиталних валута на Западу је свакако од непосредније важности, а теорија за њу коју наводите је добро утемељена. Она је и артикулисана у јавности све чешће. .
Али са интелектуалне тачке гледишта, кинеско увођење дигиталне валуте може бити занимљивије. Тумачења која су у широј циркулацији су
1) да је Кина вођена тоталитарним монструмима, па нормално да то раде да би још више поробили народ,
2) да се ради о очигледно здраворазумној мери модернизације земље.
Оба та тумачења, ми знамо, су погрешна. А нико чак ни не сугерише треће.
Иако је тема споредна, није тако добро.
Најскромнијим покушајем анализе, дигитални ренминби се може видети у контексту генералних склоности кинеског руководства : једне, ка експериментима, и друге, ка налажењу решења у најсавременијим технологијама.
Да ли то може да обезбеди отпорност система према стресовима, или antifragility.
Тешко. А с обзиром на актуелне теме у задње две године, можда би било боље да се позабаве побољшањем контроле над сопственим страховима. *
Што се тиче Запада и територија под његовом контролом:
Изгледа као да се формира консензус, по коме је даља размена мишљења… беспотребна. Али, велике економске невоље и одсуство технократске компетенције морају поткопавати тоталитарне амбиције.
За Ивана К. – Кина и без дигиталне валуте има механизме социјалне контроле који су на линији њене идеологије и коју њени грађани прихватају.
Мени се чини да западне демократије желе да појачају социјалну контролу под валутном изговором, као што су то већ вежбале кроз ковид мере. Ова врста контроле је у супротности с прокламованом идеологијом и ту је разлика између Кине и Запада.
Pisao sam mnogo puta o temi koja vas interesuje, moraću da se ponovim pošto želim da vam dam kvalitetan info.
Akcije se kupuju preko brokera. Za mene su prihvatljivi samo brokeri koji imaju licencu NBS i koji su pod srpskom jurisdikcijom. Moj broker je Nlb Komercijalna banka. Koristim NLB Trejder putem koga naloge za kupovinu ili prodaju ispostavljam od kuće. Ovom aplikacijom je moguće kupovati akcije i ETF – ove na skoro svim berzama sveta. Na našoj berzi je moguće putem njega kupovati i srpske obveznice.
Hvala sto postavljate pitanja g. Katicu koja nas sve ili bar vecinu zanimaju.
Mozete li da objasnite entuzijasti berzanskog poslovanja kako obavljate kupoprodaju akcija?
Preko neke aplikacije? Preko ovlascenog brokera? Gde pratite cene akcija?
Citam dosta stranih tekstova, ali je korisnije kada neko sa ovog podrucja podeli svoje iskustvo. Inace Berzansko pravo se izucava na Pravnom fakultetu u Beogradu kod prof. N. Jovanovica na master studijama.
Hvala unapred na odgovoru.
За Ганета – Дигиталне валуте централних банака би требало да замене готовински новац који би се повукао из употребе. Грађани би имали рачун код централне банке као што га данас имају код пословних банака, а код пословних банака би држали нпр. штедне и инвестиционе рачуне. Концепт је прилично бесмислен и централне банке се муче да објасне смисао дигиталне валуте оправдавајући их будућим ниским трошковима трансфера новца, брзином итд. Мало ко верује у то и сумња се да је идеја потпуна концентрација и контрола трошења новца и кроз то контрола људи. Готовина је сметња контроли а ни кроз пословне банке се то не може лако спровести. Једно је сигурно – то је решавање проблема који не постоји.
Hvala za info. Mislio sam na porez na dividende, trebalo bi da se plati u Srbiji pošto Britanci isplaćuju bruto. Takođe, podnosi se poreska prijava u Srbiji za porez na kapitalnu dobit i ako trgujete stranim akcijama.
Iskoristiću prostor da vas pitam još nešto. Nažalost ima mnogo tema koje nisu adekvatno predstavljene u javnosti. Recimo, nisam razumeo koncept digitalnog evra, digitalnog dolara, juana itd….. Čitao sam o tome koliko sam mogao da nađem na netu ali nažalost nije mi jasno o čemu se radi. Ne razumem u čemu bi se recimo, digitalni dolar razlikovao od običnog dolara? Neka objašnjenja postoje u smislu da se digitalnim dolarom zaobilaze poslovne banke ali mi koncept nije jasan jer ako nema poslovnih banaka ko će ispaltiti kamatu na digitalni dolar a ako nema kamate ko bi onda kupovao digitalni dolar pošto običan dolar sada donosi solidnu kamatu?
За Ганета – Не видим зашто би неко ко није резидент у УК плаћао порез на капиталну добит. Што се дивиденди тиче, оне би у УК требало да се исплаћују бруто.
Pitao bih vas još nešto. Ako možete da mi odgovorite da li Britiš american tobako isplaćuje dividendu u bruto ili u neto iznosu?
Bio sam akcionar te kompanije ali sam akcije kupio na Xetri i nisam mogao da prokljuvim da li mi isplaćuju bruto ili neto dividendu s obzirom da je plorez na kapitalnu dobit u Britaniji 10%….. Lepo sam prošao sa ovom akcijom, kupovao na 30 prodao na 39, ako ponovo padne na oko 30 ili niže kupiću zbog toga vas pitam. Ima stvari na berzi koje prevazilaze moje mogućnosti, recimo nisam znao kako ide svop, zato se držim jednostavnih akcija.
За Ганета – Не знам детаље трансакције али претпостављам да се ради о валутном „своповању“ где се фиксна каматна стопа у доларима заменила промењивом у еврима. Србија ће своје обавезе извршити у доларима јер су обвезнице доларске, али ће доларе купити за евра по курсу који је фиксиран у тренутку емитовања доларских обвезница. Вероватно је обезбеђена кредитна евро линија из које се ће се финансирати куповина долара. Из угла Србије то је исто као да је емитовала евро обвезнице, с промењивим купоном који базира на шестомесечном еурибору увећаном за 2,9 и 3,1% процената. Тиме се држава заштитила од курсног ризика код главнице и остала само са каматним ризиком. Логика трансакције је да Србија може да планира и фиксира своје девизне евро одливе не размишљајући о курсу евро-долар када обвезнице долазе на наплату, јер већ данас зна колико ће доларска обавеза изности у еврима. Да ли ће Србија профитирати или „платити казну“ због овог свопа знаће се тек када се буде видео курс евро-долар у тренутку измиривања обавеза по обвезницама. Као што написах, ово су само моје претпоставке на бази онога што је министарство објавило.
За Ремарка – Раст цена литијума је био страховит у последње две године и нормално је да дође до пада цена и корекције надоле. Други узрок пада цена је везан за очекивање да ће доћи до успоравања куповине електричних аутомобила и до мање тражње за батеријама. Понуда и тражња литијума би зато требало да се уравнотежи, бар на краћи рок.
Pozdravljam vas ovim putem i zelim puno zdravlja, srece i mira u ovoj godini. Vi ste i pisac, a pisac nikada ne prestaje da pise potpuno, to je jasno.
Usput, otkud prognoze pada cene litijuma (nakon kratkotrajnog rasta) u narednom periodu kada je traznja za EV sve veca?
За Владана – Девизне резерве би требало да уравнотежују све одливе, а не само одливе по основу дефицита трговинског биланса – нпр. отплате кредита иностранству, дивиденде и друга плаћања страним инвеститорима итд. Већ сам указивао на проблем који се у Србији заборавља, а то је ризик девизне штедње. Држава мора део резерви да чува и за случај наглог повлачења дела девизних депозита из пословних банака. Ова неугодна чињеница се упорно заборавља када се анализирају девизни ризици система. Узгред, ако Вас тема занима, није лоше погледати биланс на који сам покушао, безуспешно, да скренем пажњу а који се овде налази https://nbs.rs/sr_RS/drugi-nivo-navigacije/statistika/mip/.
Ok, za moj inzenjersko-matematicki ukus malo oni cudno ovo vode (pasivu kao pozitivno itd…)
Platni bilans svodi racun drzave i rezidenata sa inostranstvom.
Unutar tog fajla, pod finansijskim racunom, oznaka 3.4.3. stoji krediti neto. Neto kreditni poslovi TE godine, znaci promena, delta, ukupnog spoljnog duga.
E sada mi je cudno sto se promena, ti krediti neto iz platnog bilansa svakako ne poklapaju sa rastom (medjugodisnjom promenom) spoljnog duga Srbije na stranici https://nbs.rs/sr_RS/drugi-nivo-navigacije/statistika/index.html
„Показатељи екстерне позиције Србије“, excel file red 23
Dakle zar ne bi trebalo da bude:
spoljni dug 2010 + krediti neto (sa inostranstvom) 2011 = spoljni dug 2012?
Uopsteno kada ulazim u bilo koji excel na sajtu nbs, retko koje cifre se poklapaju unakrsnim uporedjivanjem fajlova.
За Ганета – НБС држи резерве у хартијама од вредности, у готовини, у депозитима код страних банака и у злату. (Мањи део је и у специјалним правима вучења код ММФ-а.) Требало би да су хартије од вредности првокласне и да је реч о државним обвезницама најразвијених држава, међународних организација и првокласних банака. Био бих изненађен да купују акције и то није дозвољено.
Vladane hvala vam za info. Nisam znao za to. Samo da ne bude zablude ne privlači me ta akcija baš zbog toga što investiraju u akcije i obveznice.
Što se tiče same Švajcarske da mogu bacio bih atomsku bombu na tu zemlju. Toliko su mi se smućili hvalospevi mojih rođaka.
Za g. Katića,
Kako NBS čuva svoje rezerve? Znam za zlato i znam za valute tipa EUR i USD. Da li i oni kupuju obveznice ili možda čak i akcije?
PS:
Ovo da je NBS kupila bitkoin za 1,2 milijarde evra je demantovano od strane Jorgovanke. Tako da ne mogu uzeti zdravo za gotrovo.
За Ганета – Годишњи губитак централне банке Швајцарске од 132 милијарде франака је највећи до сада забележен, иако је нешто мањи од губитка у прва три квартала 2022. То је више проблем за буџет Швајцарске него за саму банку јер банка нема добит чији би део уплатила буџету. Губитак је везан за пад вредности страних акција и обвезница које банка има у свом портфељу али је појачан и курсним губицима услед јаког франка. Централне банке одавно купују државне обвезнице (домаће и стране) и то је део нормалног пословања. Улагање у акције није била пракса, али су због слабости тржишта обвезница и губитака последњих година, неке банке почеле да купују акције како би поправиле своју профитабилност. То се поготово односи на неке од већих европских централних банака. По неким проценама удео акција се пење и до 25% портофолиа неких банака. Централне банке, генерално, имају и имаће велике губитке и у делу портфолија који се односи на обвезнице јер ће раст камата обарати вредност обвезница и тако креирати губитке. Итд. итд.
Opet ta Svajcarska…
Ne samo da SNB kupuje akcije i obveznice, nego akcijama te banke moze da se trguje.
Svajcarska centralna banka – njene akcije mozes da kupis.
SNBN je simbol.
Polovina akcija je u vlasnistvu kantona, drugu polovinu drze privatna lica
Čitao sam o gubitku Švajcarske centralne banke. Kažu da je ŠCB kupovala akcije i obveznice i da je gubitak nastao zbog njihovog pada. Prvi put sam čuo da C.B. kupuje obveznice i akcije. Molim vas da prokomentarišete ovaj gubitak jer ono što sam pročitao možda nije relevantno.
Upravo sam procitao tekst u „Politici“ gde ste najavili da prekidate da pisete kolumne. Zao mi je zbog toga, zaista sam cekao svaki put kada cete da objavite nesto novo jer je svaki tekst bio zaista dobar i inspirativan. Kako god, siguran sam da imate svoje razloge za to, zelim samo da Vas pozdravim i da Vam poselim sve najbolje!
Za Vladana,
Neverovatno tek sad vidim, zaboravio sam da odgovorim na ovo,
“2) Gledao sam kombank trejder pre par godina jos, ali su mi se njihove tarife cinile skupim. 20 eura za nalog (strane berze).
A za nase trziste sad vidim da uzimaju: provizija brokera 0.3%, centralni registar 0.11%, berza a.d. 0.1%, saldiranje 0.15%.
Ukupno 0.66%. Pa isto za prodaju, 1.32%. Da nije mnogo? Ne menjam pozicije cesto ali ipak je puno.”
Kombank trejder je sigurno najjeftiniji i najpouzdaniji kada je u pitanju naše tržište jer na njemu možete kupovati sve vrste ne samo akcija nego i obveznica.
Kod trgovine u inostranstvu sigurno je najbezbedniji i najpouzdaniji jer im je partnerski broker preko koga kupuju ino akcije i Etf-ove Saxo bank najveći i najlikvidniji evropski broker. On je nešto skuplji jer ima FI 0,12% godišnje što većina ljudi ne može da proguta ali po meni nije to mnogo Ovo 20 evra je minimalna provizija (ako pravite malu transakciju ne može provizija biti manja od 20 evra) i važi samo za strano tržište, inače je provizija 0,3% po transakciji. Minimalna provizija za dividendu je 2 evra.
Ostali brokeri preko kojih naši ljudi kupuju su upitne pouzdanosti. Interactiv broker (najpopiularniji) je u afeti sa Game stop-om prekinuo trgovanje da bi veliki fondovi došli do daha. Saxo bank nije prekidao trgovanje. Pametnom je dosta.
За Владана – Мислим да морате мало да проучите платни биланс и које су његове компоненте. Платни биланс јесте УВЕК у равнотежи. (Трговински биланс или биланс текућих трансакција су компоненте платног биланса и увек имају суфицит или дефицит осим у идеалним, теоријским условима какви не постоје. При томе је и трговински биланс компонента биланса текућих трансакција итд.) Такође, не постоји директна веза између платног биланса и количине новца у оптицају, будући да велики део новца нема везе за спољнотрговинским трансакцијама и платним билансом.
Ове је прекомпликована тема за рубрику коментара.
Знам за Џерима Грантама и понекад видим његове изјаве које су за мој укус пребомбастичне.
Ispravka:
Mozda je naivno, ali ovako ja razmisljam.
*Situacija 1*: Ravnoteza. 98% slucajeva, ali ne uvek.
*Situacija 2,3*: Moze da se desi, 1% slucajeva.
Ja rec „uvek“ razumem bukvalno. Nikad, niko nije napravio izuzetak.
Medjutim evo 3 primera.
Situacija 1: Da bi bilo odrzivo stanje i da bi se izbegla valutna kriza, treba da bude u ravnotezi. Ako se trgovinski deficit pokriva zaduzivanjem ili stranim investicijama itd.
Koliko dodje iz kredita, toliko ode na uvoz, to bi znacilo da je kolicina novca u drzavi uvek ista.
Situacija 2) Drzava ima trgovinski deficit ali to nadoknadjuje iz sopstvenih (deviznih) rezervi. Ne zaduzivanjem. Ako tako nastavi, pre ili kasnije potrosice rezerve a onda ce biti kriza. Trebalo bi dovesti u ravnotezu.
Pitanje: U ovom slucaju platni bilans je negativan? Odliv novca.
Situacija 3) Merkantilizam. Trgovinski suficit, a taj novac ostaje u zemlji. Kolicina novca u zemlji se povecava.
Pitanje: Platni bilans je pozitivan? Zemlja akumulira bogatstvo.
Mozda je naivno, ali ovako ja razmisljam.
Situacija 2: Ravnoteza. 98% slucajeva, ali ne uvek.
Situacija 1,3: Moze da se desi, 1% slucajeva.
Da nastavim u tonu:
Da li ste upoznati sa radom g. Jeremy Grantham?
Ne znam da li ga u UK zovu, jer je ipak njihove gore list.
За Владана – Када су трговински и текући биланс (делови платног биланса) у дефициту, тај дефицит се покрива задуживањем, приливом страних инвестиција итд. (и то су компоненте платног биланса). Отуда је платни биланс увек у равнотежи. Проблем је што та равнотежа некада може бити здрава, а некада не. Стање текућег биланса говори о здрављу економије и здрављу односа с иностранства.
Да, знам за Хадсона и понекад га прочитам.
1) Ako država više uvozi, nego li izvozi, current account je u minusu.
2) Da kažemo da je capital account na 0. Svakako red veličine manji broj.
3) Ako su stranci vlasnici kompanija i šalju dobit u inostranstvo, financial account je u minusu.
Na osnovu ovoga što sam napisao, zemlja sprovodi “anti-merkantilizam”. Troši svoju uštedjevinu na uvoz, a sav profit se šalje van zemlje.
Ok, ime mu je takvo, ali ne razumem zašto svi ponavljaju da balance of payments mora da bude u balansu? Je li moguće da su 99% njih samo papagaji koji ne razmišljaju?
Pa eto i za vreme merkantilizma poenta je bila povećaj izvoz, gomilaj pare. Nema b od balansa.
Gimnazija/Mašinstvo, sa primesama programiranja… Ne bih da vređam programere, ali malo više je duše čovečje u mašincima, pa otud moje filozofiranje😜.
Apsolutno se slažem sa vama oko kompjutera i šaha. Na njemu se ustvari najprostije vidi koliko pametne mašine ubijaju ljudsku dušu i nesavršenost. Čovek nema šanse protiv ovih mašina ne zato što nije kvalitetan već zbog ograničenosti svog „procesora“. To najviše govori o besmislu u koje kliza čovečanstvo. Mašine koje rade umesto ljudi, a ljudi ne znaju šta će sa sobom.
Čitam u komentarima, kažu da čovek nikada nije pobedio Stikfiš. Inače, obožavam šah ali su me kompjuteri malo demoralisali i izgubio sam malo volju. Nekako su uništili magiju šahovske igre.
Svaka čast da Kisindžera počastite😁. Nije mi omiljen lik, ali mi deluje da, sa svim svojim dobrim i lošim znanjima i iskustvima, zna šta priča, a verujem i da je sigurno oblikovao određena stremljenja u naučnom razvoju.
Gane, brkate IA i AI.
IA tzv pojačana inteligencija (Intelligence Amplified), su softveri zasnovani na multikriterijumskoj obradi velikih baza, Big Data podataka. Ne donose nikakve odluke, već daju parametre (izvedene upoređivanjem gomile kriterijuma) u cilju da ljudi donose odluke. To je onaj „vaš“ Palantier 😜. Uprošćena varijanta su šahovski programi koji provrte bazu partija i drže se tih gotovih scenarija.
AI softveri, baze znanja (BigData) koriste za učenje obrazaca, pravila, ne za obično uporedjivanje rezultata.
Moć AI je da na osnovu naučenih obrazac, zahvaljući sirovoj procesorskoj snazi „provrte“ gomile scenarija i donesu odluke sa zadatim kriterijumima, verovatnoćama. Pri tom, zahvaljujući učenju obrazaca, a ne poredjenju, dolaze do scenarija koji se nisu dogodili, a upravo oni i jesu zanimljivi naučnicima.
Malo je kompleksno objašnjavati AI, nisam dovoljno u ovoj oblasti da bih se usudio da detaljnije objašnjavam, nešto tvrdim, ali posedujem određena znanja iz ove oblasti da mogu da ćakulam.
Koliko sam ja proučio AlphaZero nakon ovog članka, on je produkt Google DeepMind-a, koristi baze partija za učenje obrazaca preko neuronskih mreža i za svaki potez odigra hiljade minipartija u „svojoj glavi“, a na osnovu verovatnoće da će pobediti (konkretno se navodi više od 55%), on povlači poteze koji ga vode ka pobedi.
Deluje mi da poistovećujete upoređivanje gotovih partija sa učenjem obrazaca tih gotovih partija što apsolutno nije isto.
Ono što AlphaZero odvaja od drugih softvera su upravo simulacije partija koje se nikad nisu odigrale. O načinu igre još nisam čitao, sem komentara pojedinih šahista koje su oprečne, pa ne mogu da sudim koliko je Kisindžer bio lirski nadahnut.
Koliko sam razumeo, sa najboljim softverom Stockfish-om koji radi prema vašem tumačenju (prosto čitanje baza partija), on je odigrao 100 partija i dobio 28 i nije izgubio nijednu (25 dobio kao beli), a glavna zamerka je bila da koristi mnogo jače resurse od protivnika. Drugom prilikom je igrano 1000 partija gde je dobio 155, a izgubio 6 (sve kao crni, ovo sam pročitao samo na jednom sajtu), pri tom su oba softverа radila pod istim procesorskim uslovima. Meni lično su interesantni baš ovi porazi, jer očigledno je da određena rešenja uvek vode u poraz bez obzira na snagu „razmišljanja“.
Ja sam tekst shvatio više kao upozorenje da o ovoj tehnologiju treba ozbiljno razmisliti pre nego postane ozbiljan tehnološki alat.
Očigledno je da se g. Kisindžer ne razume u šah. Ovo što je napisao o igri Alfa Zero je besmislica. Nije to lepršav stil, ne žrtvuje figure već davi protivnike u dalekim završnicama zbog ogromne baze podataka o odigranim partijama koje ima. Alfa Zero je napravljen da pokupi sve partije na internetu i ima daleko veću bazu podataka (to su možda milijarde partija) od bilo kog šahovskog softvera na svetu tako da nije tačno da je iz ničega naučio šah. Poređenja radi šahovski softveri se prave tako da imaju bazu od milion odigranih partija. Jedino mislim da je Dip Blu koji je 1997 igrao sa Kasparovom imao veću bazu (oko 5 miliona odigranih partija).
Imam dva kurioziteta u vezi ove teme:
1) Što se tiče veštačke inteligencije ona se temelji na bazi podataka. Velike baze podataka imaju trenutno Gugl, Majkrosoft i Tesla i oni mogu razvijati kvalitetnu veštačku inteligenciju. Nedavno je Majkrosoft izbacio aplikaciju Veštaćka inteligencija, besplatna je i možete postavljati pitanja iz svih oblasti, možda je vaš sin to koristio. Veštačka inteligencija je imala sve tekstove o Gorskom vjencu objavljene na internetu i odatle je izvukla ono šta treba.
2) Veštačka inteligencija pretragom cena na internetu računa inflaciju za zapadu od 30 do 45% što je vrlo blisko percepciji ljudi i što se poprilično razlikuje od zvaničnih podataka.
Pošto sam se javio želim da podelim još jedan info sa čitaocima bloga,
Šuška se da će 2023 godine na Belexu biti listirani EPS i Telekom.
Možda linku nije mesto ovde, ali meni jedan jako interesantna članak na temu veštačke inteligencije, njenih mogućnosti, posledica… od starog lisca Kisindžera.
Dodatno, moj sin je nedavno probao da koristi softver koji se pominje u tekstu da mu napiše par rečenica o Gorskom vijencu za pismeni zadatak. Iskreno deluje zbrinjavajuće da ovakva istraživanja i ideje plivaju bez ozbiljnog razmišljanja šta kad ovo počnu da koriste ljudi.
@Gane
Generalno vas nisam uopšte pogrešno procenio. Malo imate neka izletanje, pri čemu cenim vašu iskrenost. Sami ste rekli da na temu berzanskog poslovanja se ne vodite etike, ja sam samo izveo dalje zaključke. Pogotovu što smo diskutovali na temu jedne jako opasne firme, koja se bavi nadziranjem celokupnog društva. No, da ne idemo vam rasprave, “potkačiću” ja vas opet negde😜
Dakle samo se držite nekog pravca, a ne da težite Braunovom kretanju, i ja neću imati problema sa procenom vas kao osobe. Inače vas i ne doživljavam kao lošu osobu, nekog ko juri za Mamonom, ali imate povremeno komentare koji su skroz suprotni ovome, neke sam već pomenuo. Nemojte da mislite da ja očekujem jednoumlje ali zaista bih voleo da među našim ljudima postoji mnogo više zajedništva, jer ubi nas ovaj individualizam i trčanjem za novcem.
A sad na prosvetu…
Prvo, plate od 70000 u obrazovanju su smešne, pri tom prosečna nije tolika, pre je oko 65000 i niže, da ne zalazimo u sitna crevca. Pri tom jako je degradirajuće za one koji stvarno rade svoj posao da imaju manje plate od ljudi koji nemaju nikakvu ili minimalnu školu, a onda trpe od istih omalovažavanje na konto dece kojom se sami ne bave. Ne govorim konkretno o novcu, već o odnosu, ali kad je novac merilo, onda je on i odnos. I takvi profesori se realno nikad neće ni požaliti na ovo što navodim, ali govorim od odnosu koji je oduvek takav u ovoj državi.
Drugo, provedite jedan dan sa aktuelnim generacijama, verujte ne biste prihvatili da radite ni za duplo veću platu. Pri tom, opet nije sama plata problem, već odnos, nezainteresovanost, nemogućnost da dajete znanje, jer se borite sa “vetrenjačama” koje je proizvelo informatičke društvo.
Imate vi dobrih ideja u komentaru, neke su malo i “opake”, ali i realne jer ogroman je lopovluk i javašluk. Ali kao što sam i Kalu napisao… Ogromna je društvena propast iz koje bojim se da ne možemo da izađemo samo svojom voljom i snagom. Jer, većinsko razmišljanje današjnih Srba je da ja sebe prvo “uzdigne” a onda ćemo da se bavimo zajedničkim interesima, ako im uopšte i pripadnu pameti.
@Gane
Inače po pitanju masovnosti obrazovanja, treba da znate da sam proces pridruživanja EU podrazumeva težnju ka cifri od 30, odnosno 40% visokoobrazovanih. Što je realno glupost koja u aktuelnoj stvarnosti vodi uništavanju kvaliteta, a delom je i cilj da određene zemlje pokupe “kajmak”, najbolje pojedince, koji stvaraju druge zemlje o svom trošku, a onda ih oni pokupe uz minimalna ulaganja.
E sad ne znam na koje zanate bi vi poslali neuspešne đake, а po realnim kriterijumima je danas barem 2/3 dece funkcionalno nesposobna. Treba da znate da su današnja deca realno izuzetno pametna i da je problem u stvari filosofke prirode. Svakodnevnica i dokolica naše dece je ugrožena najgorim sadržajima koji ih zatupljuju i zato imamo ovo što imamo, opštu nezaiteresovanost. Nije poenta pratiti globalne moderne naučne i društvene trendove, jer su i oni poremećeni. A poremećeni su jer su apsolutno komercijalozovani i ne odgovaraju stvarnim potrebama društva i tu se vraćamo na onu vašu polaznu premisu u komentaru
“Da ste pažljivo čitali moje komentare videli bi da sam kao glavni razlog urušavanja sistema obrazovanja naveo komercijalizaciju tj. svođenje prosvete na goli profit.”
Znači vrzino kolo.
@Kale
Kao što ste i sami primetili, prosveta je jako opširna i bitna tema, ali je stavljena u najgori koš. Realno nijedan od ostalih javnih stubova, zdravlje, pravosuđe, bezbednost nisu u tolikom zapećku kao prosveta. Bukvalno zadnja rupa na svirali, u koju se dodatno namnožila i gomila nespobnih ljudi kojim je prosveta bekstvo o sopstvene nespobnosti.
Kraj tome se zaista ne vidi, jer ljudi sa strane uvek gledaju prvo što im zapada za oči. Vi ste zapazili broj predmeta, a on je realno najmanji problem, iako je problem.
Problem je integritet ljudi koji rade, koji su nekad bunili i koji bi se pobunili protiv tih problema, a onda dodatno još veći problem omalovažavanje skoro pa kompletne javnosti, pre svega roditelja. Ja imam dobru/lošu privilegiju da sam i roditelj i neko ko radi u prosveti i odlično znam kako se osećam besno kad vidim kako pojedinci podučavaju decu, puštanjem youtube tutorijala, a onda ocenjuju ono što nisu sami predavali. Problem je što je naš ceo društveni sistem ceo srušen, naše celokupno društvo je postavilo pogrešne vrednosti za vrline i onda znate i sami da tu nema lako oporavka.
No da ne zagušujemo temu. Prosto obrazovanjem niko neće da se bavi, sem ako ne donosi milione, ali to je izbor ovog društva.
Otprilike prosveta loše stoji na berzanskim indeksima.“
Ovde ste se prevarili. Prosveta (bukvalno sve privatne kompanije i akcionarska društva) odlično stoji na berzanskim indeksima. Potražite prosvetne firme na berzi kod nas i u svetu i sami se uverite da ne opterećujem linkovima blog. Da ste pažljivo čitali moje komentare videli bi da sam kao glavni razlog urušavanja sistema obrazovanja naveo komercijalizaciju tj. svođenje prosvete na goli profit.
Drugo, ako aludirate na državni sistem on gotovo da nema veze sa obrazovanjem, ono je totalno rasulo i služi samo u socijalne svrhe, da deca nisu na ulici i da se zaposli što veći broj ljudi. To uopšte ne bih komentarisao. Valjda svi vide našta ono liči (Ona tri magarca od 17 godina, koji su maltretirali profesorku su samo vrh ledenog brega).
Kako bih ja sredio sistem obrazovanja?
Ako vas baš zanima, napustio bih koncept masovnog obrazovanja i uveo strogu selekciju učenika. Već u osnovnoj škloli bih očistio ono što nije za školu i poslao na zanat. Kod prijemnih u srednju školu bih uveo strogu kontrolu i krivičnu odgovornost za profesore za slučaj da se nešto mućka. Škole u kojima ne ponavlja bar po 10% učenika u svakoj godini bih automatski zatvarao. Privatne škole i fakultete bih automatski zatvorio za početak, poništio bih sve izdate diplome a vlasnicima i njihovim naslednicima konfiskovao svu imovinu ili ako to pravno nije moguće uveo porez od 99%. Pohapsio bih sve one koji su kreirali nastavne planove i programe, doveo nove ljude (ali aktivne umove) koji bi kreirali nove planove i programe tako da prate savremena dešavanja u nauci i društvu. Izbacio bih sve besmislene predmete, zabranio osnivanje privatnih škola i fakulteta u narednih 10 godina……
Moram i ovo da prokomentarišem.
„Nekako cenim da bi ste kod prve male dnevnice pobegli petama u dupe“
Zašto ste me ovako loše procenili? Baš nisam od takvih. Nikada u životu nisam trčao uza novcem, većinu stvari koje sam radio u životu , radio sam besplatno. Plata, dnevnica mi nikada nisu bile bitne. Ako je posao smislen i u njemu mogu da uživam pristao bih da radim za male pare, možda čak i džabe. Generalno novac mi je bitan samo u kontekstu finansijske slobode, ne zanimaju me kvadrati, avioni, kamioni, skupi automobili, satovi, niti luksuz bilo koje vrste. Većina ljudi koje znam da trguju na berzi nemaju uopšte (recimo niko u Berzanskim pričama nije imao platu-postavljao sam linkove u ranijim komentarima) ili imaju vrlo male plate. Velika plata uopšte nije uslov da se uđe na berzu ćak po mojim percepcijama je ograničavajući faktor.
Što se tiče profesorskih plata . one uopšte nisu male. Koliko ja znam start je negde oko 70.000. din. Nije to malo.
Položaj prosvetnih radnika je posebna priča. Moji klinci ove školske godine prva dva meseca nisu imali informatiku jer škola nije mogla da nađe nastavnika. Nastavnik fizike je dve sedmice bio na bolovanju i đaci nisu imali fiziku. Škola ne može da nađe zamenu. Razredna je na roditeljskom rekla da ti časovi neće biti nadoknađeni. Niko se od roditelja nije pobunio.
Opširna je tema. Izvinjavam se ako sam dosadio.
@Bojan 2
Hvala na komentaru. U velikoj meri se slažem sa Vama u delu komentara koji ste posvetili školi. Prosveta ima mnogo problema i mnogo tema. Umesto da se problemi rešavaju, prave se novi. Na primer, već odavno se planira ukidanje prijemnih na fakultetima. Fakulteti će da se upisuju na osnovu rezultata velike mature. Ludilo.
Jasno je da se roditelji previše mešaju. Evo sad prisustvujemo hajci na nastavnika matematike u 6 Beogradskoj gimnaziji. Pratim šta se dešava. Video sam zadatke koje im daje za kontrolni. U moje vreme zadaci su bili i teži. Taj profesor je posle mesec i po dana nastave prvom razredu dao kontrolni sastavljen od zadataka koje su polagali na prijemnom. Đaci su uradili samo 40% tačno. A 6 gimnaziju je teško upisati. Prethodnog leta su morali mnogo bolje da urade test da bi upisali 6 gimnaziju. Znači da su deca zadatke iz matematike za prijemni naučila napamet.
Ja sam se šokirao kad sam pre neki dan video da imaju 17 predmeta u prvom srednje. I umesto da se roditelji bude što su deca preopterećena gradivom, njima je kriv nastavnik matematike jer pokušava da decu nečemu nauči. Ostalih 16 profesora su dobri jer poklanjaju ocene. Ne poklanjaju svima petice, ali neko je zadovoljan i sa trojkom. Zamislite da se zateva znanje iz svih 17 predmeta. Ko bi to naučio?
Školski sistem može puno da se poboljša. Roditelji ne doprinose rešenju. Roditelji ne gledaju prave uzroke problema jer nisu zainteresovani da im deca u školi nešto nauče.
@Kale
Prosveta je tačna mera državnosti Srbije, mera razmišljanja ljudi koji u njoj žive. Njena mera upravljanja budućnošću ljudi koji u njoj žive. Zato se prosvetni sistem pravi prema njenom stvarnom proseku, s ambicijom da taj prosek podižeš, a ne prema najboljima.
Naš problem je što je naš prosek pao ispod svake mere. Država koja se uzda u najbolje je osuđena na propast, jer najbolji odlaze. Okrenite se oko sebe i upitajte se da li ljudi pričaju o razvoju sopstvene države ili pričaju o bežanju nje.
Obzirom da je prosveta najbednije plaćena deo, ne znam šta se očekuje. Nekad su profesori bili među najcenjenijim ličnostima jednog mesta, danas se po njima ke.a (mada je većina tih poumirala, nove generacije ionako ne jure ugled, već novac, pa im i ne smetaju uvrede), jer ne uče dovoljno dobro mamine i tatine ćerke i sinove. Kad na to dodate gomilu ljudi koja je zalutala u prosvetu jer niko neće u njoj da radi zbog bednih plata… Zaključak je jednostavan.
Zato nemojte da diskutujete o broju predmeta i programima. Zapitajte se prvo gde su nestali etika i integritet ljudi koji rade u njoj i koji se bave prosvetom, a oni su nestali u bespućima ove gramzivost modernog sveta koji ova zemlja neće baš lako preživeti.
Ljudi koji bi trebali da se bave prosvetom tokom svih ovih decenija bespuća “plaćeni” su po raznoraznim osnovama. Uvodili su veronauke i građ. vaspitanja za ljubav plebsa i vernika. Naravno sve za slavu i bolju budućnost.
Oni koji su trebali da pokažu integritet su bili prokuženi od svog naroda zato što “taj posao može svako da radi” i nema šta da se žale na plate i uslove. Samo uđeš u odeljenje podeliš par jedinica, malo se klatiš za katedrom i čekaš da se završi čas, ako si uopšte došao na njega.
Kale, prosveta je dodatno uništena kada su u škole ušli roditelji da pametuju, traže dobre ocene, kad su učenici počeli da imaju veća prava od obaveza. Zato o prosveti treba malo smislenije diskutovati. Deca danas ionako ništa ne uče, većinski. Oni koji uče su štreberi, a to nije baš In.
Inače, baš bih voleo Gane da nas vi prosvetlite rešavanjem problema prosvete sa svojim pričama o novcu, vašom etičnošću. Nekako cenim da bi ste kod prve male dnevnice pobegli petama u dupe. Otprilike prosveta loše stoji na berzanskim indeksima.
Oprostite, al vaši komentari u našoj diskusiji su prava mera prosečnog Srbina koji bi da ima i jare i pare. Zapamtite da tamo gde počinje novac, prestaje da postoji čovek. Stvar je izbora šta hoćemo, al onda je degutantno i licemerno pokušavati vodite diskusije o opštim interesima zajednice.
@ Nebojša i Gane
Hvala na odgovorima. Ne mogu da shvatim koja je svrha Ministarstva prosvete sem da sistematski uništavaju školski sistem. Ima i pozitivnih stvari u njihovom radu ali ja im ne bih dao prelaznu ocenu
Socijalna politika brate Kale. Izmišljaju se novi predmeti samo da bi se zaposlio određeni broj ljudi. Decenijama radimo tako, ne treba ništa da te čudi. Obrazovanje nam je rasulo, potpuno je komercijalizovano, decenijama podilazi masi. Naš sistem nije za inteligentnu decu već za prosečne, priglupe konzumente.
За Николу – Турска се упркос хронично високој инфлацији најбрже развија у нашем региону који обухвата неких 16 земаља. Мерено БДП-ом по глави, на бази паритета куповних снага, Турска заостаје само за Пољском и Мађарском и то за око 8-9%. Турски БДП по глави је за око 58% већи од српског и за око 26% је већи од руског. Мислим да ови показатељи довољно говоре.
Za gospodina Katića:
Često ste u tekstovima pominjali da države kolonije, nesamostalne u donošenju odluka, su osuđene na tavorenje. Da li važi i obrnuto? Samostalne države, koje brane svoje interese pre svega, bi trebalo da prosperiraju? Na pamet mi pada Turska. Da li je moguće da doživi neki intenzivni razvoj i pored ogromne inflacije. Ja, da sam neki poslovan čovek iz Evrope suočen sa velikim povećanjem cene energije, prvo bi kao alternativu razmatrao Tursku. Blizu je, klima je dobra, ljudski potencijal veliki. Ili nešto previđam? Hvala puno na odgovoru.
Poštovani gospodine Katiću,
Želim da unesem malu digresiju u diskusiju. Interesuje me Vaše mišljenje o tome što đaci u Srbiji u prvom i drugom razredu srednje škole imaju po 17 ili 18 predmeta. Koji je cilj tolikog broja predmeta? Srednjoškolci smanjuju broj vanškolskih aktivnosti, izbegavaju treninge i sl. da bi u školi održali nivo znanja i ocena koje će im trebati za upis na fakultet. Ja se kanim da napišem pismo za dnevni list Politika, rubrika Pisma čitalaca. Jedan srednjoškolac me nedavno pretekao i poslao članak sa ovom temom. Mislim da bi i moj članak imao isti odjek, pisao bih uzaludno.
Znate li kakva je situacija u Velikoj Britaniji po ovom pitanju? Da li bi ovo mogla biti tema, ili deo teme nekog Vašeg budućeg teksta? Vaši tekstovi imaju značajno veću pažnju i težinu.
Hvala
Očigledno postoje oprečna mišljenja kada je u pitanju kretanje cena nekretnina u Srbiji. Pretpostavljam da užasno nerviram ljude svojim obrazloženjima zašto će cene nekretnina sigurno pasti tako da ih ne bih ponavljao. Ko hoće da pročita ima moje prethodne komentare.
Za Ganeta,
Logika je jedno, a tržište je nešto sasvim drugo. Logika nije išla u prilog ovolikom rastu nekretnina u poslednjih par godina. Očigledno je da ima još nekih faktora koji utiču na cene, a ne samo kamatne stope.
Kako možeš sa sigurnošću da tvrdim da će cene kvadrata pasti u nekom skorijem vremenu?
Pozdrav
Ovde imate podatke o obimu i prometu trgovanja. https://www.belex.rs/trgovanje/istorijski/RSO1101
Da bi došli do podatka koji vas zanima kliknite na gumb “Preuzmi” Na vašem kompjuteru otvorite excel fajl i videćete.
Ovom obveznicom se je poslednji put trgovalo 13.4.2021. Tada je istrgovano 1510 obveznica, promet je bio 1877400 evra. Kada podelite promet sa obimom dobićete cenu za jednu obveznicu. Na isti način možete videti i za drugu obveznicu.
Ovo sa “lotom” sam ja pokušao da improvizovano objasnim zašto su cene na sajtu Belexa tako iskazane. Moguće je da oni to ne nazivaju lotom već nekako drugačije. Najbolje je da se raspitate kod svog brokera. Naravno, suština je neupitna. To što sam napisao u suštini je stvarno je tako.
Емиграција која се враћа у пензију, ко год заради паре у унутрашњости или прода наслеђе па у град, Арапи, Кинези, Јевреји и домаћи који перу новац.
Онда додај програмере чија примања нису везана за локалну економију и који зарађују 5000-6000 евра месечно, па русе и Украјинце који су дошли исто са добро плаћеним пословима. Читаве фирме се селе из Русије у Србију због санкција.
Нажалост цена некретнина је одвојена од локалних примања. Немам појма шта ће бити, јер примања дела горе наведених група зависе од глобалне ликвидности, али цена кредита вероватно игра секундарну улогу.
Obveznicama do sada nisam ni trgovao.
Niti cu u skorije vreme. Moja pitanja su cisto teorijska.
Naravno da mi je poznat princip, dospece, kupon.
Premijum i diskont u zavisnosti od toga koliki prinos % obveznica donosi naspram drugih obveznica,
Gde se vidi koliki je lot? Jer mi nije jasna Vasa racunica.
U slucaju prvog linka (ISIN: RSMFRSD82183, EUR naravno, pogresio sam ranije)
Kako ste dosli do 1243,311?
124,3311 x 10 (10 ili 100 (kazete da se cene iskazuju u lotovima od 100?))
A ako kupite tih 10, imale bi nominalnu vrednost od 10.000 EUR? Nominalna vrednost je za lot ili 1?
Isto i za drugi link, ako je trzisna 98,0031 za lot, a ako ih ima 100(?), cena po komadu je 0,980031 a nominalna 0,01?
Kako ste dosli do 0,00979811 evro? Ispada da ih u lotu po ceni od 97,9811 ima 10.000? (97,9811/10.000)
Svakako necu kupovati nista, cisto teorijski, dok mi stvar sa cenama ne bude sasvim jasna.
Prosto je neverovatno da se ovo pitanje postavlja od strane pametnih ljudi. Nakon jučerašnje odluke ECB-a valjda je kristalno jasno šta će se desiti sa cenom nekretnina u Srbiji?
U vezi sudskog spora znam da je bilo ročište za vansudsko poravnanje, dokle se je stiglo ne znam. Što se mene tiče živo me zanima kako će sve to da se završi pa ako neko ima neki info zamolio bih ga da napiše komentar.
Što se tiče vašeg straha od nepoštenog prinudnog otkupa on je u potpunosti opravdan. Nažalost, većinski vlasnici koriste berzu za koncentraciju vlasništva a ne za prikupljanje novca za finansiranje projekata i biznisa. To je jednostavno tako i na to morate računati i paziti se kada trgujete na Belexu.
Što se tiče obveznica morate dobro da se edukujete. Ne bih vam preporučio da trgujete ako dobro ne razumete suštinu obveznica.
U vezi vašeg pitanja, postavili ste link prema dva različita tipa obveznica:
Prvi link je obveznica je emitovana na 10 godina i nosi kuponsku stopu od 5,85%. To znači da država isplaćuje 58,5 evra imaocu svake godine. Na kraju po dospeću država će isplatiti i nominalnu vrednost od 1000. evra po obveznici. Inače, na tržištu se je ova obveznica trgovala za 1243,311 evra. (Napomena: na sajtu Beogradske berze je cena iskazana u lotovima a lot kod nas je 100).
Drugi link je obveznica za restituciju koja ne donosi nikakvu kuponsku stopu već se trguje uz diskont. Ona dospeva 14. januara 2023 (to je za manje od mesec dana) i država će po dospeću isplatiti nominalnu vrednost od 0.01 evro. Na tržištu se trenutno trguje uz diskont po ceni od 0,00979811 evro. Kada se vrednost ove obveznice iskaže u lotovima trgovalo se je za 98 a nominalna vrednost je na 100. Inače, ovih obveznica ima u različitim rokovima dospeća sve do 2034 godine. Na neke od njih se na diskont može uhvatiti prinos od 5-10% po složenoj kamatnoj stopi što je odličan prinos i zato sam ih preporučio.
2) Gledao sam kombank trejder pre par godina jos, ali su mi se njihove tarife cinile skupim. 20 eura za nalog (strane berze).
A za nase trziste sad vidim da uzimaju: provizija brokera 0.3%, centralni registar 0.11%, berza a.d. 0.1%, saldiranje 0.15%.
Ukupno 0.66%. Pa isto za prodaju, 1.32%. Da nije mnogo? Ne menjam pozicije cesto ali ipak je puno.
3) Upravo toga sam se i plasio. To sto pisete da su otkupljivali po nominalnoj vrednosti…Gde mogu da pratim sudski epilog?
Pa u “truloj” Americi nominalna vrednost skoro svih akcija je 0.000001 dolara ali kada ide preuzimanje, uvek ide po ceni vecoj od trzisne. Majkrosoft uzeo Activation Blizzard ili sada ovo sa Twitter-om.
Da ne govorim da me je strah od scenarija: Ciljana velika pozicija za prodaju, nesto se proda, nesto ne. Cena svakako padne. Mali akcionari ne znaju sta se desava, uspanice se, pa oni pocnu da prodaju.
E onda ovi sa pocetka povuku nalog za prodaju i krenu da kupuju od malih akcionara ali sada po nizoj ceni. Dodju do 90% i onda sudskom odlukom prinudno otkupe ostatak.
Svideo mi se jedan Vas raniji komentar (17/04/2021) Gledam sta kupuju mladji srpski investitori. “To je odlican pokazatelj … sta izbegavati u sirokom luku.”
Tu sam se smejao i tako sam Vas i zapazio.
Nego bi sada zloupotrebio priliku, vidim da ste stavljali linkove za neke drzavne obveznice.
U njih se ne razumem, nikada nisam kupio, zanima me teoretski za sada.
Na primer dinarska https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSO1101
Nominalna vrednost 1.000 dok je trzisna vrednost 124.
O cemu se radi?
Ja sam mislio da u trenutku dospeca, izdavalac vraca nominalnu vrednost.
Nemoguce da dinarska vredi 8x manje nego sto ce drzava da isplati.
Gde gresim?
Za Vladana, Pokušaću da odgovorim na vaša pitanja.
1)”Citao sam sve komentare sa ove teme forum 2021/2022 (1307 do sada). Vi ste do marta 2020 bili na beogradskoj berzi? Kakva su Vam iskustva?”
Pozitivna, samo da dodam da sam ulagao u periodu posle 2015 godine kada je skoro sve na Belexu skočilo 4-5 puta. Nemojte da vas ovo čudi, za vreme SEKE 2008 godine Beogradska bera je pala za 94% što je među tri najveća pada u svetu. Akcije su bile džabalesku. To je verovatno i bio najbolji period za kupovinu, imao sam srećiu da nisam investirao pre 2008 godine.
2)”Kog ste brokera koristili? Provizije, kako funkcionise slanje naloga (elektronski ili telefon)”
Komercijalna banka, imaju aplikaciju Kombank trejder pokriva ceo svet. Naloge ispostavljate automatski putem interneta od kuće.
3)”Zastita investitora od prevara… Ima li nasilanih otkupa po nametnutoj (manipulisanoj) ceni?”
Nažalost brate, ovoga ima. Ja sam imao loše iskustvo sa Goša Montažom gde su neki Hercegovci uz pomoć tajkuna Kostića neprijateljski preuzeli firmu. Tada sam se i razočarao u radničku klasu (radnici firme su bili većinom i akcionari). Akcije Goše montaže su donosile ogromne dividende a radnici su to prodali za neku kratkoročnu lovu na crno Kostiću i Hercegovcima. Bilo je mnogo mutnih radnji a komisija ha HOV nije reagovala iako je bilo očigledno udruživanje u cilju neprijateljskog preuzimanja. Srećom imao sam vrlo malo akcija te firme i zabeležio sam mali gubitak. Nedavno je bio slučaj sa preferencijalnim akcijama Komercijalne banke gde su slovenci nominalnu vrednost proglasili za knjigovodstvenu – videćemo koji će biti sudski epilog. Da ne dužim, u prošlosti je bilo mnogo slučajeva pogotovu nakon sloma berze 2008 godine, tajkuni su iskoristili situaciju da bukvalno za kikiriki prinudnim otkupom pokupuju akcije od malih akcionara. Nažalost, vrlo je nizak nivo korporativne kulture kao i institucionalne zaštite malih investitora.
4) “Da li su malim investitorima pare zarobljene u smislu da ne mogu da izadju iz pozicije ako im novac hitno zatreba?”
Nažalost Da. Ako se zaljubite u neku akciju i kupujete u velikim količinama vrlo je verovatno da nećete moći izaći iz pozicije bez da srušite cenu. Tržište je plitko i nelikvidno. Kada kupujem akcije na Belexu vodim računa o ovome. Kupujem samo u količinama da mogu da izađem bez da sam sebi srušim cenu. To znači – po malo.
5) “Koliko Vam treba da izadjete iz pozicije?”
Ne pravim velike pozicije na Belexu, baš iz razloga pomenutih u prethodnoh tački, u većini slučajeva nije mi problem da izađem iz pozicije.
Na kraju samo da dodam da i dalje trgujem na Belexu. Ima tamo dobrih firmi. Mislim da svako ko podcenjuje snagu srpskih kompanija (a ima i takvih) pravi fatalnu grešku. Što se mene tiče, trudim se da nikoga ne podcenim niti precenim. To što neko posluje u Srbiji i što je kotiran na Belexu ne znači da je loša kompanija. Primetio sam da mladi investitori prave ove fatalne greške precenjujući američke a podecnjujući ostale kompanije a potpuno nipodaštavajući odlične srpske kompanije.
Za sve članove foruma
Kakva je vaša prognoza u vezi kretanja cene kvadrata u Srbiji. Kako su kamate već porasle, a verovatno će nastaviti sa rastom, da li će to dovesti do korekcije cena nekretnina i u kom procentu.
Unapred hvala
Citao sam sve komentare sa ove teme forum 2021/2022 (1307 do sada). Vi ste do marta 2020 bili na beogradskoj berzi? Kakva su Vam iskustva?
Do sada nisam kod nas ulagao jer polazim od predpostavke da je kao i sve ostalo u drzavi i tamo puno sumljivih ljudi i da je sve razvaljeno.
Pod predpostavkom da neko zna sta radi i sta kupuje…
Kog ste brokera koristili? Provizije, kako funkcionise slanje naloga (elektronski ili telefon)?
Zastita investitora od prevara… Ima li nasilanih otkupa po nametnutoj (manipulisanoj) ceni?
Da li su malim investitorima pare zarobljene u smislu da ne mogu da izadju iz pozicije ako im novac hitno zatreba?
Koliko Vam treba da izadjete iz pozicije?
KEŠ zavisi od novčanog toka, konkretnog priliva i odliva novca. Tu se ne vodi računa o obračunskom periodu. Kod iskazivanja rashoda i prihoda (od kojih zavisi dobit) vodi se računa o obračunskom periodu na koji se odnose, prihvata se načelo fakturisane realizacije (možete iskazati rashode i prihode bez da su isplaćeni ili naplaćeni), možete iskazivati rashode i prihode ako se odnose na određeni obračunski period bez da ste ispostavili fakturu itd…. Sve ovo je jako složeno za objasniti nekome ko nije u računovodstvu ili nema bar srednju ekonomsku šlkolu i to dobru. U svakom slučaju dobit gotovo da nikad nije jednaka Kešu preduzeća.
A propo vašeg pitanja. Nekad i negativni postupci mogu kratkoročno povećati vaš Keš. NPR: Predsednik Vučić zloupotrebljava princip novčanog toka kada govori o deficitu (suficitu) u Budžetu? Jednostavno, zadrži isplatu određenih obaveza i pri kraju godine proglasi suficit to se objavi na sva zvona, nakon toga idu isplate obaveza budžet ulazi u deficit ali o tome niko ne govori… Naravno računovođe po dinamici rashoda i prihoda vide odmah da imamo deficit ali običan svet je uveren da smo svih ovih godina imali suficite.
Ako hoćete da se edukujete o ovome, na sreću ima danas dosta materijala na internetu. Recimo, Đorđe je napravio lepu trilogiju o bilansu stanja, bilansu uspeha i bilansu novčanih tokova. (https://www.youtube.com/watch?v=d5r_Eds26BQ&t=723s)
За Владана – Добит је обрачунска категорија и нема једнакости између добити и готовине. Добит може бити „скривена“ у различитима облицима имовине у активи, не само у новцу (нпр. хартијама од вредностима, потраживањима и сл.).
Нераспоређена добит је потенцијал за инвестирање у опрему, у обртна средства, за исплату дивиденди или за откуп сопствених акција ако се тако одлучи итд. Она је део нето вредности предузећа и нека врсте нето штедње предузећа.
Ne znam kakve sad ima veze srpski narod sa vašom investicijom? Ako ste već izabrali lovu, onda idete do kraja. Man’te se sentiment, kad već nemate pojma šta rade niti imate pojam o potencijalu njihovog rada.
Moram priznati zaista neobično razmišljanje koje je ipak u duh vremena u kom živimo, a i u skladu sa srpskim stremljenjima.
Mogu samo da vam poželim propast po pitanju ove investicije😁, da budem i ja malo u srpskom duhu😄.
Za Bojana,
Zahvaljujem se za prikaz kompanije Palantir. Ja sam i tražio da neko iznese mišljenje o kompaniji jer nisam razumeo čime se bave. Ja to ne krijem, zato sam vas i pitao. Tek, sada razumem čime se bave i da kažem iskreno još su mi atraktivniji za kupovinu, samo čekam da se namesti cena jer mislim da će ići usled makroekonomskih okolnosti još nadole.
U svom komentaru ste postavili dva vrlo zanimljiva pitanja:
1) “Da li kupovati neetičke akcije”. Moj odgovor je da. Zanima me samo lova, ne razmatram puno vrednosne dileme ako kompanija može da donese lovu. To je to. Nije mi problem da kupim neetičku akciju osim u slučaju da direktno ugrožava srpski narod ili baš direktno lično moju porodicu, za druge me zabole da se iskreno i plastično izrazim.
2) “Da li kupovati kompaniju ako ne razumete čime se bavi”. Opet da. Kada imam dovoljno elemenata na bazi grafika, bilanasa i makroekonomske situacije kupujem, ne moram razumeti šta baš tačno rade. Ukaže li se šansa kupujem i to je opet to.
Za g. Katića,
Zeznuo sam nešto oko korisničkog imena u prethodnom komentaru, molim vas da ispravite.
Za Ganeta
Bojim se da niste razumeli moj sarkazam, a onda to znači da niste razumeli čime se bavi Palantier. Izvinite što sam pokušao da vam objasnim njihove rad.
Ne vidim gde sam rekao da ste slab trgovac, mada po onome što ste par puta izneli o sopstvenim ulaganjima, rekao bih da imate i dosta sreće, što je uvek bitno kad je hazarderstvo u pitanju. Vaš dodatni kvalitet na temu trgovanja.
Dobronamerno sam vas „čačnuo“ na temu ulaganja u ovakvo problematičnu kompaniju koja se bavi nečim što ne razumete. Još gore, ja druženja pored seoske prodavnice cenim kao daleko kvalitetnije trošenje vremena od onoga čime se bavi Palantier. Ima prilično ograničeno delovanje i daleko je manje štetno Tako da ste skroz promašili sa tumačenjem.
Još jednom, kao običnom čoveku, najdobronamernije, zaobiđite podršku ovakvim kompanijama, ako ni zbog čega drugog, ono zbog vaših pokolenja. Novac ćete zaraditi ulaganjima i u druge kompanije.
Inače, i ja se čudim što ovde vodimo tolike diskusije na temu ljudi koji donose loše odluke po sve nas. I njih samo zanima novac. Nema ničega ličnog u tome što njihove odluke utiču na naše živote.
Zahvaljujem vam za info, naročito Bojanu koji se je potrudio da plastično objasni kakav tip softvera je u pitanju i čime se bave.
PS:
Malo bih se osvrnuo na Bojanov sarkazam. Mene zanimaju samo pare, ne znam šta je tu čudno. Evo, sam se čudim što se vi čudite.
U vezi prodavnice….. ako ste iz mojih komentara zaključili da sam slab trgovac na berzi, mislim da ste u ozbiljnom problemu kada su u pitanju finansije.
За Ганета – Палантир је америчка компанија коју бије глас да је тесно повезана за америчким војним и обавештајним сектором. Они конкуришу за неке софтверске модуле у оквиру енглеског здравственог система и не бих се изненадио да упркос лоше репутације везане за заштиту података, добију нове послове.
Za Ganeta
Znači dividenda pa čim god se bavili? Onda Boston Dajnamiks, Lokid Martin… Biće bum ovih kompanija u narednom periodu.
Palantier se bavi obradom big data, narodski rečeno obrada ogromne količine podataka, gde neki čak naizgled nisu ni u kakvoj vezi, što klasični softverski alati ne mogu da obrade, nađu korelaciju. Najprostiji, blago banalan primer vam je izletanje, sugerisanje reklama o nečemu što ste vi lično „guglali“, razgovarali sa nekim blizu telefona (uopšte nije teorija zavere). Znači praćenje vaših navika u svrhe plasiranja proizvoda. Kad neko pita od čega zarađuje Google, a besplatan je običnim korisnicima, odgovor je nije besplatan, skuplja podatke o vama i nudi ih kompanijama koje nešto prodaju. Ja, zvanično, mogu u svojoj istoriji na Google-u da nađem šta sam tražio pre 20 godina, šta sam gledao na Google Mapama…. Šta oni mogu, možemo samo zamisliti. Ja se i ne sećam šta sam sve radio, pretraživao, ako nekad budem uticajna ličnost, svašta me može iznenaditi 😁🙄.
Brate, ne znam engleski. Inače, ne guglam priče o kompanijama već trgujem samo na osnovu analize bilansa (to sam naučio na engleskom) i makroekonomskih analiza.
Bilan Palantira nije tako loš ali mislim da im makroekonomska situacija ne ide na ruku. Zato nisam kupio čak ni SAP. Dakle, za sada prikupljam info. Ako znate pozadinu kompanije i ako možete reći nešto više o softverima koje rade bio bih vam zahvalan.
Za g. Katića,
Čuo sam da je Palantir aplicirao za izradu softvera u Britanskom zdravstrvenom sistemu. Ne znam da li su dobili posao. Ako imate neka saznanja o kompaniji i njihovim softverima bio bih vam zahvalan da iznesete.
Gane, da li ste probali da malo proguglate o Palantir Technologies? Kakav poslovni softver?
Neverovatno da vas privuče priča o dividendama, a ne privuče vas pozadina, priča o kompaniji. Ja vam ostavljam na volju da se pozabavite pozadinom Palantir-a.
Najveći problem života u selu je što nemate s kim da popričate o ovakvim stvarima. Generalno u Srbiji berza je tabu, a tek na selu.
Elem,
Pričam ja sa jednim svojim komšijom,
Pita me on;
Kako je berza?
Ja kažem, ne znam na šta misliš. Šta te zanima?
On će: Koja je berza najbolja?
Ja kažem: Iskreno, mislim da je najbolja naša. Tu trenutno kupujem.
Tek će on: I to će bankrotira……
За Ћумбави – Иако је небитно за Ганетов контекст, Ваша последња реченица одговара мом искуству. Велика грешка у примени страних апликација је што се у Србији врло често пропуштало да разуме да је организација коју квалитетне апликације намећу у правилу боља од оне коју ми имамо. То „креативно“ прилагођавање је не само прескупо, већ је и пропуштена шанса да се процеси и организација предузећа унапреде најкраћим путем.
Sap je instrument kolonizacije. Evo zašto. Basnoslovno je skup, a uz osnovnu cenu ide i kastomizacija (prilagođavanje kupcu) koje je tek promenljiva i multiplikativni faktor na osnovnu cenu. Vrlo je kriptičan, obiman, model podataka komplikovan i sa mnoštvom ne-govorećih naziva tabela i polja. Tako da nemožete sami da ga održavate, morate platiti konsultanta čija cena je pre 10-15 godina bila 70 eur na sat, ali ne može manje od 1 dana. sad ne znam kolika je, ali manja svakako nije.
Lidl je na primer, iamo strašne gubitke prilikom uvođenja SAP-a. Interesanrtno da je Lidl nemačka firma, kao i SAP, pa je priča time interesantnija sa drugog aspekta. U momentu kada je ta vest objavljena, projekt implementacije je propao, a direktni troškovi (novac dat SAP implementatorima) su bili 700 miliona evra. Ali suma nije bila konačna, i tu nije uračunato izgubljeno vreme zaposlenih koji su takođe učestvovali na projektu, jer bez njih ne može, kao ni drugi troškovi (oprema, obuke, itd.). Sve u svemu, Lidl je poptuno napustio SAP projekat, pomirio se sa bačenim novcem i uveo drugi sistem (ne znam koji).
Direktno im am iskustvo sa uvođenjem i radom SAP-a u NIS-u i DDOR-u. Ukratko, katastrofa za skupe pare, koja se vešto prikriva, naravno, jere je ljudski rad jefrin, pa onda „operateri na SAP-u“ peglaju nedostatke programa, odnosno kastomizacije. SAP najbolje radi i najviše smisla ima (ko je spreman da plati tu cenu) ako ga uvedete „as is“, dakle, skoro bez prilagođavanja, a time dobijete i znaje o procesu, umesto da sami osmišljavate poslovne procese koje SAP podržava.
За Ганета – Не могу се упоређивати САП и Мајкрософт јер је САП специјализован за пословни софтвер док МС има много шири дијапазон производа. САП је вероватно водећи пословни софтвер за велике индустријске системе и једини је озбиљан европски играч. С њим нисам никада имао искустава јер нисам радио с компанијама којима је САП био потребан. САП је компликован и, кажу, потребно је доста времена да се савлада. МС има пословни систем који је одличан (NAVISION), с њим сам имао искуства, али је он усмерен више ка компанијама средње величине и ка компанијама чији су технолошки процеси мање сложени. Чујем да МС има нови производ Microsoft Dynamics, али о њему не знам ништа. Можда неко од читалаца има више информација.
Заборавих – Можда има смисла да питате оне који су Вам рекли да „da ako kompanija koristi umesto Majkrosoftovih SAP-ove softvere njena vrednost u startu raste 30%“ где су нашли ту информацију и алгоритам. Знатижељан сам.
Kažu da prave odlične poslovne softvere. To su ovi: https://www.investing.com/equities/sap-ag Od ozbiljnih ljudi sam čuo da ako kompanija koristi umesto Majkrosoftvovih SAP-ove softvere njena vrednost u startu raste 30%.
Ako pratite i znate nešto o njima voleo bih da uporedite Majkrosoft i SAP i napišete nešto više o SAP-u. Recimo, kakva je stvarna reputacija SAP-a u poslovnim krugovima u svetu? Kako je kod Britanskih kompanija? Da li koriste SAP? Naravno, ako vam je ova problematika poznata u protivnom molim vas da ne odgovarate na moj komentar.
За Ганета – Subordinated Notes је инструмент дуга који личи на обвезницу (није акција), али за случај проблема у сервисирању дуга, овај инструмент има нижи приоритет при отплати. Повериоци који имају класичну обвезницу или банке које су дале кредите су први у реду и могу бити исплаћени, док ови други чекају ако нешто остане. Дакле, инструмент је ризичнији од класичне обвезнице
Fixed to Floating Rate значи да ова „обвезница“ неко време исплаћује фиксну камату, а потом прелази на промењиву. Очекивао бих да промењива камата базира на либору који је увећан за фиксни проценат. Све то би требало да пише на обвезници.
Duže vreme tražim neku kvalitetnu preferencijalnu akciju u smislu sigurnu sa stabilnom dividendom u $ kako bih plasirao svoje prinose. Našao sam nešto interesantno ali ne mogu da ga rastumačim. To je ovo: Enbridge 6.375 Fixed to Floating Rate Subordinated Notes Series 2018 B Exp 2078 (ENBA)
Šta je ovo, preferencijalna akcija ili obvehznice? Takođe, nije mi jasno šta znači ovo promenljiva stopa kao i da li ovo dospeva na naplatu 2078 i po kojoj ceni, kolika je nominalna vrednost?
Ako može da mi razjasnite, bio bih vam zahvalan. Naravno, ne želim da dosađujem te ako vam ovo predstavlja bilo kakav problem zaista vas molim da ne odgovarate na moj komentar.
За Николу – НБС интервенише из резерви када нема довољно понуде. Када понуде има, нпр. када се држава задужи па онда продаје девизе како би исплатила динарске трошкове, тада нема потребе да се интервенише. Дакле, задуживање па продаја девиза игра улогу „интервенција“.
Za gospodina Katića
Hvala još jednom na linku. Ako ja dobro tumačim, u prvoj polovini godine NBS je morala mnogo da troši devizne rezerve da dinar ne bi oslabio, ali je u drugoj polovini morala da kupuje devize da dinar mnogo ne ojača. Trend izgleda tako da će kraj godine bilans biti na nuli. Možda ne tumačim dobro, ali sam očekivao da bude mnogo veća prodaja deviza od strane NBS nego kupovina.
Za gospodina Katića.
Da li postoji zvanični podatak koliko je NBS potrošila deviza za odbranu kursa u nekom vremenskom periodu? Na primer u prvoj polovini ove godine. Ili je to informacija koja se ne objavljuje zvanično, nego se do nje može doći nekim posrednim putem? Hvala puno na odgovoru!
“Narodi ne nestaju kada izgube ratove i teritorije. Može se trajati i na manjem, a može se opstati i bez teritorije, kako nas uči istorija Jevreja. Ovo ne znači da je gubitak teritorija nevažan. Ovo samo znači da se teritorije mogu povratiti, a da izgubljeno biće nacije nestaje zauvek. Zastupnici mondijalističkog koncepta ovo dobro razumeju i vešto koriste.
Narodi nestaju kada izgube svest o sebi, samopouzdanje, identitet i sistem vrednosti.”
Da vidimo kako ovo vešto koristi zastupnik mondijalističkog koncepta Yuval Noah Harari:
“Ako mislimo da je svet oduvek bio isti i da je način na koji živimo jedini mogući, naravno da ćemo misliti da ne možemo ništa da promenimo i da ne postoje rešenja za velike probleme koje imamo. Čak i ako je situacija nepravedna, šta se može učiniti? „To je život“, obično kažemo. Ali kada učimo istoriju shvatamo da ljudi nisu uvek živeli na ovaj način i da se svet stalno menja. Ljudi su napravili ovaj svet i oni ga mogu promeniti. Naravno, to nije lako, ali mnogo puta se već desilo.
To je snaga proučavanja istorije: ona pomaže u menjanju sveta. (…)
Svaki čovek nosi veliki teret. Kada podučavamo decu istoriji, često pokušavamo da jedan deo tog tereta prebacimo na njihova pleća. Želimo da mladi nastave da održavaju veru, sećanja, identitete i ratove koji su na nas natovareni tokom života. „Pogledajte deco, ja sam nosio ovaj teret, a sada je red na vas“.
To nije pravedno. Daleko bolji razlog podučavanja istorije jeste da se pomogne deci da se oslobode bar nekih strahova, iluzija i mržnji. „Pogledajte moj teret deco. Nosio sam ga godinama i bio nesrećan. Vi ne morate da ga nosite“.
Proučavanje istorije bi moglo da bude oruđe oslobođenja, a ne sputavanja ljudi. Instrument koji će dovesti do novih sporazuma, a ne večnog održavanja starih sukoba. Glavni cilj proučavanja istorije nije sećanje na prošlost, već oslobađanje iz njenog samrtnog zagrljaja.”
Za Ganeta – Držeći se narodne mudrosti “nema hleba bez motike”, svoje poverenje polažem u reči dotične, daklem Motike:
„Celsius je, inače, u Srbiji bio prisutan na način da su mu programeri iz naše zemlje pružali usluge razvoja. Moj utisak je da Narodna banka Srbije sigurno nije ulagala u kriptovalute, već je možda neko od banke tražio neki dokument pa se zbog toga našla na listi. Takođe, pretragom poverilaca na stranici advokatske firme Stretto dobijamo informaciju da ih nema iz Srbije, dok pod kriterijumu pretrage ‘banka’ izlazi podatak samo o tri, a nijedna nije NBS. Na osnovu svih tih informacija smatram da NBS nije ulagala u kripto imovinu, moguće da je pružila neku vrstu usluge ili se na neki drugi način našla na toj listi, ali definitivno nije poverilac“, ističe naša sagovornica.
Zamolio bih nekog od forumaša da dostavi info ako nešto zna o sledećem,
Načuo sam da je NBS uložila milijardu i dvesta miliona evra u kriptovalute. Navodno, neki američki odbor pri njihovoj komori ili FED-u je izneo taj podatak a NBS demantovala. Međutim, ovo nije išlo u javnost pa mi ne znamo o tome.
Ovo je priča o mojoj zemljakinji Veri Pešić.
(https://www.youtube.com/watch?v=qNI1hO6pku4)
Upoznat sam sa njenim životom. Moraću da odgledam film. Po istinitoj priči, dr. Milivoje Perović i Kosta Pećanac su bili njeni ljubavnici. Kažu da je dr. Perović bio jedini čovek koga je Vera volela. Ovde bi morao da ima mesto i Boža Ivanović otac književnika Ivana Ivanovića o kome sam pisao. Ne znam da li će prikazati sve detalje iz njenog života jer ima puno politički nekorektnih. Živ nisam dok ne vidim.
U svakom slučaju preporuka da se upoznate sa Verom, verovatno najintrigantnijom ličnošću II svetskog rata na prostoru Jugoslavije.
За Ганета – Мислим да сам већ раније коментарисао да је највећи страх у ЕУ да ће доћи до напада на обвезнице слабијих чланица еврозоне, попут Италије, и да би се јаз између приноса на обвезнице слабијих чланица у односу на немачке приносе могао жестоко увећати. Еврозона је спремила фонд за такве потребе с идејом да ће ЕЦБ откупљивати обвезнице које дођу под шпекулативни удар. Ту постоји мали проблем – шта значи ШПЕКУЛАТИВНИ удар? Логика ЕЦБ је да ако цена обвезница неке земље падне и приноси порасту, а то је последица економских слабости неке земље, ЕЦБ неће интервенисати. Није јасно како ће ЕЦБ повући границу између шпекулативног напада и пада вредности обвезница због економских слабости неке земље.
Додатна невоља је што би све мере ове врсте значиле упумпавање новог новца у систем у тренутку када је, због инфлације, потребно обрнуто – да ЕЦБ продаје обвезнице из свог огромног портфолија, или бар да не купује нове. Ако бих нагађао, одлуке ће бити вођене политичким а не економским разлозима, а то није убито егзактан терен.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da iznesete mišljenje o mogućem šort napadu na evropske obveznice? Je li to realno u smislu da li će se usuditi da masovno šortuju s obzirom da ECB ima neograničen kapacitet (bar teoretski) da kupuje.
Za g. Katića – Nisam bio siguran da li sam lepo postavio pitanje, ali sam po Vašem odgovoru sada siguran da jesam. Kao što znate, Volt Vitmen je napisao pesmu Mannahatta, o Menhetnu, pa je prilažem ovde, za Vas i za sve posetioce bloga kojima se takođe dopada Menhetn.
За Марковића – Међу мојим пријатељима који живе у САД нема никога ко се вратио назад. Многи стално и често посећују Србију, али се не враћају. Не могу да проценим да ли је реч о некој врсти инерције и породичним околностима или су разлози везани за квалитет живота.
Оно што бих свакоме сугерирао је, ако може, да студира у САД. Мислим да нигде академски живот није тако угодан и стимулативан као у САД, поготово када је реч о бољим универзитетима. Истовремено, по свему што сам видео, школски систем је веома лош и ниво образовања просечног Американца је веома низак.
За оне који воле динамична друштва, САД су добар избор. Привлачност САД је везана и за лакоћу бирократских процедура која је типична за англосаксонске земље. Удобност становања је већа него у Европи, цене су ниже и коме не смета живот у предграђима, САД су добар избор. Наравно, стопа криминала је веома висока, па све зависи у ком граду и у ком делу града живите. (Ја не волим предграђа и Менхетен је једино место у САД које ме је увек привлачило.)
Оно што ме је увек одбијало у САД су (мени) неподношљива комерцијализација живота и медијски пресинг који бљује са свих ТВ станица. Када је о раду реч, у САД се (статистички бар) ради много више него у Европи. Сигурност посла, социјална и здравствена заштита заостају за ЕУ. Када је о емиграцији у САД реч, мислим да се на крају све своди на тип личности, струку и упосливост, као и компаративне опције које имате у Србији.
Све ово су само импресије на бази мојих путовања и боравака у САД. Верујем да ће неко од пратилаца блога ко је живео или живи у САД моћи да много боље но ја одговори на Ваша питања.
u nekom od Vaših intervjua, videh, ili čuh, da ste proputovali veći deo USA. Pošto se na Vašem blogu mahom diskutuje na ozbiljne teme vezane za ekonomiju, donekle i politiku, i kada se o USA govori uglavnom se o tom aspektu USA govori, moje pitanje je nešto drugačije prirode. Kako bi Vam se dopala USA kao mesto za život? Šta bi Vam se tamo dopalo, a šta ne? Kada biste živeli tamo, recimo, šta bi bilo ono što biste smatrali dobrom, a šta lošom stranom života? Pod uslovom da recimo imate dobro plaćen posao, pa Vam ekonomske prilike ne bi bile na listi najvećih prioriteta.
Pretpostavljam da niste živeli tamo, pa je nezahvalno davati takve odgovore, i razume se, to se odnosi na pojedine segmente, ne na ono što bi Vaš privatni život bio tamo.
Oprostite ako pitanje nije lepo koncipirano, nadam se da sam uspeo lepo da ga postavim.
Tipujem na Afriku. Mislim da će doći do promene valuacija svih roba, usluga i imovinskih klasa i da će se u novim okolnostima Afrika bolje vrednovati.
Mislim da je Lumia odličan izbor. Čekam da akcija padne na 2,5$ kupujem i držim narednih 20 godina. Moram imati nešto iz Afrike u svom portfoliju. Što se tiče mene to je to.
PS:
Verovatno će neko pomislita da je ovo što sam napisao kocka. Ja bih samo pozvao ljude da razmisle da li je kocka biti u nekretninama ili depozitu? Da li je kocka ništa ne preduzimati, ostati tu gde jesi?
Bilo je na jednom forumu priče da svi koji nisu rezidenti u SAD plaćaju 40 centi po akciji kada kupuju. To je mnoge sprečavalo da kupuju jeftine akcije u SAD. Ne znam koliko je ta priča tačna pa sam mislio da možda vi imate pravi info.
Da vas ne čudi moje pitanje, retko koji broker trguje na berzi tako da je nemoguće dobiti kvalitetan info. Znate kako su se zapošljavali ljudi kod nas, neko završi fakultet, nađe vezu i zaposli se. Kada ga zaposle u brokerskom odeljenju šalju ga na edukacije. To što ga tamo edukuju, to mu je.
Hvala za ADR. Meni je veliki problem nepoznavanje engleskog. Nikad nisam siguran u svoja tumačenja tekstova na engleskom. Čitao sam nešto o ADR preko gugl prevodioca ali nisam shvatio da za ovu akciju nije potreban ADR. Mladima bih poručio da obavezno nauče engleski.
За Ганета – Колико видим, акције које хоћете да купите се котирају у Њујорку, па не разумем чему треба да послужи АДР. АДР служи да у Њујорку тргујете акцијама које се котирају на страним берзама. Циљна група су Американцима који желе стране акције, али не желе да излазе из долара. Што се провизије тиче, није ми логично да се провизија плаћа по акцији, а не по вредности – где сте нашли податак о 40 центи по акцији у Њујорку?
Želim da u nekom trenutku kupim ovu akciju https://www.investing.com/equities/jumia-technologies-ag
Koliko vidim nije još uvek urađen ADR. Da li ima nekih posledica po mene ako se kupi na NYSE bez obzira što nije urađen ADR i koje su?
Takođe, čuo sam da na NYSE ima provizija od 40 centi po akciji. Da li je to tačno ?
Pokušavao sam da pronađem kvalitetan info ali nisam uspeo. Svi pričaju da trguju ali kada ih pitate nešto konkretno onda “maca pojela jezik”. Izgleda da većina jutjubera i ne trguje akcijama.
Evo, iskvario sam reč a vi kako hoćete. Pitanja su tehničke prirode, sveti i mišljenja mi nisu potrebni.
PS:
Mislio sam da kupim Intel i isprobam da li je ovo sa 40 centi istina ali sam odustao zbog obveznica što ispade za sada bolje po mene. Kod Jumie akcija je nisko valorizovana te bi 40 centi značajno podiglo cenu kupovine.
Za g. Katića,
Ja sam student elektrotehnike i računarstva. U poslednje vreme sam počeo da nešto aktivnije proučavam ekonomiju, i zapisao sam neka svoja razmišljanja u formi kratkih tekstova. U njima sam pokušao da o različitim društvenim pitanjima pišem sa ekonomskog stanovišta i negde predložim rešenja. S obzirom da u svom okruženju nemam nekog provereno kvalifikovanog ko bi mogao da ih pročita i komentariše, da li biste možda Vi prihvatili da Vam tekstove pošaljem na pregled? Veoma bi mi značila povratna informacija od nekog poput Vas. Ukupna dužina tekstova koje sam dosad napisao je 10 stranica formata A4.
Za Ganeta – Link koji ste postavili govori o ročnosti i uslovima zaduženja za 690 miliona. Što se uslova tiče, oni su bolji nego da se izašlo na tržište i neko je učinio uslugu Srbiji, ali ne znamo šta su elementi dogovora i ne verujem da ćemo to saznati. Država ne može da emituje obveznice građanima jer to nije u interesu banaka – deo novca građana je već plasiran u obveznice, banke na tome zarađuju a građani imaju nultu kamatnu stopu na svoju štednju kojom su finansirani plasmani u obveznice.
http://javnidug.gov.rs/rsc/продајаобвезница-директнапогодба
Ovo je zaista neshvatljivo da se država zadužuje pod ovakvim uslovima u inostranstvu. Zašto država ne emituje obveznice građanima pod istim uslovima? Ja bi rado uložio u ovo. Po meni ovo je „zergut“ za očuvanje vrednosti.
PS:
Za g. Katića,
U jednoj emisiji ekonomista Dušan Nikezić kaže da se je država pored milijardu dolara zadužila i dodatnih 700 miliona evra neposrednom pogodbom kod nekog stranog investitora. Međutim, ne mogu da pronađem statistiku da vidim pod kojim uslovima na koji rok.
Ako vam je poznato gde to može da se vidi molim vas da objavite link. Isto bih zamolio i ostale ako znaju gde to može da se vidi?
Za g. Katića,
Brine me što Dunav osiguranje, fondovi i ostali institucionalni investitori koji moraju da kupe – nisu kupili. Plašim se da su ostali bez likvidnosti.
Zamolio bih sve na blogu pa i g. Katića ako znaju kako da se proveri ko je kupio drežavne obveznice u smislu naziva subjekta ili fizičkog lica, da postave link.
Za Ganeta – Čini se da u bankarskom sektoru nema mnogo apetita za kupovinu državnih, dinarskih hartija od vrednosti, pogotovo dugoročnih, iako su stope prinosa duplirane. Problem nije samo u apetitu, već i u likvidnosti i inflatornim očekivanjima. Bojim se da je to samo na početak muka, a da se kurs može održavati samo neko vreme, zaduživanjem poput poslednjeg kod UAE. NBS je sebi odavano kursom vezala ruke i cena će biti paprena, kao 2008/2009.
Za g. Katića,
Imate veće znanje i više iskustva te bih vas zamolio da prokomentarišete ovo. http://javnidug.gov.rs/static/uploads/Statistika%20aukcije%20%2016.09.2022%20srpski.pdf
Šta nam ovo govori? Da su institucionalni investitori ostali bez novca? Da privredi presušuje likvidnost? Percepcija mogućeg sloma RSD?
Kada sam video statistkiku sve mi se je zacrnelo.
Europrajd: Lezbejke nisu dobrodošle
Indikativno iz samog naslova tribine o “transfobiji u feminizmu” je koga organizatori beogradskog Prajda vide kao pravog neprijatelja: nije to konzervativna desnica, još manje država, to su feministkinje koje se ne slažu sa dominantnim diskursom o rodnom identitetu https://www.vreme.com/vesti/europrajd-lezbejke-nisu-dobrodosle/
U mom kraju koji je među najnerazvijenijim u Srbiji su došli Turci na arbajt. 20-tak Turčina je došlo da radi na jednom objektu kod jednog preduzetnika. Smešteni su u jednom napuštenom hangaru jednog bivšeg propalog preduzeća u kome samo prespavaju. Nemaju uslova čak ni za kupanje, mislim da koriste poljski WC. Mada im to ne znači mnogo jer ionako arbajtuju ceo dan i to svaki dan. Čovek im je obezbedio hranu (tri obroka). Ne znam koliko ih plaća, baš ću se raspitati ali pretpostavljam da su jeftiniji od naših radnika.
Eto, neka naši muslimani vide dokle ih je doveo brat Erdogan jer kad su u mojoj opštini došli da naberu med, šta tu ima dalje da se priča…. valjda je pametnom jasno.
A tek mi treba da se zamislimo šta radimo i kuda idemo? Kako to da smo došli da u celoj opštini ne možeš da navataš jednog jedinog radnika?
PS:
Juče sam naručio sir. U celoj opštini samo 2 žene prave domaći kravlji sir. Ne znam da li će jedna od njih uspeti da mi ostavi 3 kg za utorak jer je neopisiva gužva, bune se ljudi jer misle da oni što su naručili uzimaju preko reda – tako da mi nije baš sigurno da li ću uspeti da kupim……
Pozdrav Kale,
Hvala na savetu ali ja sam završio sa arbajt odavno. Ne arbajtujem pa da me ubiješ.
U Svakom slučaju možda će nekom drugom koristiti.
Pozdrav još jednom, sve najbolje svima.
Izvinjavam se domaćinu bloga ali ja ću sada prekršiti pravilo g. Katića i dati finansijski savet.
@Gane
Ako hoćeš da uložiš novac u dobar biznis mani se berze trenutno. Izgradi solarnu elektranu. (Ne kao kupac proizvođač. To se zbog niske cene električne energije ne isplati). Nađi dobru lokaciju, izgradi solarnu elektranu i bog da te vidi.
Gane, žao mi je što ću te razočarati, nisam pitao za sebe. Prijatelj iz inostranstva mi je tražio informaciju. Taj prijatelj je već godinama aktivan u inostranstvu na berzi. Sigurno pita za nekog ovde. Ne bih krio detaljnije informacije da ih imam. Ja ne trgujem na berzi. Planiram već dugo da se uključim ali odlažem u nedogled, nikako da napravim plan.
Najbolji edukativni materijal na netu. Neven je dar sa neba za sve studente ekonomije. Hvala bogu što govori srpski da svi lepo možemo da razumemo. (https://www.youtube.com/watch?v=dAalwIeQsXU&t=553s)
Kada sam napisao da treba prodavati stanove u B.G. generalno a naročito izlaziti iz kredita sa euroriborom bio sam smrtno ozbiljan. Upravo sam imao u vidu ovo na šta Neven ukazuje kao zicer “šortovanje kratkoročnih obveznice” – u prevodu ako Putin ne baci atomsku bombu euroribori će eksplodirati. Mislim da je jasno da će ECB podizati kamatne stope i da će svi šortovati kratkoročne obveznice. Kako sada stvari stoje sve ukazuje da će euroribor biti gori od švajcaraca.
PS:
Za Kaleta,
Zamolio bih vas da napišete šta nameravate kupiti od akcija? Meni se nekako čini da će rast kamata dovesti do “reseta valuacija” a još uvek ne mogu sa dovoljnom dozom sigurnosti proceniti kako će koji sektor proći u tome. Takođe, zbog rasta kamata ne očekujem neki spektakularni rast akcija, pre mi se čini da ćemo stagnirati narednih nekoliko godina što nije nužno loše jer daje komociju da se polako ulazi u pozicije. Generalno mislim da ne treba žuriti sa kupovinom akcija pa me baš zanima da li ste pronašli nešto interesantno?
@Gane
Ima li neka opcija da ljudi iz Srbije i Bosne i Hercegovine otvore račun na Interactive Brokers ili neku drugu platformu na kojoj mogu da trejdaju kanadske ili američke akcije?
Dugo sam razmišljao da li da ovo postavim…. Siguran sam da svi razmišljaju o investiranju i berzi samo neće da to javno priznaju. Sa druge strane jako je teško na internetu pronaći nešto validno jer smo zatrpani svakakvim informacijama. Kada je u pitanju berza imate jako malo kvalitetnih, vidim neki klinci čitaju, prate…. ali nije to to.
Ovo je validno, glavni broker J.P. Morgan (https://www.youtube.com/watch?v=h1DLajgkqKc&t=1305s)
Kako on investira (dao je ceo svvoj portfolio) i šta savetuje. Razgovor je vodio Rade Rakočević naš čuveni broker i investitor pa imate esencijalnih sat vremena ne samo o tome kako i u šta investirati već i o tome u šta ne investirati i kako ne investirati.
Imate epizodu „Vuk sa Volstrita“ u Biznis pričama u kojoj je gostovao, koju takođe preporučujem.
Nažalost ovaj čovek em je dao samo dva intervijua em ima jedna budaletina iz SNS koja snima klipove a isto se tako zove pa se do njega gotovo ne može doći.
Ne znam da li je u pitanju neka cenzura, možda slučaj mog internet provajdera, ali kad otkucate “nkatic” na Bingu-u, adresa Nebojšinog WordPress bloga se ne pojavljuje u rezultatima pretrage. Probajte to isto da uradite na Google-u, prvi rezultat je link ka blogu. Čak ni kucanje kompletne adrese WordPress bloga u pretrazi ne daje očekivani rezultat. Nisam radio detaljnu proveru, obično proverim prve 2,3 stranice rezultata, ali adresa bloga se ne pojavljuje ni jednoj varijanti pretrage. Za Bing blog ne postoji kao Internet adresa.
Za Ganeta – Mnogo puta do sada upozoravao sam na opasnost od indeksiranih kredita. Pri tome, nije samo reč o neminovnom udaru koji će doći preko rasta libor kamata već i o dodatnom udaru koji može doći od deprecijacije dinara. Pomalo sam umoran od stalnog ponavljanja istih upozorenja.
Гане што се бре замајаваш прошлошћу?
Ја видим да си упоран да зарониш у тајне предвиђања будућих догађаја, ај да кажем јасније на берзи.
Људска мисао је ту слаба. Једноставно ми немамо довољно варијабилних података који су у својој суштини неспознатљиви а’приори јер је живот сам по себи динамичан и непредвидив.
На светској сцени је нова глобална мисао вештачке интелигенције. Човекова мисао је Гане постала слаба исувише слаба, јер на њу утичу емоције, срце, чулни феномени и нормална ствар човекова ограниченост. Тако да је наша мисао крхка, бледуњава и само донекле истинита.
Вештачка интелигенција је заузела божији трон.
Она нам преко алгоритамских атракторских функција помаже да наслутимо будућност, откријемо финансијске неправилности добијемо бољу увид при доношењу кључних одлука. Данас велике банке, политичари, војни стратези, па усуђујем се рећи и ову војну интервенцију у Украјини воде идеолошки супротстављене стране уз велику помоћ ВИ која брзо обрађује велики број података и даје најбржа и најбоља решења са великим процентом вероватности предложеног исхода. Стратези само треба да предложе своје идеје а ВИ даје решење и складу са историјским искуствима и потврђеним исходима који су већ унета у програм софтвера.
Ово ти пишем јер видим да са компјутером играш шах. Па зар не закључујеш да компјутер брже и боље даје одговор на твој потез од тебе. Он данас исправније доноси одлуке него сви шахисти света да заједно играју против њега.
Za g. Katića,
Čudi me da ne tretirate fenomen varijabilnih kamatnih stopa sa liborima (euroribor i ostali borovi)?
Po meni ovo će u godinama koje slede tek biti veliki problem koji vremenom može samo eskalirati. Ili ,možda grešim po vašem mišljenju.
Zašto vas ovo pitam?
Dao sam zeleno svetlo samo jednom prijatelju da uzme kredit sa euroriborom 2014 i to na 15 godina. Čovek je upravo sada izašao iz kredita uz konsultacije sa mnom. Svima ostalima (drugari i prijatelji) koji su me pitali da uzmu stambeni kredit sa euroriborom posle toga sam jasno rekao NE. Pogotovu sada NE.
Voleo bih da čujem vaše mišljenje o tome ako može.
Zahvaljujem se Nenadu i g. Katiću na odgovoru. Zanimljivo je da niko od zvaničnika nije objasnio o čemu se radi. Čudno je i da niko od novinara ne postavlja g. Vučiću ovo pitanje. Baš bih voleo da znam o čemu se tačno radi.
PS:
Izgleda da se komoditijem danas više špekuliše nego bitkoinom i to diže cenu. Što više pratim berzu sve više mi se čini da trenutna situacija nije posledica nestašica. Imam utisak da energenata ima dovoljno u smislu da će se svi snaći za svoje potrebe.
Не знам ништа о склопљеним уговорима, али моја претпоставка би била да имамо уговор о дугорочном снабдевању са русима по повољнијој цени. Међутим тај уговор вероватно има дефинисану количину односно дневни проток, а све преко тога морамо да купујемо по тржишној цени.
Za g. Katića,
Molim vas ako vam je jasno, zašto Srbija kupuje 2/3 ruskog gasa po povlašćenim cenama a 1/3 na tržištu? U čemu je problem? Zašto nam ne daju sav potreban gas po povlaščenim cenama?
Ako neko od blogera zna odgovore na ova pitanja zamolio bih ga da objasni.
Американци нам нуде да помогну и примене терапију која успешно лечи ове наше друштвено-политичке девијације.
(https://m.youtube.com/watch?v=a2irT-zejeA)
Питам се дали је народ спреман на теко нешто?
Мој одговор је, није 🙂
Нови Маршалов план или Америчка шаргарепа без штапа.
Све је више инсинуација и анализа које показују да Вашингтон усмерава свој политички фокус на Западни Балкан.
Извод из саопштења.
Закон о демократији и просперитету Западног Балкана треба да:
– Успоставити регионалну иницијативу за трговину и економску конкурентност, која би подржала демократску отпорност, економски развој и просперитет у региону.
– Успоставити антикорупцијску иницијативу која усмерава државног секретара да пружи техничку помоћ свакој земљи на Западном Балкану у изради националне стратегије за борбу против корупције.
– Кодификовати две извршне наредбе САД које би дале овлашћења за санкције против оних који угрожавају мир и стабилност на Западном Балкану и који се баве коруптивним понашањем.
– Подстакнути универзитетска партнерства, подстаћи ангажовање Мировног корпуса у региону, креирати Балканску иницијативу младих лидера и захтевати од Развојне финансијске корпорације да отвори претходно најављену канцеларију у региону.https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2022&mm=08&dd=10&nav_category=11&nav_id=2196043
Е сад је мајсторија коментарисати овако изазовну вест а поштено изрећи свој став 🙂https://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=2196043
Nisam im rekao ništa jer nemam dovoljnio kvalitetnih informacija.
Smatram da besplatne akcije EPSa pod uslovom da država od ovog javnog preduzeća napravi akcionarsko društvo, a kako je Vlada obećala MMFu nisu na berzi i ne mozeš trgovati, onda je to samo bezvredna hartija.
Kao jedan od ključnih argumenata zbog čega EPS treba da bude privatizovan koristiće se procena Fiskalnog saveta, da je u EPS tokom sledećih deset godina neophodno investirati 5,6 milijardi evra, kako bi “mogao da zadovolji sve veću tražnju za električnom energijom”. Tako velika finansijska sredstva EPS jedino može naći kroz privatizaciju.
Pri privatizaciji EPSa praksa je pokazala da država zadrži većinsko vlasništvo,
a da upravljanje prepusti profesionalnom menadžmentu.Kako je to uradio češki ČEZ, i to je jedini primer uspešne privatizacije. Sve ostale, uključujući Crnu Goru ( gde je prodat samo jedan manjinski deo) i Rumuniju, su katastrofalne.
A besplatne akcije podeljenje građanstvu je bez veze jer bi to otišlo na potrošnju.
A da li bih kupio akcije?
Sad predpostavimo da se kapital EPSa kao akcionarskog društva podeli na akcije i da se te akcije mogu kupiti onda bi imalo smisla o tome razmisliti. Najjednostavnije rečeno, EPS bi na ovaj način prikupio sredstva za svoj dalji razvoj.
Za Ivana,
Pitaju te za mišljenje i šta si im rekao ako nije tajna?
Elektroprivreda Srbije (EPS) zvanično je ušla u proces promene vlasničke strukture, a već tokom sledeće godine očekuje se da će firma preći u akcionarsko društvo. To znači da će za početak građani dobiti besplatne akcije. Kasnije ako se uključi na berzu moći će da se trguje njima. Da li bi kupio akcije EPS-a?
PS:
Čudi me da EPS ne izdaje korporativne obveznice s obizrom na situaciju u kojoj se nalazi? Zapravo, trebalo je raspaliti mnogo ranije sa obveznicama ali možda ni sada nije kasno.
Hvala na odgovoru i pitanju Gane,
Nisam ih kupio niti pratim to.
Ovaj Brankov citat navodim zato što me ljudi koji su vani pitaju za mišljnje, da ako EPS uradi kako Dragaš zaključije, onda bi oni svoju ušteđevinu uložili u EPS-ove akcije jer misle da je to energetika i da bi akcije tu bile sigurne i stabilne.
Pozdrav Gane,
Teško da će se građani odlučiti za bilo šta drugo osim nekretnina čak i kada bi imali kvalitetne projekte. To je nekako opipljivo, to se vidi, kad kažeš da si kupio stan u B.G. svi se oduševe itd. Građani su izgubili poverenje zbog stare devizne štednje, nove devizne štednje, zajma za privredni preporod Srbije, Jezde i Dafine.
Vi i sada imate Obveznice za restituciju denominovane u evrima a uz to ja sam ih preporučio kao sigurno i kvalitetno ulaganje. Baš me zanima da li je neko kupio? Ivane, da li si kupio ?
Za Ganeta
Kako razmišlja Branko Dragaš ?
– Građani u bankama drže 12,8 milijardi evra, koje će im inflacija da pojede, dok u čarapama drže još -8 milijarde evra, koji se tope u mraku. Naši građani u rasejanju imaju kapital od 500 milijardi evra. Ako to prodaju i dođu Srbiju, evo novca za naš spas i preporod. Umeto da vam novac leži po stranim bankama i da gubite padom cena nekretnina, ulažite u Srbiju.
Neka građani kupe polovinu kapitala EPS-a. Ne smemo da dozvolimo da nam slome kičmu.EPS je kičma države Srbije.
Gledao sam jutros Rts. Kažu da su od početka godine Srbi kupili 15.000. stanova u Grčkoj. Najviše na halkidikiju i u Solunu. Kažu da su porezi pali tako da su sada samo 3-7 evra po kvadratu u zavisnosti od zone na godišnjem nivou. Cene su skoro duplo manje nego u Srbiji.
Za Ganeta – Previše je nepoznatih, ali nisam u stanju da vidim bilo šta dobro u periodu koji dolazi. Kao što sam govorio, najveće žrtve će biti zemlje u razvoju i sve je veći broj država koje su ili na ivici dužničke krize, ili su već s one strane.
Za Mladena – Rano je za zaključke o stanju ruske ekonomije i zapadnih ekonomija. Pad ruskog BDP-a će biti veliki, ali ekonomija je još na nogama. Rublja ne govori o snazi ekonomije već o činjenici da Rusija ima ogroman suficit trgovinskog bilansa budući da je uvoz drastično opao zbog sankcija i recesije, dok je izvoz nastavio da raste zbog cene energenata.
Za Mladena,
Ne pamtim da sam ikada imao ovakve kvartalne rezultate. Sve moje firme su bukvalno ošurile, naročito Niis i banke. Gledam rezultate ostalih, sve je u full. Gledam i Nevenove analize i čini mi se da i kod njega provejava blagi optimizam. Brine me usporavanje ekonomije a nisam ni siguran da li su izvanredni rezultati iz Q2 posledica inflacije i koliko su na duži rok održivi. Nekako se nadam da dolazi do “reseta valuacija” i da će proizvodi mojih kompanija biti bolje vrednovani u budućnosti, ali opet kažem nisam siguran. Zato bih se pridružio vašoj molbi g. Katiću da iznese svoje viđenje situacije.
Za g. Katića, a i ostale koji zele da iznesu svoje mišljenje
Kako Vi cenite stanje Ruske ekonomije posle 5 meseci sankcija, a kako cenite stanje ekonomija razvijenih evropskih zemalja?
Kada je dobar momenat kada će se jasnije videti stanje ekonomija u Rusiji i Evropi?
Da li je stanje rublje ikakav pokazatelj stanja ruske ekonomije?
Ne znam brate. Nemam nikakav kontakt sa njim, ne poznajem ga lično mada se je doselio u susednom selu. Drago mi je da promoviše povratak i život na selu zato sam postavljao njegove klipove. Inače, mislim da se većini njegovih stavova nema šta prigovoriti. Povodom optužbi za nadrilekarstvo treba sačekati da se vidi šta će reći sud. Ne treba se zaletati sa komentarima.
Evo jednog lepog članka koji dopunjuje zapadnjački Pečat normalnosti.
U njemu piše da će mnogi poljoprivrednici širom sveta ostati bez zemlje. Da će doći do drastičnog smanjenja upotrebe djubriva i zaštitnih mera u poljoprivredi.
Sasvim slučajno im odgovara ova kriza sa snabdevanjem hrane iz Ukrajine za koju je Putin kriv. Koliko vidim oteraće svoje seljake sa zemlje i za glad u svetu će isto okriviti Putina.
Da kojim slučajem Klaus Švab čita, i komentariše, na ovom blogu, verujem da bi za ovu konkretnu smernicu Svetskog ekonomskog foruma, koju pominje Vladimir Dž u svom komentaru, rekao da ona samo predstavlja skromni doprinos praktičnoj razradi smernica koje nam je velikodušno, vizionarski, još pre više od deset godina, ponudio Nebojša Katić, npr. u ovim svojim tekstovima:
Svetski ekonomski forum je mesto gde se jednom godišnje, na zimu, okupljaju svetski lideri i eksperti. Tu se diskutuje kojim pravcem treba svet da ide. Forum uredjuje i vodi Klaus Švab. Forum ujedno izdaje svoje dokumente kad nema okupljenih lidera. Dokumenti su neka vrste smernice kako usmeriti nacionalnu ekonomiju.
Jedan od zadnjih dokumenata je poziv da sprovede politika smanjenja broja automibila. Predlaže se više vrsta zajedničkog prevoza.
“A design process that focuses on fulfilling the underlying need instead of designing for product purchasing is fundamental to this transition. This is the mindset needed to redesign cities to reduce private vehicles and other usages.”
Nekako im sasvim slučajno ide na ruku ova energetska kriza. Neke zemlje koje imaju u svojim ličnim rezervema velike količine energije su debelo povećale cenu energije. Kažu da je Putin za to kriv.
Tako je to u zemljama koje nose Pečat normalnosti.
Za Vladimira Dž. – Možda je bolje da je komentar ovde postavljen: nkatic.wordpress.com/2022/05/18/boja-stvari-koje-dolaze-objavljeno-u-dnevniku-politika-od-18-5-2022/.
Ne mari.
Драгаш пише огорчено али даје повода за размишљање – ГДЕ ЈЕ ИЗЛАЗ ?
Дилема и даље остаје, којим путем кренути у турбулентну неизвесност.
Отприлике да на ово судбоносно питање нико од нас нема одговор. https://www.dragas.biz/slom-3/
@Иван К. – То су моје тренутне фасцинације вестима из света. То не морају бити и читаоцу.
Слажем се,
али морам бити поштен па рећи да ја немам тај капацитет да о овоме полемишем. Теме су изузетно комплексне а ја немам довољно поузданих подата да бих нешто од написаног могао да потврдим или оспорим то је ипак висока геополитика.
Мислим да би продуктивније било да овакве ставове изнесеш на тему нашег стања нације, која је у очају.
Тема и дилема има много. Цео свет се престројава. Свак тражи себи уточиште у овим вуненим временима. А ми? Чекамо да нам нешто падне с’ неба. Добо разумем да се чека ко ће у овом сукобу заузети бољу позицију, па ми да се прикључимо ‘победнику’.
Али је забрињавајуће што се не врше реформе друштва, на нивоу институција, које ће олакшати живот обичном грађанину. Очевидно је да друштво не функционише. Да народ има све мање воље да било шта мења. Гаси се она креативна народна енергије. А она је најважнији фактор да се замишљено претвори у дело.
Како време пролази народ обузима све већи очај. Нико више неће да ради обичне мануелне послове. Данас је постала срамота физички радити. Онај вишак физичке енергије млади троше у теретанама и за то плаћају, место да ту енергију усмере на брање малина и зараде дневно 50 евра.
Млади све више причају о одласку одавде да би вани били возачи, зидари, тесари, водоинсталатери итд.
Медији убијају смисленост здравог активизма. Пратите само вести и сачините структуисану шему обавештавања грађанства. Те вести су или сензационалистичке или површно наговештавања неких будућих великих привредних подухвата који ће будуће генерације одвести у златно доба Небеске Србије.
О новој скупштини и новој влади, новим идејама и новим историјским заокретима, који су нужни нико ни речи.
Сви знају само да констатују грешке, а то обично се ради кад је касно, и да их анализирају до у ситна цревца, а нико да предложи како да се решимо свих ових друштвених девијација које су нам стигле до под грло.
То су праве и плодоносне теме које народ очекује од ‘паметних’ да чује како би нам се повратила нека нада у боље сутра.
Оно што је необично, аномално, што као да се отима здравом разуму, је кроз историју увек представљало плодно тлe за студирање и развој сазнања. Стога, није лоше обраћати му пажњу. Ево неких мојих скорашњих опажања
* Никарагва, мала и сиромашна држава у дворишту САД, је одобрила да Русија гради војне базе на њеној територији … док веће и снажније државе изван сфере САД, много удаљеније од Вашингтона, а неке и русофилније, то не раде… иако су и оне склоне да манипулишу домаћу јавност празним, симболичким гестовима.
**
Када се читају вести из Бразила, изгледа да он представља неолиберални рај. Као да нема природног ресурса који се открије, а да се не препусти странцима, или се бар забрани његова експлоатација, док су бразилске војне снаге, некада респектабилне, су сведене на патуљка. Ово нису резултати мандата тренутног председника, већ вишедеценијског системског процеса.
Тај и такав Бразил, путем чланства у БРИКС, фигурира као један од пет водећих светских лидера анти-глобализма и мултиполарности.
Од великих критичара неолиберализма и империјализма, о овоме не говори нико. Чак ни говорљиви Пепе Ескобар, који је Бразилац. Он, антиглобалиста, никако да се врати његовој домовини као теми. Штавише, за њу не изражава ни трачак бриге или сумње, камоли критике.
***
Током глобалних „ковид мера“ „локдауна“ илити успоравања светског промета, који за многе означавају почетак деглобализације, економска повезаност Кине са Западом и светом се — повећава.
Тако,
Кинески извоз у првој половини 2022 је у односу на прву половину прошле године порастао за 13%, након што је 2021 порастао за ~ 28% , а 2020 за 8% у односу на пре-кризну 2019.
Кинеске фирме су недавно склопиле мноштво уговора за набавку течног гаса од САД, за период од следећих двадесет година.
Западне инвестиције у Кину су 2020. порасле за 5% у односу на 2019., 2021 за 21% у односу на 2020., ове године за 17% у односу на 2021.
Punchline : Упркос свему томе, кинеска економија 2022. улази у стагнацију.
У овом контексту, одговор Небојше Катића „Мислим да је успоравање Кине комбинација фактора – драстичне кинеске ковид мере, глобално успоравања раста, а вероватно су ту и први кораци деглобализације“ оставља простора за допуну.
****
Критика тзв. независних аналитичара је махом фокусирана на тзв. Глобалисте. То су они који покушавају да што више контролишу свет, па од њега стварају анти-утопију, попут Хакслијеве и оне у Oрвеловој „1984“. Зато људи реагују : Доста им је лажи и превара, хоће децентрализован, мултиполаран свет суверених нација.
Због њихове жеље за правом истином и постављањем новог света на ваљаним темељима, не би се требали вређати на следеће обсервације:
* Орвелов роман „1984“ описује анти-утопијски свет који је … мултиполаран.
* Децентрализације често _нису_ праћене смањивањем корупције.
И сецесионистичке владе у Шкотској и Каталонији су про-ЕУ, про-имиграцијске, корумпиране… речју: „глобалистичке“.
* Историјски, покрет за националне суверене државе је узео маха тек у 19. веку, и био је дубоко повезан са либерализмом – идеологијом садашње империје
Такође, многи формално образовани људи сматрају да су традиционалне вредности опречне империјализму, иако су се многе традиције и вредности формирале док су народи били или поробљени или поробљивачи.
*****
Западни моћници раде на увођењу „CBDC“, дигиталног новца контролисаног од централних банака, јер када се успостави такав систем, обичан грађанин се може опростити од слободе, …Али, и њихов жестоки критичар Русија уводи „CBDC“ (https://unlimitedhangout.com/2022/07/investigative-reports/resetting-without-schwab-russia-the-fourth-industrial-revolution/)
Њени званичници су обзнанили намере да га што пре прошире на целу популацију. Да би се избегле недоумице око импликација, они појашњавају да дигитални новац отвара могућност тоталној централној контроли, селективним рестрикцијама итд..
Русија такође усваја : „зелену“ економију,
систематску злоупотребу јавног здравља,
контрапродуктивну финасијску политику, итд.
Punchline : Ако је циљ свега овога глобализација кинеског модела … важно обавештење : већинa западњака који су живели у Кини кажу да је тамо лепо, опуштено и безбрижно.
******
Статус глобалног југа.
Године 2011, Запад је извео државни удар у Либији, при чему је Афричка Унија реаговала импресивно уједињеном подршком тој агресији. Подржала ју је путем декларација, санкција, итд.
Једанаест година касније, нова кампања Запада је овог пута против Русије. Њој се од земаља Африке није придружила _ни једна_.
Штавише, такође им се није придружила ни једна друга земља глобалног југа.
У овоме, лојалност Западу изостаје не само материјално, што би се и могло разумети, него и у декларативном облику. Земље Афричке Уније су одбиле да покажу и симболичку подршку режиму у Украјини пуким појављивањем на видео конференцији.
Све се то дешава тек годину дана након што је смрт четворице релативно младих афричких државника и њихова замена конформистима сугерисала да су умрли били жртве ликвидација од стране западних империјалиста.
Такви су злочини и раније изгледали као ствар прохујалих времена, па су се враћали.
Све то чини да однос моћи запада у односу на земље у развоју буде нејасан —нејасан до таквог степена да се стиче утисак да га појаснити могу само будући догађаји, бурног, драматичног типа.
…
То су моје тренутне фасцинације вестима из света. То не морају бити и читаоцу.
G. Vidaković o ulasku Hrvatske u evrozonu (https://www.youtube.com/watch?v=gJiKU1zHiMw) Preporučujem da se isprati ceo serijal. Mislim da će analizirati do detalja svaki aspekt tako da ćete na jednom mestu imati sve o evru.
PS:
Ljudi u bankama drže 12 milijardi evra po kamatama od 0,5% godišnje. Samo u prethodnih nekoliko meseci evro je devalvirao u odnosu na USD 20% i CHF više od 10% + gubitak vrednosti zbog inflacije. Postavljao sam link gde Zdenko Grđan na bazi tehničke analize prognozira pad evra za još 20% koji po meni nakon usvajanja TPI anti-fragmentation instrument više nije nemoguć.
Hvala na odgovoru. Voleo bih da znam tačno kako funkcioniše npr: da li će države koje apliciraju za ovo morati da sprovode mere štednje, racionalizacije ali izgleda da ćemo tek videti o čemu se radi. Ako ECB diskreciono odlučuje kome će otkupljivati obveznice….. ko zna u šta će se na kraju sve ovo izroditi.
За Ганета – То је питање на које сам Вам одговорио 16/7/2022:
„ЕЦБ би требало да престане с програмом откупа државних обвезница који је функционисао годинама уназад. Међутим, како се јаз између приноса на обвезнице различитих држава евро зоне повећава а тиме се повећавају и трошкови задуживања неких држава, ЕЦБ најављује да ће наставити да интервенише и да ће куповати обвезнице држава чији трошкови задуживања шпекулативно расту. Детаља нема и не зна се на ком нивоу раста приноса би се могле догодити интервенције. Идеја је да се уплаше сви они који би шпекулисали на тржишту обвезница и нападали слабије државе, поготово оне на југу. То је све што се зна у овом тренутку.“
Механизам контроле раста приноса на обвезнице слабијих ЕУ земаља је сада добио име и зове се се „Transmission Protection Instrument“ или скраћено TPI. Знамо и да ће се механизам користити за државне обвезнице с роком доспећа од једне до 10 година, а да ће се интервенисати не само на тржишту државних обвезница, већ можда и приватних. Успоставиће се и критерије које су обвезнице (и земље) подобне за интервенцију и какве услове треба да испуне да би добиле ову врсту помоћи од ЕЦБ.
Zamolio bih vas da mi protumačite instrument ECB “Transmission Protection Instrument“.” Naravno ako ste ispratili.
Potrebno mi je tumačenje kredibilnog stručnjaka o čemu se radi kao i vaša procena da li će uspeti da spreče fragmentaciju obeznica.
Uporedo sa širenjem mreže portala koji govore da je nepoželjno imati decu, zapadne demokratije su počele da rade na otvorenoj depopulacionoj politici i na one koji su živi.
U Kanadi je usvojen zakon po kojem ako ste siromašni, i nemate materijalnih mogućnosti da živite dostojanstveno – kanadska vlada će vam pomoći da se ubijete.
Tako je. Živite na ulici, bez ikakvih primanja, bez znanja i veština da se snađete u životu, vaša demokratije ima rešenje za vas. Eutanaziju za one koji ne vide svoju budućnost.
Pošto zapadne vrednosti imaju taj čuveni Pečat normalnosti, cenim da će kanadska vlast uvesti rigorozne uslove po ko kojem će nekog poslati na onaj svet. Cenim da neće biti onako kako zli jezici prozivaju kanadsku vladu, ostali ste bez posla zbog kovida ili hiperinflacije, na ulici ste – vi ste dobar kandidat za eutanaziju. Već je potvrdjeno da ove glasine šire rusofili. Vele da morate biti debelo siromašni i da mora stručna komisija da vas verifikuje. Obična depresija ili neki lakši oblik mentalne labilnosti nisu dovoljan razlog. Uslovi su po najvišim standardima. Historija potvrdjuje njihove visoke standarde.
Maurice Strong je bio kanadski milijarder i osnivač UN Panela za klimatske promene. On nije bio nikakav kanadski oligarh, kako rusofili tvrde, ne, on je bio poslovan čovek. Otac današnje zelene agende.
Šteta što nije živ, mislim da bi bio veoma ponosan na svoje sunarodnike. Na njihov Pečat Normalnosti. Mnogo volim ovaj izraz, više nego Evropske vrednosti.
“Zbog mog predloga da ljudi trebaju da imaju dozvolu na potomstvo je nešto što mi je donelo dosta problema, čak i za Kanadu bi trebalo uvesti ovo u dogledno vreme, barem neke restrikcije da imate decu.
Najbolje što možemo da uradimo je da porušimo sve fabrike, sve najbolje u privredi Amerike, da poravnamo sve i da to vratimo prirodi.”“ – Maurice Strong.
Još nisu uveli ove restrikcije legalnim putem, ali svim silama rade da restrikcije urade prikrivenim putem u običnom životu. Stvarajući otuđeni potrošački mentalitet kod ljudi, pad nataliteta je daleko već nego da se to uradi admin zabranom. Ako se na ovo doda ova Putinova hiperinflacija i hronična Covid pandemija, mislim da bi Maurice bio veoma zadovaljan svojim sunarodnicima.
Ukratko, Pečat normalnosti dobija dodatne karakteristike.
Марко је питао о могућности видеа или интервјуа са саветима како да 95% народа постане економски спремнији у сусрет недаћама, малим, једноставним, нешпекулантским деловањем.
Само да поменем да таква видеа праве и обични финансијски трговци у оној Содоми и Гомори која се зове Лас Вегас.
(https://youtu.be/liZ3MuKIS8I?t=644)
(https://youtu.be/caNw-JqsIlE?t=364)
За Марка – Слабљење евра је пре свега последица монетарне политике ЕЦБ и њеног кашњење с подизањем каматних стопа. Последице украјинског рата су само додатак. Када је реч о валутама, не бих никоме давао савете у којој валути да штеде и генерално, на блогу не дајем савете те врсте.
Господине Катићу хвала вам на претходном одговору.
У овом тренутку вредност евра пада, претпостављам да се поверење у евро смањује због лоше тренутне ситуације и због очекивања везаних за будућност. Да ли се слажете да је сада сигурније држати уштеђевину у шајцарским францима него у еврима? Наравно причамо о релативно малим уштеђевинам које нису довољне да се инвестирају већ које износе пар стотина или пар хиљада евра и које служе за психолошко растерећење просечног грађанина у Србији.
За Марка – Једини савет који имам је да се стиче навика скромног живота, да се штеди колико се може, да се кредити не узимају како би се подигао ниво потрошње и да се не подлеже притиску средине која гура у бесмислено трошење. Треба увек трошити бар за једну степеницу испод онога што вам приходи омогућавају. Навика скромног живота даје велику еластичност и „штити“ вас цео живот, без обзира на ниво прихода које имате.
Кључно је разумети да нема малих и великих уштеда и да је сума малих уштеда исто и што и велика уштеда. Млади људи, на пример, могу уместо кафића који захтевају новац ма како мали био, сретати пријатеље у шетњи или спорту, а то ништа не кошта. Тако смо живели када сам ја био млад и ништа нам није фалило нити смо имали осећај ускраћености.
За Ганета – Како сте написали да „динар стоји одлично …“ и да се чини „да ће ипак све бити у реду“ протумачио сам да сте оптимиста у вези с економском будућношћу.
Не знамо структуру прилива девиза и можемо само да нагађамо. Знамо да је НБС нето продала у првих шест месеци 1,790 милијарди евра и да су бруто девизне резерве за око 1.335 милијарди евра мање него у јануару 2022. Све то не би био велики проблем да нема драстичног раста трговинског дефицита и огромног скока спољног дуга.
Господине Катићу, нажалост не могу да кажем професоре! Ја сам студент економије и дозволите ми да овде напишем молбу упућену вама наравно. Сада нам ваше искуство, анализе и савети требају више него икада. Иако најбоље знамо о свему, нажалост реалност је другачија. Не читамо довољно, не учимо довољно, размишљамо превише емоцијама и превише смо под утицајем пропаганде. А наше елите, људи од којих очекујемо савет нису искрени и учествују у лажима, а можда и сами верују. Пре него што нас задесе последице овога што су ти људи из сенке започели можете ли да снимите видео или интервију са саветима како наш народ, односно 95% људи у Србији који су око или испод просека, које су то мале ствари које можемо да учинимо како би економски били спремнији?
Znam sve to. Ne mislite valjda i vi da sam neki indijanac?
Čudi me odakle ovoliki priliv deviza u Srbiju uprkos rekordnom deficitu trgovinskog bilansa. Dolazak Rusa? Ukrajinaca? Kolaps evra na svetskim berzama? Voleo bih da mi objasnite ako želite.
За Ганета – Динар стоји одлично док трговински биланс стоји катастрофално. Дефицит је у првих пет месеци повећан за око 109% у односу на исти период претходне године. То, наравно, не треба лоше да утиче на Ваш ентузијазам.
Kada su sahranili Džeja u aleji velikana napisao sam da smo dotakli dno i da će sve ostalo što se bude događalo biti posledica toga……. Ovo je jedna od posledica.
Za g. Katića,
Dinar stoji odlično, pritisci su apresijacijski, Jorgovanka je neto kupila u prošlom mesecu 405 miliona evra, čini se da će ipak sve biti u redu. Izgleda da je konvertovanje većine našeg duga u evro bio vrhunski potez. Zamolio bih za komentar.
Криза глобалног система и тријалектичка парадигма која се управо гради
Улога квантне физике у економским анализама
Квантна економија је нова истраживачка област која примењује методе и идеје из квантне физике на област економије . Она је мотивисана уверењем да економски процеси као што су финансијске трансакције имају много заједничког са квантним процесима и да се могу адекватно моделовати коришћењем квантног формализма. Он се ослања на технике из сродних области квантних финансија и квантне спознаје и представља подобласт квантних друштвених наука.
Међутим, током 1990-их, у области квантне физике модуларно су се показали многи процеси аналогно доношењу људским одлука, укључујући и оне који су укључени у економске одлуке, изгледа да прате неку врсту квантне логике.
Ова нова наука о новцу је квантну економију комбиновала са увидима из квантних финансија и квантних друштвених наука. Квантна парадигма финансија и економије полако се појављује, а њена нелинеарна, комплексна природа може помоћи у дизајнирању будуће глобалне економије и финансијске архитектуре. Финансијска имовина и виртуелне обавезе имају квантне карактеристике међусобног преплитања које још нису у потпуности схваћене.
Баш као што се квантна физика на фундаменталан начин разликује од класичне физике , квантна се економија разликује од неокласичне економије у низу кључних аспеката.
Неокласична економија се заснива на теорији очекиване корисности , која комбинује теорију корисности за моделирање преференција људи и теорију вероватноће за моделирање очекивања у условима неизвесности. Међутим, поље квантне спознаје доводи у питање ове претпоставке, јер људи немају нужно фиксне преференције или своје одлуке заснивају на теорији вероватноће. Многи налази из бихејвиоралне економије нису у складу са класичном логиком , али се слажу са квантном теоријом одлучивања каква се претпоставља у квантној друштвеној науци.
Неокласична економија претпоставља да људи делују независно док доносе економске одлуке. Квантна економија примећује да су финансијски актери део замршеног система, као у квантној теорији игара .
У финансијским применама, неокласична економија је повезана са ефикасном теоријом тржишта. Као што показују Хејвен и Хрењиков, ово стање се све више доведи у питање овом глобалном финансијском кризом, многи теоретичар тврде да се решење може наћи коришћењем квантног формализма.
Квантна економија такође наглашава значај финансијских трансакција, а посебно улогу новца као активне силе у привреди, на пример у начину на који заплиће дужнике и повериоце.Стога се квантна економија може посматрати као алтернатива неокласичној економији, која полази од другачијег скупа претпоставки.
Зато млади уписујете физику многе ствари ће вам постати јасније 🙂
Od 40-og minuta se obrađuje tema kolapsa ekonomije. Zanimljivi su razlozi koji po određenoj grupi kvantnih fizičara moraju dovesti do sloma.
PS:
Volim da pratim kvantnu fiziku. Nisam znao da postoji grupa kvantnih fizičara koja ekonomsku budućnost vidi kao izuzetno crnu. Oni koje sam do sada pratio su uglavnom bili optimistični po pitanju tehnološkog razvoja.
За Владимира Џ. – Они који доносе одлуке ће наћи начина да помогну својима, ако је притисак довољно јак. Оним другим нико неће помоћи. Храну на глобалном тржишту ће куповати ко има новца, а велики делови пољопривредне производње трећег света су већ у страним рукама. Коначно, ово што гледамо је рат елите и против својих грађана, не само рат против трећег света.
Gosp Katiću u više navrata ste dali izjavu da je zelena agenda uperena protiv zemalja trećeg sveta. Rekli ste da zapad želi da kontroliše njihov razvoj ovom politikom, i da ujedno imaju ekonomski interes od toga.
Medjutim koliko vidim zelena agenda je duboko prisutna i medju demokratama. Holandski seljaci izjavljuju da će njih trećina ostati bez posla, da će ostali radikalno smanjiti proizvodnju.
Moglo bi se diskutovati da će smenjenje poljoprivredne proizvodnje ugroziti zemlje trećeg sveta. Ali koliko vidim to će ujedno pogoditi i prvoklasne zemlje. Da ne spominjem izjave američkih poljoprivrednika da će i oni radikalno smanjiti proizvodnju.
Da li imate neki komentar na sve ovo? Po meni ovo zavredjuje jedan širi tekst. Hvala.
Шта год у економији урадите данас, резултате ћете видети сутра: на улици, у радњама, на пијаци. Од почетка пандемије коронавируса наштампано је више од двадесет хиљада милијарди долара и упумпано у привреду. Тако нам се догодила инфлација коју у многим развијеним економијама грађани нису видели четрдесет година. На све то је дошао и рат у Украјини, па је раст цена енергената додатно прегрејао цене. А шта је прегрејало српске цене?
Цена струје, гаса и других горива су у ЕУ порасле 40,2 одсто, а у Србији 5,4 одсто. То само показује колики ценовни шок у другој половини године би могло да буде скидање „државне рампе” на ограничене цене енергената
(https://m.youtube.com/watch?time_continue=623&v=XetHNyCngJg&feature=emb_logo)
Znači u prevodu plima i oseka sa novcem.
Ili svi koji su u dugovima su nagrabusili. Realan pad ekonomije i masovni bankroti.
Osim ako ne ode u neku drugu krajnost ali onda odlazimo na drugu temu.
Nepoverenje na tržištu,dok se ne uspostave nove relacije.Realno osiromašenje naroda i drastičan pad standarda uz neizvesnu budućnost , nestašice i socijalne nemire.
G-dine Katiću gledali smo taj film 80-tih (bonovi secer,ulje,par-nepar) a bogami i reprizu 90-tih sa izmenjenom scenografijom ali istim posledicama.
Ako ništa bar smo prošli to pa nema iznenadjenja za nas 🙂
За Перу Којота – Бојим се да је једино извесно да ће, као и 80-тих, државе у развоју проћи најгоре. А да се изазове ова врсте катастрофе није потребно да каматне стопе оду на ниво с почетка осамдесетих.
Pošto trenutne svetske finansije liče na kazino , evo jednog pitanja u tom stilu.
Kada bi sada otišli u kazino da li bi stavili na crveno ili crno?
Stagflaciju s obzirom na situaciju u svetu i deglobalizaciju koja se dešava ili deflaciju (koliko god zvučalo neverovatno sada)
Znam da domaćin ne daje prognoze (jeste nezahvalno) , ali ionako
mi se čini da sve odlazi dođavola pa rekoh da pitam svejedno.
Da li je moguć scenario iz 80-tih i Paul Walkera i ogromnog podizanja kamatnih stopa.Ovo povećanje 0,25…do 0,75 u odnosu na fingirane podatke o inflaciji u USA (http://www.shadowstats.com/alternate_data/inflation-charts) čini se premalo i prekasno , a već proizvodi turbulencije.
Logika nalaže da će se teško iz ovoga izaći konvencionalnim putem (too much debt). , a i sva geopolitička dešavnja ne idu tome u prilog pa glas ide ka inflaciji i obezvređenju novca-dugova.A i pitanje je da li će se to razvlačiti godinama.
(ako je uopšte moguće).
Sa druge strane W.Buffet i dalje sedi na gomili kesa , pa verovatno čeka
da se izduvaju ovi baloni , pa da krene u kupovinu.
Jedno je sigurno , a čini mi se da je i domaćin napisao više puta da kada krene kriza , najbitnije je da ste likvidni.
Za gospodina Katića. Ne znam zašto se nije video komentar. Hteo sam da Vas pitam kako komentarišete dešavanja oko ministara u Velikoj Britaniji. I da li mogu ti događaji da utiču na neku ozbiljniju promenu politike vlasti u Londonu? Zahvaljujem na odgovoru.
Malo edukacije, da vidimo šta kaže tehnička analiza.
(https://www.youtube.com/watch?v=s77MM_Xfy4U) Zdenko Grđan – prva tabla tehničke analize u Hrvatskoj.
PS:
Igrao je mini meč protiv prvakinje sveta Aleksandre Kostenjuk.(https://www.youtube.com/watch?v=cd3Za_ei_yE) Tvrdo prijatelju, tvrdo…. Odrala ga je kao mačku.
Kako se Deki vadi, bio je bolji ali desilo se je te ovo, te ono, te nije zagledao i izgubi…….
@Ivan
Овај блог има >550 чланака. Има вјероватно >10.000 коментара. Тешко је наћи нешто ново а да се не уђе у рециклирање старих тема.. бар што се тиче српске економије 🙂
@Vladimir American Factory
Креће са радницима, а још мало да пораде око трансхуманизма и направе пар технолошких пробоја и кренуће лагано да чисте вишак људи, уопштено.
Лијепо сажето представање негативних страна (данашњих) масовних медија.
Мени је интересантан термин slacktivism јер на врло једноставан начин објашњава појаву која је постала масовна на западу.. украјинске заставе и тракице на све стране, онлајн и у стварном свијету…
Зашто су коментатори стали 🙂
Од чега си се уморили 🙂
Јели то понестало идејне смислености или је све већ испричано 🙂
Отприлике свега по мало.
Али Бранко Драгаш је незаустављив.
Додуше и за мој укус је ово доста смело написано.
Ако су изнети подаци тачни онда је је стање стварно забрињавајуће.
Али хајде да утешим самог себе.
Ако је Драгашев сценарио 50% могућ, претпостављам да би власт реаговала и обавестила грађане да се припреме за суочавање .са реалношћу.
П.С.
Пазите зашто наводим тачно 50% ? Па зато што је то она граница историјске збиље кад су идеалисти и реалисти истовремено у праву до пола, али то није утешно и неће трајати дуго.
Кад сви будемо схватили анулирање коњуговано комплексних заблуда и реалност дође по своје, шта тад? https://www.dragas.biz/propast-3/
Ne tako davno je poznati antiglobalista Alex Jones izjavio da je najvažnija osoba na svetu Tucker Carlson. Verovatno je mislio na osobu koja bi najviše mogla da uzdrma globaliste. Zadnji Takerovi nastupi debelo opravdavaju ovo.
Niko do sada na korporativnim medijima nije rekao ovako nešto. A rekao je pravu suštinu.
ŠCB je podigla REPO stopu za 0,5 plašeći se uvoza inflacije. Ispada da je po njima inflacija veći problem od privredmnog usporavanja. Očigledno su spremni da žrtvuju neki % zaposlenosti samo da bi sprečili inflaciju. Nije im teško s obzirom da im je stopa nezaposlenosti daleko ispod 5% što se smatra punom zapošljenošću.
PS:
Moji rođaci iz Švajcarsku će sada omastiti brke. Mada se sa njima ne slažem gotovo ni u čemu ipak mi je drago. Neka su živi i zdravi i neka namlate što više CHF.
Radnja se dešava u jednoj industrijskoj fabrici u Americi. Kineski tajkun je vlasnik fabrike. Pokušava da je vrati na noge sa američkim radnicima, ali ne uspeva. Onda poseže za svojim zemljacima. Dežmekaste američke radnike zamenjuje sa upola lakšim kineskim. Kineskih radnika je dosta manje na mestima koji su radili američki.
Tu se pokazala opravdana analiza korporativnog sveta da su najbolji radnici oni do 70kg. U ambijentu gde je pokretna traka radnici na koka-koli i brzoj hrani nemaju šta da traže. Kineski radnici su laki za održavanje, džak pirinča na godinu dana i to je to. Jedan mladi kinez prosto leti sa prese na prese dok ga ameri u neverici gledaju. Nesmeta mu ni to što radi svaki dan i što dugo nije video ženu i dete.
Posle neke godine tajkun shvata da nema neke računicu na sa kineskim. Opet otpušta američke i donosi robote. Sad je profitabilan.
Iz ovog se vidi kud ide ovaj svet. Zapad je dugo leteo visoko, sa današnjim cenama energije će surovo da padne. Tako je i namešteno.
Nebojša Katić – то није био некакав покрет који је има јасан програм и структуру.
Сложио бих се са Вама у погледу ‘јасноће’ саме идејне намере, јер и сам Добрица Ћосић бележи у својим мемоарима да су идеје свеже и охрабрујућа али су за народ неразумне и неприхватљиве.
Политички и идејни оквири реформи и модернизације у Србији 1968–1972.
Темељна програмска усмерења:
Модерна Србија
Најдоследније и најтемељније спровођење реформске оријентације у Србији, усмерења која односе превагу у читавој земљи након 1965 – 66., означен је доласком, либерално настројених заговорника одлучније демократизације, како је Марка Никезића и Латинку Перовић детерминисао историчар Сима Ћирковић.
Вођени Никезићевом максимом да „политика треба да делује у правцу отварања врата за промене“, њихов долазак означио је отвореније залагање за демократску трансформацију друштва и политичких односа, негирање, административно–репресивних мера, инсистирање на дијалогу унутар партије, али и са неистомишљеницима, уз убеђење у супериорност властите идејне акције. Био је то српски покушај социјализма са људским ликом, који ће 1972. имати исти епилог као и онај четири године ранији чехословачки, али ће у назначеном периоду довести до најшире либерализације политичког живота након 1945. године. Реч је, према оцени, Олге Поповић Обрадовић о „несумњиво најлибералнијем раздобљу са становишта слободе јавне, па чак и организоване критике постојећег поретка.
Амерички историчар Дтон Лемпи оцењује тај период, као време када у опуштенијој политичкој атмосфери након пада Александра Ранковића опозиција постаје јавна.
Као основни циљ свог програма и „стварни прави наш програм“ била је – демократизација, рекао је Никезић новинарима. А то је значило осмислити републику у новим околностима, а пре свега према даљем економском и друштвеном развоју.
П.С.
Овај Никезићев закључак и данас је негде скривен у нашој колективној подсвести али никако да га осмислимо у реалполитици.
Добар дан! Занима ме Ваше мишљење! Тиче се потребе робота или такозваних „роботских рука“ у индустрији. Виђам да доста фирми (више у иностранству, али има и код нас) користе ове роботе. Ја радим као ЦНЦ оператер и имам прилике да видим, овакве ствари. Забринут сам у ком смеру ово иде, шта ће бити са човеком и његовим радним местом?!
За Ивана – Можда грешим, али ми се чини да су „српски либерали“ с почетка 70-тих мит. Иако се радило о људима чији је интелектуални потенцијал импоновао, иако се радило о модернијем и мање доктринарном виђењу Србије и света, то није био некакав покрет који је има јасан програм и структуру. Либерали нису иза себе оставило ништа чега се савременици могу сетити и лако су почишћени с политичке сцене. Склоњени су како би се направила лажна симетрија са хрватским „масовним покретом“ који је био много јасније профилисан.
Господине Катићу,
Један од мистериозних историјских токова политичког развоја Србије је „Либерални Покрет“ који је и данас обавијен велом тајности.
Реч је о једном тајанственом политичком феномену из 1972-ге године.
У том периоду је смењено око 6000 ‘либералних’ руководилаца српске привреде.
Један од најтајанственијих ликова је био свакако Марко Никезић назван „политички феномен“. Милован Ђилас је имао према према њима наклоност и нескривене симпатије.
Мислим да је та идеја заживела, судбина Србије и њена политика би до данас ишла сасвим другачијим током, да су либерали успели да изврше привредну реформу Србије налик на привредна решења Запада и њихове адаптације у Југославији, како је то пар деценија касније урадила Кина.
Стичем утисак да је тај тренутак за Србију односно Југославију био највећа шанса да се сврста клуб Јужне Кореје, Јапана и других који су од тада надаље бележили видан економски напредак.
Тада је се гуцкало да се СФРЈ заједно са Шпанијом бити примљена у ЕУ.
Знате ли нешто више о тој политичко-економској идеји и њеној могућности примене на нашу ондашњу ситуацију, због добре котације у свету?
Čudi me da je svima promaklo izlaganje G. Putina u vezi korpe sirovina (12 sirovina) za koju bi trebalo da se veže buduća valuta koju Rusija protežira. Možda tema za g. Katića za neki budući tekst???
Ne znam kako je ovo zamišljeno ali ideja da valuta ima pokriće u nečemu je meni interesantna. Voleo bi da neko objasni o čemu se radi. Ja na osnovu informacija koje imam nisam u stanjju.
PS:
Upravo čitam roman „Monah“ – Metju Luisa. Oduševljen sam. Ne mogu da verujem da je ovo napisano 1796 godine. Verovatno najkontraverzniji roman u istoriji književnosti. Ovo je vrhunska književnost baš onakva kakvu volim. Razočaran sam da je samo ovaj njegov roman preveden na srpski. Čini mi se da i u svetu postoji zavera ćutanja oko Metju Luisa. Iz onoga što sam pročitao Metju je potcenjen u književnim krugovima.
Koga zanima privredno pravo i ko hoće da nauči nešto dubinski iz oblasti ekonomija morao bi ispratiti veštačenje. Iskreno, ne znam kako bi se ovo izveštačilo ako dođe do suda. Ne bih voleo da sam u koži veštaka. Ako ja kao ekonomista sa određenim iskustvom u trgovini HOV nisam siguran šta je ispravno u ovom slučaju kako li će tek sudija da sudi.
Čudi me šta će sve ovo NLB-u? Radi se o maloj emisiji akcija koja bi lako mogla da se isplati, ne bi predstavljala skoro nikakav trošak. Mislim da će šteta od negativnog publiciteta biti daleko veća.
PS:
Ni mali akcionari nisu cvećke. Kočili trgovinu da bi došli do knjigovodstvene vrednosti jer po našem zakonu ako akcija nije likvidna (nema određeni broj trgovačkih dana i određeni obim trgovine) mora da se otkupi u prinudnom otkupu najmanje po knjigovodsvenoj vrednosti. Tržišna cena ove akcije je išla do 4.000 din. jer su je “edukovaniji špekulanti” kupovali poslednjih dana i to u velikom obimu očekujući da im u otkupu NLB isplati 4.500. din. Ako stvari ostanu ovakve kaave su njihovi gubici će biti katastrofalni. Zato se sada diže neviđena dževa.
Povodom diskusije N Katića i Ivana,
Mislim da prisustvujemo resetu valuacija i da će cene realnih dobara ići samo naviše. Po meni seljački proizvodi su još uvek žestoko potcenjeni i tek će da rastu. To što su neki navikli da sve što je seljačko bude džabalesku, nema više sine mamin. Oćeš da jedeš – plati brate, molim lepo.
Небојша Катић – механизми који подстичу инфлацију нису битније повезани с продуктивношћу.
Господине Катићу уз сво уважавање ваше симпатичне и бритке мисли овај пут бих стао иза доле наведеног става.
-За инфлацију постоји реалан начин да се она смањи, а то сви занемарују- решење повећати продуктивност.
Зашто је продуктивност важна за инфлацију? Када је радна снага продуктивнија, она производи више добара и услуга и по нижој цени по јединици. То значи да постоји већа понуда производа, што врши притисак на смањење цена и стога је повезано са нижом инфлацијом.
Сматрам да ћемо се у овоме сложити !?
Британски канцелар Риши Сунак често је говорио о потреби да се активирају инвестиције и повећа продуктивност, али још увек има само штурих информација о томе шта влада намерава да уради. Постоји много економских користи од повећања продуктивности, али смањење инфлације је оно што је изгледа свима промакло. https://www.weforum.org/agenda/2022/06/inflation-there-s-a-vital-way-to-reduce-it-that-everyone-overlooks-raise-productivity
Za Ivana – Porast produktivnosti je veoma spor proces. Još gore, u ovom trenutku postoji neka vrsta konsenzusa da moderna ekonomija nije u stanju da ozbiljnije podigne stopu produktivnosti. Takođe, mehanizmi koji podstiču inflaciju nisu bitnije povezani s produktivnošću.
Nebojša Katić,
Bojim se da će sve to završiti u suzama kao posle 2008, ako ne i gore.
Pitam Vas,
Koliko u ovom slučaju mogu pozitivno da utiču privredni činioci kao povećanje produktivnosti i rast BDP, na smanjenje pretpostavljene ihflacije?
Za Ganeta – Rast inflacije i s tim povezan rast plata u svakom slučaju dovodi i do velikog rasta penzija i do uspostavljanja spirale koja dodatno podstiče inflaciju. Odgovorna vlast ne bi trebalo da najavljuje prekomerni porast penzija i time dodatno podgreva inflatorna očekivanja. (Prekomerni rast je onaj koji je veći od rasta koji se dobija po formuli za korekciju penzija.) Mene još više brine „kontrola“ inflacije preko nerealnog kursa. Bojim se da će sve to završiti u suzama kao posle 2008, ako ne i gore.
Čudi me da niko ne komentariše najavu g. Vučića da podigne penzije za 18%, i prosečne plate za mart 2022 na nivo od 710 evra i to naglašeno baš u evrima. Sve to u uslovima globalne recesije, ozbiljne inflacije, rasta kamatnih stopa, rekordnog platnog deficita, velike neizvesnosti na tržištu itd. Sve uz blagoslov MMF-a. Mene je ovo iznenadilo, nisam očekivao.
Za g. Katića,
Zar ovako nešto neće još više razbuktati inflaciju i produbiti deficite u budžetu i platnom bilansu? Da li je MMF promenio svoju politiku? Voleo bih da čujem vašu ocenu šta smisao ovih mera.
Nije mi jasno što mi to šalješ. Majku mu, 10 godina sam na finansijskim tržištima a iz svega što sam napisao valjda si do sada mogao da zaključiš da nisam neki indijanac. Da li me zezaš sa takvim komentarima?
Gane evo stajem, jesi li ti tražio da se dilema razreši.
Molio si i pravnike koji su stručni da to objasne.
Evo tvog navoda – Otkupiće preferencijalne po nominalnoj vrednosti od 1.000. din, zato tuže. Oni knjigovodstvenom vrednošću smatraju nominalnu vrednost. Tako piše u obaveštenju akcionarima.
Sam tvrdiš – Meni je doduše nejasno da li preferencijalne akcije mogu uopšte imati knjigovodstvenu vrednost. Dokaz je da zakonski mogu.
Ti nisi ponudio ni jedan protivstav.
Sad je sve objašnjeno.
Pozdrav,
Gane na znam što se ljutiš a ja hoću da ti iskreno pomognem ?
Evo šaljem ti koncizan odgovor
Prinudni otkup akcija:
Kada jedan akcionar, samostalno ili zajedno sa povezanim licima, stekne najmanje 90% snovnog kapitala društva i najmanje 90% glasova svih akcionara koji poseduju obične akcije, takv akcionar (otkupilac) stiče pravo na prinudni otkup svih akcija preostalih akcionara. Tada ostali akcionari ne mogu da biraju da li će njihove akcije biti prinudno otkupljenje ili ne. Akcionari, međutim, mogu da kontrolišu cenu otkupa i zakonistost postupka.
Kako se određuje cena akcija u prinudnom otkupu
Postoje dva načina određivanja cene akcija prema našem Zakonu o privrednim društvima. Bez obzira na način utvrđivanja, cena po kojoj će akcije biti otkupljenje mora biti sadržana u Odluci o prinudnom otkupu.
Prvi (redovni) način jeste utvrđivanje cene po tržišnoj vrednosti akcija.
1-Tržišna vrednost se može utvrditi ukoliko su akcije likvidne (postoji potrebna količina trgovanja).
2-Ukoliko u akcije nisu likvidne ili ukoliko je u pitanju akcionarsko društvo koje nije javno, situacija se menja.
*Tada se otkup vršiti po ceni koja je najviša vrednost između knjigovodstvene vrednosti i procenjene vrednosti akcija od strane ovlašćenog procenjivača. Vrednost akcija se uvek utvrđuje najkasnije 3 meseca pre Odluke o prinudnom otkupu.
*Drugi (izuzetni) način odnosi se na slučaj kada je otkupilac stekao 90% akcija i prava glasa na osnovu ponude za preuzimanje.
U tvom dokumetu navedeno pod 3 u obaveštenju akcionarima.“Tržišna vrednost Obične akcije nije mogla biti utvrđena jer nije ostvaren propisani obim prometa na regulisanom tržištu u skladu sa članom 259. stav 1 ZPD.“
Ovo je Gane ključni argument !
Tako da su stvari jasne po članu 475.ZPD.
Prinudni otkup Preferencijalne akcije se vrši po ceni od 1.000,00 dinara po jednoj akciji, kao najvišoj ceni određenoj u skladu sa članom 475. ZPD.
Takva ponuda treba da je okončana najkasnije u roku od tri meseca pre prinudnog otkupa. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi, prinudni otkup se sprovodi po ceni akcija datoj u takvoj ponudi za preuzimanje.
Ево Гане огласио се и Бранко Драгаш један од врхунских стручњака за ову област и он се пита
Читам информације о пословању Комерцијалне банке за 2021.годину, коју је преузела NLB grup.
Komercijalna banka je prodata za samo 387,02 miliona evra?!? Strašno! Pre toga, država je od juna do decembra 2019.godine otkupila 41,47% akcija EBRD i IFC za 260,8 miliona evra. Osnovna matematička proporcija nam kaže 41,47 : 260.800.000 = 83,23 : x, što znači da je x = 523.423.776 evra. Država je morala da proda 83,23% akcija za – 523.423.776 evra. Država je tvrdila da je prodala ZA OKO 500 miliona evra.
Tako je pisalo u štampi i na portalima. Sada je zvanična vest stigla da je prodata za 387,02 miliona evra. Gde je razlika od 136.421.776 evra? KO je uzeo 136.421.776 evra i naneo ogromno štetu državi.
Банка се хвали како је остварила снажан раст изнад свих предвиђања и планова.
Актива је повећана за 250 милиона евра.
Остварена је добит од 31 милион евра.
Једно питање.
У завршном рачуну за 2019.годину , последњу годину пред куповину банке, профит је био рекордана -74 милиона евра.
Ако је актива банке повећана 250 милиона евра, како је могуће да се профит преполовио на 31 милиона евра?
Gane ja ne čitam ono što je tamo napisano. I na bukvi piše ono pa ipak nije ono 🙂
Jer to što je tako napisano je napisano sa namerom da se izbegne suriva realnost. Ja čitam ono što u zakonu piše.
Ti ove pojmove uopšte nisi razumeo a trebali bi da budu svima jasni odnosno razumljivi pri postupanju u donošenju odluka.
Oni kratko i jasno iskazuju suštinu u kojoj treba tražiti rešenje
Evo ti Gane saveta,
Ponovo i pažljivo isčitaj ove osnovne pojmove logički ih po prioritetima složi i poveži pa samo će ti se reći. Pokušaj izmeđi redova naći kauzalnu vezu između uzroka i posledice. Tako da ćeš rešenje lako naslutiti.
Čitav ovaj proces je proces – EFEKTA KUVANE ŽEBE – on podleže neumoljivom principu entopije. Jer mi nište ne preduzimamo dok je problem u začetku a kad pređe u nekotrolisano stanje onda ćar pojede vajdu.Takve slomove tek treba očekivati još teže i žešće. O jednom urgentnom primeru smo ovde pre godina poveli raspravu ali rasprava se završila totalnim razilaženjem u pristupu kako da se promlem sagleda. Većina nije htela ili smela da sagleda realnost već se sve kao u ivek prebacivalo na politički kolosek.
Mi Gane gledamo u bezdan ali i bezdan glada u nas. Vreme teče a mi ništa ne radimo kao narod da taj bezdan nekako premostimo, sve sa nadajući u neko čudo. Koje normalno nikad neće doći jer nema kome da dođe .
Ako zagledaš pri dnu, lepo piše da je obračunska vrednost akcije 4.322 din. Pitanje za tebe iz onoga što si čitao da li je to knjigovodstvena vrednost ove akcije?
Uzgred, ovo što si citirao je srednjoškolski nivo. Problem je međutim mnogo složeniji. Biće sigurno sudskog procesa i voleo bih da vidim kako će veštaci ekonomske struke tretirati ovaj problem. Ovo će sigurno biti jedan od najtežih predmeta za suđenje.
Gane tvrdi;
Oni knjigovodstvenom vrednošću smatraju nominalnu vrednost.
Meni je doduše nejasno da li preferencijalne akcije mogu uopšte imati knjigovodstvenu vrednost.
Да разјаснимо појмове
– Номинална или рачуноводствена вредност акција
Акције морају имати номиналну или рачуноводствену вредност.
Разлика између ових вредности је у томе што је у првом случају номинална вредност изражена на самој акцији, док се у другом случају она може израчунати дељењем рачуноводствене вредности основног капитала са укупним бројем издатих акција.
У суштини, реч је о истој вредности, која се исказује на различите начине.
Због тога законодавац увек користи језичку конструкцију „номинална, односно рачуноводствена вредност“.
Код обичних акција књиговодствена и номинална вредност се изједначавају само у моменту емисије акција. Касније, књиговодствена вредност обичних акција, која представља рачуноводствену категорију, добија се као количник укупне књиговодствене вредности акционарског капитала (који представља збир номиналне вредности емитованих акција, емисионе премије-ажиа и задржане добити) и укупног броја емитованих акција.
п.с.
Преференцијалне (приоритетне) акције
Према члану 253. Закона, преференцијална акција је акција која имаоцу даје једно или више повлашћених права утврђених статутом и одлуком о издавању
Укупна номинална вредност издатих и одобрених преференцијалних акција не може бити већа од 50% основног капитала друштва.
Преференцијалне акције исте класе морају да имају исту номиналну вредност и оне се не могу издавати без номиналне вредности.
Почетна цена акција може бити: – обрачунска (књиговодствена) вредност акције, – вредност одређена од стране Берзе
Као што видиш Гане све је динамика односно тријалектика 🙂
Примећујем, да у економији нису сређени основни, односно кључни појмови, којима се у исказима барата.
Otkupiće preferencijalne po nominalnoj vrednosti od 1.000. din, zato tuže. Oni knjigovodstvenom vrednošću smatraju nominalnu vrednost. Tako piše u obaveštenju akcionarima. Meni je doduše nejasno da li preferencijalne akcije mogu uopšte imati knjigovodstvenu vrednost. Takođe, umesto knjigovodstvene vrednosti u našim prospektima se koristi termin obračunska vrednost. Ja sam mislio da su to sinonimi ali nisam siguran. Mnogi su tako mislili pa će izgubiti silan novac. Vidim da je vama termin obračunska vrednost nepoznat.
Ako je nekome poznato ovo, možda neki pravnik ovo čita, zamoli bih ga da pojasni o čemu se radi. Prvi put sam se sa terminom obračunska vrednost susreo na berzi, na fakultetu se nije pominjao.
За Ганета – Прво, разумем шта је књиговодствена вредност акција и шта је тржишна вредност, али не разумем шта је обрачунска цена акције. Када компаније откупљују своје акције, оне обично нуде фиксну цену по акцији и та цена је обично нешто виша од тренутне тржишне цене. Претпостављам да је „обрачунска цена“ коју помињете она, по којој ће НЛБ откупљивати своје акције. Ако је тако, не видим основ за тужбу оних који су купили акције по 4.000 јер их могу продати НЛБ-у по вишој цени.
Zamolio bih vas da mi odgovorite na sledeće pitanje ako znate tačno o čemu se radi: „Da li su obračunska vrednost akcije i knjigovodstvena vrednost akcije jedno te isto?“ Možda ipak postoje neke profilaktičke razlike.
Zašto ovo pitam….
NLB će sprovesti prinudni otkup akcija. „Slovenci“ kao njigovodstvenu vrednost za KMBNPB uzimaju nominalnu vrednost hartije od 1.000. RSD. U prospektu piše da je obračunska vrednost KMBNPB 4532 RSD.
Svi koji su kupovali poslednjih nedelja po cenama od oko 4.000 RSD. očekujući otkup po obračunskoj vrednosti misleći da je to knjigovodstvena vrednost su dobro ispušili. Sada spremaju tužbe. To je ovaj link https://www.aikb.net/t1954p665-komercijalna-banka-prioritetne-kmbnpb
Inače, pitam iz edukativnih razloga jer hoću da znam tačno o čemu se radi. Naravno ako možete precizno da objasnite onda je O.K. u suprotnom vas molim da se ne opterećujete i da ignorišete ovo pitanje.
PS:
Pisao sam dosta o borbi malih akcionara protiv NLB baš na ovom blogu. Nisam učestvovao u ovoj špekulaciji. Prodao sam to malo KMBNPB što sam imao sa preko 90% profita kada je cena počela da se diže. Nemam nikakav interes samo pitam da bih tačno znao o čemu se radi jer kontam da će mi to možda nekad biti korisno.
За Ћурчић В. – Стамбена изградња је симптом ненормалности, али тако сам мислио и 2011. и направио велику грешку у процени. (Ово је текст где сам покушао да објасним ненормалност феномена https://nkatic.wordpress.com/2011/12/27/mrtvi-kapital/)
Вероватно се објашњење за грађевински бум може тражити пре свега у четвороуглу прање новца, обезвређивање новца уз ниске камате на депозите, ниске камате на стамбене кредите и ефекат издавања станова на дан (бар до пандемије). Могуће је и да дијаспора купује станове, али нисам нигде видео анализу купаца станова.
Бојим се да ће све то завршити у сузама као у Шпанији 2009, али не би било први пут да погрешим у процени.
Da li možete da prokomentarišete ovaj gradjevinski bum u Srbiji?
U Beogradu se gradi do nefunkcionalnosti, što pokazuje da nam je ipak još uvek stran urbani život. Beograd na vododi ne posustaje, zlobnici bi rekli da Beogradjani to i zaslužuju.
Ne razumem potrebu za ovolikim stanovima u zemlji kojoj se ubrzano smanjujuje stanovništvo. Izmedju Beograda i Novog Sada se naslućuje da bi opravdanost bila u brojnim stranim investicijama koje se neselektivno guraju u ovaj deo zemlje, i stvaraju potrebu za novim radnicima, ali gradi se i na Ubu, Mionici…Ljuboviji?!
Potreba za stanovima se dokazuje tvrdnjama da su svi prodati, većina i za keš, preko 85%.
Čini mi se kao da su se neke ogromne pare koje su kružile u nekom drugom poslu, a iz koga smo izbačeni, morale da se preusmere u bilo šta…
P.S. Kada ste pisali o klopci srednje razvijenosti, očekivao sam da će se pritisak na povećanja plata smanjivati odlaskom nekih investitora, ali da će se to obezbedjivati dovlačenjem stranih radnika, Turci, Indijci, Nepalci…stvarno mi nije padalo ni na kraj pameti…
Svuda može da se nadje „uvod u ekonomiju“, medjutim kako se čovek zanima i počne da čita, dolazi do nekih pitanja na koje ne može svako da odgovori.
Ja nisam ekonomista ali sam gledao profesore na mom fakultetu.
Uvaženi doktori nauka, radovi, sci liste, impakt faktori.
Nesigurni, kriju se iza autoriteta.
Meni treba 1 u X, koji razume, ne koji ponavlja bez da je ikada razmislio.
Zato sam pitao Vas.
Kako se menja valuta velike količine novca, kako ona menja vlasnika i kada, kako, pod kojim uslovima papir prelazi granicu?
Ako zahteva vremena, pa zar ne bi bilo korisno da napišete neki članak na tu temu, pa neka čita ko želi?
Znači „taktika“ je imati unapred izračunatu količinu novca u zemljama koje su označene kao potencijalno neprijateljske. Ta kolicina se izracuna na osnovu pitanja: Kolika ponuda valute B dovodi do smanjenja kursa za zeljeni procenat?
Ako se ispostavi da su te zemlje stvarno neprijateljske, preplaviti tržište tražnjom za stranom valutom i gurnuti kurs do tog nivoa (unapred izracunatog – kriticna masa) da građani primete i krenu da paniče. Kreće „run on the bank“, podizanje depozita i menjanje za stranu valutu. Tako da ce gradjani drzave B da „odrade“ ostatak posla i to je to?
E sada, nije mi jasno kako funkcioniše sistem ako je gotovo sva valuta elektronska, „brojevi na ekranu“.
1) Država A ima valutu države B. U kom obliku? Papir? „Brojevi na ekranu“?
Depozit kod BIS-a? Pa taj depozit je elektronski. Nisu sigurno stampali i skladistili papir po podrumima.
2) Doneta je odluka da se država B „postroji“.
3) Država A preplavi ponudu valute B. Kako tačno? S obzirom na količinu novca. Nije to lokalna menjačnica.
Predpostavljam da retko ko osim drzave B zeli da kupi valutu B.
Znaci drzava B menja svoje strane rezerve i kupuje svoju valutu da bi je odbranila. Strane rezerve drzave B se smanjuju samim tim mogucnost za poravnjanjem platnog bilansa?
4) Sta tačno znači da novac izlazi iz zemlje?
Naivno mozda, ali nikada taj novac fizički nije bio na teritoriji B ili jeste?
Predpostavljam da se samo menja vlasnik valute na računu BIS-a?
Nije mi jasno kako se tačno radi jer je količina novca u milijardama.
A isto tako sam čitao da pred kraj godine kada se svode godišnji izveštaji stranih firmi, a sigurno i drugim prilikama, papir fizicki utovare na avion i unose / iznose iz zemlje. Prosto, odakle novčanice evra u Srbiji?
Postavio sam više pitanja ali se nadam da razumete šta me buni.
Kako se tolika količina valute menja, pomera iz države u državu?
Za Vladana – Povlačenje kapitala je uvek devizni odliv i podrazumeva da se ukupna masa deviznih sredstava smanjuje. Npr. strani kapital može biti i u dinarima ili dinarskim hartijama od vrednosti. Pre izlaska iz zemlje on se mora konvertovati u devize i to povećava tražnju za devizama i dovodi do slabljenje dinara. Ako se povlače devizna sredstva s računa domaćih banaka, smanjuje je raspoloživa količina deviza u sistemu, a to je loše po kurs. I u prvom i u drugom slučaju, pod nepromenjenim ostalim uslovima, smanjuju se devizne rezerve. Ovi procesi su pogotovo opasni kada dolazi do povlačenja kapitala u kraćim rokovima.
Jednom sam Vas pitao od čega zavisi kurs valute.
Rekli ste da ima dosta materijala, da pogledam, a ako bude nešto nejasno, da ćete mi objasniti.
Sve što sam ja čitao se svodi na ponudu i potražnju.
Ako su kamate za tu valutu visoke, valuta jača jer svi hoće visoki prinos.
Ako zemlja ima trgovinski suficit valuta jača jer uvek možete nešto da kupite za tu valutu
Ako je inflacija niska, valuta jača jer čuva vrednost, svi žele da čuvaju ekonomski potencijal u toj valuti.
itd…itd…
Sve je to ok, sve je to tačno, ali mi se čini da su to neka objašnjenja za đake prvake. Sigurno ima skrivenijih suptilnijih metoda.
Mene zanima nešto drugo, zato sam Vas i pitao, naime:
Povlačenje valute iz jurisdikcija i država.
Ima jedan dokumentarac koji govori o začecima offshore jurisdikcija, ko je smislio mehanizam i sa kojim ciljem. Kako je jedna kolonijalna imperija povukla skoro svu valutu i sve rezerve pre nego što je dozvolila državama da se osamostale 50ih i 60ih godina.
U finansijskom centru glavnog grada te imperije je navodno ekvivalent 50.000 milijardi lokalne valute.
Govori se o tome kako mogu da uruše monetarne sisteme zemalja prosto povlačeći kapital iz država. Država iz koje se kapital povlači doživljava u većoj ili manjoj meri slom svoje lokalne valute.
Ono što mene zanima je
Država A povlači svoj kapital u svojoj valuti iz države B.
Država B doživljava pad svoje valute iako nema dug u stranoj valuti, iako nema intenzivnu trgovinu sa državom A, nema u velikoj meri potrebu za valutom A.
Zbog čega kurs pada ako se kapital iz zemlje povlači?
Samo se nadam da odgovor nije: ljudska psihologija.
Za gospodina Katića: Možda će Vama, ili čitaocima bloga koji znaju ruski, biti zanimljivo da pročitate. Ovo je analiza koju sam pominjao. Vrlo je moguće i da sam ja pogrešno interpretirao tekst. Zato sam i tražio komentar.https://glazev.ru/articles/6-jekonomika/101603-sergey-glaz-ev-pravil-nyy-analiz-ssha
Veliki pozdrav i hvala na odgovoru.
Сергеј Глазјев: Превод – Тачна анализа САД десет
ЕКОНОМИЈА
05.05.2022 12:00СЕРГЕЈ ГЛАЗЈЕВ4603 9.9 (11)
Сједињене Државе су у стању колапса језгра америчко-центричног финансијског система, преосталог од империјалне светске економије, која је почела да се урушава распадом СССР-а.
Америчка економија је један велики лажњак. Сва ова фиктивна корпоративна моћ је последица две компоненте – јефтине и неограничене ликвидности од КЕ и фискалних подстицаја, који се претварају у рекордно ниско пореско оптерећење:
У САД се за јавна нефинансијска предузећа смањују сви порези који се могу само смањити.
Узимајући у обзир порез на доходак, држава субвенционише предузећа са најмање 4,5% марже у 2022. у поређењу са нормом у 2000-2019.
Садашње нето пореско оптерећење је на историјском ниском нивоу.
Дуг предузећа у обвезницама се удвостручио од 2008. године, док је дуг у кредитима порастао за 30% – скоро сав раст терета дуга генерисан је дивидендом и откупом дуга.
Издавање корпоративних обвезница у таквом обиму је у потпуности последица политике ФЕД-а и лаког шпекулативног новца. Посао је позајмљивао по стопама скоро нултим на путањи неограничене ликвидности из сваког места.
Амерички бизнис је убрзао капитализацију кроз откупе и дивиденде како би створио илузију успеха. Ресурс за откуп били су дугови у обвезницама.
Са сличним циљевима, Фед је преко примарних дилера и повезаних инвестиционих фондова распршио берзу, ликвидност из КЕ постала је ресурс.
Нето маржа америчких јавних нефинансијских компанија је опала у последњих 10 година са 8,8% у К3 2010. на 5% у К3 2021.
Ако се пореско оптерећење врати на просеке 2000-2019, амерички бизнис од 2020. показује монструозну неефикасност, на ивици губитака – никад није било тако лоше!
Сва америчка корпоративна моћ од 2020. је гадна срамна лаж вођена фискалним стимулацијама кроз рекордно ниске порезе и монетарне стимулације који су омогућавали предузећима да се задужују по нултим стопама на неодређено време.
Права америчка економија има негативну профитабилност и заснива се на подстицајима и допингу.
Извор: хттпс ://т.ме/глазиевиев
Подробнее на https://glazev.ru/articles/6-jekonomika/101603-sergey-glaz-ev-pravil-nyy-analiz-ssha
Za Nikolu – Ne znam za analizu Glazeva koju pominjete, pa ne bih komentarisao napamet. Možda je Glazev želeo da kaže da SAD mogu da vode politiku niskih poreza jer zbog pozicije dolara ne moraju da brinu koliki im je budžetski deficit ili deficit tekućeg bilansa. To je strahovita prednost. Iako je američka ekonomija i dalje izuzetno moćna i dinamična, moj je utisak da je njena najveća ekonomska slabost vezana za privrednu i industrijsku strukturu.
Pročitao sam negde analizu Sergeja Glazeva o ekonomskoj situaciji u Sjedinjenim državama. On tvrdi, između ostalog, da su ekonomski pokazatelji američke privrede iskrivljeni zbog velikog smanjivanja poreza. I da bi, pri srednjim poreskim stopama za poslednjih 20 godina, ti pokazatelji bili izuzetno loši. Na ivici pozitivnog poslovanja. Za gospodina Katića: Da li možete da prokomentarišete ove tvrdnje? Ima li tu istine, ili je ova analiza više za rusko društvo, koje voli vesti o propasti amerike? Hvala
Da predložim još jednog bivšeg američkog marinca. Prilozi mu više naginju na vojnoj situaciji u Ukrajini. Uglavnom sve ono što sam do sada predložio je više nego informativno nego svi zapadni mediji zajedno. Iz svakog ugla po malo i dobija se jedna prava slika.
Odavno sam sve rekao što sam imao tako da više ne komentarišem. Samo želim da postavim jedan kvalitetan materijal. Odgledao sam, dakle sve je provereno vrlo kvalitetno, pa ko hoće da uči ………. (https://www.youtube.com/watch?v=Au7_gGkery4&t=1717s)
Scott Ritter. Čovek je sjajan. U mladosti je bio u američkoj komisiji koja je nadgledala demontažu Sovjetskog nuklearnog naoružanja. Posle je bio u Iraku i mnogim drugim mestima. Shvatio je o čemu je reč, čime se bavi zapad.
Postao je veliki kritičar i zbog toga je on i njegova porodica mnogo propatila. U komentaru ispod priloga izdvojio bi jedan komentar.
These series of interviews Ritter has been doing about Ukraine will go down in history. I particularly enjoyed this one!
Анализе најквалификованијих стручњака (посебно мислим на Американце Џона Миршајмера и Ноама Чмског ), истраге истраживачких новинара као што су Глен Гринвалд и Макс Блументал , и документи које су Руси запленили – пресретање комуникација са Украјинска војска 22. јануара и план напада који је британски официр унео у напуштени компјутер – показују да је овај рат био и неизбежан и веома импровизован. https://arretsurinfo.ch/la-zelenskimania-et-limage-ravagee-de-la-suisse/
Предлог за размишљање, оних који траже решење у онтолошкој дубини 🙂
Законитост кристализације постисторијског друштава и где смо ми у томе ?
Или шта може да уради просечан човек, када пропаст сваке цивилизације доживљава као неизбежну судбину, „неопозив крај, који, вођен унутрашњом нуждом, долази у временским ритмовима. Сукоб је отац свему – Хераклит !
Ако успостављање колективног идентитета једног народа успемо, у временски еволутивном току (које је наступило) преточимо из прошлост у будућност, како би појединац задржао све добро наслеђено у себи, онда раскид са ретроградном прошлошћу и није трагедија, јер само тако стварамо простор за нове и свеже изазове будућности. Јер болестан мит прошлости блокира како садашњост тако и будућност онемогућавајући сваку смислену органску концепцију изградње новог национа на темељима старог света.
Полазна тачка идеје историчара Давида Енгелса је да тренутно не постоји реална могућност реформе држава одозго на доле, па је сумрак Запада неизбежан. Стога је неопходно створити основне формације које могу послужити као алтернатива пропадању институција. Али, сугерише Енгелс, ово захтева контрареволуцију животних стилова, укључујући одлазак на село и напуштање великих градова, помагање локалним произвођачима, размишљање у смислу дугорочних процеса, одрицање од масовних медија.
Он предлаже преиспитивање мејнстрим вредности, одбацивање погрешне идентификације једнакости и истости и очување историјски утврђених појмова као што су „жена” и „мушкарац”. Ово је важно јер су то стубови традиционалне породице, коју треба заштитити више него икада. Поред приватног живота, промена је потребна и у области рада, јер је испуњење дужности кључ друштвене сарадње.
Друга важна реформа вредности која је неопходна је умереност и толеранција јер је, сматра Енгелс, неодрживо самонапуштање западне политике под заставом толеранције.
Аутор такође инсистира да је за свакодневну одбрану европске културе неопходно неговање и преношење хришћанског живота, или барем живота заснованог на хришћанским основама. Даље, језик је још један важан културни стуб чије је неговање допринос опстанку наше цивилизације. Најзад, читање је средство за обогаћивање наше личности и неговање наших вредности. Из тог разлога Енгелс не препоручује читање популарне културне литературе, већ књиге које подстичу на размишљање. Такође је неопходно да себи дозволимо време за размишљање и контемплацију, да успоримо и сагледамо убрзани цивилизацијски темпо.
Енгелс такође предлаже држање дистанце од свакодневног политичког блаћења. Он тврди да се више не може говорити о левици и десници, јер је нова линија поделе између бранилаца европске цивилизације и њених непријатеља. Управо из тог разлога он предлаже раскид са мејнстрим либералним принципима и стварање пасивног отпора према властима које воде такву политику. Он одбацује концепт националне државе и суштински се креће ка уједињеној европској цивилизацији изграђеној одоздо на горе. У том циљу, он позива на поновну посвећеност европских грађана сопственој цивилизацији. По његовом мишљењу, праћење пута који он предлаже продужиће живот фаустовске цивилизације, а смрт једне цивилизације не значи смрт њених становника, како би се што је више могуће пренело следећој цивилизацији.
П.С.
Али да ли је Енгелс у праву и да ли је ово заиста крај? Зар заиста нема наде за конзервативну европску империју? На ова питања се не може одговорити у садашњости. Оно што је, међутим, извесно је да се „само конкретним деловањем можемо супротставити општем паду …
Pitao me je neko na ovom blogu da li može da se živi samo od trgovine na berzi? Ja sam napisao da može i da je potrebno 10-tak godina da se dođe do „finansijske slobode“ – da novac počinje u toj meri da radi za vas da ne morate više ništa raditi. Grupa profesionalnih srpskih investitora koji žive od berze i foreksa su pokrenuli jutjub kanal „Berzanske priče“. Jedan od njih ima posao (i to privatni brokerski) svi ostali žive samo od trgovine na berzi.
Izuzetan edukativni materijal. Počeo sam da gledam i vidim da se radi o ozbiljnim trgovcima. Ko hoće da dobije info iz prve ruke i uči ovo je najbolja prilika. (https://www.youtube.com/c/Berzanskepriče/videos)
Za Nikolu – Evropska centralna banka ima uvid u sve evroračune banaka, ali ne i u račune klijenata. Otuda se komercijalnim bankama daje nalog da one same identifikuju npr. račune lica povezanih sa ruskim interesima, a i ministarstva finansija obično daju spiskove firmi i ljudi koje treba blokirati.
Za gospodina Katića, ako nije mnogo komplikovano pitanje za komentare. Da li evropska centralna banka ima uvid u sve evro račune u bankama po svetu? Da li može da prati taj protok i da blokira ako želi?
Нови амерички амбасадор Кристофер Хил стигао је у Београд и истиче да је научио да поштује историју и да помогне на најбољи начин, да заједно пронађемо решење за Косово, јер би праведно решење косовског проблема многе ствари довело у сагласје за убудуће изазове.
Можда се неки питају, зашто смо данас наклоњени Русији?
Па зато јер Русија јасно наводи да се на Косову мора уважити историјско право и етничко право Срба.То прописује и међународно право. Израелу је то историјско право још давно уважено.Србима то право није омогућено.
Претпостављам да ће америчка администрација и њен амбасадор Хил узети у обзир и то међународно право. То је за нас једна веома важна компонента које се не смемо одрећи. Јер косовско питање је слично јеврејском питању Израела. Претпостављам да је Хил дошао са идејом да историјски фактор мора имати веома важну улогу у преговорима и да је у својој фасцикли донео и папир који разматра то питање.
Гајим уверење, као очигледно, да односи у свету више нису толико лоши по Србију.
Верујем да наше спољна политика, после ових избора ће бити јаснија и прагматичније јер приступ запада према српском питању биће флексибилнија.
Za Ganeta – Ruska finansijska kriza se završila tako što je došlo do ogromnog pada vrednosti rublje i reprogramiranja duga u rubljama celosti (bez otpisa). Države ne mogu da ne plate svoje obaveze i samo je pitanje na koji način će se dugovi reprogramirati i koliki će biti nominalni i efektivni gubici poverilaca.
Koliko sam mogao da shvatim tragajući na internetu Rusija je bankrotirala 1998 godine na domaćim obveznicama. Sada ne ulazim u to da li je bilo neophodno zbog azijske krize i sloma rublje ili je moglo sve proći i drugačije….. Ono što me zanima a što nisam uspeo da pronađem je da li su imaoci ovih obveznica na neki način kasnije bili obeštećeni, nakon fiskalne konsolidacije (možda je to bio cilj bankrota jer se je rublja srušila i svakako bi ih potpuno obezvredila).
Ako znate kako se je sve završilo zamolio bih vas za info, ukoliko niste pratili molim vas da se ne opterećujete i ne gubite vreme sa mnom.
PS:
Završio sam srednju ekonomsku školu, ekonomski fakultet, fanatično pratim ekonomiju, aktivno trgujem 10-godina pa opet ne mogu sve da pohvatam, i dosta toga ne znam ili nemam info….. Kad vidim ove mlade ljude, savetnike, eksperte, konsultante, stručnjake, ministre koji znaju sve, pitam se kad pre posisaše sva ta znanja? Možda sam ja ekstremno glup čovek pa ne razumem.
Погледавши тада прилично интересантан видео прилог који је Иван К. понудио уз свој коментар помислио сам да је тај господин Гонзало Лира бизнисмен у сектору „educational business“, попут Роберта Киосакија.
Како год, након што сам послушао и овај други његов урадак, који сте Ви препоручили, мишљења сам да би се и Хилари Клинтон сложила да је наречени господин, Гонзало Лира, извучен са дна оне њене чувене „basket of deplorables“: господин је расиста, сексиста, а надасве – и зато и кажем да је са дна корпе, да не кажем каце – антисемита.
Свеједно, претпоставимо да је Гонзало Лира у праву када су у питању планови Викторије Нуланд et. al. Дакле, прва њихова мета је Русија, следећа је Кина. Претпоставимо да им се – а шансе за то постоје – планови остваре.
Моја запитаност јесте да ли ће тада, када им више не буде била потребна немачка вештина у техничким питањима, напокон бити примењен Моргентауов план о деиндустријализацији Немачке, њеном „враћању у средњи век“? (Наиме, ако мрзе Русе и Русију због погрома који су се одиграли пре 115 или 120 година, колико ли тек, мора бити, мрзе Немце и Немачку?)
Заборавио сам да напоменем… Michael Hudson… гдје год видите то име вриједно је праћења. Човјек је прави ерудита, у претходним деценијама радио је за империју. Saker повријемено преноси његове коментаре.
Гонзало Лира из Харкова о Викторији Нуланд и генерално о операцији у Украјини. Остали материјали на његовом блогу дјелују интересантно али немам времена да све пратим:
Пар теза које су ми остале у сјећању (прича му је широка са повременим скретањима):
Дубоку мржњу према Русији у кључним полугама моћи у САД повезује са међугенерацијском траумом насталом у времену погрома Јевреја прије 200 година.
Оптимистичан је у вези са Путином, поставља одлуке (и нечињења) у контекст, стратегију, рационализује неке од његових пропуста који су раније коментарисани на овом блогу.
Када се слуша његова прича и прати расплет догађаја, уочава се готово иста матрица догађаја, актера, иницијатива, као што је чињено на простору Балкана.
Да није било Путина, Русија би данас била као Украјина, ако не још и раскомадана. Путин мијења ток историје; одлучан и непоколебљив; циничан је у вези са свим што није Русија.
Корупција у Украјини (=и на Балкану) је дизајнирана и усађена од стране запада. Ствари могу да буду другачије.
Пратим повремено и блог који је овдје више пута помињан, https://thesaker.is. Препоручујем http://thesaker.is/sitrep-operation-z јуче објављен, пише коментатор Nightvision – рјечит, разумије се у војну тематику и добро повезује догађаје.
Mladen – Za sve posetioce bloga koji su pročitali neku iole objektivnu/ozbiljnu analizu/presek stanja rata u Ukrajini,
Елементарни изводи који креирају објективну представу о намерама преласка у нови историјско цивилизацијски циклус.
Тек толико да се зна;
Решавање неких најважнијих питања читавог рата, од тога како је почео до како би могао да се заврши.
Руски рат у Украјини показао се као један од најзначајнијих политичких догађаја нашег времена — и један је од најконфузнијих.
Од самог почетка, одлуку Русије да изврши инвазију било је тешко разумети; испада да је у супротности са оним што је већина експерата видела као стратешке интересе Русије.
Широм света, од Вашингтона преко Берлина до Пекинга, глобалне силе реаговале су на упечатљив, па чак и историјски без преседана начин.
Ако је идеја Русије само да се направи хаос, онда им иде добро.
Путин се дуго припремао за ову могућност и предузео је много усаглашених акција како би се уверио да није рањив. Једно независно истраживање јавног мњења показало је да 58 процената Руса барем донекле подржавало рат.
Две земље, везане заједничким анимусом према светском поретку којим доминирају САД, последњих година су се још више зближиле. Кинеска пропаганда је у великој мери пратила руску линију у вези са ратом у Украјини.
Већина других земаља широм света налази се негде у спектру између Запада и Кине. Изван Европе, само неколико углавном проамеричких држава — попут Јужне Кореје, Јапана и Аустралије — придружило се режиму санкција. Већина земаља у Азији, на Блиском истоку, у Африци и Латинској Америци не подржава инвазију, али неће ни учинити много да казни Русију због тога.
Индија је можда најинтересантнија земља у овој категорији. Азијска демократија у успону која се насилно сукобила са Кином у недавној прошлости, има добре разлоге да се представи као амерички партнер у одбрани слободе. Ипак, Индија такође у великој мери зависи од руског оружја за сопствену одбрану и нада се да ће искористити свој однос са Русијом да ограничи партнерство Москве и Пекинга. Такође је вредно напоменути да индијски премијер Нарендра Моди има јаке аутократске склоности. Резултат свега овога је балансирање које подсећа на индијски хладноратовски приступ „несврстаности“: одбијање да се приклони било руским или америчким позицијама док покушава да одржи пристојне односе са обе. Чини се да индијска перцепција њених стратешких интереса, више од идеолошких погледа на демократију, обликује њен одговор на рат — стиче се утисак да се већина земаља широм света доста избалансирано понаша према овом догађају.
А трећи светски рат? Поново загонетка.
Почетком марта, Министарство одбране САД је отворило директну линију комуникације са својим руским колегама како би се избегао било какав случајни сукоб !
„Државе често сарађују како би контролисале и ограничавале локалне ратове чак и док се међусобно тајно боре“, каже Лајал, професор из Дартмута. „Иако увек постоји ризик од ненамерне ескалације, историјски примери као што су Вијетнам, Авганистан (1980-их), поново Авганистан (после 2001.) и Сирија показују да се ратови могу водити ‘у границама’ ?!
То не значи да је ризик од ширег рата једнак нули .
Како би се све ово могло завршити?
Ова ескалација је, на крају крајева, почела тако што је Путин покренуо инвазију за коју се чинило да ће дугорочно наштетити Русији. Путин је увукао свет у ову збрку и подигао политичке тензије; када и како ће се из тога извући исто толико зависи од његових одлука.
Za sve posetioce bloga koji su odgledali/pročitali neku iole objektivnu/ozbiljnu analizu/presek stanja rata u Ukrajini, molio bih vas da podelite link.
Uz dopuštenje g. Katića naravno.
Unapred zahvalan.
Lavrov – „svet prolazi kroz vrlo ozbiljnu fazu istorije međunarodnih odnosa, mi ćemo, zajedno s vama (Kinom) i našim simpatizerima ( verovatno misli i na nas 😦 ), krenuti prema multipolarnom, poštenom i demokratskom svetskom poretku“.
Lavrov o Srbiji – “ Mi smo stvarno sestrinske zemlje, delimo zajedničku istoriju i pobede nad istim neprijateljima, i znamo koliko duboko su ove emocije ukorenje u Srbima, i to vidimo i danas. Voleo bih da istaknem da nikada ništa nismo nametnuli silom, kao što Zapad to pokušava u Srbiji da nametne svoje ciljeve ekonomskim pritiscima, pretnjama, ucenama i ultimatumima“,
Покушајмо одгонетнути а не нагађати
Шта се крије иза ‘незапамћених’ санкција и новог светског поретка?
Сам појам санкција доводи у егзистенцијалну непријатност онога на кога се оне односе. Сам појам санкција у слободној интерпретацију значило би неку забрану, изолованост или спречавање најчешће слободних токова новца, роба и капитала.
Овај рат и ‘санкције’ имају циљ јасног ‘дистанцирања’ у међународним односима по два питања.
Прво питање – ко је за наставак либералног пута у будућност на челу са Америком и Британијом?
А друго питање је – ко је за мултиполарне међуодносе национално суверених држава које могу да нађу заједнички интерес за опште добро?
Оно што је тренутно видљиво је да Европа и Русија руше међусобно поверење које је ЕВРОПУ држало у некој политичкој равнотежи.
Шта ће ове и овакве санкције донети једној или другој страни?
Већ смо имали свеж пример неуспелог случаја санкција Русији !
Након што је Русија првобитно извршила инвазију на Украјину у фебруару 2014. године, Сједињене Државе су увеле низ санкција осмишљених да казне и ослабе руску економију путем ограничења трговине и финансија. Међутим, ове санкције нису успеле да одврате даљу агресију и сведоци смо погоршања сукоба. Имајући у виду ове околности, сада посматрамо најоштрије и координисане санкције које предводе Сједињене Државе, Британија и Европска унија да одврате даље руско војно дејство.
Ово ће довести до још већих подела; Убудуће све већи удео светске трговине ће постати заснован на моћи, а не на правилима.
Ово је важна чињеница.
Међутим та чињеница, нарочито Европу, ставља пред велика искушења. Овакво стање тера земље које нису сагласне са америчким концептом будућности, да траже нове гео-економске путеве сарадње и међусобних интересних односа.
Тако да се може очекивати нови и радикалнији светски поредак.
Za Vuka – Koliko razmem, EU je ostavila prostor da npr. Gazprombanka može da prima evra za isporučeni gas. Mislim da Rusija više ne može računati na plaćanja i naplate u dolarima i funtama preko SWIFT sistema. Pretpostavljam da Rusija računa s tim da i EU može u nekom trenutku zatvoriti prostor koji još postoji i želi da se obezbedi od budućih sankcijskih udara. Drugi cilj je možda da se zavrne gasna slavina a odgovornost prebaci na EU koja ne plaća – u rubljama. Po nekim informacijama, postoje i ugovori za isporuku gasa koji se u određenim situacijama mogu izvršavati u rubljama. Ovo su sve moja nepouzdana nagađanja.
Cesto se javlja komentar kako EU trenutno finansira Rusiju kroz placanje za plin i ostale ugljene hidrate. Da li Rusija uopste moze da koristi evre i dolare koji tako pristizu? Zanima me da li se odricu prihoda da bi uzvratili na sankcije, ili to uopste nisu prihodi…
У трећем чину пушка која виси о клину, опалила !
Док друга страна одговара.
Сергеј Глазјев:
Овакви догађаји се дешавају отприлике једном у веку“
„Нови светски економски поредак је социјалистички по идеологији“
— Чињеница је да постоје дугорочни обрасци економског развоја, чија анализа и разумевање омогућавају предвиђање догађаја који се дешавају у овом тренутку. Сада доживљавамо истовремену промену технолошке и светске економске структуре, док се мења технолошка основа привреде, долази до преласка на фундаментално нове технологије, мења се и систем управљања. Овакви догађаји се дешавају отприлике једном у веку. Међутим, технолошке структуре се мењају отприлике једном у 50 година, а њихову промену обично прате технолошка револуција, депресија и трка у наоружању. А светске економске структуре се мењају сваких 100 година, а њихову промену прате светски ратови и социјалне револуције. То је због чињенице да владајућа елита земаља језгра старог светског економског поретка омета промене,
Рецимо, пре 100 година, Британско царство је покушавало да одржи своју хегемонију у свету. Када је већ економски губила на комбинованим ресурсима Руске империје и Немачке, покренут је Први светски рат, изазван британским обавештајцима, током којег су се сва три европска царства самоликвидирала. Говорим о слому царске Русије, Немачког и Аустроугарског царства, али ту спада и четврта – Османска Порта. Што се тиче Британије, она је неко време задржала глобалну доминацију и чак постала највећа империја на планети. Али због неумољивих закона друштвено-економског развоја, колонијална светска економска структура, заснована у ствари на ропском раду, више није могла да обезбеди економски раст.папирна или електронска средства – цца. ед. ). Омогућили су масовну производњу производа много ефикасније од административних система колонијалних царстава 19. века. https://www.business-gazeta.ru/article/544773
Na Zapadu nešto NOVO – završna faza globalnog političkog performansa
Tokom govora u ponedeljak Džo Bajden je tvrdio da se svet nalazi na „tački prekretnice“ koja se „događa svake tri ili četiri generacije“ i da je na SAD da odrede ishod.
Američki predsednik Džo Bajden začudio je mnoge izjavom da će „novi svetski poredak“ uskoro biti uspostavljen i da je na Sjedinjenim Državama da ga vode.
„Sprema se novi svetski poredak i mi moramo da ga vodimo, mi moramo da ujedinimo ostale slobodne zemlje u tom procesu“
Termin „novi svetski poredak“ se istorijski koristio za označavanje ere velikih globalnih promena i koristili su ga političari kao što su bivši američki predsednik Džordž Buš, bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer i bivši premijer Velike Britanije Toni Bler.
Au…… tek sad vidim……… Otvorili su im privremene račune jer većina njih ne može ni da se snađe da otvori račun i preuzme obveznice. Kada budu raspoložive za trgovanje, svi će hteti odmah lovu….. Tek će ovo da tresne.
Obveznice o kojima sam pričao su izgleda emitovane fizičkim licima radi obeštećenja za oduzetu imovinu 1945. Nisam baš siguran ali ako sam u pravu i fizička lica ovo prodaju sunovratiće se u bezdan.
Za Nikolu – Ne verujem da su Rusi očekivali da će Zapad prihvatiti plaćanje za gas u rubljama. Čini se da Rusi žele da prekinu isporuku gasa i da je zahtev za plaćanje u rubljama najelegantnije rešenje (u pravnom smislu) – vi ne plaćate, mi ne isporučujemo.
За Ганета
И мени је Гане пријатно да сам верно дочарао бизнис варијанту која је код тебе изазвала позитивне емоције, идеја која може да дају неке реалне резултате. Што се тиче симпатичне и слатке моје комшинице,будуће маме Маје, пренео сам јој твоје оптимистичке идеје и савете да и она нађе неки посао после породиљског. Али добри мој Гане, сматрам да се довољно интелигентан, и немој јој предлагати оно, фризер, масер, педикир, маникир. Не то Гане, она је из уметничке породице, а ти верујем да знаш, уметност је данас у кризи. Ево кад одем код њих на брифинг она мени у част на клавиру, марке Петроф одсвира неку заносну етиду, ја волим и Шумана.
Маја држи часове овој дечици из имућнијих кућа, али мој Гане није то више као што је било код Броза.
А Броз је Гане ценио уметност. Сећаш се оне слике окачене изнад катедре у музичком кабинету. На слици Броз у белом одели и белим ципелама са златним сатом на десној руци и смарагдном муштиклом коју ми поклоне лично Цар Селасије.Лепо се да видети да Броз на Стенделу свира Бетовене прву космичку симфонију. Била су то Гане лепа времена. Уметност је имала смисла. У то време Брозизма и времена братства јединства, самоуправљања и Брозове генијалне политике НЕСВРСТАВАЊА, коју садашњи наш председник покушава да оживи али бога ми тешко …
Ух прећерах Гане.
Опростите господине Катићу што овде мимо теме подастирем емоције за прошлим временима 🙂 . Надам се да сте и Ви закачили мало оних лепих заблуда .
Него Гане ајмо ми конкретно о Маји. Маја воли да путује завршила је туризмологију. Она хоће да се бави овим нашим локалним туристичким дестинацијама. Копаоник, Златибор, Стара Планина, Брезовица али тамо је сад тешко отићи, тако да у тој сфери нешто да видимо. Иначе она истражује и етно музику. Тренутно ради на истраживању музикологије старог Врања и југа наше лепе Србије и области Кумановачког краја. Нема шта више да ти причам Гане једна суптилна нежна уметничка душа.
Али ова времена незгодна па ћемо видети да тим младима помогнемо. Драго ми је Гане што се укључујеш у акцију помозимо будућности.
Ја се често сетим оне Титове брилијантне мисли која гласи отприлике овако – НАРОДИ КОЈИ ИМАЈУ ОВАКВУ ОМЛАДИНУ ЗА СВОЈУ БУДУЋНОСТ НЕ ТРЕБА ДА БРИНУ. Ово је Гане генијално ни велики Ниче није могао овако контати људску будућност. Ето ја толико Гане.
Поздрав
Upišao sam se od smeha, oduševio me je vaš komentar o pogrebnim uslugama….. Slažem se sa savetima neoženjenih da su pogrebne usluge lukreativan posao u ovom trenutku. Sada će bejbi bum posleratna generacija u večna lovišta pa ako to nije investiciona šansa onda ne znam šta je. Samo bi da ti predložim i staračke domove i to je lukreativno…… nažalost to je sve u realnoj ekonomiji u šta ima smisla ulagati.
Što se tiče braka,
Da bi snajka bila mirnija…….. pokazaću jednu sigurnu akciju u koju ima smisla ulagati, samo čekam da se namesti situacija. Ne brini, prati ovaj blog i bićeš obavešten.
Obveznica o kojoj sam pričao je dobra. Verujem da bi i g. Katić podržao moje mišljenje kada bi hteo da se izjasni. Međutim, ovaj tip obveznice traži malo veće finanisjsko znanje da bi se moglo upravljati i manipulisati njome tako da nisam siguran da je to za vašeg komšiju.
Ја сам прост човек и верујем ти, видим да стручно и на нивоу расправљаш иако ту вашу економску терминологију слабо контам јер примарно следим природну логику реалног живота.
Значи Гане сасвим просто питање.
Имам у комшилуку паметног младог момка са којим често причам о свему и свачему, а и често му позајмим неки динар. Добар ј. редовно ми врати, наравно без камате. Скоро се јунак оженио. Очекује, хвала Богу принову, али има проблем са кућним буџетом. Е сад комшија машта, има нешто уштеђевине али нема где да инвестира да би породици обезбедио мало комотнији живот. Па тако неки његови другари економисти га наговарају отвори кафић, или да даје на зајам уз камату или да врши неке услуге.
Док му други другари кажу, пази који нису ожењени, да отвори продавницу погребне опреме. Ставе ти момци на папир све факторе финансијске поузданости, повећану смртност, трошкове услуге.Наводе они осигурање у случају смртности, накнаду ПИО која је 45000 па се ту прикупи нека сума. Е колика је она то зависи од динамике умирања. али ови млади економисти кажу да је то реал економија која исказује сигурно пословање и дају пример, да има дневно само две смртне услуге био би у плусу. Јер се показало у том послу нико никад од ожалошћених није остао дужан. Али мој млади комшија некако се снебива. Жена неће да чије за ту идеју и прети да ће да се врати код родитеља.
Па ја му обећах да питам тебе како он да тај капител у еврима претвори у те вредносне папире и да му капље неки динар за хлеба и с’ хлебом.
Јер видим да си ти искусан и уверен да од тога може лепо да се живи и вероватно да ти од тога живиш.
Знаш Гане у питању је брак, а супруга би му сигурно била мирнија и спокојнија.
Мислим да си ме сад разумео.
Како мој млади комшија да уложи те паре што је спремио за стан у акције и од тога да има неку солидну зараду за нормалан живот, јер и његови родитељи су се натегли немају људи више одакле да дају.
Ето Гане толико.
Ако ме убедиш и даш ми неку препоруку или идеју а ја га охрабрим бићемо ти захвални заувек. Не иде Гане да један нежан млад момак и још господин укива крстаче и закуцава сандуке. Завршио је човек права редовно али нема после јер неће ни једну партијску књижици. Тешка времена мој драги Гане.
Ма Гане ваљда ти је сад све јасно да те више не гњавим.
Поздрав Гане, и размисли како да му помогнем са тим акцијама, берзом итд !
Nisam baš razumeo pitanje….. Ako se odnosi na berzu, može da se vrlo lepo živi od berze (tu mislim na akcije, etf-ove i obveznice). Ako se odabere pravi trenutak da se krene sa ulaganjem za najviše 10-tak godina se stiže do finansijske slobode (kada više ne morate ništa da radite već novac stvara dovoljno pasivnih prihoda da možete lepo živeti).
O obveznicama pogledajte link koji sam postavio i pročitajte pažljivo još jednom moje komentare. Obrazložio sam u čemu je snaga ovih obveznica. Nije u pitanju samo prinos mada je i on odličan.
Gane,
Moje,možda naivno pitanje, jer nism baš praktično vičan tim činodejstvima.
Kako se živo od toga, imal tu neke solidne dobiti na primer 6% na uloženo na neki projektovan vremenski period.
Što se tiče obveznica kupujem 12-ogodišnje i ako njihova vrednost padne dokupovaću. Uvek sam tako radio. Pažljivo biram šta kupujem i nikada se nisam sekirao ako mi obveznica ili akcija padne.
Za Ganeta – Ne razumem: „Kupujem sigurno a ako krenu kamate i inflacija dokupovaću.“ Ako kamate porastu, vrednost obveznica koje ste kupili će pasti, a jedini prihod koji imate kod diskontovanih „zero“ obveznica je kapitalna dobit (ili gubitak). Ove obveznice podsećaju na trgovinu zlatom.
Što se vašeg pitanja tiče – „Neće valjda nastupiti smak sveta ako se izjasnite konkretno o nekom pitanju?“ – nikad se ne zna. Ne bih da budem odgovoran za planetarnu katastrofu. 😀
Ja imam pozitivno mišljenje o ovim obveznicama. Sigurnije su od akcija a daleko lukreativnije od keša ili štednje. Kupujem sigurno a ako krenu kamate i inflacija dokupovaću.
Voleo bih da čujem vaše mišljenje o njima? Kako ih ocenjujete, pozitivno ili negativno? Neće valjda nastupiti smak sveta ako se izjasnite konkretno o nekom pitanju?
Za Ganeta – Obveznice s dugim rokovima se retko drže do dospeća, što podrazumeva porez na kapitalnu dobit u trenutku prodaje. Da li će zarada biti masna, zavisiće od stope inflacije i kretanja kamata.
Porez na kapitalnu dobit u Srbiji je 15%. Što se tiče obveznica ako kupite i držite do roka dospeća ne plaćate nikakav porez. Ako kupite i prodate je u sekundarnom trgovanju onda plaćate porez na kapitalnu dobit.
Mislim da će ove obveznice donositi ogromnu likvidnost kako zbog velikog diskonta po kome se prodaju tako i zbog toga što očekujem da će nakon kratkog vremenskog horizonta ući u zeleno posle čega će se moći izaći u keš kad god se ukaže potreba. Biće utržive u svakoj budućoj finansijskom krizi sa masnim profitom. Obveznica iz linka koji sam postavio nosi 5,2% godišnjeg prinosa na evro ako se drži do kraja (izračunato po složenoj kamatnoj stopi), meni je i to sasvim O.K. Eto, naveo sam motive iz ugla nekog ko kupuje, porez nije motiv sigurno.
Za Ganeta – Ne znam šta je razlog za ovu vrstu emisija. Koliko vidim, reč je o diskontnim obveznicama bez kupona. One su lakše za administriranje i ne opterećuju kešflou sve do dospeća. Kako nema kupona nema ni prihoda od dividendi i zarada je jedino na kapitalnoj dobiti. To onda otvara pitanje da li je motivacija kupaca ovih obveznica vezana za poresku sferu koja je možda povoljnija kada je u pitanju kapitalna dobit. Ovo nagađam jer ne znam poresku regulativu u Srbiji.
Država ja krajem januara 2022 emitovala seriju diskontovanih obveznicama denominovanih u EUR različite ročnosti sa kojima se sada intenzivno trguje na berzi…… Preporučio bih pažnji ove obveznice. Ima ih svih mogućih ročnosti primera radi postaviću samo jedan link https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSRES12A2034
Meni su već sada sve interesantne.
Za g. Katića,
Zašto je država emitovala diskontovane evro obveznice, šta je bio cilj po vašem mišljenju?
Da li možemo očekivati emisiju dinarskih diskontovanih obveznica s obzirom da će verovatno država možda nastojati da isisa RSD iz sistema?
Pitaću brokera u ponedeljak za tehničko pojašnjenje vidim da je nominalna vrednost obveznice iz linka koji sam postavio 0,01 EVRO a trguje se po 59 EVRA. Tehnički me zanima da li je cena od 50 evra cena za 1.000. obveznica tj. da li je jedinica zua trgovinu 1.000. obveznica. Evo, ako vam nisam dosadan a znate o čemu se radi ne bi bilo loše da mi objasnite.
Gane – između kupovnog i srednjeg kao i između prodajnog i srednjeg je njihova zarada.Umesto da rade svoj posao oni su se osilili i počeli da špekulišu. Ovo je krivično delo pa puca.
Gane
Uredba je jasna i nedvosmislena i ne može biti prevare jer su provizije ograničene,
Do poslednje uredbe NBS su menjačnice mogle da zaračunavaju proviziju od 1 odsto pri otkupu deviza od građana, dok provizija pri prodaji evra i drugog stranog novca nije bila ograničena.
Računica, posle izmenjene odluke, izgleda ovako: u menjačnicama se devizni kurs evra formira tako što su dozvoljena odstupanja od srednjeg kursa najviše 1,25 odsto naviše i naniže, i na to može da se, i kod prodajnog i kod otkupnog kursa, doda provizija od jedan odsto.
Zvaničan srednji kurs NBS za petak, 11. mart, iznosiio je 117,6470 dinara, a kada se na to doda 1,25 odsto, koliko može da iznosi maksimalni prodajni kurs, pa na zbir još jedan odsto provizije, građane u menjačnicama evro može da košta maksimalno 120,31 dinar.
Obratno, kada se od srednjeg kursa oduzme 1,25 odsto, koliko može da iznosi minimalni otkupni kurs u menjačnicama, pa se dobijeni rezultat umanji za još jedan odsto provizije, dobije se minimalnih 115,01 dinar za koliko građani mogu da prodaju evro u menjačnicama.
Mnogi ljudi ne shvataju da menjačnica ne gubi na promeni kursa jer im NBS priznaje srednji kurs na taj dan kada su kupili ili prodali devize. Razlika između kupovnog i srednjeg kao i između prodajnog i srednjeg je njihova zarada.
Umesto da rade svoj posao oni su se osilili i počeli da špekulišu. Ovo je krivično delo pa puca. U SAD da se nešto slično desi svi bi bili pohapšeni i već osuđeni na višedecenijsku robiju….. Kod nas će se završiti na simboličnim kaznama.
Samo da dodam da špekulacije u Srbiji nisu zabranjene. Ko hoće da špekuliše eto mu berze a ima i „forex“ pa neka proba ako misli da je mnogo pametan.
Za Nikolu – Često sam menjao distribucije Linuxa. Trenutno koristim Fedoru 35 uprkos otporu koji sam ranije imao. Izuzetno sam zadovoljan stabilnošću ove distribucije i nisam radio s boljom distribucijom. Ako nemate iskustvo s Linuxom možda je lakše krenuti s nekom od Debian distribucija, npr. Linux Mint ili Ubuntu.
Što se paketa za zamenu MS tiče imate LibreOffice umesto MS Offica, Thunderbird umesto Outlooka itd. Ako instalirate Linux, posle instalacije možete ukucati u pretraživač „Things to do after installation …“ pa stavite ime distribucije umesto tri tačke. Dobićete korisne sugestije u vezi sa instalacijom dodatnih programa.
Ako imate dovoljno velik diski dobro je zadržati Windows, a Linux instalirati kao tzv. dual boot opciju. Ova instalacija je komplikovanija, ali imate dobra uputstva na internetu. (Obratite pažnju na Secure boot u Biosu – dobro ga je isključiti kada se pređe na Linux.)
Gospodine Katiću, možete li da me posavetujete koji linux os bi bilo najbolje da instaliram? I uopšte da mi preporučite neku alternativu microsoft programima. Pošto u opisu vidim da koristite i preporučujete. Hvala puno!
Upravo preuzimam video i odgledaću sa uživanjem……. Pitaju me drugari i prijatelji šta se događa sa menjačnicama. Istraživao sam, doduše nisam siguran ali mi se čini da su menjačnice krenule u svet špekulacija na neku glasinu (mislim da je u pitanju glasina da sledi slom RSD na 170 din za evro prvog dana nakon izbora)……. Ovo je krivično delo pa puca, žao mi je što nema države da sve pohapsi. Ovo što rade menjačnice je jednako državnom udaru.
Moraću vama da se obratim i zamolim za mišljenje ako pratite situaciju sa srpskim menjačnicama. Kako je došlo do nestašice evra ? Ne vidim neki preveliki odliv deviza iz sistema, čini mi se da su menjačnice krenule u špekulaciju na bazi nekih glasina ali nisam siguran.
PS:
Da se ovo sa menjačnicama radi u americi FBI bi napunio zatvore u roku od 24h. Naravno, ako sam u pravu da menjačnice špekulišu.
Zahvaljujem se Ivanu za izneto mišljenje i objašnjenja.
Ево Гане, да кроз практичан пример то објаснимо и да завршимо 🙂
Ти хоћеш да купиш рецимо 1000 Евра. Погледаш на сајту твог компа листу НБС и видиш да је средња вредност 118 динара за 1 евро.Значи дилер не продаје евре испод те границе средње вредности. Али супротно он не може по закону да диже продајну вредност евра преко дозвољене границе од 2,5 одсто, тренутне средње вредности евра, коју је за тај дан прописала НБС. Значи дилер кад види муштерију процењује ти фацу 🙂 и одређује цену по којој ти продаје и други услов је колику суму купујеш. Што купујеш више већа је вероватноћа да ће ти коректан продавац понудити нижу цену, али не испод 1,5 посто од средње вредности.
Али и ти Гане имаш кефало и знаш за трик, па процениш да ли ти се то исплати. Добро ти ћеш рећи да је то идеализација. Тачно, закон тако налаже али ми све волимо да импровизујемо, па код нас Гане важи правило да – ко кога не зајебе није ништа зарадио 🙂
Е сад примере које сам навео, из Крагујевца да се евро продавао по 119 динара је приближно тачан јер је ту учествовало више фактора. Као на пример, већи град, већа флуктуација између понуде и потражње или да су веће суме евра биле у оптицају. Док у Врању је евро тај дан продаван по 121 динар и то је на горњој граници прописаног јер су вероватно околности смањене понуде девиза итд.
Значи и у Врању цена од 121 динар за 1 евро продавац није робио законску границу дозвољеног продајног курса . Па немаш право жалбе НБС 🙂
Ето Гане практично, само да знаш, кад купујеш имаћеш бољи оријентир максималне продајне цене евра у нормалним условима. Али пошто услови нису нормални јер ми купујемо евре кад у кућном буџети настане паника па трк у мењачницу мењај динаре за евре пошто пото. Тај принцип исто важи за продају евра дилеру или у мењачници само са обрнутим предзнаком 🙂
Поздрав Гане,
Ne razumemo se. Nije bitno šta piše nego koliko se stvarno plaća kada uđete u menjačnicu. Želeo sam info iz prakse šta se dešava u drugim krajevima Srbije. Kod nas na jugu je kupovni kurs iznad srednjeg što ukazuje da menjačnice špekulišu. Nemam drugo objašnjenje. Ako neko ima bilo bi lepo da iznese, da vidimo šta se dešava.
Gane pita – Da nisi nešto pomešao. Šta podrazumevaš pod kupovni kurs…. Da prodaš evro dobiješ od 119 do 121…… ili da kupiš evro od menjačnice. Molim te preciziraj.
Гане куповни курс, је курс по којем купује нека мењачнице девизе на пример – Париз мењачница – откупљује евро за 117,5 а продаје по 119,08 динара !? То пише на оној табли испред мењачнице колико га они плаћају. када купују и по коликој цени га продају. Шта ту није јасно?
Е сад дилер у мењачници има право да максимално увећа продајну цену девиза које купујеш до дозвољеног законског лимита,
„Према регулативи Народне банке Србије, куповни и продајни курс за евро могу одступати од данашњег средњег курса -117,6470 Народне банке Србије за 1,25 одсто било позитивне или негативне вредности. Поред тога, мењачнице могу да урачунају и провизију до 1 одсто од куповног и продајног курса, уз обавезно истицање такве информације. Излазак ван овог распона грађани треба одмах да пријаве Народној банци Србије“
Гане па ово је твоја ужа специјалност 🙂
Da nisi nešto pomešao. Šta podrazumevaš pod kupovni kurs…. Da prodaš evro dobiješ od 119 do 121…… ili da kupiš evro od menjačnice. Molim te preciziraj.
@Гане сведочи – Кад год неког од њих питате он ће вам рећи – биће евро још скупљи.Они Гане говоре истину
Динар вреди онолико колико робе понуди у односу на друге валуте.
Средњи курс НБС објављен је у јуче износи 117,65 динара за евро, и важиће до понедељка, а продајни курс у мењачницама требало би да износи 119,12 динара за евро, а када се томе дода и максимална дозвољена провизија од један одсто, јасно је да мењачи не смеју од грађана да узимају више од 120,31 динара за евро.
Куповни курс креће од 119 динара у Крагујевцу до 121 динар за евро у Врању.
Крај историје ирационалне идеје – Анти – хуманизма
Прекретница у монетарној историји – крај хегемоније америчког долара“.Има ли Русија алтернативу?„Да ли би“, пита се Прејсед, „Кина и Индија могле да омогуће Русији да избегне ефекте санкција?
Бруно ле Мер, каже – протеривање Русије из СВИФТ-а је „употребљено финансијско нуклеарно оружје“.
Оно што је очигледно је да будући финансијски систем никада више неће бити исти.
Кад се централни банкари једног дана расане и увиде да њихове гомиле девизних резерви не представљају прави новац – што је исто као да је трговац криптовалутама изгубио шифру – и зато светском финансијском систему предстоји историјски шок.
То је главни разлог: што руски олигарси користе криптовалуте да тајно пребацују милијарде. Истовремено то може да натера САД, Европу, Јапан и друге да жестоко ударе на средства која се базирају на блокчејну.
Zamolio bih prisutne za mišljenje i info „Šta se događa sa menjačnicama u Srbiji“…. Kod nas na jugu kažu da nema evra tj. ne mogu da se kupe veće količine a za manje prilično visok kurs … Baš me zanima kako je u drugim gradovima u Srbiji a naročito u B.G…… Provlači se priča da ljudi masovno podižu novac iz banaka i da ga pretvaraju u evro pa zato nema dovoljno evra…… Mada nisam ubeđen u tu priču, meni se pre čini da menjačnice koriste situaciju nepostojanja države, kazni i institucija da špekulišu sa kursom na bazi glasina koje im je neko plasirao, jer kad god nekog od njih pitate on će vam biće evro još skuplji.
PS:
Sve što imam već sam reko….. tako da neću više komentarisati nego ću se ograničiti na postavljanje pitanja.
Za Ganeta – Mogu samo da nagađam da li će biti posledica po poslovanje NIS-a.
O Tradegate-u i GETTEX ne znam ništa van onoga što vidim na internetu, a to nije dovoljno da Vam dam bilo kakvu pouzdanu informaciju. Koliko razumem, reč je o nemačkim platformama za trgovinu akcijama, a to vidite i sami.
Zamolio bih vas da mi objasnite 2 stvari ako možete:
1) Da li NIS može imati posledica povodom sankcija o kojima ste pisali u prethodnom komentaru? Da li možda vidite kako bi mogli nauditi NIS-u….. Mala digresija….. Čudio sam se kada sam video ovo https://www.belex.rs/data/2021/12/00124602.pdf ….. danas mi je malo jasnije o čemu se radi.
2) Šta je ovo https://www.tradegate.de/?lang=en ….. Prevodio sam na guglu ali ne shvatam kako radi. Vidim da je pitanju menjačnica deonica koja radi 24 h. Kako i zašto tako funkcioniše nije mi jasno. Takođe nije mi jasna berza ili menjačnica GETTEX, ponovo vidim trguje se 24 h a ne mogu da ukapiram šta je to.
PS:
Nemam šta da komentarišem, u buduće ću se držati samo pitranja na teme koje mi nisu jasne….. Samo mala digresija. Bogami, nije mi bilo svejedno kada je krenuo Putin. „Drama na Oltrafordu“ Bilo me je strah za deonice po prvi put od kada trgujem na berzi.
Za Mladena – Svetski finansijski promet se odvija kroz SWIFT sistem čije je sedište u Belgiji. Ako bi Rusija bila izbačena iz tog sistema, to bi značilo da ruska preduzeća, banke i građani ne bi mogli da vrše devizna plaćanja prema inostranstvu ili da primaju novac iz inostranstva. To bi strahovito otežalo i uvoz i izvoz i onemogućilo finansijske transakcije svih vrsta. Srbija je tokom sankcijskog perioda 90-tih bila izbačena iz tog sistema.
Rusija rizikuje da joj se to desi jer je zapadnu politiku uključenja Ukrajine u NATO doživela kao smrtnu opasnost, mnogo veću od sankcija.
Pomenuli ste u jednom ranijem tekstu da Rusiji preti izbacivanje iz SWIFT sistema. Boris Džonson je juče da izjavu gde se opet to izmedju ostalog pominje. Ukoliko me sećanje ne vara iskoristi li ste izraz „nuklearna opcija“ za takav scenario. Možete li molim Vas da objasnite dodatno par implikacija takvog jednog scenarija i zbog čega Rusija dodatno ovim napadom svesno rizikuje da joj se to desi
Последњи остварени писац, слободне мисли која јасно слути и разуме
Милован Данојлић – ВРЕМЕ НАШЕГ УМИРАЊА
Да, нема више оног народа, а и овог, преосталог, све је мање. Сваке године бела куга однесе по један град величине Крушевца – преко 50.000 нерођених душа! Много више од ковида 19, око кога смо подигли узбуну. Са њим ћемо, ваљда, изићи на крај, а демографској катастрофи нико не налази лека. То није политичко, ни економско питање. Кренуло је низбрдо, препустили смо се земљиној тежи, незауставном сурвавању ни у шта. И ту, више него и у чему другом следимо европски тренд. Наш континент листом одустаје од настављања врсте. Живот има своју аутохтону енергију; можемо је одмеравати, али не и производити, кад нам се и како прохте. Спољашња запажања помажу описивању појаве, не и суштинском разумевању. Дошло је до замора материјала.
Кад пође у таквом смеру, тешко се зауставља. Питајући се чему и зашто, напуштамо борбу, бежимо са наслеђеног имања. Одустајање од обавеза које намеће живот почело је послератном бежанијом у градове и у бели свет. Испада да је побољшање животних услова допринело погоршавању демографског прилива. Парадокс је привидан. За настављање врсте нису неопходни повољни материјални услови.
Нагли, и лоше припремљени заокрети воде на погрешан колосек.
Народи се рађају и умиру; опстанак на историјској позорници ваља заслужити. Кад се окрену леђа Природи и њеном оностраном надгледнику, остаје батргање усамљеничког ума. Провала осветољубивог безбожништва, ојачана је НАТО бомбардовањем и очајништвом јаловог индивидуализма преузетог са љубљеног нам Запада.
Можда би смишљен педагошки програм рехабилитовања самог рада, његове лепоте и спасоносног смисла, спровођен у породици и у школи могао, на дуже стазе да оживи радост рађања.
Закључује седа а мудра српска глава.
Немирни – Немам коментар на Ваше хвалоспеве „западном поплочаном путу“.
Па нормално, аргументи се не доводе у сумњу.
Поштовани немојте коментаторе сврставати у таборе, издајника и патриота, то нам није намера и то је не сврсисходно. Ми треба да налазимо решења и дајемо предлоге за излазак из ове спирале пропасти коју сте сами наметнули као дискусиони форумаш.
Ево сад сте ми спутали мисао и не могу правилно да трасирам координате које могу пратити твоју дискусиону намеру.
О да, сетих се, твог савета кад кажеш – Пратите инфлацију у САД ?! – ја погледах и зачудих се, па питам- какве везе има инфлација у САД са стањем у Донбасу?
Захари Сновден Смит за Форбс пише пре пет минута –
Тхе Економист- ов Биг Мак индекс — који покушава да измери вредност различитих валута упоређивањем локалних цена хране за Мек Доналд’с Биг Мак хамбургере — сугерише да би рубља требало да буде процењена на 23,24 за долар, што би рубљу учинило најпотцењенијом валутом на свету. Јесте ли то хтели да ме питате?
Ако исте онда ми одговорите контра тврдњом.
И ја волим Русе и желим да своје проблеме реше на најбоље могућ начин.
Искусни су наши пријатељи 🙂
@Немирни – Запад је капитулирао, готово је. Слава Русији!
Разумем те Немирни, кад срце устрепти разум већином утихне јер нема одговора на срчаност која надире из рањене нам душе .
Али тек нас сад чекају посртања и очајања.
Руско – Кинеска столица нам се ултимативно измиче, тако да је остао смо један избор или на Исток или на Запад. Источни пут је у настајању и он је исувише кривудав и мистичан према њему смо гледали од Светог Саве до данас. Западни пут је поплочан надама, типа свак има шансу, да нађе себи место под капом небеском.
Млади и интелектуалци у изнуђеној одлуци окрећу главу ка Западу док традиционалисти сањаре мистични источни Еденски врт.
Е та наша колективна подвојеност ће бити најјачи ударац нашем национално ионако располућеном бићу.
Да стање у Србији иде ка све већем хаосу види се у све дубљем раслојавању и оног Милошевићевог српства!
Срби као нација иду ка разградњи на области, културне и језичке регије, које ће временом изгубити свој кохезиони идентитет као народ.
Profesor monetarne ekonomije i aktivan trgovac na berzi g. Vidaković. Ovde imate sve o aktuelnim dešavanjima na tržištu i monetarnoj politici u svetu. Moja preporuka je obavezno pogledati.
Sadašnji zapadno ruski konflikt i refleksije na monetarne aspekte međunarodnih ekonomskih odnosa
Eskalacija sukoba: Mahnita kupovina dolara je nova „sigurna luka“
Dolarski indeks, koji meri vrednost američke valute prema korpi rivala, ojačao je za 0,4 posto na 96,351 poena
Globalni investitori su nagrnuli danas da kupuju američki dolar, japanski jen i švajcarski franak, kao bezbednu imovinu, usled straha da će Rusija navodno napasti Ukrajinu.
To je dovelo do rasta vrednosti pomenutih valuta.
Ovakav trend na deviznim berzama usledio je dan nakon što su Sjedinjene Države saopštile da Rusija može da napadne Ukrajinu svakog trena, prenosi Rojters.
Moskva je negirala da ima takve planove, ali je jedan visoki ruski zvaničnik poručio da je spremna „da puca na strane brodove i podmornice ako budu ilegalno ušle u njene vode“.
Dolarski indeks, koji meri vrednost američke valute prema korpi rivala, ojačao je za 0,4 posto na 96,351 poena, na najviši nivo od 1. februara, na trgovanju oko podneva po srednjoevropskom vremenu.
Evro je pao za 0,4 procenta na 1,1301 dolara, što je njegova najmanja vrednost od 3. februara. Tržišni optimizam prema evru delom je splasnuo i posle izjave predsednice ECB, Kristin Lagard, koja je ponovila da će bilo kakva promena monetarne politike biti postepena.
Rublja se nakon jutrošnjeg oštrog pada blago oporavila i stabilizovala na 77,08 rubalja prema dolaru. Investitori su krenuli s rasprodajom ruskih aktiva u petak, što je uticalo na slabljenje rublje na najniži nivo od 28. januara.
Takođe, Rojters je preneo da će antimonopolski regulator Evropske unije „verovatno intenzivirati prikupljanje informacija o Gaspromovim evropskim preduzećima, zbog krize u snabdevanju gasom“.
To je rekla osoba upoznata sa planovima evropske Komisije za zaštitu tržišne konkurencije.
Za Ganeta – Novi skok inflacije u januaru je bio pomalo neočekivan i ne bi bilo iznenađenje čak i da FED poveća kamatnu stopu za 0,5% umesto uobičajenih 0,25%. FED mora da žuri jer je već zakasnio sa merama.
U ponedeljak 14.2.2022. je zakazan vanredni sastanak FED-a na kome će najverovatnije povećati kamatnu stopu. Ako može vaše objašnjenje čemu tolika žurba i hitnost ? U martu će imati redovni sastanak pa su mogli tada da povećaju kamatnu stopu. Neće valjda Amerika propasti za 20 dana. Ne razumem svrhu njihove žurbe.
Izvinjavam se za komentare u vezi Intela i što opterećujem čitaoce mojim trejderskim dilemama. Neka mi ne zamere, nisam od onih koji sve znaju, nisam čak ni vrhunski ekonomista a sektora u kome Intel posluje se plašim, kao i Volstrita kojeg sam do sada izbegavao. Inače, Intel je nekako po mom ukusu, samo da tempiram pravi trenutak za ulazak u poziciju.
Gane – Ivane, Volim da čujem mišljenje umnih ljudi.
Gane hvala na pohvali ali nisam baš ja neki uman čovek.
Ja se trudim da u ovoj poplavi mišljanja imam svoje orginalno mišljenje koje često za sobom povlači i neprijatne posledice.
Ono ušta sam siguran da je svetu ponestalo ideja, životno kreativnog mišljenja, koje budi u nama zadovoljstvo smislenog življenja.
I drugo, mislim da se najbolje ideje rađaju pri direktno aktivnom radu u harmoniji sa prirodom..
O Intelu ne znam mnogo. Znam da je multinacionalna kompanija i da se bavi proizvodnjom poluprovodnika i čipova i da ima neke poslovne nesporazume sa Kinom.
Zanimljivo, da mi je poznanik radio, a možda i danas radi, u Intelu. Pričao mi je pre 15-ak godina da on ima neke šanse, jer je u takvoj poslovnoj poziciji, da Intel dovede ovde, ali u to vreme ovde za to nije imalo sluha.
A oko intelovog bilansa baš ništa ne znam.
Eto toliko.
@Гане – Гане ово наводиш:“Данас је Дом усвојио закон о повећању производње чипова у САД. Први корисник овог закона је Интел, највећи амерички произвођач чипова који ће у наредних неколико година добити огромне подстицаје 52 милијарде долара да изгради своје најсавременије фабрике. АМД и Нвидиа не креирају сопствене чипове, они су само дизајнери чипова“.
Питај се – Што су данас чипови незаобилазан производ?
У будућност се очекује да ће микрочипови имати централну улогу у формирању глобалног поретка.
Ово решење, за сада и у оваквим односима, је једино могуће
– Ако се под тим подразумева да у својој режији чипове производе у трећим земљама онда можда. Али да производња било чега у Европи и развијеним земљама може да буде могућа без државних субвенција је немогуће. Минимална зарада у развијеним земљама одавно је премашила ниво кад је производња рентабилна. Минималну зараду су пратиле и цене некретнина и вредности потрошачке корпе. Данас чак ни Србија није довољно јефтина да би се у њу улагало.Једино Индија и Кина који имају милијарде становника па још увек могу да одрже јефтину цену рада и конкурентну производњу, а крупном капиталу то одговара.
Тако да је је решење проблема са чиповима за сада на танком дршку.
Ako na forumu ima neki elektronac, zamolio bih ga da iznese svoje mišljenje o Intelu kao kompaniji.
Gledao sam bilanse, čitao komentare na Yaho finanse, delujue mi zdravo. Razmišljam da kupim akcije.
Ako ima neki elektronac, možda Bokša zamolio bih ga da pogleda ovaj komentar i kaže da li je tačno da AMD i NVIDIA samo dizajnira čipove a da je jedini proizvođač zapravo Intel. To je ovaj komentar.
„Today the House passed a bill to boost US chip production. The #1 beneficiary of this bill is Intel, the largest American chip manufacturer is going to get massive incentives for the next few years to build their state of the art factories. AMD and Nvidia don’t create their own chips, they’re only chip designers. So this bill won’t benefit them at all. Intel long-term plan is slowly coming together and Pat has been doing a wonderful job so far.“
Takođe interesuje me da li su činjenice iznete u komentaru tačne.
Pozdrav svima i ne zamerite mi. Nadam se da se g. Katić neće ljutiti. Bolje je pitati nego pogrešiti.
Za Remaraka – Mnogo je tema, ali možda bi trebalo napisati ozbiljan rad o ideologizaciji ekonomske nauke i njenom postepenom urušavanju i kompromitaciji.
U svom magistarskom radu, bavili ste se faktorima i efektima koji uticu na dolar, kojom temom/temama biste se danas bavili u doktorskoj ili master tezi?
Ево драги пријатељи да се и ја укључим у економску акробатику духа,
Овде ћу покушати да анализирам логичан појам ТРИЛЕМЕ. Пазите,не дилеме већ ТРИЛЕМЕ. Дилема је једноставна одлика. са избором ДА или НЕ. Али она нас увек оставља у сумњи, је ли могло боље?
Као примере овде ћу навести три ваша исказа, сврстана по поретку теза антитеза и синтеза.
Гане верује да разуме теорију економских кретања и тврди
– Nisam mislio da držite kurs. Taman posla, i ja sam ekonomista.
Господин Катић одговара да не жели да улази у детаљне анализе економских заврзлама.
И тврди – Ovo je naravno ironični iskaz jer ne bih da držim kurs analize bilansa na blogu i u komentarima.
Сложићемо се да ова два претходна става су из теоријско-економске области,
Е сад Додекагон наводи практичан пример бескућника који сања кров над главом / “ Са плусом од 15 фунти, не да се не може уштедети за сопствени кров над главом, него се не може добити ни кредит,“ / и закључује да га не може лако купити од своје уштеђевине, па прибегава Божијој милости односно ‘срећи’.
Ово је леп пример дијалектичке супротности исказа које намеће сам живот.
Човек их као социјално и друштвено биће мора на неки начин решити, да би живео неки иоле подношљив живот на овој планети.
Е сад прелазимо на пример који лепо илуструје могуће, реално и лако схватљиво решење.
Пример је из једног коментара у Политици на текст господина Катића о криптовалутама.
Коментар је дао не маштар него обичан човек.
čiste ruke – пре 2 дана
Danas (2.2.2022.) mi je stigao dopis Nemačke banke u kojoj sam štediša. Obavešten sam da se vrednost mog depoa u akcijama uvećala u četrvtom kvartalu 2021. god. za 8.781,18 evra. Nije to neki preterani iznos jer ja nisam prva mladost pa ne kupujem špekulativne akcije, nego samo one akcije koje su relativno pouzdane. Kriptovalute mi ne padaju na pamet. Niti sam prevarant niti želim da nasednem na prljave trikove.
Dule mu odgovara пре 2 дана
Bojim se da su i te akcije uglavnom prevara, kao i čitav svet finansija.
čiste ruke odgovaraju пре 24 сата
@Dule – Siguran sam da nisi nikada na Zapadu kupovao akcije. Ja sam povlašteno kao zaposlenik SIEMENSa kupovao njegove akcije, potom uzeo kredit i kupio u Nemačkoj stan. Nakon deset godina sam dobrim delom u potpunosti otplatio kredit SIEMENS-ovim akcijama. To je najpametnije šta sam uradio u životu! Danas su stanovi u Nemačkoj užasno skupi. A kuća u domovini – mrtvi kapital…
P.S.
Naravoučenje,
Snovi nam se mogu realizovati toliko koliko nam pruža uređenost sistema u kojem tragama za svojом realnom srećom,
Nisam mislio da držite kurs. Taman posla, i ja sam ekonomista. Pitanje je postavljeno u duhu „Male tajne velikih majstora“. Ima li neka caka što šira javnost ne zna kada je u pitanju bilans banaka ? Ja NPR: kada analiziram građevinske firme gledam avanse pa onda ih množim x 10 i tako procenjujem koliko će love da uđe u firmu. Što su veće obaveze po avansima po meni utoliko bolje. Većina ljudi gleda samo stavku obaveze i kad vidi kolike su ne kupuje, za zaglerdam avanse i ako su veliki kupujem na prvu…… Eto, pokazao sam jednu caku.
Možda neko drugi hoće da prokomentariše da li je negativan Fri keš flou kod banaka opasan. U smislu da signalizira neki poremećaj. Recimo ako se ponavlja 2,3 godine uzastopno.
Za Ganeta – Analiza bilansa banaka, centralne banke kao i konsolidovani bilans bankarskog sektora su izuzetno važni i treba ih stalno analizirati. Pažnju treba obratiti na bilansne pozicije aktive i pasive. Ovo je naravno ironični iskaz jer ne bih da držim kurs analize bilansa na blogu i u komentarima.
Kako da tumačim negativan (da budem precizniji u minusu) „Free Cash Flow“ kod banaka. Da li je to dobro ili loše po vašem mišljenju. Ako je loše je li to mnogo opoasno.
Ako može vaš savet na šta treba najviše obratiti pažnju kada je u pitanju analiza bilanasa banaka.
Do sada sam kupovao samo na osnovu makroekonomske analize, nisam ni gledao bilanse ali bi u buduće obratio pažnju.
За Стефана – Одговарам Вам преко блога јер сам имао још упита на исту тему. Дана сам добио информацију од издавача да очекују да ће у наредних 14 дана из штампе изаћи нова издања и „Из другог угла“ и „Сурови нови свет“.
Ако се књиге не појаве, слободно ми се обратите још једном па ћемо наћи решење. Хвала на интересовању.
Pre mesec dana, pisao sam Vam da nikako ne mogu da pronađem Vašu drugu knjigu “Surovi novi svet“. Do danas, skoro 80% knjižara nemaju je na stanju kao ni Catena Mundi. Rekli ste mi da Vam se obratim u februaru, kada ponovo budete bili u Srbiji.
Ukoliko ste i dalje raspoložni da mi pomognete u potrazi, moj mejl je svasic@live.com.
Nisam trgovao plemenitim metalima ali sam se malo raspitivao svojevremeno. Situacija stoji ovako:
Investiciono zlato je oslobođeno PDV-a i cene su blizu berzanskih tj. kupuje se po berzanskoj ceni + provizija a ako hoćete da prodate ide berzanska cena u tom trenutku – provizija zlatare.
Investiciono srebro ima i PDV koji se dodaje na berzansku cenu što ga čini dosta skupljim za kupovinu.
Imate zlatare u Beogradu u kojima možete kupovati. G. Katić vam je postavio link do jedne od njih, pozovite i raspitajte se. Mislim da je bitno istaći da proverite da li firma koja pravi zlatne i srebrne poluge ima certifikat Londonske berze za plemenite metale.
Bojan-У коментарима се кроз дужи временски период повремено провлачила мисао „шта чинити“.
Моје мишљење;
Господин Драгаш на свом блогу износи очевидне проблеме које већина људи запажа.Проблем је у томе да он не даје решења. Односно он сам и не може да их детаљније сагледа и конципира.
Добро то је сасвим природно.
Е сад ако покушате дубљом анализом наше тренутне збиље да рационално постављате питања КАКО и ЗАШТО је то баш овако?
Онда се јавља демон нашег мита који је у решењу проблема незаобилазан. Добро мит је у нашу историјску подсвест толико уткан да нам он заправо даје снагу постојања и опстајања јер без њега би већ давно изгубили идентитет..
Тај наш особени парадокс неки у свету разумеју, рецимо руски дух, али други народи нарочито прагматични западњаци то не уважавају. Е овде се јавља, за нас проблем двоструког стандарда, данас такав контра пример је случај ‘јеврејског питања’. Оно што се њима допушта нама не.
Али вратимо се Драгашу, ако он хоће и верује, да може нешто озбиљније постићи у јавном деловању он треба да свој блог отвори за дискусију!?
Све док наши кључни проблеми не уђу у јавну расправу ми се нећемо померити са мртве тачке. Још увек очекујемо да наше проблеме реши неко са стране.То се покушавало задњих двеста година, па како се решавало видимо,
П.С.
Данас друштвене мреже пружају велике могућности да се чује чиста реч сваког грађанина на ову тему.Када би се ова шанса знала искористити ми би убудуће имали далеко јаснију слику о томе – ШТА ХОЋЕМО И ШТА МОЖЕМО ? Тако да у неку руку би створили неки национални концензус!
Закључујем – Убеђен сам, да нема тог ума који наше проблеме може да раши без искреног садејства народа.
Za Lazara – Ovde imate link za preduzeće koje u Srbiji prodaje fizičko zlato. Ljuba Jakić je moj prijatelj, ali nemamo nikakvih poslovnih veza niti ja imama bilo kakav poslovni interes u preduzeću. https://www.insignitus.com/sr/team-srbija/ljuba-jakic/
Pitanje za Ganeta, da li si upucen kako funkcionise investiranje u zlato/srebro u R. Srbiji. Zanima me iskljucivo u fizickom obliku i gde se moze pazariti, odnosno kakve su provizije.
У коментарима се кроз дужи временски период повремено провлачила мисао „шта чинити“. Овај чланак лијепо сабира неке од најзначајнијих тачака за рад неке од потенцијално будућих власти:
Професор Зец, је леп пример економско-политичке глагољивости која је готово сваком разумљива. А сасвим друго је сурова политичка реалност.
Професор Зец је у анкети,за председника Србије, победио на основу свога говорења, али сад одбија да уђе у политико надметање. Професор не одбија што не разуме. Његове године и искуство у синтези са образовањем дали би вероватно доброг кандидата.
Али професор назире све замка које време доноси.То све говори о изузетно малим шансама, било ког кандидата, да нешто практично учини као на пример некад Бизмарк.Тако да је џаба кречити све дотле док народ не сазри за веће историјске подвиге.
У ствари треба да се стекну три преплетена услова,први је објава“пророка“ нове идеје,затим појава реализатора те идеје и трећи услов имати критичну групу грађана који су спремни да ту идеју изнесу на својим леђима.
(https://m.youtube.com/watch?time_continue=491&v=FUdsLkD9mEs&feature=emb_logo)
Jao, ponovo sam pogrešio. Zamolio bih g Katića da stavi link u zagradu, koncentracija mi je nula…
Moram malo da pojasnim. Uzeo sam u obzir da će u godinama koje slede FED i ECB podići kamatne stope kao i pretpostavljenu korekciju akcija. Takođe, nisam mislio na ulaganje u fond već sam pre za varijantu da se posade orasi a da se probere portfolio različitih akcija.
Sad je pravi trenutak da se prepakuje život. Prodajte stanove, kupite akcije, kuću na selu sa dobrim placem, posadite orahe. Ako vam je do putovanja, zavrtite globus, zažmurite, ubodite prstom i gde prst pokaže – putujte i uživajte. Sada se otvara prilika za ovako nešto i više se nikad neće ponoviti.
Sveopsti pad kripto trzista je bio odavno ocekivan jer su na makro planu istorijski ciklusi na tom trzistu poprilicno tacni. Pregrejano je bilo u Oktobru i ovo je nista drugo nego hladjenje koje ce trajati bar godinu dana tokom kog perioda cemo videti nestanak nekoliko hiljada projekata koji nemaju nikakvu upotrebnu vrednost.
Jedino sto nije bilo ocekivano su Novembar, Decembar i Januar kao meseci konstantnog padanja – ali se bear season na prolece potpuno ocekivao.
Za Ganeta: Mislim da je rasprodaja na kripto trzistu u ponedeljak izvesna, Zapad ce pratiti Aziju. Videcemo, svakako ce biti zanimljivo.
Након великог пада вредности криптовалута претходних недеља, најпознатија криптовалута биткоин данас је у једном тренутку пао на 34.064 долара, показују подаци сајта.coindesk.com, који уживо прати кретање криптовалута.
Вредност биткоина се тако скоро преполовила у односу на пре само два и по месеца, када је достигао вредност од скоро 68.000 долара.
Be carefull..,.a lot of people bought bit coin/coin related assets with loans or Are leveraged.
In many cases they only had to deposit 20% to buy 100%.
All those accounts will be sold monday at opening . A lot of coin companies will be bankrupt.
I think Monday everything will crash. The all market. Because a lot of people will have to sell stocks to pay their debts.
Baš da vidimo šta će da se desi.
PS:
Što se tiče mojih akcija, veliki sam optimista. Samo da se ne zarati ubeđen sam da će izdržati.
Гласноговорници о будућим светским политичким заокретима
Жижек и Хорват о светском поретку, коронавирусу, алтернативи и будућности
Словеначки филозоф Славој Жижек био је гост Филозофског театра у ХНК и са колегом Срећком Хорватом разговарао на тему: Шта после капитализма, идемо ли у феудализам или комунизам?
– Пољопривреде нема, индустрија је разорена. Свет муче климатске промене, пандемија,Видимо да се и капитализам радикално мења. Не можемо више говорити о неолиберализму и томе како неолиберализам утиче на постсоцијалистичка друштва, јер данас видимо да тај неолиберализам више не постоји. Можда никада није ни постојао. На помолу је нови дигитални колонијализмом, односно неофеудализмом.
Ми улазимо у метафизички неред, хаос постаје неподношљив. Треба нам темељна промена у свакодневном животу појединца, али то захтева нова начела и договоре на глобалном нивоу.
Људи су све више незадовољни и то се незадовољство више не можемо пеглати политичком акробатиком јер више на даје резултате предвидљиве демократском причом. Јер дијалектичка условљена, економским принципом – сталног богаћења – на супротној страни изазива стални раст сиромаштва, а то ће неизоставно довести до глобалне нестабилности у међукласној равнотежи односа.
@Marko B. – To bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku.
Ja mislim da je Novak deo budućeg rešenja, zapadno-balkanskog projekta.
Prva neobičnost- Đoković nosilac diplomatskog pasoša.
U ovom slučaju politika dominira nad sportom
Druga tajna – Novak Đoković se zavetovao na ćutanje,
Marko sa tvojim citiranim iskazom se slažem, donekle:
Tvrdiš -to bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku /po mom analitičkom zaključivanju suprotno tvrdim – Srbiju dovodi u povoljnu političku poziciju /.
Naprotiv, ovaj ‘nepotrebni’ referendum je vrh političke veštine pridobijanja mnjenja za buduća rešenja srpskog pitanja na Balkanu.
Ovaj referendum je skrojen u zapadnim političkim krugovima.
Za razumevanje ove političke enigme ključni pojmovi koji su trenutno u političkom opticaju su; USTAV, REFERENDUM, SUD, NEZAVISNOST, ĐOKOVIĆ, AUSTRALIJA, KURTI, VAŠINGTON.
Ti pojmovi su u međusobno uzročno-posledičnoj povezanosti, deo su iste priče, i njihovi odnosi tvoere osnovu političkog presecanja balkanskog čvora. Zadnjih par meseci ovi pojmovi su imali izrazito veliki stepen navođenja u medijima.
Ribari ljuckih duša u svojim vestima gore navedene pojmove plasairaju kroz jasne algoritamske iskaze sinetizovane od imaginarnog i realnog, i tako deluju na kolektivnu svest i naše masovno ponašanje.
E sad politička mudrost analize je, složiti tu pojmovnu mozgalicu i odgonetnuti je, da bi se predvidelo najoptimalnije rešenje za Zapadni Balkan.
Za razumevanje trenutne političke euforije u Srbiji, potrebno je pravilno složiti mnogo informacija u logičku formu verovatnog političkog uspeha, koje će u sebi sadržati sveobuhvatno političko rešenje.
Balkanske vođe koji su odgovorni za ishod ove ‘zavrzlame’ su upoznati sa idejom međusobnog kompromisa koji bi kao posledici dao moguće rešenje.
Đokovićevi advokati su australijskom sudu priložili dva takva testa, koji su deo javno dostupnih spisa. Prvi, pozitivan i datiran na 16. decembar, nosi šifru 7371999. Drugi, negativan i datiran na 22. decembar, nosi šifru 7320919.
Prema podacima koje su prikupili istraživači, i testovima u koje Vreme ima uvid, šifra predstavlja redni broj testa onako kako je unet u centralni registar. I tu se dolazi do anomalije: navodno stariji test od 16. decembra unet je znatno kasnije nego negativni test od 22. decembra. (…)
To bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku. Ukoliko se dokaže da se manipuliše uz državno pokriće, moglo bi da se postavi pitanje da li uopšte priznavati medicinsku dokumentaciju iz Srbije.
Gane – Krivo mi je što nikada nećemo napraviti državu.
Гане државу можемо направити ове године.
Поступимо по диктати моћног запада и ето Србије (без КиМ), али то није правда.
Други остварише своје вековне снове, готово без крви.
Словенија се осамостали, нека, она је сачекала повољан моменат и оствари своје природне тежње.
Хрватска оствари свој хиљадугодишњи сан по оном познатом методу – ТРИ ТРЕЋИНЕ –
Милогорци показују отворену тежњу за независношћу која је већ постигнута и призната од стране УН.
Македонци створили своју државу а уједно и народ доби идентитет, без једне једине жртве.
Бошњаци теже да створе своју државу у коју хоће силом да задрже Србе, које су притом прогласили геноцидним.
Па има ли где у свету већег политичког парадокса ако се ово оствари?
Србија би била једина, највећи губитник у целом овом прекрајању Балкана.
А та наша Србија је у двадесетом веку поднела жртве, за своје идеале,као нико никада у савременој историји народа.
Таквом креацијом Западног Балкана, ван Србије би остало да живи 1/4 српског народа.
Морамо се сложити да би то била велика неправда а Балкан би био и даље нестабилан и осетљив на било какве глобалне поремећаје у будућности.
П.С.
Господине Катићу, ако ово мишљење сматрате неодмереним немојте га објавити.
Đoković nije hteo da plati porez Srbiji te se je preselio u Monako gde je uzgred budi rečeno sve 10 puta skuplje nego u Srbiji….. Onda je izuzet iz poreskog sistema Srbije da bi mogao da igra za reprezentaciju na O.I. (pregovori su trajali dugo i do poslednjeg trenutka se nije znalo da li će nastupiti) gde opet uzgred budi račeno, potpuno sam siguran da je igrao samo zbog sebe kako bi iušao u istoriju kao jedini koji je osvojio 4 grandslema + O.I…. Kada je izgubio šansu da osvoji zlato odbio je da igra za bronzu, pa je zatim odbio da igra u dublu za bronzu sa devojkom jer pobogu on je takva veličina da za njega bronza ništa ne znači……… nije mu palo na pamet da devojci sa kojom je igrao možda nešto znači, da Srbiji možda nešto uznači……… Sada se je toliko osilio i nastavio da se upetljava, upetljava, upetljava…….. i šta se je desilo, PAF! Ko što reče naš narod „Ko ne plati na mostu platiće na ćupriji“
Biće sada zanimljivo ispratiti da li će se Đoković vakcinisati i tako polizati sve ono što je pričao o vakcinaciji jer je očigledno da više neće moći nevakcinisan da igra na većim turnirima ili će pokazati karakter (koga nema) i žrtvovati ogromnu lovu (višestruko veću od poreza koji bi platio u Srbiji) ?
Ovo sam napisao ISKLJUČIVO zbog frilensera koji se slićno Đokoviću upetljavaju u neke prilično sumnjive strane platforme za plaćanja kako bi zbegli prijavljivanje poreza u Srbiji. Ovo je naivno i ne može proći kod poreske inspekcije. Svi koji to rade moraju da znaju da država sve to vidi, da je nemoguće na taj način sakriti naplate usluga a uz to se prihvata strana sudska i inspekcijska jurisdikcija nad računom koja nije dovoljno jasna. Naravno da će im se desiti isto što i Đokovoću, upetljavaće se, upetljavaće se, upetljavaće se i samo je pitanje vremena kada će se desiti PAF!
Da zaključim. Na porez treba gledati sa vedrije strane. „Bolje je imati dobitak i platiti porez nego imati gubitak“….. Ako radite nešto putem interneta opet gledajte sa vedrije strane. Bolje je imati posao i platiti porez nego nemati posao.
У мом коментару од пре два дана сам написао: „Закључујем,да какав год био исход овог скандала, он ће имати законско покриће јер аустралијска власт не сме да дозволи себи такво политичко самоубиство“.
Епилог горе изреченог се остварио;
Суд је одбацио Новакову жалбу на одлуку министра Алекса Хока да га депортује и сада се суочава са трогодишњом суспензијом доласка у ту земљу.
Новак Ђоковић дао је кратко саопштење после одлуке Суда да га депортују из Аустралије, што значи да неће играти на Аустралијан опену!
Ђоковић – Желео бих да дам кратку изјаву и да се осврнем на резултате данашњег рочишта.
– Поштујем одлуку Суда и сарађиваћу са надлежним органима у вези са мојим одласком из земље.
@Gane
Како народ наседа на политички инжењеринг?
Новак је дубоко угазио у политички циркус који заслепљује простоту.
Титова диктатура је замењена Орвеловом медијском манипулацијом народа.
Ускоро ће се све само од себе разјаснити. Али ће као и увек бити по нас касно.
И у овом хаосу има система,неко вуче све конце, односно пројектује, да инжењери људских душа, постигну свој циљ.Ја им не замерам. Питате се зашто?! Па зато што ми не умемо да мислимо својом главом.
Ми смо погазили све вредности које су нас као народ некада красиле, и сад не знамо куда ударамо главом.
Закључујем,да какав год био исход овог скандала, он ће имати законско покриће јер аустралијска власт не сме да дозволи себи такво политичко самоубиство.
Исцрпљивање у овом скандалу Новаку само наноси штету.
Видећемо како ће одличити врховни суд Аустралије.
Izgleda da Novaka Đokovića bije maler samo zato što neće da porez plati Srbiji. Ovo je božija kazna. Verovatno postoji neka kosmička pravda.
PS:
Bila je jedna devojka (frilenserka) kod mene da joj pomognem oko poreske prijave. Izuzetno pametna i sposobna osoba. Završila PMF, rešava matematičke zadatke i zarađuje na internetu. Dugo smo razgovarali po pitanju poreza i upravo sam joj ukazao na slučaj Đoković (značaj inspekcijske , sudske jurisdikcije) i savetovao je da izvuče pouke. Naravno da se porez ne može izbeći, pogotovu na način na koji većina misli da može. Mene je posebno oduševila time što je u potpunosti razumela i uvažila moje savete, kada sam ranije pričao sa nekim mladim ljudima obično bi mi se smejali i govorili da sam zaostao.
Inače, počeo sam da menjam mišljenje o mladim ljjudima. Opšte je poznato da je bilo više nego negativno. Sada sve više upoznajem kvalitetne i obrazovane mlade ljude koji ne kukaju nad svojom sudbinom već su spremni da se bore. Internet je velika stvar jer je pružio šansu svima a ne samo privilegovanima.
EPS i moje slutnje
Totalni raspad: EPSa, izgoreo ogromni bager.
Partisko zapošljavanje i nestručnost dovele do totalnog sunovrata EPSa.
Ako je Srbija imala nešto što je vredelo, od zaostavštine nekadašnje SFRJ, to je bila proizvodnja električne energije.Nekadašnji sistem je bio dika elektrifikacije Srbije a sada naočigled javnosti sve guta plamen.
Šest havarija za jedan mesec je čudna koincidencija.
Drugo, slučaj Đoković bi trebao da bude nauk svima onima (pre svih frilenserima) koji se upuštaju u transakcije i koriste platforme koje su pod stranom sudskom jurisdikcijom. Ne poznajemo dovoljno strane pravne sisteme i nije dovoljno samo videti da svi koriste neku platformu ili rade za neku stranu firmu pa da se kaže da to može tako….. Moraju se otvoriti četvore oči a vrlo je važno bar po meni da je platforma registrovana u Srbiji, da je po jurisdikcijom NBS, da likvidnost obezbeđuje domaća banka itd.
Uvaženi gospodine Katić-u,
zovem se Branislav Nenadović, po struci sam diplomirani mašinski inženjer i pratim Vaš rad i vaš sajt jako dugo. Jako cenim za šta se borite jer smatram da je to ISPRAVNO kao čovek koji ima veliko stručno iskustvo i koji je radio u Fortune Global 500 korporacijama. Zao mi je što nemogu da se češće uključim u diskusiju jer pretpostavljam da dobro znate kako je ubitačan u globalnim korporacijama. Ovo mi je prva objava na Vašem sajtu.
Pre svega, želim da Vam čestitam Novogodišnje i Božićne praznike i da sačuvamo ono što nam je najvrednije, naše zdravlje u 2022, koliko je to moguće. Gospodine Katiću, želim Vama i Vašoj familiji puno zdravlja u uspeha u 2022!!
Sledeći razlog zašto pišem je: da se na Youtube pojavi snimak konferecije Svet u 2022, koju sam nestrpljivo čekao jer sam želeo da čujem Vaša razmišljanja za 2022. Drago mi je da je Color media group prepoznala Vas i Vaš dugodišnji rad.
Za one koji će videti link koji ću postaviti, izlaganje gospodina Nebojše Katića traje od 5:35:48 do 6:06:18. Izvinjavam se ako sam neku sekundu promašio.
Gospodine Katiću, velike pohvale za vaš trud i rad i samo nastavite. Moj moto je, koji možda najbolje opisuje mene i šta sam prošao od muka i problema u životu jer moj život je sve bio samo ne posut ružama. Ali nažalost niko od nas nije birao 3 stvari koje jako utiču: pod 1) vreme rodjenja, pod 2) mesto rodjenja i pod 3) roditelje i okolinu; i svi imamo različitu startnu poziciju. Priča o životu je mnogo dublja ali hajde da to ostavimo po strani jer mene drži moj moto: POBEDNIK JE ONAJ KOJI VERUJE U POBEDU!!! A sad ću postaviti link s Youtube-a za konferenciju Svet u 2022:
Sve najbolje Gospodine Katiću i samo napred
Srdacan pozdrav
Branislav
Taj clanak je dodatno analizirao i Dr. Robert Malone, sto Vam je sigurno poznato.
Uzimajuci u obzir desavanja u EU i medijsku hajku protiv nevakcinisanih koja polako prelazi u linc (samo pogledajte izjave Makrona i desavanja u Italiji), s jedne strane i sa druge strane clanke koji skoro pa govore: „vakcinisite se i umrite“ kolicina sizofrenije (ili barem kognitivne disonanse) koja se servira ljudima je neverovatna.
Sve dok ekonomija konacno ne implodira (ili imamo novi rat) mora postojati grupa ljudi na koju ce se svaljivati sva krivica.
Upozorenje za sve one koji vole da se kockaju na berzi. Napustite osiguravajuće kući i predjite na firme koji se bave grobarskim poslovima.
“We are seeing, right now, the highest death rates we have seen in the history of this business – not just at OneAmerica,” the company’s CEO Scott Davison said.
Zahvaljujem se na odgovoru. Primio sam k znanju vaše komentare i stavove…. Ozbiljno ću razmisliti šta i kako dalje. Situacija nije ista kao u martu-aprilu 2020, sada se mora biti oprezan.
PS:
Meni je interesantno kako građani podnose inflaciju s obzirom da imaju štednju po oko 0% na evrima a inflacija je 5 +…. Da li se razmišlja da se nešto kupi, recimo zemlja, nekretnine, auto, TV, Tehnika i sl i tako zaštiti novac…. Ili kako se već razmišlja ?
Šta ako građani nagrnu u banke i krenu da povlače svoj novac, mora se i o tome razmišljati.
Za Ganeta – Informacije iz insajderskih krugova nisu tajna i ne prenose se poverljivo od uha do uha. One su u javnom prostoru i o tome pišu najreputabilniji svetski mediji. Svi znaju da je situacija nenormalna ali igraju igru, pa dok traje, traje. Realne kamatne stope i prinosi na obveznice su duboko u negativnoj zoni. To se sada odnosi i na prinose na obveznice koje nemaju investicioni rejting i koje se u finansijskom žargonu nazivaju smećem. Činjenica da je inflacije ozbiljno porasla a da je to samo marginalno povećalo prinose na dugoročne državne obveznice dodatno svedoči o nenormalnosti.
Verujem da će ECB kasniti za FED-om u podizanju kamata i da će se radovati rastu dolara u odnosu na evro koji s tim ide. Koliko će kasniti, ne bih nagađao. U svakom slučaju, najgore što centralnim bankama može da se dogodi je da se pandemija okonča, pa da ostanu bez izgovora za sporo reagovanje.
Nisam nažalost gledao Vaš link jer nemam vremena. Već konsultujem prevelik broj izvora. Da mali broj kuća kontroliše tržište je nesporno i poznato.
Poslušao sam vaše izlaganje na panelu Svet u 2022. Ako sam dobro shvatio vašu percepciju pitanje je vremena kada će ECB podići kamatnu stopu i to neće mnogo kasniti za FED-om ?
Pominjete info iz insajderskih krugova pa ako nije tajna gde se to šuška o špekulativnom smeću ? Da li pod tim slično Nevenu Vidakoviću mislite na obveznice ili možda na akcije….. Meni se nekako čini da svega 10-tak kompanija drže indekse što mislim da je i Neven objasnio, ostalo se je prilično izduvalo . Nadam se da ste pogledali link u mom prethodnom komentaru. (Ozbiljni su ljudi u pitanju, Neven je NPR: profesor na Zagrebačkom ekonomskom fakultetu).
Poštovani g. Katiću, pročitao sam danas ponovo vaš tekst „Da li je Evropa sišla s uma“ koji ste napisali 2014. godine, i moram da primetim da, nažalost, danas zvuči aktuelnije nego ikad.
МОСКВА – Транзит руског гаса у Немачку преко гасовода Јамал-Европа обустављен је јутрос, према подацима немачког оператера енергетске мреже Гаскејда.
Проток гаса тим гасоводом, који је главна транзитна рута за руски гас у Европу, заустављен је након пада количине испорука од суботе.
Руски гасни див Гаспром није за данас резервисао капацитете за извоз гаса преко гасовода Јамал Европа, додаје се у информацији.
Knjiga DŽozefa Stiglica – o kojoj se priča – LJudi, moć i profit
U vremenu gomilanja haosa, ova knjiga tera čitaoca na razmišljanje, ona obiluje sjajnim analizama i dijagnozama, dragocenim zapažanjima i mudrim poukama.
Stiglicova knjiga ne nudi gotova instant rešenja, već predstavlja putokaz, mapu ka boljoj budućnosti, progresivnijem kapitalizmu, uravnoteženoj ekonomiji, boljem društvu sa što manje nejednakosti i jednakim mogućnostima za sve.
Danas živimo u vremenu bezidejnosti, neizvesnosti i finansijske krize kapitalizma, deformacija ekonomije u tzv. kazino ekonomiju, alarmantno rastuća globalna dohodovna nejednakost, kao i zabrinjavajući uspon političkog populizma izaziva strah od sutrašnice koja može odvesti čovečanstvo i ljudsku civilizaciju na put bez povratka.
Stiglic završava svoju knjigu optimističnim i društveno osvešćenim rečima i porukom: „Još uvek nije kasno kako da se kapitalizam spase od samog sebe.“ Svedoci smo da je čovek izgubio razum i logiku. S tim u vezi, vratimo se na ono iskonsko pitanje: šta je uzrok bogatstva naroda?
Pravi izvor bogatstva naroda Stiglic vidi u kreativnosti i produktivnosti stanovnika jedne države i njihovoj produktivnoj interakciji.Ono se krije i u naučnom progresu, koji nam pomaže da osvetljavamo skrivene istine prirode i koristimo ih za unapređenje tehnologije. Dalje, ono se temelji i u razumevanju organizacije društva, koja se otkriva argumentovanim diskursom, što vodi do institucija čiji su temelji „vladavina prava, mehanizmi uzajamne kontrole i proceduralna regularnost“. To je, ukratko, Stiglicov nacrt za progresivnu agendu, koja se zalaže za dinamičniju ekonomiju sa većim zajedničkim prosperitetom. Za realizaciju te ideje Stiglic smatra da je nužno kolektivno delovanje s novom ulogom države i tržišta.
P.S.
Zvuči utopistički i nerealno, teško dostižno, ali alternativa je i te kako realna
Najkvalitetniji video na temu analize bilansa stanja. Najbolje objašnjenje koje postoji na internetu, da svako razume.
(https://www.youtube.com/watch?v=DxDBCRn7RDc&t=671s)
Dečko pokreće serijal o fundamentalnoj analizi, pa ako nekoga zanima da nešto nauči a pri tome nije profesionaloni ekonomista sada je prilika.
PS:
Neko me je pitao nekad na blogu da li imam neku strategiju trgovanja….. Moj odgovor je bio da nemam. Jednostavno gledam bilanse i to presudno utiče na odluku koju donosim. Bilansi, makroekonomija, intuicija i vrlo malo tehničke analize. To je to.
Čim su krenule priče u medijima, a zatim i napadi na EPS, znao sam o čemu je tu reč. Verujem da je među izvršnim direktorima EPS-a bilo ljudi koji su se žestoko protivili prodaji.
Prava šteta što su ih smenili…zbog nemarnosti i korupcije, naravno. Red bi bio da i u TENT-u padnu smene, da se malo koriguje cena termoelektrane. Zanimljivo kako Srbi vole da protestvuju protiv zagađenja životne sredine, ali kada je reč o ovim nebitnim stvarima…ni guk.
@Nebojša Katić
Šta je bilo videli smo.
Ostaje da se vidi šta će biti vreme ja sudija svemu.
Mi godišnje gubimo prema nekim skrivrnim podacima oko 15% energije kroz distribitivnu mrežu. Uzmite pa to pomnožite sa cenom kwh i videćete koliko je novca otišlo u zemljospoj.
Mantre polako utihnjavaju a realnost nemulosrdno dolazi po svoje.
Završavam prepisku,
Pozdrav,
За Ивана – Било би занимљиво анализирати како смо дошли у ситуацију да је све сем продаје ЕПС-а немогућа мисија. О томе како смо дошли у ту ситуацију сам писао овде, давно – https://nkatic.wordpress.com/2005/09/28/varljivi-aksiomi-tranzicije-politika/. Та мантра по којој нам нема спаса без продаје ЕПС-а није од јуче. У тренутку када је мантра ушла у оптицај, у Србији је било неколико људи светског формата који су могли од ЕПС-а направити узорну компанију. Узгред, наивно је веровати да би било који западни гигант прихватио да буде мањински власник у ЕПС-у.
@ Небојша Катић – Можда би ипак требало покушати да Србија врати ЕПС у државно власништво, као што је некада било и како је и данас у неким западним земљама.
Ваш пример западних земаља је за нас готово немогућа мисија.
Tо би за нашу државу био врућ кромпир. Узмите пример НИС-а. Он је просто уступљен странцу да би га ‘средио’.
Хоћу да кажем да ми немамо ни техничке кадрове, а држава нема петљу да се ослободи технолошког вишка.
Стара идеја из 2014 године је можда била најоптималнија,Значи пре седам година Србија је могла мањинском улагачу да понуди до 31 одсто од вредности ЕПС-а, чија је вредност тада процењена око четири милијарде евра. Међу заинтересованим био је немачки РВЕ и ЕОН, али су се помињали и француски ЕДФ, италијански ЕНЕЛ и чешки ЧЕЗ. Значи имало је заинтересованих.
Е сад се лепо види да је то урађено још 2002 године када је ЕПС процењиван на чак десет милијарди долара, због одличног стања опреме, стручних кадрова и квалитетног угља.
Због наше аљкавости сад је на ред стигло технолошко питање, стања опреме?
Вредност ЕПС-а се процењује на стручности кадрова, поузданости опреме и квалитета угља.
Ова три кључна фактора су у очајном стању.
Поздрав,
Za Ivana – Ja sam mislio da je EPS odavno privatizovan i da samo menja privatne vlasnike. Danas je u privatnom vlasništvu jedne stranke, juče je bio u privatnom vlasništvu druge stranke. Možda bi ipak trebalo pokušati da Srbija vrati EPS u državno vlasništvo, kao što je nekada bilo i kako je i danas u nekim zapadnim zemljama.
Gospodine Katiću
Da li se sećate naše polemika oko EPS-a i kako ga ‘spasiti’ privatizovati.
Vi i ja smo držali suprotne strane. Evo ovih dana je srpski džin na kolenima.
Žila kucalica naše privrede i života je u teškom stanju a da niko to ne ‘primećuje’.
Ovo nam mnogo govori o ozbiljnom problemu u kojem se nalazimo.
Sdačan pozdrav,
Za Ganeta – NBS je već najavila da će držanje kursa na nivou na kome je danas biti jedan od instrumenata kontrole inflacije. Otuda je nebitno šta bih ja predložio ili šta sam predlagao svih ovih godina.
@Vladimir Jankovic
Владо прво да те похвалим на храбрости да изнесеш своје мишљење
Та храброст недостаје овим временима и слободно мислећим људима.
Без обзира на применљивост идеје. Боља је било каква идеја него безидејност.
Прочитах текст и морам ти рећи да нисам баш све разумео. Додуше има неких пасуса који су ми јасни. Али највише ме буне ове новокованице и изрази који нисам могао да уклопим у сам механизам функционисања самог система управе.
Схватио сам (можда погрешно) да ти хоћеш да измириш две супротности које испољавају социјализам и либерализам.Да будем јаснији.
Хоћеш да човека као грађанина ставиш у центар државних збивања а истовремено да оне најбоље максимално ангажујеш у служби народу. Док остале поставиш на места која им по природи њиховог бића одговарају и у трећој групи оне најслабије који не могу да допринесу заједници као ове претходне две, већ заједница треба да брине о њима.
Даље занимљив је твој став који наводиш да би таквом ‘организацијом’ решио међунационалне проблеме. То је лепо, мада можда мало идеалистично.
У овом ХХI веку се јасно уочава да су данашње државне форме социјализма или демократије превазиђене и видимо да се грчевито трага за бољим решењима који би помирио две кључне супротности.
Прва је да они који стварају капитал буду слободни да га и даље стварају, у границама законских оквира, а ова друга већа група која нем тај дар, интелект, или шта год то било, то прихвате (јер боље решење немају) и спроводе у дело замишљено.
А Држава са своја три стубна начела законодавно, судско и извршно, што чини једни заједницу државном. има задатак да коригује и спроводи договорено.
За дубљу расправу би требало више простора али то би вероватно засметало другима.
Ја сам Владимир Јанковић дипл.грађ.инж. из унутрашњости Србије, муж,отац….запошљен…. Свестан сам да обављам посао који требам у складу са досадашњим знањем, струком и искуством , у средини у којој живим . Немам амбиције за бољим радним местом, зарадама, функцијама…. Својим досадшњим животним и радним искуством сам постао ….СВЕСТАН !…..
….на срећу или на жалост…..незнам…..видећемо…..
Покушао сам своју СВЕСТ да преточим у неки облик НАЦРТА новог државног уређења – НОВОГ СИСТЕМА….. Нацрт је писан једноставно и искрено на основу Свести….кратко и јасно….
Надам се да ће други СТРУЧНИ људи надоградити и прецизирати НОВИ СИСТЕМ…. јер је само он СПАС …..не само за Србију и Балкан….већ много више….
НОВИ СИСТЕМ – СОМЕТЕИЗАМ
СОцијализам- друштвени поредак ,без приватног власништва,
привредна државна средства и економија развоја јавно се контролишу…
МЕритократија- систем заснован на личним заслугама сваког појединца ..
ТЕхнократија- је друштво које воде стручњаци посебних-појединачних области свих струка…
Сометеизмом управљају строго прецизна стручна СТРАтегија, ПРОписи и ЗАкони –СТРАПРОЗА, који се заснивају искључиво на правилима СТРУКЕ.
У Сометеизму непостоји владар, председник , лидер , краљ и сл.
У Сометеизму непостоје политичке странке , партије , више страначки избори и сл.
У Сометеизму народ-држава имају Представника.
У Сометеизму је СПАС за све Балканске народе , а и шире.
Предлог-концепт функционисања НОВОГ СИСТЕМА :
• СТРАПРОЗУ прописују изабрани Високи стручни савети (ВСС) посебних-појединачних области свих струка.
• ВСС (50 члана) бирају из Нижег стручног савета (НСС) посебних-појединачних области свих струка.ВСС предлаже ,изгласава и усваја Законе, Прописе, Стратегије и др.које су искључиво у интересу државе и друштва.
• НСС (250 члана) се бирају на нивоу државе . Бирају их искључиво стручњаци из тих посебних – појединачних области. Бирају их на основу референци, искуства, успеха , знања, части и морала.НСС контролишу спровођење СТРАПРОЗЕ на нивоу државе и контролишу Стручне савете локалних самоуправа (ССЛС).
• ССЛС (10 члана) се бирају на локалне самоуправе . Бирају их искључиво стручњаци из тих посебних – појединачних области. Бирају их на основу референци, искуства, успеха , знања, части и морала. ССЛС контролишу спровођење СТРАПРОЗЕ на нивоу локалне самоуправе. Уколико ССЛС нема довољно члана , НСС предлаже стручну помоћ.
• Чланови Савета за избор се НЕкандидују , већ их периодично бира „народ“ тј. само стручњаци из њихових посебних-појединачних области. Изабрани добијају Народни позив да служе својој држави . Народни позив је врхунац, заслуга , награда и жеља сваког успешног стручњака.
• Једино на овај начин би смо довели најбоље стручњаке да одлучују о држави и народу, загасиле би се поделе у народу а и међу „нацијама“, а ткз. политичари би нестали са позоршне сцене у којој су до сада утицали на будућност народа и држава.
• Појединачне стручне области су нпр. Здравство, Одбрана, Пољопривреда, Култура, Грађевина , Спорт , Просвета, Економија итд.
Посебне области појединачних струка су нпр. Грађевина : вискоградња, архитектура, урбанизам, нискоградња , хидроградња и сл.
• За сваку од посебних области појединачних струка је потребно је да се формирају Савети . Сваки Савет има Секретара који представља рад, планове, одлуке Савета.
Секретар је НЕутицајна функција на Савет. Секретара бира Савет.
• Контролу државних органа у спровођењу СТРАПРОЗЕ врше Контролори чланови НСС.
• Контролу локалних органа у спровођењу СТРАПРОЗЕ врше Контролори чланови ССЛС.
• Контрола учинка и квалитета спровођења СТРАПРОЗЕ и санкционисања се врше у складу са Посебном РАДИКАЛНОМ Страпрозом.
• Представник-домаћин државе (локалне самоправе,месне заједнице) је формална,тотално неутицајна функција на друштвено уређење коју ће да обавља 1 год . Изабрано лице –заслужни грађанин који је својим наградама и успесима у раду или такмичењима постигло и заслужило да као врхунац свог рада представља државу у протоколним државним обавезама, а што је најбитније биће мотивација и подстицај другима који својом чашћу, радним успесима и залагањем у раду и животу желе такву награду и буду изабрани за ту функцију. Представника-домаћина бира ВНСС тј. Локални ССЛС.
• Финансиска надокнада чланова Савета , државних и локалних органа мора бити у складу СТРАПРОЗОМ Финансиске струке – буџета , по учинку и квалитету рада и довољно мотивациона да спречи одлазак Стручњака из државе.
• Избори међу Стручњацима су једноставни, јавни и отворени преко друштвених мрежа.
ПРЕДЛОЗИ ЗА СТРУЧНЕ САВЕТЕ :
• Једна од кључних ствари успешности друштвеног рада у јавном интересу је КОНТРОЛА УЧИНКА И КВАЛИТЕТА РАДА и на основу њега обрачун зараде радника.
• Потребно је из свих садашњих и прошлих државних система уређења у свету извући најбоље што је искључиво у друштвеном тј. државном интересу.
• Предлог за СПАС деце и омладине – Радикални закони – Коришћење СМАРТ телефона третирати као алкохол за децу до 18 год.
Они који прочитају текст до краја ….Хвала Вам…..Можда ће у први мах да Вам се чини да Идеја није перспективна…..али Молим Вас…..Прочитајте је и сутра…..
Ако имате времена…..Одговорите ми шта мислите….Дајте ми предлог….
Поздрав…
В.Јанковић диг.
Primetićete da su aukcije državnih obveznica proređene što pokazuje da se država manje zadužuje nego ranije. Takođe, treba primetiti da država organizuje masovne prevremene otkupe državnih obveznica (bilo ih je nekoliko u poslednje vreme) što obara javni dug.
Čini mi se da je korona bila dar sa neba kada je u pitanju javni dug Srbije. U periodu od 2020 do 2021 su dospevale za naplatu ranije izdate 10-ogodišnje obveznice koje su refinansirane u onom sveopštem haosu po skoro nultim kamatnim stopama tako da u skorije vreme nema velikih dospeća na naplatu pa je situacija malo relaksiranija nego inače.
Naravno, na svetskom tržištu vlada velika neizvesnost. Situacija je takva da niko ne zna šta donosi dan a šta donosi noć. Dnevne oscilacije akcija su ogromne baš zbog procene da li će i u kojoj meri rasti kamatne stope. Iako naša situacija za sada izgleda relaksirano valjalo bi biti oprezan i sačekati sa zaključcima.
Украјинска криза је увертира новом светском поретку и означава почетак опасне ере у међународним односима.
Историјски циклус драматичних размеђа међу великим силама која ће уздрмати међународни поредак до темеља.
А шта нас чека?
Наслутите сами, кад сложите редослед политичког седмоделног танграма.
Prvo sam i kontaktirao izdavača Catena Mundi, međutim imaju samo Vašu knjigu “Opasna vremena“. Ukoliko i dalje ne uspem u potrazi, po dogovoru, javljam Vam se u februaru.
Unapred se zahvaljujem.
Za Stefana – Pokušajte sa Catenom Mundi (https://catenamundi.rs). Ako ni oni nemaju, slobodno mi se javite preko bloga u februaru, pa ću Vam ja, kada budem u Beogradu, dati svoj primerak.
Ja nikako ne mogu da pronađem Vašu drugu knjigu “Surovi novi svet“. Sve knjižare (njih 24 sam zvao) nemaju je na stanju. Da li možda Vi imate informaciju gde je mogu naći?
Национални интереси:
Руски и кинески амбасадори: поштовање народних демократских права
Суочене са низом глобалних изазова, земље хитно морају да ојачају координацију и сарадњу ради заједничког напретка.
Прошлонедељни коауторски текст руског и кинеског амбасадора у Вашингтону (Анатолија Антонова и Ћина Ганга) у утицајном америчком часопису, који критикују Бајденов Самит за демократију, указује да кинеско-руски савезнички брод већ плови реком Потомак.
Занимљиво је да је тај чланак наредбом са врха скинут са веб-сајта
Овај пасус у скинутом тексту је занимљив;
Бомбардовање Југославије, војна интервенција у Ираку, Авганистану и Либији и „демократска трансформација“ не доносе ништа осим штете. Земље треба да се усредсреде на добро вођење сопствених послова, а не да снисходљиво критикују друге. Нема потребе да бринете о демократији у Русији и Кини.
Анатолиј Антонов, руски амбасадор у Сједињеним Државама.
Ћин Ганг, амбасадор Народне Републике Кине у Сједињеним Државама.
Цео текст ; https://washington.mid.ru/en/press-centre/news/the_national_interest_russian_chinese_ambassadors_respecting_people_s_democratic_rights/
Za gospodina Nebojšu Katića. Očekivao sam više rasprave u vezi ove mere u domaćim medijima. Meni ovaj potez izgleda dosta radikalan, međutim domaći ekonomisti nisu reagovali komentarima ni za, ni protiv. Mislio sam i da će „opozicioni“ mediji da iskoriste ovo za napad na vlast s obzirom da je, kako ste vi rekli, vlada reagovala panično, ali je i to izostalo. Ukratko, nikog nije briga. Možda i s razlogom. Hvala još jednom na odgovoru.
Za Nikolu – Ne bih zamrzavao cene i čini mi se da je došlo do panike. Iskustva sa zamrzavanjem nisu bilstava, pogotovo ne kada je privreda privatizovana. To je obično uvod u nestašice.
Pitanje za gospodina Katića. Šta mislite o merama vlede Srbije da ograniči cene osnovnih životnih namirnica? Šta pokazuju iskustva drugih zemalja, ima li šanse da ta mera da rezultate kod kontrolisanja inflacije? Hvala puno.
@Gane – Što zamukosmo….. Znate li da to nije dobro.
Opasno je kada narod ućuti.
Народ не зна куд удара главом мој Гане
Поставља ли неко питање шта је циљ садашњег хаоса?
Овај хаос је добро смишљен. И у хаосу се крије подмукла идеја.
Ту идеју не знају ови што блокирају путеве.
Они су као и увек само потрошни материјал.
Ево шта стоји и ко стоји иза овог „хаоса“.
Планери из иностранства, знају они да је народ и Србији на граници издржљивости. Патња траје већ деценијама. Људи губе стрпљење и почињу да се буне.По инерцији то прихвата већина како време пролази. И резултат, по прорачунима планера може бити Вучићево дизање руко од свега и оставка што и очекују..
Е сад размислите зашто нова Немачка влада заоштрава своју реторику према Србији. Нарочито је то изражено из табора зелених.Ову игру зелени су добро разумели. Вучића кад каже – да неће признати Косово и да је за компромисно решење, он је то приморан да каже, јер више нема узмицања
Уосталом и врапци под стрехом знају да је политичко умеће, нешто ћу да дам али нешто морам и добити. Тако је увек било и увек ће бити, за друге.
Е са друге стране, стање рата управо је продужена рука политике где компромисни постулат губи свој смисао и на сцену ступа доминација јачег у нашем случају то је сад неповољно, јер нам богови рата нису наклоњени.
Ако смо то апсолвирали. Идемо даље.
Немачка је најтврђа у ставу да нема промена граница у Европи.
Сложићемо се сви да тада ми Срби губимо много и вероватно заувек, јер ће 2 милиона Срба остати без матице.
То Вучић неће да прихвати под цену да дигне руке од свега. Е ако Вучић оде почиње хаос у борби за власт a народ губи ауторитарног вођу, који је у овом тренутку неопходан. На његово место долазе попустљиви и неискусни преговарачи у исто време долазе велики новци. Раскида се пријатељство са Русијом и Кином. Ми улазимо у Европу и НАТО. Народ опијен слободом и плиткоумношћу ужива до следећег пичвајза.
Кад ће доћи тај следећи пичвајз? Па оног тренутка кад се светске прилике промене у корист нових идеја и доминације нових суперсила.
Да вас не бих гњавио, толико.
Ту не треба нека велика мудрост па то закључити. Треба разумети само два принципа који један другог условљавају.Први принцип пратити редослед догађаја и логички идентификовати резултанте дејства узрока и последице.
Треба само добро сложити и детерминисати алгоритамски код условљених информативних података. Одвојити лажи и потурања од реалних намера.
Код нас извести револуцију није тешко имамо ми људи за такве подвиге.
То нам наша историја сведочи милионима гробаља по Балкану, а једини народ који у XXI веку губи своје границе и враћамо се на Милошеву Србију. Док друга племена из некадашње СФРЈ стварају народе и државе.
Zanimljivo je videti da g. Katić tačno zna šta mi treba i u potpunosti razume moja pitanja. Hvala vam puno na odgovoru, nikada ne bi saznao za ovu finesu u vezi nekretnina u Evropi i Sad.
Kada sam se već javio napisaću i ovo. Možda će zanimati g. Jeremiju Krstića,
Srbija je pre nekog vremena sklopila aranžman sa jednim Hedž fondom i konvertovala svoj dug prema Kini u evro. Zaduženje je bilo na 20 godina a Hedž fond nam je dao negativnu kamatnu stopu na evro. Hedž fond procenjuje da će juan opadati više u odnosu na evro u narednih 20 godina….. Što se tiče Srbije, danas koliko vidim na period od 20 godina negativnu kamatnu stopu mogu dobiti samo Nemačka i Švajcarska, mi smo treća država kojoj investitori plaćaju da na 20 godina uzme kredit. Mislim da ovo najbolje pokazuje kolika je prednost onih koji imaju diverzifikovane izvore finansiranja u odnosu na one koji se oslanjaju samo na jednu stranu. Dakle, šta god da radite u finansijama sveto pravilo je Diverzifikacija i to u svakom pogledu Diverzifikacija bilo da ulažete novac ili uzimate kredite.
Što se tiče samog trejda. Da sam privatni investitor ostao bi u kreditu na juanu jer sam mišljenja da će juan tokom vremena padati mnogo više od 2,5% kolika je mislim bila kamata na juane. Međutim, da vodim finanisije države prihvatio bi trejd i hedžovao bi juan jer je dobitak u evrima jasnan a u vezi juana ipak postoji neka doza neizvesnosti.
За Ганета – Индекс цена (House Price Index) у Европи прати и цене станова, не само кућа. За САД нисам сигуран, али то није превише битно јер Американци живе доминантно у кућама, за разлику од Европљана.
За Ј. Крстића – Своповање је класична финансијска трансакција која почива на чињеница да нико не зна шта будућност носи, па свако различито чита тржишне сигнале и има различита очекивања у вези са кретањима финансијских инструмената. Србија је вероватно проценила да ће камате на евро расти спорије и бити ниже од камата на доларе и да при томе евро неће јачати. Друга страна има другачију перцепцију будућих кретања, или им из неког разлога одговара да кроз своповање узима евра а не доларе нпр. У сваком случају, као и код свих деривата, и овде је реч о коцкању и тек ретроспективно видите да ли сте погрешили што се ушли у такву трансакцију. С обзиром да је евро најважнија и најкоришћенија валута у Србији, ова врста коцкања за Србију има резона.
За Матију – Сви послови у Канади су боље плаћени него у Србији. Разлог је везан за генерално виши ниво цена у Канади и већу продуктивност канадских радника. Тиме се теорија интензивно бавила и ти феномени су описани као нпр. Balassa-Samuelson Effect или Baumol’s cost disease. Узело би ми доста простора и времена да детаљно тумачим ове фенонемене.
Ako neko može da dobije novac za 1% a vi uzmete novac sa kamatom od 4,75% reklo bi se da razlika nije opasna. Šta je to 3 -4% gore dole….. Međutim, vrlo je opasna ta igra „Malih Brojeva“….. Ne radi se tu o 3-4% već o kamati koja je veća za 375% od neke recimo normalne kamate na 5-ogodišnje obveznice u današnje vreme. Ovo je vrlo skup kredit.
Što se tiče udela države u kompanijama, mišljenja sam da će doći do skoka kamatnih stopa i krize dugova tako da je pitanje vremena kada će i mnogo jače države od R.S. početi da prodaju svoje udele u strateškim kompanijama.
Nakon krize 2008 godine BELEX je bio među 3 berze u svetu sa najvećim padom. Investitori su izgubili 94% kapitala i nikada se više nisu vratili na berzu. Berza se nikada više nije oporavila. Sada je naše tržište kapitala je skoro pa mrtvo. Na Belexu trenutno ima svega nekoliko akcija sa kojima se trguje i to u vrlo malim obimima. Nekada je dnevni promet na nivou prosečnog prometa kioska u Beogradu. Zato ovaj potez vlasti tumačim u kontekstu napora da se tržište kapitala oživi. Država želi da promoviše akcije srpskih preduzeća inostranim investitorima.
Mišljenja sam da je tržište kapitala potrebno Srbiji jer se mnogi, naročito inovativni projekti iza kojih ne stoji nikakav početni kapital mogu finanisrati putem berze. Takođe, mislim da treba pripremiti reformu penzijskog sistema na način da penzioni fondovi ulažu novac i u akcije i korporativne obveznice srpskih firmi kao i u srpske finansijske instrumente jer je postojeći penzioni sistem neodrživ.
Nažalost, moram reći da sam vrlo skeptičan po pitanju razvoja našeg tržišta kapitala jer čak i evropska tržišta kapitala nisu razvijena u meri da se projekti mogu finansirati putem berze. Evo pokušaću da objasnim zašto sam skeptičan:
Današnji investitori su fokusirani isključivo na NYSE i NASDAQ i svi investiraju isto, u par tehnoloških kompanija i kripto. Negde sam pročitao da je profil današnjeg investitora da ima 30 godina, ulaže oko 5.000. USD i očekuje povrat na investiciju odmah. Takvi traže veliku dinamiku a to nudi samo Wolstrit. Nekadašnji investitor je imao 50 godina, ulagao 60.000. USD i očekivao povrat investicije kada ode u penziju tj. za 15 godina. Takvima bi možda mogla biti ineteresantna i Beogradska berza ali ih na žalost vrlo malo ima.
За Ганета:
интерестантно је да су у неким од претходних аукција обвезница РС повремено као купци улазили субјекти из Србије.. .нпр Поштанска штедионица. Овај пут одлучили су да заобиђу све домаће купце.. односно, не би ме чудило да су у овој аукцији учествовали представници домаћих купаца (тајкуна) који ће на тај начин индиректно преузети Електропривреду. Иначе Електроприведа као у Српске шуме итд имају доста проблема у пословању, корупција никако да се искоријени, а из ових фирми тајкуни и домаћи политички субјекти традиционално извлаче новац. Ове обвезнице ће се користити за социјална давања пред изборе и санирање рупа, а на некој страни мораће да се оствари раст од 4,75% како би се дуг вратио.. само питам се како и одакле.
Zamolio bih nekog od posetioca bloga u krajnjem slučaju g. Katića, da mi rastumači ovo House Price Index…. Gugl mi prevodi kao indeks cena kuća. To razumem ali želim biti siguran da li oni podrazumevaju pod tim i cene stanova a ne samo cene kuća….. Gledam ovo https://tradingeconomics.com/united-states/housing-index
Nisam naučiko engleski nažalost. Naravno da vidim koliki je to bio promašaj. U vreme kada sam učio školu nije bilo interneta pa samim tim ni berze i strani jezici me nisu zanimali. Ali sam mnogo pogrešio, sada sam hendikepiran u analizama.
Господине Катићу, да ли бисте били љубазни да прокоментаришете вест од пре пар дана, да је држава реализовала већ 4. по реду своп трансакцију, којом се кредит узет у дирхамима/доларима/јуанима пребацује у кредит индексиран у еврима са нижом каматном стопом? Ми тиме, колико видим из вести, штедимо на каматама, али како се некоме (банкама) ко је то нама омогућио исплати? Очекују да ће ове валуте ослабити према еуру па ће главница постати мања?
Da li mozete da mi da te odgovor, zasto su neka zanimanja vise placena u zapadnim zemljama, nego kod nas?! Npr. posao CNC operatera u Kanadi je 36 dolara po satu, a kod nas najvise so 10 evra. Da li mozete da mi objasnite, zasto nije i kod nas ista cena?!
Zanimljivo bi bilo videti koja je banka kupila ovo……. Gledajući i svetske aukcije rekao bi da su investitori nervozni i nesigurni po pitanju obveznica…… Još ih vara pamet na koju stranu će otići klatno…… Što se tiče nas, ovo je slabo interesovanje i verovatno će kamate uskoro krenuti ka gore.
Sve ok, samo pitam, jer nisam mogao da nadjem rezutate aukcije za 16.11.2021. Pada interesovanje za državne obveznice kad je inflacija, ali se slažem da ovo može biti problem, jer smo narkomasnki zavisnici od obveznica. Pogotovu može da bude značajna vest čim je svi prećutkuju.
Mada je vlast, još uvek, miljenik sile koja se iznenada pojavljuje i rešava stvar, a tu zemljina teža ne mora da važi.
16.11.2021. je organizovana aukcija 5-ogodišnjih državnih obveznica u RSD i nije dostavljena ni jedna jednina ponuda.
Ranije sam pisao da očekujem slom Grčkih i Italijanskih obveznica…… Biće problema i sa našim obveznicama. Nikada se u istoriji do sada nije dešavalo da obveznice sa rejtingom JUNK kao NPR: srpske imaju nižu izvršnu stopu od inflacije. To ukazuje na njihovu precenjenost i mislim da investitori to polako počinju da shvataju. Zapanjujuće je da na ovo što se je desilo 16.11. niko nije reagovao. Iako ekonomisti potcenjuju ovaj događaj, mislim da je ovo početak kraja bajke o stabilnom kursu i jakom dinaru.
PS:
Kada već pišem o obveznicama:
Republika Srpska je u Beču organizovala aukciju svojih 5-ogodišnjih evro obveznica. Izvršna stopa prinosa je iznosila 4,75% za evro. Javnosti je prećutano da su kao garancija za obveznice data državna preduzeća u R.S. i to sva ona u kojima je R.S. vlasnik sa 51% i više.
Potpuno je frapantno da ove obveznice nisu ponuđene građanima R,S, i Srbije jer bi se verovatno našli kupci po ovim stopama. Ja bi baš sada NPR: rado izašao iz nekih pozicija u akcijama i menjao ih za obveznice R.S…. Da ne bude zabune, ove obveznice smatram apsolutno sigurnim ulaganjem jer je kao garancija data između ostalog i Elektroprivreda R.S. Meni lično ne bi smetalo učešće u vlasništvu Elektroprivrede R.S. ako oni ne bi bili u stanju da ih isplate.
Hvala za info….. Ako ste verzirani u ovoj oblasti molim vas da mi objasnite zašto su nam dodelili mentora tj. Švedski zavod za statistiku….. To znam sigurno i znam da je mentor za Kosovo, Američki zavod za statistiku.
Eto, ponovo sam napisao glupost. Taman posla da naši šteluju podatke. Pouzdanost naše statistike je nadaleko čuvena. Pričam sa ljudima pre neki dan i svi se čude što pominjem inflaciju…. Da je stvarno ima, pa valjda bi se primetilo ?
Za Gane:
Podaci za indeks potrosackih cena za oktobar bice objavljeni sutra, 12/11. I za septembar su objavljeni 12/10. Na sajtu Republickog zavoda za statistiku postoji kalendar objavljivanja.
Čini mi se da će biti burno na tržištu obveznica narednih meseci….. Ako dođe do panike i cene obveznica se sruše – eto prilike za ulaganje.
Biće burno i tražištu akcija, nekako mi se čini da će Nasdaq konstantno padati narednih meseci, u jednom trenutku će nastati panika….. biće tu svega. Živi bili pa videli.
Zanimljivo je da Srbija još nije izbacila podatke. Prvi put primećujem da kasnimo. Moja pretpostavka je da naši pokušavaju da šteluju podakte a mentor (Švedski zavod za statistiku…… da, da…… imamo mentora niko nam više ne veruje) to ne dozvoljava…. Nemam nikakav dokaz, ovo mi govori moja seljačka intuicija.
Nadam se da ne ne nerviram previše g. Katića…… volim nekako ove berzanske teme, uživam u njima…..
PS:
Neverovatno je da u mom kraju nemam sagovornika na ove teme. Ne mogu da shvatim da ljude ovo ne zanima. Da ne razmišljaju o budućnosti svoje imovine. Pokušavao sam da pričam čak i sa kolegama ekonomistima ali kad god započnem ove teme oni se prebace na nešto drugo tipa: ko se sa kim švaleriše, koja pevačica je gde i sa kim bila, ko je koga napravio u selu itd… Prosto neverovatno čime se ljudi bave.
Za Glenmorangie vs Glendronach – Od Opeca+ se očekuje da poveća proizvodnju nafte, smanji cenu nafte i tako smanji inflatorne pritiske koji dolaze preko cene energenata. To nema veze sa novčanom likvidnošću.
Тема за промишљање,
Путиново виђење света у датом тренутку
Којим путем свет иде — не зна нико, али су сви свесни да смо испали из колосека, и да идући ко зна где, рушимо све што смо створили. И добро и лоше. Опасност од узајамног уништења је све реалнија, и то не само атомским бомбама.
Али, данашњи свет не сме себи да дозволи ни ратове, ни револуције, ни конфронтације, ни потресе, упозорио је. Свет је глобалан, али су они који у њему живе — различити. И зато нико никоме не треба да намеће своју решење. Русија која је осетила горак укус, и милионима живота платила револуцију, данас бира „умерени конзерватизам“ и „еволуцију уместо револуције“.
(https://m.youtube.com/watch?time_continue=112&v=mLbNgmDv7AA&feature=emb_logo)
Za Kuma – Uzelo bi mi dosta vremena da očistim Vaše komentare. Pri tom, mnogi komentari su replike i to stvara dodatne probleme. To sam uradio samo jednom i pokajao sam se.
Krenulo me nešto danas, napišem komentar pa se tek onda setim da sam nešto propustio:
U jednom trenutku je šort interes na Game Stop bio 140%. Dakle bilo je više šortovanih akcija nego emitovanih akcija ove kompanije. Kako to?….. Jednim delom su neke akcije više puta šortovane jer neko može da kupi akcije ne znajući da su šortovane pa da ih da na šortovanje za neku nadokanadu itd…. u nedogled se mogu šortovati već šortovane akcije…… Drugim delom su Hedž fondovi šortovali ovu kompaniju na bazi kolaterala, šortujući nepostojeće akcije.
Hteo sam da malo potprem prethodni komentar…. Ne znam samo da li sam ga pojasnio ili još više ukomplikovao?
Zaboravio sam i ovo vezano za Misteriju nastanka novca a mislim da je zanimljivo:
Većina brokerskih kuća nudi kupovinu akcija uz marginu tj. na kredit. Dakle, možete pozajmiti novac od brokera (kamata je 10% godišnje na USD) i kupiti akcije….. Sada me zanima da li i brokerske kuće na ovaj način stvaraju novac ni iz čega.
Forex platforme nude kupovinu uz polugu tj. leveridž gde se uz takođe neku kamatu može pozuajmiti novac i kupiti akcije i sve ovo je u većini slučajeva imaginarno, nema ni akcija ni novca a promene dolaze samo kod kolaterala onoga ko trguje na forexu…. I ovo bi se možda moglo tretirati kao stvaranje novca ni iz čega.
Vidim da neki brokeri daju Hedž fondovima mogućnost da na bazi kolaterala rade šort nekih akcija. U ovom slučaju Hedž fondovi nemaju akcije ali mogu da rade jednu vrstu šorta, postoji i naziv na engleskom za tako nešto. Da li oni šort transakcijama sa nepostojećim akcijama zapravo stvaraju novac?
Izgleda da je nastanak novca otvorena i još uvek neistražena tema.
Pokušao sam da postavim ovaj link na „Misteriji nastanka novca“ ali je tema zaključana……. Da li razvoj ovih platformi gde se mogu dobijati kamate ali i krediti na bazi zaključavanja Bitkoina zapravo stvaraju novac „Iz vazduha tj. niisčega“?
Doduše nije mi i dalje jasno kako ovo funkcioniše, za sada samo naslućujem mehanizam te ne mogu iskazati svoj sud.
P.S.
Kum je ostavio utisak čoveka koji mnogo zna. Rado čitam njegove komentare i već sam ranije pisao da ga smatram trećom tablom na blogu. Nadam se da nećete brisati a i da će se on predomisliti. Čovek ima i zna šta da kaže, nisu u pitanju nebuloze.
Gospodine Katicu,
Ako mozete obrisite sve ovo sto sam godinama kod Vas na blogu komentarisao,sve te moje nebuloze.
Srdačan pozdrav,
Dragoslav Jevtić – kum
На овоме линку поред стопа инфлације (извор је Светска Банка) имате још сијасет других статистики. Податке можете скинути и са њима радити шта год пожелите. Поздрав!
пс
Молим Вас да ме не схватите погрешно, али бих Вам препоручио да пре него што потражите помоћ, пробате сами да укуцате нпр. inflation rate у неки од интернет претраживача, као што сам и ја то сад учинио, и за пар секунди ћете наћи оно што сте тражили 🙂
Interesovanje za moj komentar sam doživeo kao da ste mi pomogli….. Što se mene tiče, ne žurim da otkrijem sve podatke i alate. Jednostavno uživam u berzanskim analizama i ekonomiji, u tome pronalazim zadovoljstvo a ne u brzoj zaradi novca. „Nije bitno samo stići na cilj već je lepota i u putovanju“ reče Vojin Đorđević tvorac verovatno najkvalitetnijeg srpskog brenda Vodavoda.
Iskoristio bi ovu priliku da preporučim pažnji komentatora borbu NLB-a protiv malih akcionara. Pisao sam o tome u prethodnim komentarima i ako nekoga zanimaju finese u berzanskim špekulacijama preporučio bi da isprati ovu borbu – moći će dosta toga da nauči.
NLB ovom akvizicijom povećava svoj udeo u kapitalu Komercijalne banke. https://rs.n1info.com/biznis/komercijalna-banka-pripaja-beogradsku-nlb-banku/ Sada su na samo korak od 90% vlasništva K.B. Ako pređu 90% imaće pravo da izvrše prinudni otkup akcija od malih akcionara. Međutim, vidim da su mali akcionari dobro organizovani, i da će pružiti žilavu borbu da što skuplje prodaju svoje akcije, neće slovencima biti baš tako lako kao što se čini. Među malima su ostali sve sami zajebani igrači…..pa videćemo šta će da se desi.
@Gane,
ja bih ti Gane zdušno pomogao, ali sam u škripcu sa vremenom, jer sam se prebacio u neke druge oblasti društvenog delovanja.
Svojom ipulsivnoštu otprilike da sam i učesnike opasno zamorio kometarima 🙂
Istovremeno, koliko vidim i ljudi na blogu su zamoreni čim posustaju u analizama stanja naše zbilje.
Pozdrav Gane
Postoji li neki sajt na kome se mogu pogledati prosečne veličine po godinama…. NPR: prosečne stope inflacije po godinama za neku državu….Možda postoji neki alat koji može izračunati NPR: prosečnu stopu inflacije za neki vremenski period za neku državu. Ako nešto od toga ima na netu a neko od komentatora zna neka postavi link.
Завршавам ову тему – Основни проблем није ‘лидер’ већ народ – уз мале корекције туђег, али мени блиског става;
Черчилов дух поново над Србијом,
По мом уверењу Председник Србије није центар одлучивања и моћи у Србији. Он само спроводи налоге правог центра одлучивања и моћи. Један човек ма колико му приписивали способност и знање не може да управља сам својом вољом са државом и економијом. Али може да буде способан извршилац и да спроводи вољу центра или центара моћи и одлучивања. Очигледно је да Србија нема капиталистички систем, нема слободно тржиште нити приватну иницијативу.
Више индиција се указује да се ради о реформисаном комунизму и једнопартијском систему, са планском привредом (можда чак са петогодишњим планом) која се спроводи преко Председника.
У оваквом стању нације, такав сyстем једино може да функционише при чему Председник свој положај користи као закон који функционише по принципу – држава то сам ЈА.
Он влада централистички преко великог броја личних стручних цивилних, војних, полицијских и безбедносних сарадника.
Према иностранству механизам који је делимично познат одвија се преко великог броја посредника странаца као саветника који имају улогу да лобирају својим утицајем у свету за Председника. У свему овоме лоше је што он покрива сувише велики дијапазон друштвених, политичких економских односа које један човек не може да обради и да поседује толико знање да би га јасно репродуковао у јавности. Међународна заједница и развијене државе то знају али се не мешају јавно у унутрашње односе Србије јер штите своје интересе. Закључак је – Србијом владају Центри моћи изван Србије.
Питам се да ли је то добро?
Одговарам самом себи – тренутно за боље не знамо.
Marko B.
Ivan: „Основни проблем није ‘лидер’ већ народ. Народе на Балкану треба привести спознаји стварности и реалности.“
У овом мом исказу мисли се на ову погубну реалност Марко.
А ако није тако ти ми негирај.
„Polazeći od očigledne činjenice da je tzv. strančarenje, međustranačko prepičkavanje, laganje, mašćenje i tribalno nadmetanje glavni (politički, ima i drugih) uzrok srpskih razdora – zbog čega Srbija uvek funkcioniše sa najviše 55% snage – pomislio sam da bi bilo dušekorisno da se odnekud pojavi Jaki Čovek koji će prigrabiti svu vlast, koji će sagledati šta je problem, u jednom trenutku iskoristiti moć, raspustiti sve stranke (uključujući sopstvenu) i uspostaviti Direktorat koji će tokom perioda od deset godina neometano sređivati stanje, jačati ekonomiju i zavoditi zakonitost, a po isteku desetogodišnjeg perioda dozvoliti formiranje partija, raspisati izbore za ustavotvornu skupštinu, pa Jovo nanovo. – Piše Svetislav Basara
Jedan kometator jasno filosofski zaklučije:
Bravo Bas, pravo u centar.
Principi suprotnosti društvenog antagonizma ne rađaju staljinizam, već je to rađanje rezultanta proistekla iz stanja haosa, koja nužno nalaže dolazak nekog diktatora da spase šta se spasiti može.
Ти Марко тријумфално закључујеш – Tako je! Moraju shvatiti da im nema spasa ako ne prodaju zlatne rudnike!
На те златне руднике које помињеш, вероватно мислиш на руднике јадарита и на руднике бакра.
Па ми те ресурсе не умемо нити можемо да ефектно експлоатишемо. То је чињеница.
Друго и Руси су неке своје ресурсе дали у закуп великим и технолошки моћним компанијама да их експлоатишу, јер немају технологију, а мора се од нечега живети.
Нормално да ће експлоататор гледати да оствари што већи профит јер је то тако увек било и биће.Основно питање лежи у нашој вештини преговора да извучемо максималну корист из тог посла, и еколошки се заштитимо.
Е сад оно што нама срећу квари је то да ми себе сматрамо малим русима па нам то „експлоататорско ропство смета“.
Друго, ако на дужи период сагледамо историјска збивања, која нам не иду баш на рику, можемо наслутити и овакав сценарио;
У скорој будућности се може десити поплава избеглица са Југоистока које не можемо зауставити. И питам те шта онда? Онда ће они да експлоатишу то злато на нашој златној и поробљеној земљи.
П.С.
У будуће свој сматрање мало јасније постави, да бих добио јаснију слику шта је намера твог осврта на мој коментар.
Будућност и надолазећа биг-датистичка религија новог средњевековља
Они који контролишу податке могли би на крају преобликовати не само економску и политичку будућност света, већ и будућност живљења.
Комбинација вештачке интелигенције и биотехнологије биће изазовна за све будуће покушаје редизајнирања човека његовог тела, мозга и ума.
Елите у Сједињеним Државама и Кини које имају приступ тим технологијама могле би одредити ток еволуције за све, према њиховим посебним вредностима и интересима. Способности које ће се сматрати корисним, попут дисциплине и умне интелигенције, могле би се повећати на рачун духовности за коју почиње да се верује да је непотребна.
Да ли ја феномен ковида-19 увод и привикавање на нову конструктивну сакралност ?
За Кима
Хвала Куме, извињење није требало али сам дубоко осећао да смо ‘блиски’. Руку на срце ни ја теби нисам остајао дужан. Па тако да се све потире и враћа у равнотежу.
У ствари наш динарски карактер и импулсивност нам дају простор за борбу мишљења које обично резултира неким погледом на свет који бистри или оповргава нашу представу о истом.
Оно што је битно, то је да ми расправљамо о идејама које нас тиште и нама су блиске а оне су основни елементи формирања наше преставе о спољњем свету како га ми сагледавамо.
Јутарњи поздрав Куме,
За Немирног
Овај случај Курти је рефлексивни одраз политичког пројекта.
Пројектанти задужени за разрешење Балканског Чвора су у случају ‘Курти’ поентирали.Односно постигли свој циљ на терену.Да ли је Курти то знао или не, е то је за сада тајна. Основни проблем није ‘лидер’ већ народ. Народе на Балкану треба привести спознаји стварности и реалности. Курти је само пајацо на политичкој позорници као и неки код нас.
Улоге су давно подељене.
Друга твоја тврда је доста добра, сви главни политички актери у сукоби знају исходе сваке преставе ‘апсурда’ и зато се овако понашају, што је у принципу позитивно.
Лоше је и за сада, готово немогуће, обратити пажњу на муке које грађани имају изражену кроз квалитет живљења, стресове, насиље, неизвесности, исељавање итд. Али да би било биље, на жалост, народ мора платити највећи цех. Увек је тако било и биће.
О Харарију
Његово полно опредељење је његова лична ствар. Ја за ту тврдњу немам лични доказ. А у да га имам код мене не би ништа суштински променило погледе на ‘његове’ ставове о свету и веку.
Харари је исто изабран / видети где је студирао / као глобални мислилац од стране креатора нове политике. Ту се он добро сналази, јер кроз његов феномен говоре групе интелектуалних креатора новог миленијума, jер је просто немогуће да он сам може да обради толико тема из разних области људских активности. Харари само са својом екипом те пристигле информације вешто структуира и слаже у лепу и занимљиву причу. Основни циљ је да читалац почне та мисли у том смеру. Леп доказ овој тврдњи да је до сада продао на десетине милиона својих занимљивих књига. Друго већина људи који то исчитају добијају инспиративан подлогу за даљну надградњу тих идеја у свом окружењу.
Очигледно је да цивилизацији није за сада јасно којим путем треба ући у нови миленијум.
Од мене толико.
Поздрав,
Pre svega želim da Vam se izvinim.Bilo je trenutaka ranije kada sam bio neopravdano grub u ophođenju prema Vama.Doduše,ni Vi meni niste ostajali dužni,ali su Vaše „metode“ bile suptilnije.
Što se tiče Vašeg komentara – dogodilo se nemoguće! Slažem se sa većim delom.
Za Ivana:
Kurtija nije kaznio narod, nego su njegovi sponzori shvatili da je u najboljem slučaju nesposoban, a u najgorem lud.
Srbija se nije upecala na mamac, pa su SAD donele odluku da promene taktiku. Umesto Kurtija će doći neko umereniji ali će se malo šta suštinski promeniti. Već viđeno.
Harari je globalista, čedo woke ideologije i poštovalac gender teorije. Uz sve to je, naravno, i deklarisani homoseksualac. Iskreno, malo se dobrog može naučiti od takvih. Istorijski gledano, ljudi poput njega nikada nisu bili u pravu i uvek su zastupali neke mračnije i skrivenije sile.
РС је емитовала обвезнице на страним берзама у можда 2-3 наврата у претходном периоду, међутим по значајно лошијим условима од Србије.
У прошлим емисијама било је српских купаца али већина су странци. Даљи детаљи нису доступни јавности 🙂
Јувал Ноа Харари се бави човеком на почетку трећег миленијума ово време највећи цивилизацијски изазов од нашег настанка.
Условљености овог времена су толико парадоксалне да се већина нас не могу снаћи у оваквим превирањима.
Глобалног рата нема и мало је вероватно да ће га бити, то је добро.
Нико не каже да га неће бити. Али то је онај најгори сценарио у коме би највише заплатили мали народи.
Харари изазива пажњи многих светских мислилаца и рационалиста.
Све у свему мислим да је Харари рационално умерени оптимиста и да овај изазов времена можемо пребродити ако се реално сагледају сви фактори који утичу на крајњу резултанту толерантних могућности.
Харари одбацује могућност глобалних сукоба јер међуодноси великих сила, Русије, Кине и Запада су доста компликовани и да је исход победника неизвестан. У случају сукоба била би то пирова победа победника.
Међутим Харари наслућује друге опасности које исто тако могу да направе велику глобалну штету и пометњи као ратови великих размера.
То су опасности које нам прете од сајбер тероризма и хакерских напада великих система. Један лудак или група терориста може да паралише на пример целу енергетску мрежи САД и да изазове невиђене поремећаје у функционисању нападнуте земље, без обзира колико она била технолошки развијена.
Кума ти често помињеш солдатеску. Добро ми смо кроз векове били познат ратнички народ. Али цене које смо платили су прескупе И нисмо већ 200 година решили битне националне проблеме.Неки у суседству су своје проблеме рашили чекајући прави тренутак, који су искористили само зато што су добро дешифровали знаке времена тог тренутка.
Ево ти лепог примера стрпљења из наше садашње збиље на КиМ.
Курти користи силу и улази на Север КиМ да би повећао себи популарност пред избире. И шта би?
Доживе тоталан крах на изборима. Јер га сопствени народ казни. и они су схватили да немају људских ресурса за неограничено трошење.
Ne svidja mi se teorija Hararija.Terzin I uopste ideja o Bogu mi je uvek bliza.Evo zena me kritikuje,a I ja mislim da preterujem sa ovim blogom I lupam ovde sve sto mi padne na pamet nebih li ispao pametan I dokazao se pred auditorijumom.
Kum – Uvek zanimljivi Dr.Terzin
Тачно, Др. је само глагољив.
Али ме Куме интересује твоје разумевање изреченог ?!
Нећу више коментарисати овакве феноменологје из простог разлога што би коментар био сувишан а труд уложен у ништа, смо бих задобио више противника.
Терзин се труди да погоди центар, али све остало маши.
Значи ово ћу прокоментарисати кад ти даш своје мишљење о изложеном.
Пошто ти Харари, који лепо и јасно тумачи, уз обилне наводе, са 80% вероватног дешавања у блиској будућности, рецимо једно века, није по мери, верујем да ти је Терзин ближи.
Е ако разумете Харарија, ти и твоји истомишљеници, верујем да ти је Терзин још разумљивији јер је нашки благоглагољив 🙂
Поздрав,
Što se tiče obveznica, mislim da će na ovoj aukciji izvršna stopa prinosa ići oko 5% možda malo više….. Stopa je atraktivna i baš bi voleo da vidim da li će neki Srbin da kupi ovo ?
Srbija je 2019 i 2020 godine imala rekordne emisije obveznica po stopama od oko 1,2%. Koliko znam svi raniji dugovi su likvidirani prevremenim otkupima. Sada imamo čistu situaciju i mislim da velike naplate slede tek 2030 godine. R.S. kasni sa projektima i definitivno kasni sa ovom emisijom.
Електропривреда Републике Српске планира да емитује обвезнице на Бечкој берзи у износу од 140 мил еур за изградњу хидроелектрана у сарадњи са кинеским компанијама и инвеститорима:
Други извори наводе да се ради о року доспећа од 15-20 година и очекиваној каматној стопи од 4,2%. Гарант за обвезнице до 80% биће Влада Српске. Раније обвезнице које је Влада РС издавала исто на Бечкој берзи су котирале око 4,5%.
На овом сајту прије неког времена било је коментара о проблему финансирања из доба комунизма, СФРЈ и других земаља, гдје су трошкови задужења били већи од додатне вриједности и раста продуктивности које су та задужења доносила (изградња индустрије). О томе је писао и Бранко Милановић.
Има ли неко коментар на ово? Иако свједочимо актуелним поскупљењима енергије, знамо да постоји недостатак ел. енергије у региону (Србија, ЦГ) и видимо дугорочне политике прелаза на обновљиве изворе, имам осјећај да ова инвестиција неће бити исплатива и да би могла представљати индиректно преузимање Електропривреде РС. Начин вођења ових предузећа и државе генерално није ништа бољи, рекао бих и да је лошији од оног из доба СФРЈ. Ово посебно имајући у виду да су многа предузећа у саставу Електропривреде у претходном периоду из неког разлога пословала негативно.
Квадратура круга америчке администрације
Да ли се Амери повлаче са Космета?
Глобална сфера интеракција између Сједињених Држава, Русије и Кине могла би имати позитиван утицај на цео свет.
Руски председник Владимир Путин је више пута поновио да је један од његових главних спољнополитичких циљева закључивање споразума о „новој Јалти“ . У таквој шеми, свет би био подељен на регионе, сваки са својим доминантним регионалним хегемоном, са главним циљем промовисања стабилности и мира.
Како би се смањио све већи ризик од уплитања Сједињених Држава у ратове великих сила који би даље изложили америчку нуклеарном/ЕМП нападу, Сједињене Државе повукле би своје војне снаге из Европе, Африке и Азије, укључујући блиски исток. Такође би се уздржале од инвазије и окупације других земаља или ангажовања у изградњи нација у настајању. Сједињене Државе послале би експедицијске снаге само ако су нације унутар њеног подручја утицаја или оне које представљају њене виталне интересе, попут Западне Европе и Јапана, биле под непосредном претњом непријатељског напада. Изузетак би могао бити начин да се ограничени број америчких трупа распореди у Немачкој као заштита од одвраћања потенцијалне руске агресије на Западну Европу – у знак признања јединственог значаја који овај регион има за америчку економију и индустрију.
Више у: https://nationalinterest.org/feature/counter-russia-and-china-make-%E2%80%98spheres-influence%E2%80%99-great-again-194982
За Кума и Немирног
Ово је мајсторски режирана представа која за циљ има да се оба народа уведу у разумне токове, прихватања стварности на терену.
Тај политички ефекат се зове понуда – ШТАПА И ШАРГАРЕПЕ или још простије ефекат ; ТОПЛО – ХЛАДНО.
То „сукобљавање“ политичке структуре добро знају. Ово је пут да се екстремне снаге и са оне и са ове стране обуздају СТРАХОМ од већих сукоба пред доношење непопуларних одлука, по обе стране.
До закључка ћете лако доћи само ако анализирате претходни низ узрочно – последичних политичких догађаје.
Једном ми ликујемо кад смо кобајаги „победили“ њих, е сад они ликују кад су као „победили“ нас. Ствар је проста политички перформанс се наставља све до постизања циља.
Режисери и кореографи су ово лепо осмислили, Е сад се питајмо, јели има ту неког ризика?
Има наравно, али ово је опција која уважава два фактора, брзину решења и минимум ризика.
Za – AV
Kako vidim da neki mozda nisu skroz shvatili, a da eventualno ne bi doslo do neke vece zabune, prethodni komentar ovog nick-a treba citati sa velikom dozom ironije 🙂
Sad sam stvarno zbunjen.
Šta mi nismo shvatili?
Kome se Vi zapravo od komentatora obraćate,
Ko je to, prethodni komentar ovog nick-a ?
Gospodine AV ko ste zapravo Vi ?
Pa vi AV ste nas upravo uveli u zabludu 😉
Kako vidim da neki mozda nisu skroz shvatili, a da eventualno ne bi doslo do neke vece zabune, prethodni komentar ovog nick-a treba citati sa velikom dozom ironije 🙂
ps
Predlazem da forumasi svoju licnu blagodarnost, divljenje ili kritiku predsedniku preusmere sa ovog foruma na njegove profile na drustvenim mrezama, tome bi izmedju ostalog ti profili i trebalo da sluze.
Naravno da se neće NATO povući.Ali ako se povuče npr. mađarski kontingent,to bi bila sasvim druga situacija.KFOR bi bio u nelagodnoj poziciji,a mi bi smo izašli iz defanzive i dobili na vremenu.
KFOR se neće povući jer ima zvanični mandat UN-a da budu tamo. Poznato je da SAD okupiraju zemlju i tamo gde nemaju prava da budu. Zašto bi se povlačili sada?
Ovo više nisu samo provokacije, nego otvoreni obračun sa „paralelnim strukturama Srbije“ na severu lažne države Kosovo. ROSU upada sa dugim cevima uz očiglednu saglasnost KFORA i NATO. Treba se podsetiti da Zapad traži ukidanje paralelnih struktura još od vremena kada je Boris Tadić bio predsednik.
Postoje dva načina da se situacija reši. Posle današnje konferencije u Raškoj, predsednik je progutao knedlu, odabrao poniženje i kapitulaciju. Ostaje da se vidi kako će Srbi na KiM reagovati, ali oni ne mogu ništa bitno preduzeti bez jasne podrške iz Srbije.
Mislim da je očigledno da se radi o provokacijama,koje će se verovatno nastaviti.
Možda treba odmah razgovarati sa svakom državom pojedinačno koja ima osoblje u KFOR-u.Zamoliti predstavnike tih zemalja da što pre povuku svoje državljane sa Kosova,jer nismo sigurni kako će se događaji odvijati i bezbednost njihovih građana bi mogla biti ugrožena u ovim haotičnim oklnostima.Razgovarati sa Mađarima,Italijanima,itd.
Opet haos na severu KiM, predsednik otišao u Rašku da obiđe kasarnu.
Sa severa stižu zabrinjavajuće vesti, više Srba je povređeno u akciji ROSU, od njih jedan teže. Pogođen je s leđa u grudi. Ako KFOR ne zaustavi divljanje kosovskih terorista, red je da vojska reaguje.
Predsedniče, ako zaista pratite ovaj blog, znajte da je našem narodu dosta ponižavanja. Imate podršku ogromne većine našeg naroda sa obe strane Drine da se ovaj problem reši.
Nemirni – Iskreno verujem da ste Vi neki satiričar. Drugačije ne mogu da objasnim Vaše tekstove na ovom blogu.
Hvala Nemirni na pohvali moje ludosti 🙂
Vremena u kojima živimo su suviše mračna i malo satire na teške životne teme je dobrodošlo, to je najefikasniji melem za umornu dušu.
Držim se one – Satira je često najveći neprijatelj učmaloj svekodnevnici.
Satira najbolje filtrira društvenu zbilju a mi hvala Bogi imamo izobilja zbilje koja inspiriše čoveka da stvari sagledava kroz vizuru humora, jer je smeh najbolji duševni lek.
Kao dete sam se oduševljavao već pomalo zaboravljenom Minimaksu, Dušku Radoviću, Brani Crnčeviću i drugima.
I gospodin Katić, verujem da ih dobro pamti, smo uz Beograde,dobro jutro i Momimaksov Tip tup odrastali, sazrevali sagledavajući zivotne nedaće, kao što Nebojša nazva ovaj svoj blog, pogled – Iz drugog ugla .
Tako da si mi Nemirni udelio lep kompliment u ovako tmurnom jesenjem danu.
A i ti su otprilike čovek Nemirnog duha 😉
Pozdrav i svako dobo,
Za mog Kuma
Eto dragi Kume, koliko sam ti pomogao.
Ja pokrenuh temu i dadoh inicijativu, a AV tebe pohvali.
Doduše, ne mogu reći i ti časno i odvažno uzvrati 🙂
Dok mene niko da pomene ni za ič.
Dobro, ne ljutim se, ako me se sete sete, a ako ne ja ću i dalje ostati privržen svojim idejama dobročinstva i milosrđa.
Jer se nadam u Svevišnjeg, kad mu odem na ispovest, verovatno će mi reći:
„Moj dobri i milosrdni rabe, ti zaslužuješ moju milost. Iskreno si radio i kad si grešio. To nije tvoj namerni greh već greh iz ograničene moći suđenja i shvatanja života. Idi sad se malo odmori u Rajskom Vrtu. Pa otidi i pozdravi se sa drugom Titom, on je tu negde u mom predvorju drži neki govor onim otpustenim radnicima koje je on za njugova vakta zaposlio, a oni sad ovako iscrpljeni i ostareli izgubiše ideale, ostaše bez radničke klase pa pozuriše k’ meni“ 😉
Uvazeni gospodine predsednice,
izuzetno sam pocastvovan Vasom objavom.Zelim da znate da kako vreme prolazi sve bolje razumem teskoce sa kojima se suocavate,I sa velikim postovanjem,cak I divljenjem,posmatram Vasu upornost I beskrajno zalaganje da napravite rezultate za Srbiju.Verujem da svi znaju,bilo da su uz Vas ili protiv Vas,priznavali to ili ne,da ste posle Tiove epohe najsposobniji politicar na ovim prostirima.
Puno zdravlja,srece I uspeha!
Zivela Srbija!
@AV
Drago mi je što ste nam se obratili pored tolikih obaveza 😉
Još mi je draže što podržavate ovih pet osnovnih principa Pokreta nesvrstanosti
1. Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta;
2. Uzajamno nenapadanje;
3. Uzajamno nemešanje u unutrašnje poslove;
4. Jednakost i uzajamna korist;
5. Miroljubiva koegzistencija.
P.S.
Zamolio bi Vas, AV da nastavite Brozov politički put. Da kao On nekada, vodite nepokolebljivu politiku,na granici između mita i realnosti, između stvarnosti i teorije zavere.
E samo tako ćemo mi Srbi da se ložimo, umnožimo i obožimo !!!
Kina je vrlo lepo ušla u ameičke dugoročne obveznice kada su bile jeftine i kada su donosile visoke kuponske stope. Onda je došla kriza 2008 godine i oborila kuponske stope na primarnim aukcijama u SAD. Kina već od 2008 godine masovno prodaje američke obveznice na sekundarnom tržištu po mnogo većim cenama nego što ih je svojevremeno kupila i odlično zarađuje u toj trgovini. Veliki deo novca koji Kina plasira po svetu u realna dobra su posledica ovih transakcija. S obzirom da se u SAD budi inflacija ona bi mogla da podigne prinose na njihove obveznice i ponovo ih učini jeftinim tako da je realniji scenario da Kina u narednim godinama ponovo krene u masovnu kupovinu istih pre nego u prodaju.
PS:
Ako skoče prinosi na američke dugoročne obveznice (recimo 10-ogodišnje) to će ih učiniti jeftinim za kupovinu i to će mi biti prvi target. Pre ću njih kupiti nego američke akcije. Samo čekam da se namesti situacija jer u svakoj narednoj krizi se mogu unovčiti po većim cenama od kupovnih + denominovane su u valuti koja sigurno jača u samom epicentru krize tako da po meni predstavljaju najbolji instrument na svetu za hedžovanje pozicija u akcijama.
Pre par godina sam želeo da učestvujem na Primarnoj aukciji 10-ogodišnjih američkih obveznica na Volstritu ali je čip bio 100.000. USD. Nisam planirao da se učipim toliki novac pa sam odustao. Dok sam se premišljao da li da kupim neku manju količinu na sekundarnim aukcijama – prinosi su pali i nisam kupio.
Za mog Kuma 🙂
Evo Kume, kroz Tita alijas Vućuća vraćaju nam se nesvrstani da nam pomognu.
Dobre ideje na mogu da se unište, one mogu da se samo trenutno zaborave.
I Putin je poslao pismenu podršku !
– Petar Žarković sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju svedoči; „Bilo da se radilo o krizi na Bliskom istoku ili u Jugoistočnoj Aziji, uvek se tražilo mišljenje jugoslovenske diplomatij.
„Nemešanje u unutrašnje poslove drugih država, miroljubiva koegzistencija, jednakost i poštovanje drugih političkih opredeljenja mogu poslužiti srpskoj diplomatiji u stvaranju mnogo povoljnijeg i bezbednijeg ambijenta na Zapadnom Balkanu“, konstatuje Žarković.
– „Mnogo je moglo da se nauči iz ‘jugoslovenskog iskustva'“, tvrdio je Nehru još sredinom 1950-tih godina.
Selaković je objasnio da se Nesvrstani danas vezuju za dva pojma – Josipa Broza Tita i Beograd.
Mislim da cesto gubimo iz vida jednu bitnu karakteristiku desavanja u svetu.Dusan Vujovic nam je ukazao na vazne trendove koji ce oblikovati buducnost – borba protiv tzv. zombi kompanija.Visoke cene sirovina I energenata,kombinovane sa ciljanim finansiranjem od strane banaka ogranicice rasipanje svih vrsta resursa – robe,energije,radne snage.Jasno je da obnovljivi izvori energije ne daju zeljene rezultate za sada,to znaci da treba pazljivo da koristimo fosilne.Takodje,eksploatacija sirovina zahteva resurse I steti zivotnoj sredini,dakle I tu se mora vise voditi racuna.Konacno,ocajna demografija razvijenih drzava tera na veoma pazljivo postupanje sa radno sposobnim ljudima.U ovom momentu je nemoguce reindustrijalizovati Evropu.Prosto,nema kvalifikovanih ljudi za industriju.Moramo od menadzera praviti majstore.Moze I to,ali kada od majstora napravimo srednju klasu,gospodina sa novim automobilom C klase.
Zahvaljujem se svima na iscrpnim odgovorima.. Baš ste se potrudili da mi date potpuna i kvalitetna pojašnjenja. Evo, tek sada imam jasnu sliku u vezi sa najnovijim događajima.
Više puta sam potencirao da nisam ekspert, niti stručnjak za berzu i finansije iako sam završio Ekonomski fakultet i intenzivno trgujem HOV 10-tak godina. Želeo bi samo da ponovim, da nisam od onih koji sve znaju. Po mom mišljenju na berzi ne prolazi „Ja pa Ja“ i uvek je bolje konsultovati se nego pogrešitil.
Ево Гане објашњења око енергената
Енергија је Гане, узмимо на пример Сунце, покретач васцелог живота у овом дели Космоса. То нам је од Бога дато јер Бог је закључио да нам је то од њега довољно. Али човек хоће још још и још …
Не би без везе у Библији писало – И би Светлост –
Енергија није само струја и топлота, већ примарни природни ресурси су нафта, ветар, динамика токова рака, гас итд, све од Бога дато.
Из тих примарних енергетских стања се добијају секундарни облици енергије, струја, топлота итд, који су неопходни за покретање индустрије и производње артикала потребних за живот и уживање, који нормално имају своју цену, јер је ту уложено знање и физички рад.
Значи без енергије нема овако удобног живота.
Кад нема довољно енергије све стаје и настаје опште пометња. Јели Тако?
Е, сад се упитај зашто нема довољно струје?
Не мали број електрана,за производњу електричне енергије користе гас. Нормално кад нема гаса нема ни струје.
Е то није само тај проблем већ и климатски поремећаји. Речни токови и извори / како пророкова наш Свети Владика Николај / пресушују, због климатских поремећаја. Све то ствара панику и цене нормално скачу.
И трећи фактор је људски.
Јер Путин наговештава завртање славина гаса непријатељима.
Пре неки дан излази Путин са саопштењем да гаса има и да ће да помогне.
И одмах на светским берзама цена гаса осетно паде.
И наш Вучић, обнародова да ће Путина молити да нам гас испоручује по најповољнијим ценама.
Тако Госо да је све у једном и једно је у свему.
Јер кога је молити није га љутити 🙂
Za Gjole P – Ako bi SAD proglasila bankrotstvo, to bi bio njen kraj kao vodeće globalne i ekonomske sile i kraj dolara. SAD mogu da žive sa visokim budžetskim dugom i bez teških posledica.
За Ганета
Рубини сматра да ће доћи до поремећаја снабдевања због повећања цене транспорта, које је везано за недостатак енергената, које за резултанту даје општи скок цена. Што поново узрокује глобални пад производње.
Очевидно је да се глобално примећује инфлација као последице таквог стања.
Све то наговештава, да се мора сести за преговарачки сто.
Кина, Русија, Европа, САД, Британија и сви они који директно могу утицати на спречавање даље ескалације економског хаоса који никоме не доноси видљиву корист, осим можда Русији !?
Стиче се утисак да светски сценаристи економске политике већ имају спреман предлог за разрешење кризе.
Јел’ ствари препуштене саме себи водиле би у катастрофу.
Ето ја Гане као лаик ово светско замешатељство тумачим тако 😉
Цена струје зависи од много фактора. Оно што се види у вестима су најчешће цене на берзама струје на spot и day ahead тржишту. Те цене се формирају на основу ткз. merit order криве, која изгледа као степенице: на апциси су количине, на ординати цене. Понуђачи нуде количину и цену, количине се сортирају по узлазној цени. У тачки где права тражње пресече криву понуде се цена и очитава. Илустративни пример:
– Тражња је 10MWh
– Понуђач A нуди 5MWh по цени од 5€/MWh (нпр. ветроелектрана, ниски маргинални трошкови)
– Понуђач Б нуди 3MWh по цени од 15€/MWh (хидро)
– Понуђач В нуди 2MWh по цени од 105€/MWh (на угаљ)
– Понуђач Г нуди 5MWh по цени од 145€/MWh (на гас)
Како понуђачи А, Б и В нуде у збиру потребних 10MWH, то ће цена на берзи бити највиша цена од ове три, тј. 105€/MWh. То даље значи да Г-ова понуда отпада, да А има зараду од (105€/MWh-5€/MWh)*5MWh=500€, Б зараду од (105€/MWh-15€/MWh)*3MWh=270€, а В нема зараду. Ту цену од 105€/MWh дакле плаћа нпр. дистрибутер ел. енергије, који је даље наплати од потрошача, ако потрошач има такав уговор, а не са нпр. фиксном ценом за целу годину. Дистрибутер наравно наплати и услугу преноса, која је отприлике дупло скупља од саме ел. енергије.
Различите електране дакле имају различите маргиналне трошкове, који зависе од тога колика је цена нпр. угља, гаса, урана, нафте… Најниже маргиналне! трошкове имају ветро, соларне и хидро. Наравно, да би се изградња неке електране уопште исплатила, рачуна се ткз. Levelized Cost of Electricity за цели период експлоатације (LCOE за различите електране https://www.lazard.com/perspective/lcoe2020), који садржи како капиталне трошкове саме изградње, тако и оперативне трошкове у које улазе цене већ побројаних горива као и ЦО2 сертификата (поскупели скоро 2,5х пута од почетка године). Наравно, раде се сензитивити анализе итд.
Овакво тржиште струје, а и гаса, је у ЕУ настало почетком 2000-их ткз. либерализацијом тржишта: разбијају се вертикално интегрисане енергетске компаније (обично у државном власништву), раздвајају се на прозвођач(е), трансмитер(е) и дистрибутер(е) (unbundling). Настају берзе струја, као и гасни хабови. Трејдери се појављују као независни играчи… Све је почело још пре 40 година преко баре са неолиберализмом, који се преко UK даље ширио на EU.
Цене гаса о којима нас извештавају су тренутне цене на споту ( еквивалентна цени нафте од 190$). У дугорочним уговорима, формула цене може бити везана за нпр. нафту (lag од 6 до 9 месеци) или за цену на гасним хабовима (TTF је тренутно главни у Европи).
Зашто цене гаса скачу? У кратким цртама:
– хладна и дуга зима -> складишта гаса (gas storage) су поприлично исцрпљена, (рачуна се да се складишта нето пуне од априла, а нето празне од октобра)
– захуктала се привреда после локдаунова -> тражња се повећала
– Због зелене агенде, многе електране на угаљ се гасе, замењују их гасне, ветро и соларне. Последње две зависе од временских прилика, које ове године нису ишле на руку. Неке државе гасе и нуклеарне које обезбеђују ткз. base load -> тражња скаче
– Нема нових производних капацитета, производња у Холандији драстично пала због небитно сад чега :), такође и у Норвешкој; Алжир, Индонезија све теже задовољавају своје потребе, Русија пуни своја складишта до краја октобра да се спреми за своју зиму… -> понуда мања
– Геополитичке игре
– Муљање на гасним хабовима
Како гаса нема довољно, добар је онда и отписани угаљ, коме онда цена наравно скаче (друг Си је принуђен ових дана да укине забрану на увоз угља из Аустралије), а Јапанци поново пале нуклеарке, ради очувања животне средине…
Вредно подсећања је и да је прошлог лета цена гаса била рекордно ниска, да су гасна складишта стога била рекордно пуна, али потрошачи тада произвођаче низашта нису оптуживали, нити је било застрашујућих наслова 🙂
Све у свему, очекује нас весела зима, још ако буде нарочито хладна…
„Све док је долар кључна резервна валута, све док се робе обрачунавају и плаћају доларима, све док свет купује америчке вредносне папире, САД немају проблем са дугом“.
G. Katiću, Koliko je verovatno da SAD USKORO proglasi bankrotstvo i time se otarasi dugova? Drugog izlaza i nemaju. Koje bi posledice bile? Pravo je čudo da o tome nema mnogo napisanog – tražio sam!
Pratite li uopšte ekonomska dešavanja u svetu?Koliko puta sam ostavio link ka (https://tradingeconomics.com/commodities),jeste li primetili cenu uglja?(https://tradingeconomics.com/commodity/coal)
Setite se da sam pričao o skoku cene uglja kada sam pominjao „bitku za čelik“.Ugalj + ruda – visoke peći – čelik.Ugalj – termoelektrane – struja.Jasno je da visoka cena uglja povećava cene koštanja struje,što znači da će elektane obustaviti ili smanjiti proizvodnju struje,ako ne mogu prebaciti troškove uglja na kupce el. energije.
LPG je smeša propan-butan i naftni je derivat.Dakle,cena mu ima korelaciju sa naftom,a ne sa prirodnim gasom.
Tu već dolazimo do stvari koja treba da Vas brine – cena nafte,s obzirom da ste ušli u akcije jednog (vazdušnog) prevoznika.
Može li neko da objasni, kako to ispade da nema dovoljno struje. Takođe, nije mi jasna ni gasna kriza. Da li je skočila cena TNG-a na našim pumpama i koliko ?
Zanimljiv je i skok cene bitkoina u kontekstu rudarenja i cene struje.
Za Ivana,
Jeste li razumeli nešto od ovoga što kaže Rubini ? Ja sam malo bacio pogled ali nažalost ne kapiram ništa. Samo da se ogradim, ništa ne bi razumeo ni da sam pažljivo čitao.
Др, пропаст – НОУРИЕЛ РОУБИНИ
Како ће се глобална економија и тржишта развијати током следеће године?
Занимљиво је да „доктор пропаст“наводи и наш балкански спецификум кад наводи синдром – балканизације глобалних ланаца снабдевања,
У прилогу – Један од занимљивих коментара;
ЈОНАТХАН ЛАМ
30. септембра 2021
У тренутној фази размене валута, сумњао сам на велику промену у промени корпе валута коју је долар водио у 60 %, а ренминби је кренуо 6,4 на долар. Гас је до 72 долара, роба је такође порасла. Ако очекују врхунац инфлације преко 4%. Били би разочарани што је долар изнад 92 без прилагођавања корпи ако фунта и евро погоршају. Рекао бих да би се инфлација продужила на вишу позицију и дуже под условом сталног раста без корекције тржишта. Ако репни ветар Еверграндеа дође до урагана. Треба нам Паул Волцкер. Да ли би „Јапанификација“ успела за Америку ако се ослободимо улагања странца? 300 јена до 100 јена уопште није имало стагфлацију. Историја је рекла.
Prilično sam siguran da je Lufthansa dobro mesto za parkiranje novca u srednjem i dugom roku….. Kratkoročno, moguće je obaranje cene akcije (mada nije baš velika verovatnoća), zato nisam kupovao za sve pare. Ako akcija krene da pada dokupovaću što više mogu….. Nemam nikakav strah, cena je već previše pala tako da bi svaki dalji pad po meni bila odlična šansa za kupovinu.
Kada sam kupovao računao sam na izlazak Nemačke države iz vlasništva, ulazak nekoliko zajebanih igrača, izmenjenu vlasničku strukturu, ETFove na brent kojima je Lufthansa napunila bilanse, rešeno pitanje viškova radne snage i opreme i sl…..Nisam kupio tek tako.
Što se tiče Wizz Air-a. Ne kupujem akcije čija je cena na istorijskom maksimumu.
PS:
Mnogo sam analizirao tržište i Lufthansa je jedina akcija koju sam pronašao. Pronašao sam još jednu akciju na našem tržištu koja bi se mogla namestiti na poziciji dobroj za kupovinu negde februara, marta 2022. I ništa više od toga.
Svaka druga kupovina u ovom trenutku bi po mom mišljenju bila isuviše rizična. Akcije su precenjene a preti podizanje kamatnih stopa. Kamatne stope će gotovo izvesno ići na gore čak i ako FED ili ECB ne podignu REPO stope. Mislim da je pitanje vremena kada će neko od većih trgovaca obveznicama izgubiti živce i krenuti u rasprodaju „Junk“ obveznica ili kada će neko krenuti da šortuje italijenske ili Grčke obveznice…… Ovo bi moglo da dovede do sloma tržišta obveznica i strahovitog pada Growth Stock akcija naročito Hard Growth Stock akcija….. Zato sam još pre Bajdenove inaoguracije kupovao Value stock akcije nadajuće se da će visoke dividende zaustaviti njihov pad ako do njega dođe.
Generalno mislim da sada nije pravi momenat za kupovinu akcija, pogotovu ne onoga što je trenutno popularno i što je u fokusu investitora. Mislim da bi pametnije bilo sačekati korekciju pa tek onda kupovati.
Suvise lako slomljena ofanziva globalista…Da li se radi o klopci?Mozda je to novi pakleni plan Sorosa.
Kineska ekonomija je na ivici da se pocne rusiti kao kula od karata.Totalni slom Kine nije u interesu ne samo Kine,vec I ostatka sveta.Kolaps Kine,u ovim okolnostima,bi povukao svet u spiralu jezive stagflacije.
Partija ne cini nista da zemlju izvuce iz kandzi globalista,koji je koriste kao oruzje za svoje ciljeve.
Зашто нема коментара?
Зашто су глобалне друштвене мреже неколико сати биле ван функција?
Зашто је покренута глобална афера ПАНДОРИНЕ КУТИЈЕ ?
Јели то све случајно.
Историја као учитељица живота, наравно, нема потребу да мења свој клише који увек добро функционише са обрнутим предзнаком.Јер и у хаосу има структуираног системе са вероватноћом остваривања предвиђеног плана ‘ГЛОБАЛНОГ прегруписавања цивилизацијских правила’
Пандорина Кутија као глобално ризичан напор није осмишљен да нешто докаже,створен је једноставно да закомпликује стање по познатом моделу жртвеног јарца и кривицу пребаци на „богате“ јер то је довољно да покрене незадовољне масе на неконтролисану побуну.
Оснивање или стварање користи од офшор ентитета није само по себи незаконито, а у неким случајевима људи за то могу имати легитимне разлоге, попут сигурности.
Али та тајност је магнетно привлачна за оне који немају, односно за масе које би исто тако хтеле да имају али им се није пружила прилика.
Ево пар занимљивих коментара ;
– Цар је го. Њихово системско институционално варање, злоупотреба средстава и само обогаћивање откривени су свима нама. Спалите све, изградите боље.
– ИЦИЈ финансира Отворено друштво Џорџ Сороша.
– Пандорина Кутија је отворена, све су светске зале за тренутак показале своје лице. Затим је брзо затворена. Остала је само нада да је истина откривена, новац се вратио у националну благајну и корумпирани, злочиначки политичари затворени.Народ је сретан и смирен 😉
* Ако масовни медији о томе извештавају, онда је свако ко је изложен само жртвени пијун да одврати пажњу од нечег другог много већег и важнијег …
@Kum – Nasi su Katehon.
Pa dobro Kume gde nađa Duginov Katehon za ime Boga jedinoga.
Ove tvoje rasprave slede Boškićeve ideje iz davne 2010,g.
Boškić tvrdi – Ključni igrač nove istorije, svetski katehon, jeste Rusija. …
Jovan Cvijić je, baveći se našim psihičkim tipovima, tegobu koju osećamo odavno objasnio:“Dinarski su ljudi živog duha i tanane inteligencije. Obdareni živom i raznovrsnom osećajnošću oni se često povode za svojom maštom, koja je vrlo živa i bogata, kao i za prvim impulsom oduševljenja i srdžbe“.
I ja sam Kume nekad sledio ovu ideju „IZABRANIH“ ali posle mnogo padova morao sam da se uspravim i realno sagledam spoljni svet.
Evo Kume ovako; Eskobar za Glas Amerike tvrdi;
Otvoreni Balkan, otvoren je za saradnju svih. Tako da pitanje nije da li se Srbija kreće bliže zapadu, jer 70 ili 80 odsto njene ekonomije je vezano za zapad, veći deo srpske dijaspore je na zapadu, većina investicija dolazi sa zapada… pitanje je da li može javnost da shvati da je to činjenica.
I tako moj dragi Kume, u tami bez neba, moj stamak i mašta ostaše bez hleba.
E sad Kume ja bih se vratio na stara Katehonska ubeđenja kada bi se pojavio Spasitelj i nahranio sa pet riba pet hiljada gladnih.
Ali njega još nema. A što li mam ne dolazi?
Надао сам се чисто економском одговору, јер ми се чини да сте верзирани у тој теми, а и ово је пре свега економски блог, но, како би претходни блогоколега рекао, добих од Вас ребус. Како сам ја само љубитељ опуса Црвеног Свештеника нисам знао за Катехон па потражих одговарајуће чланке на Викију. Видим да се у 3. Риму идеја о Катехону појавила у време револуције. На западу је она континуална. Последњи мислиоци који се баве Катехоном су Карл Шмит и Дитрих Бонхефер, који му опет свако из свог угла дају сасвим различити смисао. Што би рекао један други колега са блога, опет те ди/тривергентне информације 🙂 Моје скромно знање ми говори да Источни Славјани гасна богатства нису добили од Бога него стекли освајањем у правцу исток и север. Ресурсна база NS1и2 тј. СП1и2 се налази на територији субполарног народа Њенци који се баве узгојем јелена. Занимљиво је и да се већ двадесет година на челу гасног монополисте налази човек са чисто славјанским презименом Милер, а седиште компаније је недавно пребачено у град са такође чисто славјанским именом Санкт ПетерсБург 🙂
Уместо поздрава, једна нумера из опуса „il Prete Rosso“-а 🙂 :
Izazovno je vreme koje živimo, ali mu suštinu ne shvatamo !
Neoliberalizam i globaliazacija su neizbežne istorijske tekovine, na koje populizam nema odgovor.
Izgleda da dolazi vreme društvene individalizacije koja nameće novu socijalnu parolu, – prvenstveno se uzdaj, use i u svoje kljuse – to globalni procesi nameću jer se svet neizbežno dezintegriše pred našim očima.
Velike sile su to odavno shvatile zato i prekrajaju svet po novim modelima.
Hoću da budem optimista, usuđujem se zaključiti, da na našoj političkoj sceni, kao uostalom na celom Zapadnom Zalkanu, počinji da duvaju neki svežiji vetrovi, potpisivanjem sporazuma Beograda i Prištine o deeskalaciji.
Ovo daje šansu da se izađe iz začaranog kruga političkih zabluda.
Jer politika je ipak veština i umeće postizanja mogućeg u realnim okvirima, sa kojima će se i moćni složiti.
Na takav zaključak sugerišu izjave prestavnika NATO PAKTA, gde u svojim izjavama prvi put pominju temeljni sporazum 1244 i realizaciju potpisanog sporazuma o Zajednici Srpskih Opština.
Da ne dužim, jer mi neki pratioci bloga zameraju, ovde stajem.
Situacija je ocigledna.Evropa I Srbija su sve vise zavisne od ruskog gasa.Svakog dana od Nemacke do Srbije je sve manje sposobnih ljudi koji mogu u sumu da seku drva ili da idu u rudnik uglja.Rusija za resurs koji joj je Bog dao moze odgovarati samo Bogu,tako da kupci jedino mogu da uzmu ili ostave.Rusi koriste moc koju imaju da bi odbranili cene energenata.
Nasi su Katehon.To bi svakako crveni svestenik razumeo.
Rusi su umanjili isporuke struje Kini.Kina traži još struje.Sada je na delu ruska trgovina.
Kako ove vaše reči da protumače oni koji znaju da Kina postaje vodeća super sila grubim previdima Amerike, a i Rusije…
Počelo je…
Biju naši,al’ biju i globalisti….
Industrijski metali u gubicima.Bakar ispod 9000 dolara.Litijum propada.
(https://tradingeconomics.com/commodities)
Ali…zahvaljujući „ruskoj artiljeriji“,ne gubimo naftu! (https://www.youtube.com/watch?v=Kwl063vNChY)Rusi su strpljivo čekali,a onda su snažno pogurali gas.Verujem da će „Ruski front“ biti ključan za ovu bitku,možda čak i za ceo rat.
Rusi su umanjili isporuke struje Kini.Kina traži još struje.Sada je na delu ruska trgovina.
Prehrambena industrija u svetu ne zavisi od Kine i tu nam je situacija lakša nego kod energenata i metala.Ali,ako se sve bude rušilo,srušiće se i cene primarnih poljoprivrednih proizvoda.
Za Predraga – Trenutne muke Britanije su direktna i nepredviđena posledica Brexita i za sada vlast nema odgovor. UK je trenutno država sa najviše problema u Evropi. Najgore od svega je što je i zdravstveni sistem u ogromnoj krizi uprkos Džonsonovom obećanju da će procvetati posle Brexita. Što se AUKUS-a tiče, nisam siguran da je u interesu UK da dodatno kvari odnose sa Francuskom i Kinom.
Da li ćete se u nekom od narednih tekstova baviti Velikom Britanijom? Čini mi se da pored nekih privremenih problema (poput ovog sa gorivom, kao i nedostatkom niže kvalifikovanih radnika koji su se vratili u istočne zemlje EU), Britanija uprkos svemu izgleda da uspeva da izađe na kraj sa Bregzitom.
Dobar primer napretka je poslednji sporazum AUKUS, gde su Francuzi ponovo ispali jadnici, a Engleska je pokupila kajmak. Čitao sam malo i nova pravila o imigraciji i ako uspeju da privuku kadar koji im treba, neće biti većih problema po UK. Takođe sam nedavno čuo i da se Lazar Džamić vraća u London, a on mi je nekako bio primer čoveka koji je radio u Google-u, koji je često objašnjavao kako mi ovde u Srbiji imamo mnogo više vremena, itd i delovao mi je kao dobar reper uspešne osobe koja je shvatila da i ovde ima budućnosti…dok ispade drugačije. Na kraju mislim da se promene ne dešavaju tek tako, da ozbiljne zapadne zemlje ipak nekako uvek na kraju – kako god odigrale dobro prođu…
Veliki pozdrav!
Zatišje na robnim berzama o kome sam pisao sredinom ovog meseca nije dugo trajalo.Evergrande je prekinuo monotoniju.Prvo smo imali rast energenata i metala (zauzimanje jačih pozicija pred „kinesku oluju“)Danas već osećamo prvi dašak „vetra sa istoka“ koji obara cene.
(https://tradingeconomics.com/commodities)
Međutim,ovo nije sasvim dobro poznat teren za aktere igre i pitanje je koliko će kineska ekonomija ispaštati da bi mogla izvršiti jači i vremenski duži uticaj na cene roba.
Izveštaji,u koje ne verujem,govore da je 44% kineske industrije pogođeno restrikcijama struje.Uz rušenje Evergranda (doduše kontrolisano),to bi moralo izazvati doslovno kolaps u prozvodnji,pre svega u teškoj industriji,i nagli pad tražnje za sirovinama.Pada tražnje nema u tako velikom obimu,ali je jasno da su restrikcije struje,i medijski spin koji ih prati,povezane sa urušavanjem Evergrande-a pod monitoringom istih medija.Cilj je da se izazovu globalni psihološki efekti,da ne kažem panika,što bi dovelo do toliko željenog rušenja cena sirovina.
Samo mogu konstatovati da smo na pragu još opasnijih (zanimljivijih!?) vremena.
Šala na stranu, ovo je dobro za decu kako bi stekla određenu dubinu, zrelije razmišljala, širila poglede……. I g. Zlatanović i g. Jakovljević su licencirani šahovski treneri, obuke rade i na engleskom jeziku….. Evo, preporuka za decu i unučiće… Pomognite im da se usmere na nešto lepo i korisno.
За Рајка Б. – Све док је долар кључна резервна валута, све док се робе обрачунавају и плаћају доларима, све док свет купује америчке вредносне папире, САД немају проблем са дугом. Тренутне напетости у Вашингтону су део политичког надгорњавања, а не манифестација бриге везане за раст дуга.
Dobra stvar oko kosovske krize je to što tačno možemo indentifikovati unutrašnje subverzivne i neprijateljske elemente.To je izuzetno važno jer će pre ili kasnije verovatno doći do rata,i moramo se osigurati od „noža u leđa“ ,glavnog uzroka neuspeha devedesetih i naše današnje patnje.
Nemamo previše vremena da promenimo situaciju u svoju korist.Od početka godine imamo već 40 000 negativnog priraštaja.Ne smemo se osvrtati na plač gubitničkih,slabih generacija,koje nose traume poraza devedesetih,a koje su danas velike žrtve kovida.Potpuno dezorjentisani ljudi,kojima upravlja strah.
Шта је истина испод „Ковид Завере“?
Нејасан скуп предлога утицајних организација претворени су од стране теоретичара завере на мрежама у снажан покретачки нагон за променама..
Упркос свим контрадикторностима у реченици, хиљаде корисника на Интернету приклонило се овом најновијем промишљању старе праксе теорије завере – прилагођене „мистерији“ Цовида.
Како је све почело?
У јуну 2020. године, принц од Велса и шеф годишњег самита у Давосу покренули су иницијативу позивајући да се на пандемију гледа као на шансу за, како су је назвали, велики ресет глобалне економије.
И излагање закључио:“Имамо невероватну прилику да створимо потпуно нове одрживе индустрије“, рекао је принц. „Сада је право време за акцију.“
Други покретач иницијативе је проф. Клаус Сваб, шеф Светског економског форума, говори о – новој технологији, климатским променама, будућности рада, међународној безбедности итд ,
Овако велики идејни подухват који историја неодложно намеће у спрези са планом који је покренут од утицајних глобалних организација дао је повода за развој исто тако глобалне теорије завере.
Проблем је у тој „завери“ што не даје против решења већ су то само искази које нису оправдани никаквим чињеничним доказима или бољим решењима.
Ево изјаве која је на друштвеним мрежама цитирана милионима пута.
„То је стратешки дио велике завере глобалне елите која је, сад пазите, на неки начин планирала и управљала пандемијом Цовид-19.
Иако је очигледно да пандемија ширењем вируса доводи до глобалног економског колапса.
Значи теорије завера смо компликују очигледно забрињавајуће стање. А да при томе нико не види друго боље решење.
Е сад се питајмо откуд толико следбеника теорија завере.
Најпростији и најлепљивији одговор био би, да стварно, моћници из сенке креирају заверу о поробљавању остатка човечанства и да тој идеји треба пружити снажан отпор.
Кроз циклична историјска понављања друштвених ломова, криза, је и очекивати теорије завера. Нормално пропорционале дубинама саме политичко економске кризе.
У новије време, имамо јасне примере из 18 века, из шездесетих година прошлог, па и данас на почетку трећег миленијума.
Тако да, теорије завере фантазијом гуши разум и рационално утемељене чињенице које се само кроз дебату могу дати позитивне ефекте.
Тако да ће решење и ове кризе бити половично.
Као и увек кроз историји нема идеалних решења.
Јер да идеализам остваримо овде на земљи, Небески Рај нам не би ни требао,
А и ђаво који скривен живи у човеку остао би без посла 😉
Судећи по фреквенцији и важности вести/догађаја у последњих пар месеци, у светској финансијско-геополитичкој арени се дешавају велика тумбања. Центар светских збивања се за нас европоцентричне сели, иако се он већ заправо одавно преселио, на Индо-Пацифик.
Хаотично повлачење НАТО-а из Афганистана, тј. са Евроазијског копна, је сад већ озбиљно довело у питање сврсисходност ове творевине за земље ЕУ. Франко-германска (Франци су германска племена која говоре романским језиком 🙂 ) осовина је све гласнија у намери стварања нових и повећању већ постојећих заједничких војних потенцијала саме Уније. Отказ Кенгура за набавку дизел подморница од Галских Петлова, који узгред доводи до преседана, да једна држава без нуклеарног наоружања, у сарадњи/савезу са Ујка Семом и Гордим Албионом, изгради подморнице на нуклерани погон, или одлука неутралне Швајцарске о набавци Ф35, а не Дасоових Рафала (занимљиво Грци су недавно одлучили да купе још 6 комада поред претходно договорених 18), довела је до тешких речи и отказивања сусрета председника и министара дугогодишњих „пријатеља“. Овакви обрти нису пак нови за „La Grande Nation“: 60-ак година раније њихова успешно спроведена доктрина „Force de Frappe“-а, је довела до релокације 6. флоте као и штаба НАТО-а…
Дил са подморницама (наводно) треба да утврди англо-саксонске (шта год то значило) позиције у том делу свету и уперен је (наводно) против Кине. Трговински рат између Кине и Аустралије траје већ извесно време: забрана увоза аустралијског угља је на снази, што је довело до знатног раста цена на светским берзама, с друге стране, то их не спречава да претходних месеци обарају рекорде у увозу аустралијског еленџија (опет те дивергентне информације 🙂 ). Кинези спроводе дубоке резове у контроли токова капитала, као и васпитању/образовању своје младежи, ЕверГранде се љуља, Џека Маа нема месец дана да се јави :), ћерка оснивача Хуавеија се након дугог заточеништва вратила кући, криптовалуте се забрањују…
На другом крају Евроазије, некако узгред (под окриљем ноћи 🙂 ), поред нове дефиниције (захуктале) инфлације, ЕЦБ креће у испитивање дигиталног € и намерава да га уведе за пар година. С друге стране баре, уносе се измене у легислатури, по којима ФЕД може да креира дигиталну валуту (и прати све трансакције исте), а за наредне дане се најављује публикација ФЕД-а о дигиталном долару, као и покретање „јавне расправе“ око ове теме.
Већ споменута инфлација је највећим делом проузрокована драматичним скоком цена струје и енергената (да ли ће их бити довољно за предстојећу зиму, видећемо). То је за последицу већ изазвало нпр. прекидање производње минералних ђубрива у неким земљама, што даље имплицира да се може очекивати скок цена или можда чак и несташица хране…
Кад год се свет налазио у великој кризи, нов светски монетарни модел је решавао проблем. Да ли ће тако бити и овог пута?
Brokeri masovno ukidaju mogućnost trgovine akcijama na ovoj berzi:
HKEX – Hong Kong Exchange. Takođe, uvode se ogromne nadoknade za trgovinu na OTC marketu u SAD
Akcije kineskih kompanija su se uglavnom kupovale na berzi u Hon Kongu i NYCE. U poslednje vreme je na sceni kolaps ovih akcija. Mnogi su mislili da delistiranje kineskih kompanija sa NYCE neće značajnije uticati na kineske akcije jer uvek mogu preći na OTC MARKET…… Sada vidimo da hoće i da postoji način da se preko brokerskih provizija kontroliše i OTC MARKET. Znam ljude koji su na akciji Alibabe već izgubili stotine hiljada evra.
Preporučio bih pažnji posetilaca bloga g. Katića jedan od najboljih ruskih filmova u poslednjim decenijama,to je “T-34“.
Film je “najholivudskije“ rusko ostvarenje.Poznavaoci će videti odlično prikazane tehničke karakteristike tenka T-34 i nemačkih Pantera.Oni koji detaljnije znaju istoriju odmah će zapaziti generala Hajnca Guderijana i njegov verno prikazan mentalitet na železničkoj stanici.Jedan od kvaliteta filma je dobro „uhvaćena“ psihologija Nemaca.
T-34 možete pronaći na internetu sa prevodom.
Ako stvarno mislite da u ekonomiji ništa ne razumem, znajte da ste u ozbiljnom problemu.
A Propo Kine, moram da priznam da mi nije jasno šta se dešava.
Voelo bi da mi neko objasni šta se dešava sa Kinom…. Imamo zabranu rudarenja bitkoina, zatim zabranu trgovine bitkoinom, čak i zabranu posete platformama (sajtovima) koji su menjačnice bitkoina i sve to uz pretnju krivičnog gonjenja…….. uzgred mislim da znamo kako izgleda kada neko u Kini popije krivičnu prijavu…….. dalje imamo problem sa Evergrande…….
Šta se dešava ? Da li Kina ostaje bez novca pa zaoštrava kapitalnu kontrolu. Možda je sve ovo pokušaj da se spreči slom tržišta nekretnina…. Još 2015 godine je g. Katić pokazao grafik o privatnim dugovima kineskih građana. Možda Kina želi da spreči masovna bankrotstva predviđajući buduću krizu dugova…. Možda su namirisali inflaciju pa žele da smire tržište. možda je u pitanju pokušaj da se obore cene sirovina i primarnih proizvoda (po Kumovom tumačenju) ……. Nešto mora da ima iza svega ovoga pa bih voleo da čujem o čemu se radi.
Прије неки дан Уставни суд БиХ донео је (још једну) контроверзну одлуку по којој шуме (имовина) у РС нису у власништву РС већ БиХ, а РС је само страна која имовину тренутно држи у посједу, док се област не регулише законом који тек треба да се донесе (наметне?).
У Уставном суду одлуке најчешће доносе Муслимани у већини са странцима и у суштини се користи за индиректне промјене устава и као инструмент наставка ратне политике. Ова одлука између осталога је проблематична јер покреће значајне имовинске и материјалне последице.
Ово помињем у контексту инцидената који се у региону у последње вријеме временски згушњавају, и конкретно ових догађаја на сјеверу КиМ који су доле коментарисани. У наредном периоду вјероватно можемо да очекујемо јако проблематичне моменте и истовремене кризе на више страна, а Србија економски и војно није спремна да одговори.
Jasno je da Beograd, barem za sada, ne pada na jeftine trikove Prištine. Prihvatanjem tablica tzv. „Republike Kosovo“, Srbija bi učinila ogroman korak ka priznavanju terorističke kvazi-države.
Tesna usklađenost Euleksa sa kosovskom policijom naglašava važan faktor jednog dela međunarodne zajednice koja želi da ubrza rešenje kosovskog problema. Naravno, na način koji njoj odgovara.
Srbija je pokazala zube. To je jasno posle nadletanja helikoptera i aviona oko Jarinja. Navodno su na administrativnu liniju poslati i tenkovi. Čeka se pogrešan potez Prištine, nakon koga će sve biti jasno. Albanci su pokušali da false flag operacijama paljenja stanice u Zubinom Potoku skrenu pažnju sa svojih nasilnih akcija. Ako ovako nastave, moglo bi da im se obije o glavu.
Ne radi se o sukobu sa kineskom vladom.Globalisti I Kinezi zrtvuju Evergrande I opasno podrivaju globalnu ekonomiju zarad “ visih ciljeva“.
Napisao sam vec da se zeli suzbiti rast cena sirovina.Nacin za to je rusenje gradjevinskog sektora u svetu.Kad krene u Kini,prelice se na citav svet.
Ovo mi se ne svidja,racunao sam na malinu dogodine od 5 do 7 evra,ali mi globalisti kvare planove…No,“ceracemo se mi jos“.
BERZE I TRIJUMF ALGORITMA I INFORMACIJE
Oni koji rade u svetu finansija oduvek pokušavaju da dođu do informacija o akcijama da bi znali da li da ih prodaju ili kupuju. To čine analizirajući bilans preduzeća ili tražeći informacije u novinama. U tom tradicionalnijem pristupu tržištu finansija najpre se formira mišljenje o stabilnosti kompanije i isplativosti investicije, da bi se potom odlučilo da li se isplati kupiti njene akcije ili bi trebalo tražiti neke povoljnije. Kada je stigao internet, svima je postalo jasno kako bi se moglo doći do dragocenog izvora informacija.
Programske mašine su opravdano zamenile brokere iz više razloga. Pre svega, prisutna je sve veća složenost berzanskih listi,preobimnih za ljudsku obradu. Pored toga, za razliku od ljudi, agoritamski je krajnje racionalan. Pokazalo se da investitori često nisu hladni i proračunati kada dođe do kupovine ili prodaje. Drugim rečima, nisu efikasni onoliko koliko mašina može da bude. Na kraju, kao poslednje, iako ne i manje važno, pojavljuje se pitanje brzine. Na društvenim mrežama se neprekidno pojavljuju vesti koje utiču na kretanje cena. Na pojedinim tržištima one se ažuriraju i nekoliko puta u sekundi. A da bi se radilo u tako kratkim vremenskim intervalima, neophodna je mašina. Algoritamska trgovina je između ostalog doživela bum i zbog toga što se sve ubrzalo.
Više u; https://www.novosti.rs/vesti/feljton/1038280/feljton-uticaj-interneta-berzu-nas-utice-ono-sto-pise-porukama-njihova-tacnost
nisam u toku sa događanjima u Everglade ali evo mišljenja nekog ko bi morao biti u toku:
Dug Evegrandea prelazi 300 milijardi dolara ali samo oko 20 milijardi je u rukama međunarodnih ulagača (u Europi su to uglavnom klijenti najvećih asset managera UBS-a i Amundia), pa su mogućnosti prelijevanja krize izvan Kine u kratkom roku ograničene. Iako je Mario Gatara na Labu procijenio i skrivene kanale utjecaja preko kriptotržišta, opći je stav da je Evegrande unutarnja kineska stvar. Središnja banka Kine ubrizgala je ogromnu likvidnost u bankarski sustav i pronađen je način za isplatu kupona obveznica za sljedećih nekoliko dana (!). Pitanje restrukturiranja ovog korporativno-nekretninskog diva vraćat će se na stol na tjednoj bazi i svi su svjesni da Evergrande može biti simptom dublje krize kineskog tržišta nekretnina. To može uzdrmati drugo najveće svjetsko gospodarstvo, a onda se, posredno, preliti i na svijet. Međutim, za tu vrstu brige je prerano. Uostalom, i 2007./08. prošla je puna godina dana od početka krize na tržištu nekretnina u SAD-u do Lehman momenta.
Ne pratim akcije koje su u fokusu investitora. Izbegavam da kupujem ono što i drugi, Više volim da tragam za akcijom koju ću kupiti. To je po pravilu nešto totalno van fokusa po mogućnosti sa solidnom dividendom i to samo kada se namesti situacija. Prodajem takođe. samo kada se namesti situacija…. Tako da ovu akciju nisam pratio…. Međutim, u poslednje vreme je uzdrmala berzu. Digla se je velika buka oko nje pa sam je primetio ali me je mrzelo da je analiziram i upoznajem se sa situacijom….. Jednostavno takve popularne akcije me ne zanimaju.
Evo, ako pratiš razvoj događaja zamolio bi te da izneseš u čemu je problem i u čemu se sastoji sukob ove kompanije sa državom Kinom, šta je pozadina sukoba po tvom mišljenju.
PS:
Sada sam pogledao malo situaciju inance.yahoo.com/quote/EGRNY/balance-sheet?p=EGRNY
Inače, na yahoo finance imate podatke o bilansima firmi kao i statističke podatke pa možete da analizirate situaciju, ako nekoga zanima.
Ne deluje mi kao nešto što mora bankrotirati. Imaju ASETE od 2,3 hiljade milijardi evra. Operativni keš 110 milijardi USD, Fri keš 90 milijardi USD.
Što se tiče duga kod građevinskih firmi se javljaju uvećani dugovi jer uzimaju avanse pre početka radova. Veliki dugovi po osnovu avansa zapravo signaliziraju veliki broj ugovorenih poslova a to nije onaj opasni dug….. Generalno podatak o dugu nije dovoljan da bi se izvodili zaključci… bitna je struktura duga.
Evergrande verovatno ide niz vodu.Kinezi pucaju sebi u nogu,ne bi li krizom u gradjevinskom sektoru oborili traznju I cene sirovina,I time stavili inflaciju proizvodjackih cena pod kontrolu.Veoma rizicna igra.
Kume ovo je Kurtijevo šibicarenje.
On pokušava da izazove efekat svršenog čina, slično Đukanoviću.
Međutim interesi moćnih su daleko širi,vreme nameće globalno sveobuhvatniji ekvilibris, tako da je ovo sve pucanje u prazno. Istorijska pozornica je sazrela za novo koreografsko prekonponovanje. Od religije, ekonomije, kultire, informatike do tehnologije.
Samo strpljenji, i stvari će leći na svoje mesto.
Istorijski je na globalnom putu neka verzija Jalte 2 i nova podela interesnih svera.
E tako ti je to moj kume 😉
Za Ganeta – Dosadašnji vlasnici akcija imaju pravo da kupe akcije po ceni 3.58 evra. O tome da žele da realizuju to pravo treba da obaveste svoju banku gde su akcije deponovane. Ako to pravo ne realizuju, mogu ga prodati u periodu od od 22/9 do 30/9 na berzi u Frankfurtu i o tome treba da obaveste svoju banku. Taj instrument za trgovinu je dobio broj ISIN DE000A3E5B58. Ako se pravo ne proda do 30/9, propalo je. 11/10 će početi trgovina akcijama. Dakle, do 30/9 se trguje pravima, a od 11/10 akcijama.
Mislim da vam neće biti problem da se snađete i uđete u zvanični dokumenta Lufthanse.
Ušao sam u saopštenje, čitao ali nisam razumeo čime će da se trguje u periodu od 22.9 do 30.9……. Takođe, čime će da se trguje posle 30.9.
Znam da će doći do razvodnjavanja kapitala. Znam da će imaoci akcija dobiti mogućnost da kupe istu količinu akcija po ceni od 3,58 evra ali se je pominjao upis prava do 22.9….. a od 22.9 trgovina pravima do 30.9…. E, to ne razumem. Čime će sutra da se trguje?
Nadam se da ćete napraviti izuzetak i ipak odgovoriti na ovaj komentar. Ne tražim nikakav savet već samo tumačenje. Naravno ako vam nije problem da to učinite a ako jeste onda ništa. Ne ljutim se, puno vas pozdravljam.
Mala škola duboke ekonomije
Симпозијум о економској политици Jackson Hole 2021. године.
Na godišnjem susretu centralnih bankara u Džekson Holu u Vajomingu krajem avgusta, probrana grupa akademskih ekonomista sa MIT-a, Harvarda, Nortvesterna i čikaškog univerziteta predstavila je analizu koja pokazuje zašto kratkotrajni skok inflacije može biti dobra stvar. Kada se plate ne smanjuju tako lako kao što rastu, strukturna promena se može omogućiti većim platama u delovima ekonomije koji imaju rast potražnje. Mada to može gurnuti opštu inflaciju preko praga koji je postavila centralna banka, rešenje ipak može biti poželjno, u smislu da omogućava usklađivanje relativnih primanja u različitim sektorima.
*Овде се лепо показује да инфлација може олакшати прилагођавање плате динамичким ритмовима, како би се обезбедили прави сигнали цена за подстицање мобилности.
DA LI CE SRBIJA IZACI IZ EPIDEMIJE SIROMASTVA || Miodrag Zec |
Да ли ко у Србији чује Миодрага Зеца?
Верујем да га многи прате, али је чудно да нико од политичара ништа његово не прихвата или пак не сме да прихвати.
Питам се шта је са нашом интелектуалном елитом.
Маштам да неки млади и одважни интелектуалци смогну снаге и да све ово што Зец говори унесу у свој програм политичког деловања и изађу на изборе.
Мислим да би после избора ствари биле јасније.
Ово што Зец говори свакоме је разумљиво. Ех када би неки слојеви друштва, они најугроженији, схватили кључне узроке и последице па гласали овакву политичко економску доктрину јасно би увидели у којем грму лежи зец. Лако би се уочило да ли је проблем у лошим политикама или у народу који неће да мења постојеће.
(https://m.youtube.com/watch?v=rYaLjqfLhwM)
Кум -Treba se fokusirati na lokalne proizvođače i obezbediti im neophodnu podršku,kako bi suzbili velike kompanije koje ulaze u globalnu defanzivu.
Улагачи се кладе да ће велике компаније доминирати након кризе
Избијање вируса надјачало је наставак помака на тржиштима, а неколико гигантских компанија сада има највећи утицај на правац кретања акција од технолошког напретка.Улагачи вам говоре да ће већа, јача и стабилнија билансна компанија победити у односу на своје мање конкуренте.
Гари Хиггинс тврди да реална врста производње покреће економију на начин који други сектори развијене економије не могу. Он каже, „послови који стварају богатство су апсолутни темељ сваке економије.То је одраз закључака да је производња део процеса иновација.За које ми нисмо спремни, производне активности ће бити од кључне важности за наставак развоја водећих свјетских, а и наше економије. Основни проблем је то што ми немамо иновативну памет, јер је протекле три деценије отишла из Србије.
Током последњих неколико деценија, како су политике, економије и финансијски системи постајали све више међусобно повезани, они су такође постајали све сложенији. Данас се чак ни најобразованији и најискуснији стручњаци не могу фолирати да у потпуности разумеју комплексности ових система. Усред такве сложености – и, заиста, нејасноћа – намећу питања о томе чији се интереси заиста заступају, подгревајући неповерење и стварајући плодно тло за дезинформације и теорије завере.
Мултинационалне компаније ће доминирати у будућности, јер је нова економија коначно стигла
Pre par dana dogodio se geopolitički zemljotres potpisivanjem sporazuma između SAD,UK i Australije.Mislim da se kod nas dovoljno ne razume istorijska težina ovog akta.NATO je dobio snažan (možda i smrtni) udarac.Rusija je dobila preko potrebno olakšanje,koje teško da će uspeti da iskoristi za rešavanje sve većih unutrašnjih problema.
Kina i globalisti su gađani i pogođeni,dok je Francuska kolateralna šteta.
Globalisti vole da ovaj sporazum nazivaju „Trojnim paktom“,što je terminološki ispravno,ali ima negativnu konotaciju.
SAD koriste ključnu slabost Kine,a to je nedostatak saveznika.Verovatno će se „Trojnom paktu“ pridružiti još zemalja iz regiona.
Sporazum će imati ozbiljne reperkusije u međunarodnim odnosima.Veze sa Kinom ali i multinacionalnim kompanijama koje imaju proizvodnu bazu u Kini će biti pod nadzorom.
Ovo je momenat za izlazak iz zagrljaja velikih multinacionalnih kompanija i dominacije njihovih brendova.Treba se fokusirati na lokalne proizvođače i obezbediti im neophodnu podršku,kako bi suzbili velike kompanije koje ulaze u globalnu defanzivu.
Daleko smo od rata sa Kinom.Rat je,kao što sam i ranije rekao,moguć jedino u sklopu obračuna sa petom kolonom/globalistima na zapadu.Oni mogu isprovocirati taj sukob nastavkom dosadašnje politike.
TITO je Kume umro na vreme, jer je bio miljenik BOGOVA !!! 🙂
Dobro Zeko kaže – narod ima jednu lošu osobinu – a to je što mora svaki dan nešto da jede !
E to je Tito razumeo 😉
“A wild guess!” he said, observing that the U.S. and U.K. “are in intimate communication” and may have collaborated on the message. “A country or a person like North Korea which is isolated and labeled a usual suspect needs to be treated nicely. Otherwise, it may make trouble,” he said.
….I posle Tita – Tito…(https://www.youtube.com/watch?v=LUllbfrdt84)
За Госу,
Ево Госо малог прилога на твоје идеје – малих експертских тимова –
Проучи и покушај проширити своје видике,
Ово пише Ричард Хаусман, он је бивши министар планирања Венецуеле и бивши главни економиста Међуамеричке развојне банке, професор је економије Он је оснивач и директор, Гровтех Лаб, Универзитет Харвард, где је и директор Центра за међународни развој, покушај ступити у контакт.
У тексту се помиње и наш сусед Албанија, па ваља мало мозгати.
Недавни пример је Албанија, каже Хаусман. Некада позната као Северна Кореја у Европи до раних 1990 -их, када је Албанија напустила своју донкихотовску потрагу за аутаркијом, почела је да моделује одећу и обућу за италијанске произвођаче, постепено развијајући своја потпуно интегрисана предузећа . Друге земље које су почеле са облачењем – на пример, Јужна Кореја, Мексико и Кина – завршиле су поновном употребом нагомиланих искустава (индустријске и логистичке могућности), додајући друге за прелазак на производњу електронике, аутомобила и медицинске опреме.
Зашто се неке земље развијају брже од других? https://translate.google.com/translate?hl=sr&sl=en&u=https://www.weforum.org/agenda/2014/08/countries-development-inequality/&prev=search&pto=aue
Поздрав Госо
@ Game
Srebro ne pratim.Moguci su velike oscilacije kod njega jer je pogodno za spekulacije.Uticaj cene bakra na srebro nije zanemariv,pa uvek treba posmatrati razvoj bakra kada se razmislja o srebru.
Hvala na odgovoru. Pitao sam vas zbog ovoga https://www.investing.com/equities/rio-tinto?cid=29514 ako cene metala odu gore ovo bi trebalo da skoči. Naravno, teško je prognozirati kretanje cena pa ovu akciju za sada samo držim u razmatranje.
Vidim da ste verzirani pa ako može vaše mišljenje o ceni srebra….. Godinama se priča da je podcenjeno……
Mislim da su na jesen moguce vece oscilacije cena na berzi zbog situacije sa koronom u svetu.
U srednjem roku očekujem jačanje cena industrijskih metala.
O bakru je već dosta pisano i govoreno.Ipak,mislim da su procene Goldman Saksa možda malo preterane.U svakom slućaju,investitori ne mogu pogrešiti sa bakrom kao zaštitom od inflacije,plus dodatna razlika u stvarnom rastu cena.
Aluminijum je perspektivan,ali je ove godine znatno porastao,pa je teško proceniti koliko bi mogao u dogledno vreme još ojačati.
Litijum je vezan za električne aute,ali mu je cena već visoka,tako da nisam ni kod njega siguran u vezi prostora za skori održiv rast.
Mislim da će cink u jednom trenutku početi brz uspon.
Olovo bih obišao.Istina je da raste,ali taj rast je više posledica opšteg trenda u metalima,nego što je vezan za upotrebnu vrednost olova u budućnosti.Generalno,u upotrebi je dosta olova,(pre svega u akumulatorima) i ono se lako reciklira,iako je reč o teškom metalu,pa mislim da će ga biti sasvim dovoljno.
I kao što volite da naglasite – Ovo nisu investicioni saveti!
Na robnim berzama relativno mrno.Jedino nafta blizu psiholoske granice od 75 dolara.Iz dana u dan izvestaj bi mogao glasiti:“Na zapadu nista novo“….Zatisje pred jesenje ofanzive?
Kum – Nekako kada prof. Terzin stoji,imam utisak da mu je desno rame niže od levog.Kako Vama izgleda?
Ja Kume ne pratim pojavnost predavača već slušam šta predavač priča.
Primetio si možda, da ja ne puštam video klipove već pišem i mislim svojom glavom.
Kum – Odlična predavanja dr. Tomislava Terzina.
Kume znao sam da lutaš ali nisam znao da ovoliko posrćeš, a veliki si Srbin 🙂
Doktor drži predavanje, i kači sa na vagon popularnosti,što je dozvoljeno jer u svetu takvih predavanja ima svugde i dosta su posećena naročito mladima koji traže Boga u sebi.
Na Žalost doktor ne razume suštinu pojma Logos. Taj pojam su starovekovni religiozni mislioci preuzeli od Heraklita, jer pojam Logosa je nešto najdublje koje se rečju može lizraziti, ali mu smisao malo ko može doslovno pojmiti i razumeti.
Logos danas ima oko 70 timačenja i oko 300 navoda u Bibliji i Novom Zavetu,
Logos u hrišćanstvu je analog Svetom Duhu. Znači Logos povezuje Stvoritelja i stvoreno,
Ajde da uprostimo do nivoa kvantne fizike, Logos je energija koja povezuje Platonovu Apsolitnu Ideju i stvoreni, vidljivi, svet.
Tako dragi moj Kume u 10:34 minutu sam prestao da pratim doktorovo predavanje.
Oprosti mi Kume što sam iskren.
Ali to nije zbog mog namćorluka već zbog našeg blagodarnog Porfirija,
Malo o mom omiljenom hobiju,istorijskim zanimljivostima.Ovaj pasus o kući Vetin ranije sam prevideo :
„Das Haus Wettin kann in seiner Herkunft bis in die zweite Hälfte des 10. Jahrhunderts zurückverfolgt werden. Es ist damit, nach den älteren Welfen und Reginaren (dem Haus Hessen), die wohl einzige noch bestehende Familie Deutschlands, die urkundlich vor der ersten Jahrtausendwende nachgewiesen ist. Die übrigen später großen Dynastien wie Wittelsbacher, Habsburger, Hohenzollern, Askanier, Oldenburger, Obotriten ili Zähringer erscheinen sämtlich erst nach dem Jahr 1000 in der schriftlichen Überlieferung. Über die frühesten bekannten Stammesältesten der Wettiner ist bei dem Chronisten Thietmar von Merseburg zu lesen, dass der Graf Dedo I. (im Original Daedi comes) (* um 960; † 13. novembar 1009.) der Sohn eines Dietrich (im Original Thiedrico) war .Beide sollen dem Stamm der sogenannten „Buzici“ angehört haben, dessen genealogische Verbindung zu Adelsgeschlechtern der Sorben im Bereich des Limes Sorabicus ungeklärt ist und die – besiegt, tributpflichtig und untertänig geworden wen Dedo soll in jungen Jahren einem agnatischen Verwandten im Limes Sorabicus, dem Gaugrafen Rikdag († 985), als Vasall gedient haben.“
„Theodoric I (10th century; German: Dietrich, also known as Thierry) was a nobleman in the Duchy of Saxony
Dietrich (ca. 916 – ca. 976), also known as Thierry I of Liesgau, is considered the oldest traceable member of the House of Wettin who is known for certain. In genealogy, this makes him the top ancestor of various present-day nobles, including Queen Elizabeth II of the United Kingdom and King Albert II of Belgium“
Pleme „Buzici“ bi lako moglo biti „Bozici“,što objašnjava latinsku verziju imena Bogdan (Theodoric)Dakle,pošto im je izričito bilo zabranjeno zadržati prezimena, (Srbima-Slovenima koji su ušli u vazalni odnos prema Germanima)odnosno imena rodova jer su nedvosmisleno otkrivala slovensko poreklo,on je uzeo latinsku verziju imena i izbegao nemačku Dietrich.Takođe kod njegovog sina je izbegnuta nemačka verzija imena već je dobio ime Dedo (In Latin Baby Names the meaning of the name Dedo is: The Lord’s.),a prema svom dedi (https://de.wikipedia.org/wiki/Dedi_(Hassegau))
Broker Komercijalna banka imaju aplikaciju za onlajn trgovinu akcijama i ETF-ovima, KOMBANK TREJDER.
PS:
Uh….. Neprijatno mi je ali ipak ću iskvariti reč….. Ne bi bilo loše kada bi g. Katić prokomentarisao odluku Centralna banke Singapura da deo svojih deviznih rezervi držu u RSD.
Poželjan je i komentar nastupa Jorgovanke na prezentaciji Izveštaja o inflaciji. Ponovo ću postaviti link (https://www.youtube.com/watch?v=HLKxWuC9hQw&t=881s). Naravno ide i ponovna preporuka da se pogleda ako već neko nije gledao…..
Meni se čini da je ova žena došla na konferenciju pod gasom (pod vidnim dejstvom alkohola). Drugo što može biti je da je toliko opijena uspehom NBS da deluje kao da je pod gasom.
izvinjavam se što privatizujem ovaj blog ali moram da pitam Ganeta. Kako trguješ na berzi? Preko nekog domaćeg brokera ili online platformi (npr. Interactive brokers)?
Koga zanima svet špekulacija na berzi…….. preporučio bih da isprati borbu malih akcionara protiv NLB koja pokušava da pređe 90% vlasništva kako bi ih prinudila na otkup. Prilično neočekivano u centar pažnje su izbile preferencijalne akcije KMBNPB.
Znam da neće biti lako da se razume forum Belex club ali iz više čitanja verujem da će moći da shvate i oni koji nisu u toku sa akcijama Komercijalne banke. Meni je sve ovo veoma zanimljivo te pratim sa velikim uživanjem šta se dešava.
Neke zemlje su zabranile dva leka koje uspešno leče Covid pre nego što se pandemija pojavila u njihovim zemljama. Umesto njih su podmetnuli lekove koji su imali ulogu da povećaju broj umrlih kao što je remdesivir. Tako smo došli do situacije da SAD imaju 4 puta više umrlih nego cela Afrika.
Ovo se mora pogledati, žena je celog života radila sa virusima u američkoj vojnoj laboratoriji.
Odlazak na respirator je mnogima bio smrtna presuda. A pitao sam se zašto skoro svi koji završe na njemu umru? Sada znamo zašto. Da li je u pitanju nesposobnost ili zla namera, presudite sami.
Прочитавши наслов извештаја из Шкотске, чији сте линк оставили, помислих у први мах, да се ради о смртним случајевима директно повезаних са вакцинацијом. Међутим, након читања одговарајућих параграфа из извештаја, јасно је да се ради о укупном броју преминулих након вакцинисања (вакцинација није директан узрок смрти), који је у поређењу са просеком броја преминулих у истим месецима у претходних пет година, када дакле није било вакцинације становништва, чак поприлично нижи…
Из линка који сте оставили, не види се колика је вредност уговора, као ни колики ће проценат од укупног броја (већ у употреби или збирно) уређаја бити Qualcomm-ов.
Мислим да у прилог Ваше тезе много боље иду нпр. „продаје“ поноса америчке индустрије Ленову: хардверске дивизије ИБМ-а као и мобилне дивизије Мотороле. Занимљив факт: операционо седиште Ленова се, гле чуда, налази у Морисвилу у Северној Каролини.
Са софтверске стране, интересантна је и чињеница, да је, ако ме сећање добро служи, Хуго Бара, након функције потпредседника, у Гугловом Андроиду, прешао на сличну/вишу функцију у Ћ/Шаоуми-у, данас ваљда највећег произвођача мобилних телефона, а након тога се на сличној позицији обрео и у Фејсбуку. Иначе, жена Марка ШећерногБрега (не чаробног :)) је пореклом потомак кинеских избеглица из Вијетнама након завршетка рата у Вијетнаму 70-их…
Само питам;
Господине Катићу,
Имају ли Ваши Катићи неке даљне родбинске везе са Јанком Катићем*?
*Нeкад је кућом газдовао Јанко Катић, задњи потомак породице која је инспирисала Добрицу Ћосића да измашта незаборавне судбине ликова у „Коренима”. https://
Za nedeljno popodne-veče
nedelja 04.06.23 18h
Небојша Катић: Отуђена елита жели да влада светом / Nebojša Katić, Otudjena elita, Kod Brane 096
Подкаст Код Бране
Jun 4 , 2023 , 18h
Са Небојшом Катићем Брана је разговарао о друштвеној патологији на коју је он више година упозоравао, а која се трагично манифестовала у мају ове године. Друга велика тема разговора била је економска криза која се полако али сигурно захуктава, а неминовно је било и да чујемо шта господин Катић мисли о актуелном геополитичком и геоекономском положају Србије.
– Како је патологија западних друштава доспела у Србију?
– Шта треба прво да урадимо са нашим школским системом?
– Какавом систему вредности учимо нашу децу?
– По чему се ова економска криза јединствена, а по чему није?
– Зашто је курс динара погубан?
– Да ли ће наша валута пропасти?
– Зашто је вештачка интелигенција опасан концепт?
– Како Србија да преброди велика искушења која су пред њом?
Koliko sam mogao da vidim ovde će 29 kompanija izaći na berzu. Sve akcije su defanzivne. Vrlo je verovatno da će radnicima podeliti određeni % akcija. Arbajteri gledaju samo pare (sada kada bi tresnuli na sto 50.000 EVRA 99,99% radnika bi videlo samo lovu i ništa više….) Moje je mišljenje – prodaće na prvu loptu. Pametan čovek će već znati šta da radi, mislim da nema potrebe da objašnjavam.
Enormna prilika – gledajte to na takav način. Batalite priče.
PS:
Verujem da 99% ljudi na ovom blogu zanima samo zaštita onoga što su stekli radom, i ja sam takav, prevashodno mi je bitno da zaštitim kapital. Ovo je enormna prilika.
Ovo je super stvar. Najveće kompanije će završiti na Beogradskoj berzi. Ovo je enormna prilika za ulaganje. Pustite priče, spremajte lovu!!!
https://www.google.com/amp/s/insajder.net/teme/javna-preduzeca-idu-u-istoriju-umesto-jp-predvideni-a-d-ili-d-o-o-video%3famp=1
Sve po planu.
Za Bojana,
Hvala puno na iscrpnom pojašnjenju.
Да проширим у вези са ПејПалом, пошто сам радио са њиховим сервисима и као корисник и као интегратор..
За мене је то компанија типа краве музаре. Интерфејси за програмере им нису на високом нивоу, подршка им је спора и неефикасна (што важи на крају и за већину компанија).
Њихова главна предност и оно што им даје вриједност је тзв мрежни ефект, тј. раширеност употребе. Технологија која стоји иза тога није компликована за репродуковати нити је у нечему (данас) револуционарна. Данас многе компаније могу да направе сервис попут Пејпала међутим не са тим бројем корисника (сваки корисник има аквизициону вриједност) и питање је колико би могли да парирају са оперативним трошковима и уговорима са другим компанијама (банке, картични провајдери..). То би могли вјероватно само велики са високим инвестицијама и бољим пословним моделом. Не треба заборавити да Пејпал има раширену палету производа за пословне кориснике (нпр веб продавнице) који су већ добро интегрисани у њихове системе.
Гугл и Епл имају широку базу корисника и других производа које могу да међусобно оплођавају са још једним новим производом. Мислим да Гугл се већ добро интегрисао са разним банкама и офлајн продавницама. Нпр моја банка подржава интеграцију са Гуглом. Плаћање телефоном у правим продавницама (преко NFC) или преко ПлејСтора се обавља преко њих, и чини ми се да у условима за кориснике стоји да Гугл чита податке трансакција. Не треба заборавити да Гугл има велику базу личних података и навика корисника и вјероватно имају велику мотивацију за роварење кроз финансијске податке. Колико сам упућен, већина банака, па ни Пејпал и картични провајдери, не тргују и не користе податке корисника за маркетинг. Гугл би са тим извором солидно могао да допуни своје пословање, поред осталих потенцијалних накнада и извора зараде.
Претпостављам да мислите на ову информацијуhttps://www.apple-srbija.com/apple-time/apple-pay/appleov-stedni-racun-kamata-415-odsto/
Епл је без сумње потентнија компанија од ПејПал-а јер поседује све: новац, уређај, софтвер, док је ПејПал само софтвер. Као што рекох, једине предности су навика људи (постоје више година и у целом свету), додатно су синоним за такву врсту размене новца. Већ и сами сте закључили, а да нисте ни видели, да је ово са Еплом брзо и просто, а то нове генерације и траже.
Za Bojana 2,
Upravo ste mi pružili informacije koje su mi bile potrebne. Plašim se Ejpla i zato nisam kupio akciju Paypal-a još uvek. Moraću ovde dobro da razmislim. Inače jako sporo kupujem i jako sporo prodajem akcije. Neka akcije koje sam kupovao sam čekao godinama da se nameste za kupovinu, isti slučaj je i sa prodajom…..
Iz onoga što ste napisali procenjujem da imate neverovatnu pronicljivost i smisao za detalj.
Onaj deo o kamati koji vam nije jasan:
Ejpl ulazi u finansije kao onlajn banka. Imaju neverovatne rezerve keša tako da to mogu bez problema da to podrže. Najjednostavnije, postoji mogućnost da oročite svoje dolare po godišnjoj kamatnoj stopi od 4,5% koja trenutno važi uz benefit da ih možete razoročiti u svakom trenutku bez da izgubite kamatu. Sve se radi onlajn praktično za par sekundi oročavate i razoročavate.
Mene je lično strah od tih novotarija i ništa od toga ne koristim.
PS:
Ne mogu da procenim koliko Paypal ima sposobnost da odbije konkurenciju. Mislim da se to berzanski zove Float. Tu bi možda mogao g. Katić da iznese svoje mišljenje ????
Što se mene tiče, gledao sam bilanse Paypal-a- sve je u redu, cena akcije se čini jako jeftinom. Imam samo dilemu oko sposobnosti Paypal-a da odbije konkurenciju. Samo to me sprečava da kupim odmah.
Нисам пратио неки период детаљно сва дешавања са Еплом, па сам мало претрчао овај део њиховог развоја. Као што сам технолошки и претпоставио могућности развоја, капацитет маније за њиховим уређајима, већ дужи период постоји сервис AppleCash, који је уствари дигитална дебитна картица у оквиру Walleta (дигиталног новчаника) и може се користити за размену новца као и плаћање преко ApplePay-а. AppleCash је технолошки пандан PayPal-у. Такође, имају још и AppleCard који је пандан кредитној картици. Сервиси засада функционишу само у САД.
Обзиром да нисам практични корисник ових услуга, мало су ми информације на тему разлике између ове два сервиса (Cash и Card) помало конфузне. Нисам баш разумео овај део о камати који помињете. Имају неке дневни повраћаје од пар процената стално коришћење у циљу ширења сервиса. По мени имају реално велики потенцијал за узимање колача PayPal-у. Тренутно једино је предност PayPal-a раширеност употребе.
PayPal је стабилна компанија, али рекао бих да су ка њој окренуте старије генерације које су стасавале са њима. Новије генерације теже новотаријама и због тога нисам сигуран да је PayPal на дуже стазе стабилан ако не буде иновативан. При том постоје већ разни слични сервиси који имају повољније услове, цене трансакција. Време ће показати да ли сам у праву.
Bojane,
Hvala vam za info. Ejpl je ušao u biznis sa finansijama i oni već imaju takve telefone koji su vam ujedno i banka. Već daju 4,5% kamate na $ ako hoćete da oročite. Zapravo baš iz tog razloga sam postavio pitanje jer sam se plašio da Pejpalu ne ugroze biznis.
Заборавио да ти напишем да је главни бенефит PayPal-a тајност података јер за уплату ти треба имејл корисника, па ни ти ни он немате појма банковним рачунима, картицама. Док вас не хакују.
ApplePay и GooglePay имају висок потенцијал да замене било коју платформу па и PayPal, питање је само њихове заинтересованости и аспекта безбедности јер је телефон нешто што се реално губи, а нашо људи су генерално аљкави и неписмени дигитални корисници. Не користим их, имам Хуавеј телефон, па не знам практично све могућности, знам више технолошки. Ја користим код нас за такве ствари апликцију за плаћање КомБанк-е. Реално преко њих можете новац да размените прислањањем телефона, сатова. Без да ишта знате о некоме.
@Gane
Пре свега, нису ApplePlay и GooglePlay већ ApplePay и GooglePay.
Иначе су платформе, сервиси који имају врло мало сличности са PayPal-ом.
PayPal је посредник за брзи трансфер новца без одласка у банку, конвертор валута… Суштински банка пре банке, банка у банци, нек ме исправе ако сам промашио суштину. Иницијално бум, данас постоји гомила сличних сервиса, ја Грцима плаћам преко PaySend-a. Застарели су у мери у којој су спремни да не иновирају.
ApplePay и GooglePay су више као дигитални новчаници (везују се банкарске картице) који користе сензоре телефона, сатова и осталих сличних уређаја да се људима глава што мање замара док троше електронски новац. Згодна ствар идејно, лоша ако деци и жени даш приступ 😁. Код правов новчаника ипак има дно.
Za g. Katića,
Hvala za info. Nisam nikad koristio Paypal, s druge strane vidim da tehnologija brzo napreduje pa sam pomislio da je možda napravljeno nešto što bi ih ugrozilo na tržištu. Iako sam radio neko vreme sa programerima i znam dosta o kompjuterima smeta mi strahovito brzo menjanje tehnologije i aplikacija. Taman se naviknem na nešto tek izmisle nešto novo. Ne mogu to da pratim, smeta mi, stalno me bombarduju ponudama da instaliram a ja se jedva navikao na postojeće interfejse…. Prebrzo to ide za moj ukus.
Za Ganeta – PayPal je etablirana kompanija i servis i ne bih se mnogo sekirao oko toga da li je tehnologija zasterala ili ne. Za PayPal je ključna funkcija a oni tu dobro stoje.
Za g. Katića,
Može i vaš odgovor na pitanja oko PAYPAL-a ako ste upućeni u problematiku…..
Pretpostavljam da naslućujete da sam se zagrejao za akcije Paypala-a….. Sve je sa kompanijom u redu po mojim analizama samo me muči sumnja da je to možda sada zastarela tehnologija i njihova konkurencija.
Bilo je ovde poznavalaca tehnologije te ako neko čita zamolio bih ga da iznese mišljenje o PAYPAL-u. Mene zanima
1) Da li je to zastarela tehnologija?
2) Poređenje PAYPAL-a i Gugl pleja i Ejpl pleja. Koliko su ovi opasna konkurencija.
Možda neko sa ovog bloga ima iskustva ili neko vaš ima iskustva sa pomenutim sistemima plaćanja pa bih vas zamolio da iznesete mišljenje.
@Gane
Ја не верујем шта читам од вас…
Za g. Katića,
Zahvaljujem se na odgovoru.
Za ostale forumaše,
Ljudi, učite engleski, usmeravajte decu na engleski. ako su zaposlili nekog preko veze sa kupljenom diplomom odmah ispisujte decu i upisujte u škole gde su pravi profesori… Mnogo je važno da se zna engleski.
U vezi Palantira,
U šortu je preko 158 miliona akcija. Od sinoć se je broj akcija u šortu povećao za 6 miliona. Biće belaja.
Za Ganeta – Shares outstanding su sve deonice koje je kompanija izdala. Floating shares su deonice kojima se efketivno trguje. Razlika je u tome što neke izdate deonice drže akcionari koji iz različitih razloga ne žele da trguju njima – npr. deonice koje drže zaposleni u kompaniji, deonice koje drže veliki akcionari i tim paketom kontrolišu kompaniju itd.
Za g. Katića,
Analiziram akciju Palantir i nailazim na ovom sajtu https://finviz.com/quote.ashx?t=PLTR&p=d na dva termina koja ne mogu da prevedem na srpski tako da razumem o čemu se radi.
Zamolio bih vas da mi rastumačite ove termine, ako može o kakvim se akcijama radi u prvom a o kakvim u drugom slučaju.
Shares Outstand
Shares Float
Imam trejdersku dilemu oko Palantira pa bi mi bilo korisno da ispravno razumem o čemu se radi.
PS:
Ne znam kako je drugima ali ovo vreme je za mene banja. Uživam u berzi, mislim da nikada u istoriji nije bilo ovako uzbudljivo.
@Гане
У савету пријатељу ниси ништа промашио. ИТ средње школе су генерално промашај, али нажалост то је тренд који су погурале плате. Ал то није разлог да поредиш на онај начин професије. Без да вређам, али тешко да иједан врхунски економиста може да приђе врхунском искусном програмеру. Не зато што је глупљи или слабији, већ зато што је економија квази наука која проблеме не може да решава из разних разлога који немају везе са знањем људи, већ са разним друштвеним процесима. Друга ствар је људски квалитет ових људи. Као што рекох, далеко је битнија филозофија, коју програмери често немају, економисти су ту у благој предности.
Небојша је давно овде написао да Економски факултет не би требало да постоји. Довољно је да се озбиљно одраде математике и пар курсева по економскожим областима. Ја исто мислим за средње ИТ школе. Програмер мора да има врхунску логику коју стиче кроз математике, треба да има способности и стрпљење за решавање проблема. То су две основне и нужне ставке које кад стекнеш можеш да се надаш да ћеш бити програмер. А данашња деца су танка по обе ставке. Не причамо о генијалцима, причамо о већини која тренутно уписује ове школе. Мени је клинац уписао то иако сам лично био против. Опет, није била нека понуда других школа, гимназије су тренутно лоше школе где се слабо ради. Као гимназијалац сам увек за гимназију збпг ширине и квалитета знања, али тренутно је квалитет у великом паду и техничке школе су бољи избор. Неко моје искуствено мишљење.
Значи, ништа неће изгубити ако не упише ИТ. Чак и да не упише факултет, опет може да заврши пар курсева за своју област и ако има добру логику, буде бољи програмер за ту област од програмера који је студирао.
При том, огромно је питање шта ће вештачка интелигенција да промени. Вероватно ће елиминисати тзв рударски део ИТ (оне који раде послове који могу да се аутоматизују, а нису досада).
Кад сам се дотакао ВИ, гледао сам недавно подкаст са рабином проф. др Елиезером Папоом. Има један врло интересантан закључак: “Са аспекта Бога, човек је вештачка интелигенција.” Да не бих препричавао, упропастио целу причу, искрено препоручујем сваком да одгледа овај изузетан интервју са изузетно мудрим и духовитим, добронамерним човеком.
(https://www.youtube.com/watch?v=-K_Rjawue0Y)
Za Bojana 2,
Pitao me je prijatelj šta mislim o upisu njegovog sina u informatičku školu (neki informatički smer) i ja sam izneo mišljenje da je to totalni promašaj. Otuda moj komentar. Nemam nikakvu dilemu po pitanju programera.
PS:
Rakao bih da za sada kod nas su Srbiji sve ide opravno. Ne bih da slušam narod kako nema para, kako se teško živi. Oni samo kukaju nadajući se da će neko nešto da im da. I da im se da plata o milion evra opet bi bilo isto. Teško da se to može promeniti u dogledno vreme.
@Гане
Нисам стигао да вам се јавим претходне недеље, а онда су се десили ови несретни догађаји, па сам одлучио да сачекам да се друштвено политичка хипокризија у Срба колико толико стиша. Трајаће наш ламент неко време, а онда се враћамо у актуелни мод из кога нас је трагедија на кратко избацила.
Драго ми је да сте сами дошли до закључка на тему леба без мотике. Знање је веома чудна величина за мерење хлеба. Наставићемо дискусију неком приликом опет… Међутим, ваш нови коментар на тему програмера ме опет бацио у дилему о вама.
Ви заборављате да се економисти пре свега баве алхемијом. Код вас је 2 + 2 некад 4, некад 5, некад 1, све по потреби, захтевима. Код вас је најопасније кад су 2+2=4, тад се зна да ће да буде белаја.
С друге стране, програмери су тврдоглави, како тврдите, јер тамо је све 0 и 1, мора постојати логика да би нешто могло. Рачунари раде искључиво онако како су програмирани, можда ће АИ то да промени. Може 2+2 да буде 5, али то мора да буде негде записано, што често не одговара.
Да економија није алхемија, не би смо имали ратове као коначно и ултимативно решење за сра.ња која су направили политичари и банкари.
Која је поента величине, јачине програмер-економиста? Подсећа ме помало, да извините, на клиначко мерење… Рекао бих да вас мучи нешто, али се бавите изокола том муком. Јесу ли проблем програмера актуелне плате – резултат рада? Одакле сад упадосте у ову дилему? Где су програмери и економисти у овој актуелним животним трагедијама, кад их већ помињете? Креираће програме, измислиће новац који ће да спречити будуће трагедије?!?
Некако ми делује да ви или прескачете или не разумете да мера знања, квалитета нема сврху ако дотична личност не поседује здраву филозофију, а видимо да данас филозофија чак и не постоји. Све мора да има моменталну примену, ћар.
Не бих правио неумесне паралеле на тему актуелних злочина, али високообразовани људи немају никакву функцију за друштво када су сведени на ово што сте потенцирали у дилеми, јачину, памет, ја додајем новац као мерило које Срби стављају у знак једнакости.
При том чак и кад ти посебни људи имају праве вредности по друштво, а немају реалан утицај на њега, опет је дупло голо. А онда се опет враћамо на глобалне утицаје које ви негирате.
Која је функција идеја Катића, кад он има реално нулти утицај на наше друштво? Човек овде деценију и кусур даје савете, губи време на Србадију, каче му клипове по соц. мрежама, цитирају га, а реализација или покушај примене идеја једнак нули. Да ли га то чини слабим, лошим, великим, јаким?
Za Peru Kojota – Na početku smo nove finansijske krize i nije slučajno da se to skriva kroz generisanje političkog haosa i kroz najavu novih ratova. Kako sam u svojim starim tekstovima pisao, mislim da je reč o kraju jedne epohe. Bojim se da se to neće razrešiti bez velike ratne katastrofe.
https://nkatic.wordpress.com/2011/08/22/kraj-epohe-i-sumrak-imperije/
Šta mislite o scenariju kolapsa banaka na zapadu intervencije CB za pokrivanje tih banaka u strahu od kolapsa privrede i zahuktavanju inflacije.
Da li postoji šansa za takav scenario , s obzirom na količinu upumpanog novca ili je verovatniji scenario kuvane žabe…Polako da se malo balon duga počisti kroz inflaciju zajedno sa osiromašenjem građana…Malo dignemo stopu (CB) , pa red bankrota,a onda opet smanjimo-usporimo i tako ukrug.
Usput veće banke pokupuju manje za siću, ukrupne tržište.
Pošto je na zapadu očigledno kapitalizam za sve osim za banke…One su već odavno u socijalizmu pošto im država dodje kao dušek sa memorijskom penom.Za njih očigledno ne važe pravila ili u strahu od panike deluju preventivno.
https://www.cnbc.com/2023/03/12/regulators-unveil-plan-to-stem-damage-from-svb-collapse.html
Kod nas je bila priče o povečanju osiguranog iznosa depozita sa 50 na 75k eur-a pa se odustalo….Gledam Tursku trocifrena inflacija (pa skoro:) , Liban-totalni kolaps , pa gledam nas ekonomskog tigra na papiru.
За Родољуба – У овом тренутку користим преносиви рачунар Lenovo X1 (Intel i7, 16GB меморије и 512 GB диск), а пре њега сам користио Dell XPS 15. Десктоп рачунара имам неколико – HP, Dell Lenovo. Увек сам куповао боље и скупље рачунаре иако нисам сигуран да је то неопходно. Нпр. Acer или Asus су јефтинији и сасвим добри.
Питање је колико је потребно имати јак и скуп преносиви рачунар, за какве потребе служи, колико се интензивно користи, колики екран и које резолуције вам одговора, да ли радите напољу или у соби, да ли је то једини рачунар који имате или имате и десктоп и сл. Обратите пажњу и на услове и рок гаранције.
Имате пуно сајтова који анализирају квалитет и перформансе рачунара, па иако су често финансирани од стране произвођача, можете добити идеју шта је за Вас најбоље.
Господине Катићу, можете ли ми рећи молим вас који модел преносног рачунара (са спецификацијом, ако можете) користите када сте на пословним путовањима? Видео сам читајући ваш блог да се разумете у оперативне системе, претпостављам и у компјутере, па ме интересује за шта сте се одлучили, ХП, Дел, или нешто треће.
Хвала.
Родољуб
Pre nekog vremena sam postavio komentar u kome sam tvrdio da programeri i informatičati nisu jači od računovođa koji je naišao na opšte neodobravanje i kritiku. Ja nisam hteo da se svađam i objašnjavam ali mislio sam na one računovođe koji su u stanju da kreiraju i analiziraju bilanse recimo, Neven Vidaković, G. Katić, Nemanja Antić itd….. Voleo bih da suprostavimo nekog informatičara npr: Nevenu
Inače radio sam sa informatičarima, jako tvrdoglavi ljudi i velike siledžije. Oni znaju to što znaju i piče samo pravo, nema šanse da im dokažeš da možda postoji i drugi način. Drugi stalež koji me je totalno razočarao su lekari, opisivao sam anegdote sa njima pa ne bih da se ponavljam.
Za Milana – FB strani recikliram stare tekstove. U vezi sa poslednjim tragedijama sam tako podsetio na dva teksta:
https://nkatic.wordpress.com/2007/12/25/uzaludnost-vaspitanja-i-nova-porodica/ i
https://nkatic.wordpress.com/2021/12/29/cenzura-zabrane-i-porezi-odmah-objavljeno-u-dnevniku-politika-od-29-12-2021/
Stvarno steta sto ne pisete vise, al’ kad vec ne pisete i ovako nije lose.
Gane postavi neko pitanje, vi vratite link na stari tekst ili dva 🙂 Malo se podsetimo i obnovimo gradivo, a vidi se vrednost napisane reci.
Mozda bi mogli ovako jednom nedeljno?
Da je Neven na ovom blogu bila bi velika borba za prvu tablu.
PS:
Mislim prvu tablu u ekonomiju, ne u šah. Ko je prva tabla u šah zna se.
Za Ganeta – Možda nije loše pročitati moje stare tekstove:
https://nkatic.wordpress.com/2021/07/14/globalna-inflacija-tralala-objavljeno-u-dnevniku-politika-od-14-7-2021/
https://nkatic.wordpress.com/2022/09/07/kad-momci-iz-davosa-drze-rec-objavljeno-u-dnevniku-politika-7-9-2022/
Za g. Katića,
Da li će FED i ECB odustati od ciljane inflacije od 2% i kakve bi po vama bile posledice po sektore, ekonomiju, kompanije…..?
Slušao sam Nevena, on kaže da je siguran da se inflacija ne može spustiti na 2% bez da se slomi ekonomija te da je 5 ili 7% neki nivo na kome se može kontrolisati.
Zanima me mišljenje nekog jačeg (nisam dovoljno jak da bih izneo svoj sud oo ovome) o ovoj Nevenovoj tezi pa ako pratite bio bih vam zahvalan da prokomentarišete malo tezu.
PS:
Neven kaže da je politika ECB destruktivna (https://www.youtube.com/watch?v=KysYyFTgVmM)
Za Bojana2,
Predlog za rešenje situacije u školstvu sam dao u jednom od prethodnih komentara. Nema ništa dok se ne odvoji ono što je za školu od onog što nije za školu. To je osnovno. Tek kad se ograniči broj mesta u školama i uvede stroga selekcija učenika možemo dalje pričati. To bi bilo rešenje i za sve druge oblasti. Nekada davno sam kupovao list Tempo pr i očitao sam u jednom tekstu da je upis (ulazak) na ekonomski fakultet u Tokiju teži nego ulazak u prvu petorku Lejkersa na čelu sa Medžik Džonsonom. Brutalna selekcija bi bio početni korak za oporavak svih naših društvenih delatnosti. Drugi korak za oporavak delatnosti bi bio uvođenje i sprovođenje brutalnih, nemilosrdnih kazni za svakog ko pokuša da mućka oko institucija, slekcije, za svako kršenje zakona….
Lično vidim da je situacija jako loša, da nam se društvo urušava ali takođe verujem da je oporavak moguć na način koji sam opisao.
Sada…… da li za to ima društvenog konsenzusa? To je pitanje .Rekao bih da nema ali mi se čini da ne možemo dalje tonuti. Sahranom Džeja u aleji velikana smo konačno dotakli dno. To je bilo konačno to i ispod toga ne može. Ona tri magarca što su maltretkirali profesorku su samo teška posledica toga i što su vraćeni u školu a nisu ni za u štalu je samo teška posledica toga i sve što će nam se dalje dešavati će biti samo teška posledica toga.
Osvrnuo bih se na vaš komentar u vezi leba bez motike. Naravno da nema leba bez motike samo što se u Srbiji smatra poslom kada odeš u šumu i nasečeš 4 metra drva ili okopaš 15 ara kukuruza ili radiš u fabrici…. Ako pokušaš da razmišljaš i radiš drugačije onda ispada da hoćeš leba bez motike. Uzmimo moj slučaj. Ja dosta radim mada se to ne bi reklo kada se gleda sa strane. Recimo , završio sam srednju ekonomsku školu to vam je 4 godine rada, ekonomski fakultet to je još 4 godine rada , radio sam sa programerima par godina na nekim projektima i to svaki dan po par sati , u poslednjih 10-tak godina radim ekonomske analize za svoje potrebe takođe po par sati dnevno i to skoro svaki dan. Analizirao sam sigurno preko 1000 kompanija u svetu i kod nas u potrazi za kvalitetnim akcijama, radim makroekonomske analize, stalno tragam za podacima, pratim događaje, iscrtavam grafike, itd….. I to je valjda neki rad. Generalno, slažem se da nema leba bez motike, pametni ljudi su davno to primetili i formulisali u poslovicu.
PS:
Pametan čovek bi se obezbedio ne samo testamentom nego bi ostavio I prokletstvo da ga slučajno ne sahranjuju u aleji velikana zaslužnih građana Srbije. Za čoveka od časti bi to bila velika sramota….. Tako da ovi malo poznatiji što recimo, gostuju na RTS a u godinam su, bi trebalo malo da porazmisle o onome što sam napisao.
Гане, ако је поента дискусије само да се сложимо иако ће реалност остати иста, боље да је и не почињемо. Цео систем и функционише на том принципу “пусти приче, дај конкретно”. Нешто је дебело наопако, а људи беже од дискусије, различитог мишљења док нас неко врло конкретно поткрада, уназађује будућа поколења. Зар ово није светла будућност?
Покушавам ја овде с времена на време да провоцирам разне дискусије. Некад на фино, некад на кварно, некад као будала, некад као паметан. Ал не вреди. Људи су се учаурили у своје ставове, траже истомишљенике. Једноставно не можеш ни да се посвађаш на културан начин, научиш нешто сврсисходно из својих или туђих заблуда. Принцип Хајлендера је изгледа човечја воља, парадоксално данас највидљивија у хришћанским земљама које би бар на папиру требале да имају много емпатије, човекољубља.
Сложићемо се ти и ја око Ђоковића фамилије, о спортским близанцима ЦЗВ и Партизам као најбољем опису, рендген снимку нашег народа. Нигде се не види тако добро “Сјаши Курта” филозофија, дупеувлакачко гостопримство према странцима и мржња према сународницима у сретним временима, као у спорту.
Немамо на тему спорта ти и ја вероватно великих разлика у мишљењу. Каже мени мој познаник из Бгд-а, хоћу бре кад ми дођу страни партнери да имам да их одведем на врхунску утакмицу, а не да гледамо наше слепце. И то ти све појашњава тему леба и игра у Срба, зашто власт баца паре на спорт, док су јој деца све килавија. Џабе скоро Горчин Стојановић покопа своје гробаре кад рече, добро да је макар Жељко Србин. Нема ко то да разуме, зато немој “пусти приче”, прича је мало озбиљнија. Касно је већ сада, а камоли да оставимо за сутра.
У супротном, појасни Гане зашто је онда тако успешна политика свих наших скоријих владара, зашто су масе тако уједињене у глупости док нам растурају земљу, док нас затупљују, док немамо где да се лечимо, школујемо? Док нас сваки белосветски тутумрак вуче за нос и спрда се да нама и нашом пропашћу. Парадоксално је да нам је једини спас глоблни суноврат који се спрема па и те будале не виде пропаст свог окружења.
Као економиста, требао би боље да знаш од мене алхемију новца и ко како може да доноси одлуке. Ти си господар новца само док знаш колико си вредно радио да би га стекао. Кад се појави алхемија настајања а да дупе ниси мрднуо, тешко да сад новац није твпј господар, боље речено алхемичар који га је створио.
Е ово је Додо хтео да каже, ја га мало увио у филозофију. Само је Додо заборавио да опише и своју циганију, јер без сопствених грехова, лицемерно је пљувати друге. Ја не знам ни једног иоле поштеног и кредибилног Србина из БиХ који ће да стане иза његове политике. Ја могу да мислим, као што и мислим, да је можда једина његова вредност, успех то што РС још увек постоји. А можда и грешим….
Зато ако ћемо о подметачини Додику, дај да видимо дал му је наш стручњак спремио свилен гајтан ил се спрема обојици?
Pustite svetski poredak, globalizaciju, gospodare itd… To su priče. Ovo je bitno. Za mene je nerazumno tolerisati Đokovićevo neplaćanje poreza u Srbiji. Ja to ne bih dozvolio da se nešto pitam a retroaktivno bi mu naplatio sve i to sa zateznim kamatama. Molim lepo. Postavljao sam primere na ovom blogu kako su to neke ozbiljnije države uradile sa nekim svojim pametnjakovićima. Dakle, sve se može naplatiti ako se hoće. Na kraju krajeva odkud državi obraz da ikome naplati porez ako ovoga tolerišu?
Nije dobro šta država radi u poslednje vreme. Malo smo došli do daha i odmah smo počeli da divljamo; dovođenje skupih kigrača, kupovina inostranih reprezentativaca u mnogim sportovima, odmah osvajama sve živo…..
Гане, зар овде на блогу одавно нису дефинисани колонијални господари и њихови службеници? Зар није дужи период у најави пуштање Дода низ воду, а политика везана за Србију на глобалној сцени је почела да се убрзава?
На страну сва сурово изречена истина, чудно је ишчуђавање након чега следи хваљење колонијалног службеника.
(https://www.youtube.com/watch?v=-PRjeaKGTww)
Da li je ovo namerno pušteno u etar???? Kako god, hvala bogu da se konačno neko usudi da kaže istinu. Ne da ga je potrefio sa cigandijom…..
За Ремарка – Као и код већине економских феномена, мехурове је много лакше идентификовати него предвидети када може доћи до њиховог пуцања. Ко би умео да погоди тренутак пуцања мехура, неизмерно би се обогатио. Постоји једна максима у берзанском пословању и она каже да се никада не иде против тржишта, без обзира што тржишна дешавања могу бити ирационална и одступати од економске логике и тзв. фундамената. Мислим да је максима, искуствено, исправна.
Za Ganeta
Tako je u svim manjim mestima, ali nista nije bolje ni u vecim, malobrojni su ljudi koje istinski zanimaju ove teme, nazalost, jos redji pravi sagovornici i entuzijasti kao sto se ovde mogu naci.
Svaka cast na entuzijazmu, kao i g. Katicu koji odgovara na sva nasa pitanja.
Za g. Katica,
Koliko je realno predvideti bubble u nekoj industriji ili neki ekonomisti samo tvrde da ce do njega doci u nekoj buducnosti, ali ne znaju nista vise od toga?
Hvala na odgovoru.
За Ганета – Не бих извлачио велике закључке из јануарског пада М1, јер сваког јануара М1 пада. Претпостављам да је реч о куповини девиза за плаћања за увезене робе и генерално, за измиривању обавеза према иностранству. Евентуални пад БДП-а у првом кварталу не може имати везе с овим падом М1.
Za g. Katića,
Ponovo bih vas zamolio za komentar.
https://tradingeconomics.com/serbia/money-supply-m0
Analiziram makroekonomsku situaciju u Srbiji i primećujem da su monetarni agregati M0 i M1 u januaru strahovito pali, kasnije je došlo do oporavka. Ovaj detalj mi je zaokupio pažnju. Kod drugih država nije bilo takvog naglog pada u samo jednom mesecu. Da li vam je poznato šta se je to desilo u januaru 2023?
Načuo sam da čemo najverovatnije imati pad BDP-a u prvom kvartalu. Da li je tome možda uzrok nagli pad novčane mase?
PS:
Jedan od nedostataka života u selu je to što nemate sa kim da pričate na ove teme. Verujem da je tako i u svim malim mestima.
Za g. Katića,
Zahvaljujem se na odgovoru. U vreme kada sam studirao naši fakulteti nisu tretirali ovakva pitanja na odgovarajući način. Sada vidim da gotovo ništa nismo valjano učili a način na koji smo tretirali statistiku i računovodstvo je bio tragedija.
Razgovarao sam sa jednim mladim čovekom koji je baš diplomirao na temi berze i bio šokiran da se ne koriste demo verzije platformi za trgovanje u edukativne svrhe kao i njegovim nepoznavanjem problematike. Imao sam prilike da razgovaram i sa jednom ženom iz osiguravajućeg društva koja radi doktorsku disertaciju na temu finansijskih tržišta i prosto bio frapiran da gotovo ne poznaje problematiku (doduše ona je po struci pravnica pa se to možda može uzeti kao malo opravdanje). Očigledno je da situacija nije ništa bolja ni danas pa bih postavio pitanje smisla studiranja ekonomije pod ovakvim uslovima.
За Ганета – Статистика покушава да апроксимира „замишљене ренте“ са стварним рентама и ту има доста методолошких проблема, али се статистике с тим носе као што се носе и с другим сличним проблемима. У укупном индексу раста цена, трећина отпада на трошкове становања. „Замишљена рента“ је важна због пондерисања учешћа трошкова становања у индексу инфлације и због међусобне упоредивости података по земљама. Ако не би било ове методологије, пондер би био нижи у земљама где је власништво на становима врло високо у односу на земље где се масовно рентира, попут Немачке, на пример. У земљама високог удела рентирања би пондер био виши и изгледало би да је инфлација виша с обзиром на високе трошкове становања у буџету просечне породице.
Za g. Katića,
Nije mi jasno da li ima odstupanja njihovih zamišljenih renti od renti onih koji iznajmljuju stanove i kuće. Takođe, nije mi jasno čemu sve to a znam da mora da ima neku svrhu? Voleo bih da mi neko objasni ako razume o čemu se radi.
U svakom slučaju hvala na odgovoru i srdačan pozdrav.
За Ганета – Раније сам помињао да у обрачун инфлације не улази раст цена некретнина, већ само раст цена закупа станова. При томе, и они који живе у свом стану или кући, третирају се као да сами себи издају стан или кућу. У рачунању инфлације удео ренте је врло висок.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da mi objasnite Shelter. Analiziram podatke o inflaciji u SAD i nailazim na Shelter. Jasan mi je deo rente koji se odnosi na one koji nemaju nekretninu ali mi nije jasan deo rente koji se odnosi na one koji imaju nekretninu. Čitao sam ali ne razumem (nisam siguran u sebe da doboro razumem) o čemu se radi. Bio bih vam zahvalan kada bi ste mi to objasnili.
Znam Leskovac i okolinu u prste….Svi ovi ljudi su napustili svoja imanja, svoje štale i obore. Jbg. neće da čuvaju svinje i ovce ….. Nije mi samo jasno kako se ne shvata da više niko neće da radi džabe, molim lepo, ko hoće prasetinu, da jede pečenje mora da plati. Nema više džabe sine mamin i nikad više neće biti džabe.
PS:
Ako čuvate stoku i imate sopstvenu proizvodnju ishrane ne možete da izgubite. Uvek ste u WIN-WIN poziciji jer kada je skupa stoka, hrana za stoku je jeftina i obrnuto.
Ovo sam naučio od jednog mog druga iz sustednog sela sa kojim igram šah. On je što bi se reklo, nepismen čovek jer nema ni osnovnu školu.
Elem, igramo mi šah i kaže on meni: Gane, ja posejem žitarice i pratim ako je skupo žito odmah ga prodam a ako je jeftino onda kupim telci i tovim bikove…..
Kao što se vidi za razliku od većine seljaka koji tvrdoglavo guraju neku proizvodnju (rade ono što si znaju) ovaj je verziran, prati situaciju pa prema situaciji reaguje.
Ponavljam, nisam mu ništa pomagao čak mogu reći da sam ovo sam prvi put čuo i može se reći čak i naučio od njega. Kasnije sam analizirao i shvatio da je stvarno tako. Ishrana za stoku i cena stoke se vrhunski i provereno „hedžuju“.
Inače, njegova porodica živi vrhunski, love imaju koliko hoće, on je kupio dva stana u Nišu u kešu za sina i ćerku (što mislim da mu nije pametno ali pišem da bih ilustrovao kako može lepo da se zaradi od stočarstva). U selu imaju vrhunsko domaćinstvo sa etažnim grejanjem….
Leskovac – 5.4.2023
(https://www.youtube.com/shorts/cCNWDeV4MYE)
I najzad smo došli do suštine.
“They’re going to, from now on, do trade in their own currencies, get right around the dollar. They’re creating a secondary economy in the world totally independent of the United States. We won’t have to talk about sanctions in five years, because there’ll be so many countries transacting in currencies other than the dollar that we won’t have the ability to sanction them.” – Senator Marco Rubio.
(https://www.youtube.com/watch?v=6culYsSCAyI)
Ovo naravno ništa ne znači u našem slučaju. Mi smo u zadnjih dvadesetak godina toliko ušmrkali stranih investicija i valutni sistem pretvorili u njihov da smo postali potpuno zavisni od njihove samovolje. Čak smo i strane radnike počeli da dovodimo kako bi smo povećali ovisnost.
Sa Kosovom će nas pritiskivati još neko vreme dok ne pokleknemo kao i svaki drugi narkoman. Dovoljno će biti da nam zaprete da nećemo moći putovati u Grčku na more, ili da će nam ukinuti Netflix, da nećemo moći da se kockamo na njihovim berzama …. Jer kad si narkoman onda moral i samopoštovanje ništa ne znači.
pogresan yt video
Krenuo je.
(https://www.youtube.com/watch?v=ZcaDtk9yLoc)
Dr. Predrag Mitrović.
Где инвестирати у доба велике инфлације и да ли ће инжењери опасуљити инвеститоре?!? 6 месеци који ће можда решити све.
(https://www.youtube.com/watch?v=DLS71Tr-jtA)
https://www.theverge.com/2023/3/29/23661374/elon-musk-ai-researchers-pause-research-open-letter
https://www.b92.net/tehnopolis/vesti/mask-i-vodeci-strucnjaci-zele-da-pauziraju-razvoja-ai-ja-dok-se-ne-poboljsa-bezbednost-2310004
За Ганета – По мом искуству, техничке анализе имају смисла само када је реч о краткорочним или чак дневним променама цена финансијских инструмената или валута. Што се теорије тиче, некакво лабаво упориште за техничке анализе је везано за теорију о ефикасним финансијским тржиштима. Међутим и та теорија је у великој мери компромитована. Дакле реч је о техници, о помоћном алату који не шкоди, а не о науци. У трговини се никада не бих ослањао на техничке анализе.
Za g. Katića,
Čitao sam i čitam mnogo o tehničkoj analizi. Nekako mi se čini da je reč o pseudonauci. Ne smem da se oslonim na to.
Kada bi me naterali da biram između tehničke analize i intuicije, odluku bih doneo na osnovu intuicije… Naravno, moguće je da grešim. Voleo bih da pročitam neki kredibilan tekst na tu temu.
Nisam mogao da nađem tekstove na našem jeziku o tome da li je tehnička analiza pseudonauka ili ipak nauka. Ako ima inostranih tekstova koji obrađuju ovu temu iz ovog ugla bio bih vam zahvalan da postavite linkove.
За Ганета – Да бих одговорио на Ваше питање, требало би да напишем пар страна. Ако се мало потрудите, сигуран сам да ћете наћи текстове с објашњењима која Вас интересују. Када су на енглеском, можете их превести користећи google translate који имате у оквиру Chroma. Ако не будете успели јавите се, па ћу Вам дати одговор.
Za g. Katića,
Zanima me koliko je tehnička analiza akcija utemeljena u ekonomskoj ili matematičko-statističkoj nauci? Ne znam da li ona spada u pseudo nauku ili ipak ima neko naučno utemeljenje. Ne znam da li postoje naučni radovi na temu tehničke analize i šta je njihov zaključak? Da li se je neko od autoriteta u ekonomskoj nauci (ili nekoj drugoj recimo matematici) bavio ovom temom. Na fakultetu se ne sećam da smo pominjali tehničku analizu, ne znam da li se danas nešto uči o tome. Na internetu ima gomila materijala na tu temu ali ne mogu da procenim koliko su naučni.
Ako neko ima neka saznanja kako nauka tretira tehničku analizu zamolio bih ga da iznese i uputi me na literaturu, emisije itd….
Za Ganeta – Koliko vidim, doći će do zamene akcija i svi akcionari CS će dobiti akcije UBS. Ova zamena će biti po sistemu 1 akcija UBS za 22,48 akcije CS. To odgovara ceni akcije od CHF 0,76 po akciji CS. Još uvek nisu poznati svi detalji transakcije, već samo okvir.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da prokomentarišete situaciju o Credit swisa, ako pratite naravno ako ne onda vas molim da ne odgovarate na ovaj mejl.
Zanima me sudbina malih akcionara, da li je UBS preuzeo i njihove akcije…. Zanima me i kako ? Da li je proglašen bankrot pa je onda izvršeno preuzimanje ili je sklopšljen neki drugi aranžman.
Vidim da se u Pree marketu trguje sa akcijom Credit swisa na 0,8 EVRA. Dakle, i dalje se trguje.
Za Nemirnog.
Kada kupuje akcije gledam da nađem podcenjenu akciju koja ima potencijal za rast. Trenutno mi u bankarskom sektoru akcije ne deluju baš podcenjeno sagledavajući nedavne događaje na tržištu a potencijal za rast mi se čini da je veoma mali s obzirom na situaciju. Zato ne smem da čačkam mečku……. Za moj ukus akcije banaka moraju još pasti da bih ušao i da vam kažem pravo više sam zagrejan za nemačke banke CBK i DBK. ako i dalje nastave da padaju.
Da li ste investirali u nešto i ako se može znati šta ?
Naravno sve je ovo razmena mišljenja, nema investicionih saveta.
Pozdrav.
Hvala puno na odgovoru. Ja sam jedan od tih koji je stavio tad rublje na štednju, umesto da kupim evro ili dolar. Jedino što je ta visoka kamata bila oročena na samo tri meseca. Verovatno su te emitovane obveznice CB bile isto sa kratkim rokom.
Možda nekom bude interesantno:
Trenutna kamata na štednju kod mene u banci je 8% (uz neke uslove)
Kamata na stambeni kredit mi je 9.6%
За Николу – Референтна стопа се односи на трансакције између централне банке и пословних банака. Централна банка ће у својим трансакцијама плаћати банкама ту стопу. Нпр. када банка жели да смањи количини новца у оптицају, она може емитовати своје „репо“ папире које ће банке купити. Ти папири носе референтну стопу. То личи на краткорочне обвезнице с купоном који је једнак референтној стопи. Та стопа затим служи да се остале стопе у односу на њу равнају. Како банке немају никакав ризик када пласирају новац централној банци, све остале стопе по којима банке пласирају новац би требало да буду веће од референтне стопе.
Прошлог марта је инфлација у Русији била око 17-18% и није чудно да је референтна стопа била 20%. Банка се плашила да се тај тренд не продужи и високом референтном стопом је хтела да дестимулише тражњу и, можда, шпекулативно бекство из рубље у друге валуте.
Банка може Ваш депозит пласирати код централне банке, а може пласирати и грађанима, привреди, другим банкама итд. Када га пласира централној банци, њена зарада није 4% јер банка мора део издвојити за обавезну резерву, банка има трошкове осигурања, и друге пословне трошкове као и свако друго предузеће. Разлика у камати (20%-16%) је њен приход, не њена добит. Узгред, депозитна стопа на рубље од 16% је била фантастична стопа јер су банке прецениле инфлаторна кретања у Русији. Ко је пласирао новац по тој стопи, могао је до данас да лепо заради јер је инфлација значајно пала и штедише су оствариле лепу реалну зараду. На Западу штедише већ годинама губе на својим депозитима јер је инфлација значајно већа од депозитних стопа.
Za gospodina Katića
Ne mogu nigde da nađem prosto objašnjenje šta konkretno znači referentna kamatna stopa centralne banke. Da li to znači, da bilo ko ko odnese novac u centralnu banku može da dobije za godinu dana svoj novac plus tu kamatu? U raznim objašnjenjima na internetu piše da se komercijalne banke rukovode tom stopom, kad daju kredite i kamate na štednju. Ali nema logike da komercijalne banke daju veće kamatu na štednju, samo zato što je neko u centralnoj banci doneo neku odluku. Pošto živim u Rusiji, prošle godine u ovo vreme moja banka mi je ponudila kamatu na štednju od 16%. Tada je referentna kamata CB ovde bila 20%. Jedino logično objašnje mi je bilo da moja banka nosi moj depozit u CB i zarađuje na ovoj razlici od 4%. Izvinjavam se zbog dužeg pitanja. Nadam se bar da je jasno šta sam hteo da pitam. Veliki pozdrav!
Za Nemirnog,
Ne znam brate, šta da kažem. Ja ne smem.
Za Ganeta:
Šta raditi, da li kupovati akcije USA banaka ili ne?
За Ганета:
Ја радим у међународној организацији, и пошто се такви субјекти налазе ван државних јурисдикција, уобичајени начин за обезбеђивање пензија је управљање сопственим фондом. Наравно, постоје правила по којима се ради, са орјентирима у националним и интернационалним правилима.
Што се пензионих фондова компанија тиче, не разумијем се претјерано у ту област али могу да прокоментаришем на основу информација којима располажем. У неким западним државама основице за доприносе за пензије и здравство у државним фондовима ограничене су са горње стране. То значи да се преко одређене границе зараде не уплаћују доприноси. У опцији са три пензиона стуба, први стуб је државни фонд и он је замишљен за подмиривање основних потреба. Други стуб је фонд предузећа и управо се тој врсти фонда уплаћују средства која прелазе горњу границу за државне фондове. Такође се ту уплаћују додатна средства за пензије по разним другим основима.
Раније су ти фондови често били вођени у оквиру предузећа, и били су последично видљиви у билансима предузећа. То је последица тадашњих законских оквира и других историјских параметара. Такође у ранијим системима фирме су често гарантовале висину пензија (defined benefit како сам навео у претходном коментару). Отприлике 90их година кренуло се са реформама тог система. Са једне стране и има смисла, јер многе фирме не преживе или не раде успјешно толико дуго година, тако да је незгодно везати пензије за предузеће.
Зависно од државе и система, данас је присутнија тенденција да су ти фондови издвојени из предузећа, послују самостално, врло често покривају више предузећа, и типично се заснивају на defined contribution систему. То значи да су у пракси гаранције за висину пензија минималне и све то више личи на фондове за животна осигурања гдје фонд убире своје провизије и запослени фино живе, а корисници сносе све ризике без могућности да на нешто утичу.
Моја претпоставка је да су овакви фондови гдје фирма директно гарантује за пензије више реликт прошлих времена који ће губити на видљивости како им се буде смањивала корисничка база. Млађе генерације у многим западним земљама могу само да сањају о оваквим бенефитима у будућности.
Sada kad inflacija raste mnogi se pitaju šta sa novcem, znam da ovo sve svrbi ali da se mnogi i uzdržavaju da postavljaju pitanje iz nekog razloga.
Na ovom linku imate gotovo sve opcije razrađene sa mišljenjem Nemanje Antića o tome gde, šta, kako, koliko. Skoro pa sve. (https://www.youtube.com/watch?v=6HlapmPX9m4&t=5038s). Inače, Nemanja je jači od mene…. mislim u poznavanju tržišta…. naravno, u šah zna se ko je jači.
Morm i ovo da postavim…… vratili su se (https://www.youtube.com/watch?v=OCjJ26hPQsQ&t=1227s)
PS:
Samo da dodam da mi je Mihajlo pomogao da rasčivijam dilemu oko Lufthanse i to sa vrlo detaljnim objašnjenjima u privatnoj prepisci.
Obveznice za restituciju koje sam toliko hvalio ne obezbeđuju sigurnu zaštitu u recesionom okruženju. Mislim da to svojstvo ima samo Nemačka obveznica. Međutim, ako dođe do recesije naše obveznice za restituciju treba držati do kraja, tj. do roka dospeća i tada će njihova snaga doći do punog izražaja.
Malo da pojasnim, da ne bi bilo zablude. Obveznice za restituciju su za strpljive, nisu za one koji hoće brzu zaradu i ne treba igrati na njih kao na sigurnu zaštitu od recesije. Cenim da se u recesiji neće moći dobro prodati.
PS:
Obveznice su najsofisticiraniji finansijski instrument tako da čovek koji ne poznaje problematiku može vrlo lako da se prevari.
Click to access Statistika%20aukcije%20%2007.03.2023.%20srpski.pdf
Iznenadila me je cena dinarskih obveznica, iznenadila su me 4 kastodi klijenta – vrlo je moguće da su stranci.
Meni ova obveznica ne uliva poverenje, mislim da ova obveznica ne obezbeđuje zaštitu ni u inflatornom ni u recesionom scenariju.
Za Ganeta – Mogu samo da nagađam. Moguće je da ima problema s likvidnošću u bankarskom sektoru pa je ovo način da se upumpa nešto novca i možda uštedi nešto budžetskog novca prilikom prevremenog otkupa.
Za g. Katića,
Zašto je država otkupila ove obveznice samo 4 meseca pre roka njihovog dospeća ? http://javnidug.gov.rs/rsc/arhivavesti/922
Nisu mi jasni motivi za ovako nešto, možda imate ideju šta je motiv.
Hteo bih samo da skrenem pažnju ostalima da su države počele masovno da emituju narodne obveznice. Nedavno su to učinile Mađarska i Hrvatska. Prinosi su veći nego što se može dobiti na štednji. Što se tiče nas, ništa se za sada ne priča.
Interesantan vremeplov.Uspon i pad kompanije.
Za Bojana,
Hvala na odgovoru, mislim da mi je sada malo jasnije o čemu se radi.
Možete li malo da objasnite sustem u vašoj kompaniji. O čemu se radi? Da li kompanija osniva svoj privatni penzioni fond i u njega uplaćuje dopeinose za penzije svojih radnika ili je u pitanju nešto drugo? Verovatno postoje zakonska rešenja koja to omogućuju i kompanije na zapadu to koriste
Kažu da kompanijama odgovara skok kamatnih stopa a vidim na osnovu materijala koji ste mi dostavili da je Lufthansa predvidela da se viškovi sredstava iz penzionog fonda mogu koristiti za isplatu dividende. Kupovao sam ovu akciju na 5,90 i pisao na ovom blogu o tome ali sam izašao nedavno zbog Obveznica za restituciju i jedne naše akcije (još malo da kupim pa ću napisati koje)… jbg, da sam znao za ovo ne bih izlazio iz Lufthanse, sad se malo kajem.
За Ганета: изгледа да Луфтханза има сопствени пензиони фонд за запослене. Нешто од тога је кратко наведено на стр. 7-8 на https://investor-relations.lufthansagroup.com/fileadmin/downloads/en/financial-reports/financial-statements/LH-FS-2020-e.pdf.
Обавезе по основу пензија се могу различито третирати у односу на систем финансијског извјештавања и тако утицати на дугорочне обавезе компаније. Пошто су такви пензиони фондови раније били углавном утемељени по основу тзв. defined benefit схема, ту фонд инвестира средства за пензије али код овакве схеме фирма у коначници сноси ризик за исплату пензија јер су висине пензија већ унапред гарантоване. Зависно од актуарских и параметара ризика (који укључују демографију, морталитете, каматне/дисконтне стопе… како је г. Катић илустровао) средства у фонду могу да превазилазе или не буду довољна за покривање пензијских обавеза компаније, и онда фирма треба да покрива разлику.
Имам у овоме нешто мало искуства пошто у мојој организацији имају сличну схему и менаџмент је једне године платио (наручио) израду (предодређеног) финансијског извјештаја, који су после искористили да покажу да је организација у великим дуговима и мора да се фокусира на смањење плата, прогресије плата, резање бенефита, дизање продуктивности итд… за исто то вријеме менаџмент је повећао сопствене бенефите и број административних радника.
Za g.Katića,
Nažalost, nisam uspeo da shvatim u potpunosti o čemu se radi.
Hvala na odgovoru u svakom slučaju.
Za Ganeta – Pretpostavljam da se htelo reći da će prirast kamata pomoći da se manje izdvaja za penzioni fond. Ako su penzione obaveze fiksne, tada, ako su kamate nulte, ceo iznos mora da uplati kompanija. Npr. ako je potrebno izdvojiti 100, a kamata je nula, tada kompanija uplaćuje 100. Ako je kamata 2%, kompanija će uplatiti 98,03 (100/1,02),a „banka“ ostatak. Nisam apsolutno siguran, ali verujem da je to logika koja stoji iza informacije.
Za g.Katića,
Čitam komentar godišnjeg izveštaja Lufthanse. Nažalost ne razumem ovaj deo „As with many European companies, the airline’s longer-term financial position was also helped by the sharp rise in interest rates last year, which reduced the amount that the group had to set aside to cover future pension obligations. Net pension obligations fell to €2B from €6.5B, while its overall financial leverage – net plus net pension liabilities- fell to 2.3 times underlying earnings, below its pre-pandemic level of 2.8 at the end of 2019.“ Koristio sam gugl prevodilac, nije problem u prevodu već ne shvatam o čemu se radi.
Ako možete da mi objasnite o čemu se radi, bio bih vam zahvalan.
Pozdrav.
Za Mladena – Ne planiram tekst o stanju globalne ekonomije, između ostalog i zato što je rano za zaključe, a i zato što se informacije iz ekonomske sfere spinuju. Čini mi se da i na ruskoj i na zapadnoj strani postoji tendencija da se podaci ulepšavaju, a nemam načina da intuiciju pretočim u kvalitetnu analizu.
Dobar dan domaćinu bloga i svim posetiocima. Gospodine Katiću, voleo bih da godinu dana posle početka aktuelnog rata u Ukrajini napišete Vaše vidjenje ekonomske slike stanja što Rusije, što Zapada. Ukoliko Vam nije u planu da pišete takav tekst u nekom skorašnjem periodu bio bih Vam jako zahvalan ukoliko biste bili ljubazni da podelite ovde članke koji su po Vama dobro obradili tu temu.
Hvala Gane i Bojane
https://bankar.rs/2023/02/28/da-li-je-domaca-valuta-precenjena/
„Телеком Српске има практично монопол на тржишту јер су у претходном периоду купили провајдере Елта и Блиц,“
Vidim brate ja sve to, u bilansu imaš stavku dugoročni finansijski plasmani. Sve to je em preplaćeno, em finansirano iz zaduživanja….. Nisam zadovoljan njihvim bilansom i tačka.
Sve što sam napisao čitajte kao mišljenje.
Pozdrav.
Хвала Гане, НИС звучи врло добро. Посао ме убија у појам и не могу да нађем времена да се квалитетније посветим инвестирању и другим темама, а видим да бих требао већи фокус бацити на акције.
Ово је сајт Централног регистра, и колико видим, они дају само информације о Топ 10 власника:https://www.crhovrs.org/index.php/sr/statistika1/top-10/pretraga-akcionara
Из агрегатних статистика сам уочио да имају око 25000 акционара, од чега 750 страних.
Телеком Српске има практично монопол на тржишту јер су у претходном периоду купили провајдере Елта и Блиц, и сада они послују у саставу њиховог портфолија. Претпостављам да су главни чиниоци у проблему са растом прихода засићење тржишта и демографско опадање. Имам неке колеге који тамо раде, и чујем да им кадрови одлазе. Некада је то била фирма са добрим платама и сви су се отимали да тамо нађу посао, а сада су им плате просјечне и тешко могу да дођу до квалитетних инжењера. Са друге стране, данашњи модел пословања оваквих компанија се ионако своди на outsourcing свега и користе се екстерни системи, тако да квалитет инжењера није више пресудан.
Дуже вријеме сам се скептично премишљао да ли да уђем у ову акцију – прије свега као алтернативи штедњи од 2%. Недавно сам разрочио једну од штедних партија и од ње сам размишљао да уђем, али сплет бирократских заврзлама и недостатак времена и мотивације да се са њима позабавим су то одгодили.
Читајући Ваш коментар видим да улазак можда није најбоља идеја. Телеком Српске је одавно приватизован, тако да све даље зависи од тога шта Телеком Србија одлучи да ради. Ја у последње вријеме нисам чуо да планирају да приватизују ТС, чини се да је тренутно интересантнији електро-енергетски систем…
Za Kaleta i Bojana,
Odgovoriću na vaša pitanja iz ugla trgovca na berzi.
Da li kupiti akciju Telekoma R.S.???
U ovom trenutku neću kupiti Telekom Srpske. Akcija je po meni vrlo precenjena. Firma je u potpunom rasulu i mislim da bez dokapitalizacije neće uspeti da preživi u narednih nekoliko godina. Dugovi rastu od 2012 po neverovatnoj složenoj kamatnoj stopi od 19% a da pri tome ukupni prihodi stagniraju (prosto neverovatno je da ne uspevaju da pomere prihode ni cent već 10 godina). Nemam nikakvu dilemu da će kamate ići gore. ECB će povući iz opticaja do juna ove godine 2.000. milijardi evra + će još povećavati REPO kamatnu stopu. Sve kompanije koje imaju dugove a pri tome nemaju rast prihoda će ući u problem. Većinski vlasnik Telekom Srbije je takođe u buli od oko 1,5 milijardi evra pa sa te strane teško da će biti neke pomoći, osim ako država Srbija ne uđe neku lovu za dokapitalizaciju od čega zbog opšte oseke novca u sistemu najverovatnije neće biti ništa.
Da li izaći iz ove akcije ako je već imate ???
Druga opcija za spas oba Telekoma je privatizacija. Ovo je po meni bolja opcija za male akcionare jer bi onaj ko kupi Telekom pre svega Srbije u slučaju da želi da zaokruži vlasništvo morao da od malih akcionara otkupi ogromnu količinu akcija. Naime, njemu bi trebalo da dođe do 90% + jedna akcija po našem zakonu, da bi onda mogao da prinudi male akcionare na otkup njihovih akcija. To se ne neće desiti bez da malim akcionarima ne ponudi dobru cenu za njihove akcije.
Dakle, da rezimiram. Ako ste u već ovoj akciji ne znam da li treba da prodate ili ostanete????? To morate sami odlučiti. Ako se odlučite da ostanete, držite do kraja. Ne paničite ako dođe do privatizacije i pri tome bude niska cena akcije. Kada većinski vlasnik poželi da zaokruži vlasništvo mora vam dati dobru cenu i tada ćete ili zaraditi ili bar nećete izgubiti.
Zamolio bih vas nešto,
Nisam uspeo da pronađem link (ne znam ni da li je to moguće u Republici Srpskoj) do sajta Centralog registra gde može da se vide svi akcionari neke kompanije. Ako znate kako je to moguće postavite link. Ja inače pratim vlasničku strukturu i živo me zanima da li su neke srpske porodice (recimo porodica Sebić, Brkić, Keramika Jovanović) koje sam identifikovao da tradicionalno ulažu u akcije, kupili akcije Telekoma R.S i da li još uvek drže. Ovako nešto postoji i može da se vidi u Srbiji.
@Gane
10 najvećih akcionara TLKM
https://www.blberza.com/Pages/IssuerData.aspx?code=TLKM
@Bojan
Ja sam pre 11 godina uložio u Telekom Republike Srpske. Novac od dividende nisam podizao nego sam kupovao još deonica. Danas imam 2,5 puta više deonica nego što sam prvobitno kupio. Od prošle godine podižem dividendu jer sam ušao u investiciju koju Gane nikako ne odobrava. Za 4 godine podizanja dividende ću vratiti iznos novca koji sam uložio na početku, ne računajući inflaciju. Naravno da sam super zadovoljan ovom investicijom. Nemam državljanstvo BiH ali nema prepreka za ulaganje.
Ovo nije investicioni savet! Ovo je samo moje iskustvo.
Da obrazložim još malo zašto sam preporučio akciju NIS-a.
Na ovom linku imate vlasničku strukturu top 10 akcionara NIS-a. http://www.crhov.rs/?Opcija=22&odabraniemitentjmb=1BA3DFCB08CCC0AF&isin=7BC0A1BA6FB2BCABCBD8EDFF
Na 8 mestu imate Keramiku Jovanović koji su kupili u prethodnih mesec dana 175.000. akcija NIS-a. Preporučio bih pažnji interviju sa Budimirom Jovanovićem (https://www.youtube.com/watch?v=kSvKw9fFcg4&t=4114s) gde može mnogo toga korisnog da se čuje i nauči. Mislim da je deo o berzi oko 48 minuta.
Na 9 mestu je DDOR Novi Sad. Oni do pre 2 nedelje nisu ulagali u akcije. Imali su 0% izloženosti akcijama u svom portfoliju, isključivo su ulagali u obveznice. Sada su kupili 152.000. akcija NIS-a i to im je jedina akcija u portfoliju.
Činjenicu da 2 ovako vrhunske kompanije ulaze u prvih 10 akcionara NIS-a ne bih da komentarišem
Za Bojana,
Izvinjavam se što sam vas pomešao sa Bojanom 2. Zamolio bih vas da mi dostavite link na kome može da se vidi vlasnička struktura Telekoma Republike Srpske. To bih voleo da vidim jer u analizi akcija gledam ko drži, ko ulazi, ko izlazi itd.
Za g. Katića,
Nadam se da nećete ukinuti komentare nakon ovoga.
Pozdrav svima.
Za Bojana 2,
Nisam obratio pažnju na kompanije iz R.S. Pogledaću link uradiću analizu i napisaću svoje mišljenje o akciji.
Na našem tržištu imate NIIS. Dobit je brutalna a krajem marta se odlučuje o dividendi. Ako zadrže dosadašnjuu dividendnu politiku neto dividenda će biti 120 din, vrlo je moguće da dupliraju dividendu jer postoji odluka iz 2019 ali je kovid i rat u Ukrajini onemogućio sprovođenje. Ova akcija vrlo sporo raste jer su se domaći fondovi nakrcali njome kada je bila 480 din, pošto postoji zakonsko ograničenje da se ne sme držati više od 10% jedne akcije u portfoliju, sada kada akcija raste probija to ograničenje i oni moraju da prodaju – otprilike na svakih 10 din. rasta cene moraju prodati 50.000. akcija NIIS-a. Na drugoj strani nema toliko novca da se sve to pokupuje i tu je šansa za jeftinu kupovinu. Ako hoćete na sigurno, pripremite novac i čekajte odluku o dividendi, ako odluče da dupliraju kupite odmah i to je to.
Odmah da se ogradim, ne kupujem akciju NIIS jer ih već imam mnogo u svom portfoliju. Kupujem trenutno obveznice za restituciju i jednu domaću akciju (To ne mogu napisati baš sada, reći ću koju kasnije samo da kupim još malo).
Što se tiče fondova ne preporučujem ulaganje u njih jer su limitirani raznoraznim zakonskim rešenjima, veliki ulozi ih guraju u popularne (samim tim preskupe) akcije, rečju neprofitabilni su i vrlo rizični za moj ukus.
Od fondova mogu preporučiti jedino ETF na S&P 500, on replicira indeks. Samo nisam siguran da li je baš sada trenutak za ulaganje. Ovo lično, nameravam da kupim ako nastavi da pada u nekom trenutku.
Što se tiče berze fanatično pratim sve – uživam u tome, oslanjam se na analize bilanasa najviše, makroekonomske prognoze i intuiciju. Koristim vrlo malo tehničku analizu.
За Ганета, у вези са инвестирањем, имам два питања:
1) Какво је ваше мишљење о куповини акција Телекома Српске (за некога ко има приступ том тржишту)? Тржиште је плитко, на берзи нема нешто квалитетних учесника. Телеком конзистентно више година исплаћује дивиденде у рангу 9-11%. Овдје се могу наћи финансијски извјештаји па ако имате неки коментар било би корисно. До сада сам неколико људи мотивисао да купе акције а ја лично никако да се натерам, некако нисам сигуран.
http://blberza.com/Pages/IssuerAnnouncements.aspx?code=TLKM-R-A
Постоје ли у Србији или Хрватској предузећа са упоредивим дивидендама на која би вредело обратити пажњу?
2) Генерално сам избјегавао да улажем у акције предузећа јер једноставно немам времена да то све пратим, нити имам неки конкретно разрађен оквир принципа и смјерница којима бих се водио код инвестирања. Улагао сам нешто у фондове, и када су наступили догађаји око Украјине полако сам изашао из позиција. Сада се опет премишљам да се вратим у неке. Проблем је опет вријеме и макро слика, праћење макро стања и контролисање ризика. Не вјерујем у стандардне приче већине савјетника о 60:40 и сличним портфолијима, квази-диверзификацији, buy and hold, cost averaging и сл. Моје улагање је више било контрашко него уз длаку тржишту. Радите ли са фондовима или се искључиво држите директних куповина акција и обвезница, какво је ваше мишљење о томе? На који начин успијете све да испратите, колико времена у просјеку одлази на праћење, и какве врсте инструмената тј стратегија користите код управљања ризиком, одлучивања тачке уласка и изласка?
U celu priču oko berze me odavno ganja prijatelj koji se berzom bavi odavno i sasvim solidno pliva. Realno smo različitih senzibiliteta po pitanju novca, ali imamo solidno zajedničkih interesovanja. Ja nijednog momenta nemam ideju o nekom velikom i brzom bogaćenju. Cenim da su to statističke greške, a da je, kao što rekoste i sami, suprotna verovatnoća daleko veća, gubljenje novca, pogotovu sa percepcijom brzog bogaćenja.
Tako da od berze ne očekujem ništa spektakularno, pogotvu što se tek i upoznajem, malo zanimacije, realno nisam spreman trenutno da ulazim u detaljnije analize poput vas koje su sigurno kvalitetnije. Aktuelni cilj je ostvariti neke manje dobiti za neko krpljenje „budžetskih“ rupa, kako bih sebi dao elana za pot. Šta donosi budućnost nikad se ne zna i otvoren sam za razne ideje dok se uklapaju u neka moja načela.
Virgin Galatic je meni pre svega inženjerski interesantan, kod mene mora da ima ta komponenta obrni okreni 🙂 , a moj poznanik ima sugestije od nekih svojih kanala na temu njih. U najavi su neki njihovi izveštaji koji mogu da poguraju njen rast.
Meni lično je pomalo sumnjiva varijanta rasta u ovom haotičnom vremenu, a pošto sam početnik nije zgoreg informisati se od iskusnijih.
Hvala na komentaru.
Za Bojana 2,
Uvek sam raspoložen da pričam na temu berze, slobodno pitajte šta vas zanima?
Groft kompanije su kompanije sa ogromnim potencijalom rasta. To su neprofitabilne kompanije koje osvajaju tržište ne obazirući se na troškove. Nevolja je u tome što je kapital poskupeo i što su im izvori finansiranja presušili. Veće groft kompanije su pale od 50-70% a manje groft kompanije su pale od 70-98%. Gubici malih investitora koji nisu na vreme izašli a takvih je 95% su brutalni. Nikad nisam ulagao u ove kompanije tek sada su mi postale atraktivne 2 groft kompanije. To su Palantir i Jumia, još nisam kupio ali pratim situaciju i vrebam priliku. Ovo su kompanije koje za moj ukus imaju dobre bilanse i za koje mislim sa velikom sigurnošću da će preživeti eru visokih kamata. Većina groft kompanija će po mom mišljenju bankrotirati tako da bih bio oprezan sa Galaktisom ali to je samo moje mišljenje – nema nikakve garancije da će tako biti.
Nekako mi se čini da ljudi percipiraju berzu kao mesto gde se može brzo obogatiti. U stvarnosti sve je suprotno. Na berzi se samo brzo može izgubiti novac, sve ostalo je sporohodno. Ko hoće da zaradi mora računati na dugoročnost i biti berskrajno strpljiv. Takvih je vrlo malo, većina ljudi hoće odmah da se obogati, srlja u akcije koje neko pumpa a sutra kada se sve sruši pričaju kako je berza kocka, kako je sve namešteno itd…
Da ilustrujem ovo ovako: Kako ste vi saznali za Virdžin Galaktis? Odkud vi znate za njih. Meni je sama činjenica da ste vi čuli za ovu akciju, dovoljan razlog da je zauvek precrtam i nikad ne pogledam njene bilanse. Sa driuge strane, recimo ne verujem da ste ikada čuli za Jumiu pre nego što sam ja napisao, niti za obveznice za restituciju pre nego što sam ja pisao o njima. To je to ako razumete šta hoću da kažem.
Razgovor o VI i berzanskim trendovima je bio mala provokacija za poziv na diskusiju, ali izgleda da niste rasploženi.
Aktuelni chatbot ne želi da da ni jasno definisan komentar o istorijskim događajima koji su se desili zahvaljujući prevarama država, pojedinaca, uvek se izjasni kao softver bez emocija, razuma da predviđanja, nada se… Tako da mi ta ideja nije ni pala na pamet da ga zapitkujem.
Razgovori sa VI-jem su bili moje upoznavanje sa budućim trendovima, jer sam o njima slušao za početak od najmlađih, paradoksalno, koji realno nemaju pojma o mogućnostima ove tehnologije. Jedino znaju da pomaže da se napiše sastav bez da pročitaš i jednu knjigu na zadatu temu, rešava zadatak bez da se ponavljaju iteracije zbog napravljenih grešaka, a omogućavaju i da ne moraš baš da znaš toliko matematiku.
Ovaj narod je sklon da trendove upoznaje u pogrešnim momentima ili sa pogrešne strane tehnologije. Zamislite narod, naciju u kojoj najnovije tehnologije koriste deca, a oni najiskusniji veze nemaju o njima, već se trude da čuvaju neki svoj mir pošto za nemir nemaju živce. Ovaj narod je prošao neke daleko teže fizičke izazove kroz istoriju. Šta mislite kakva je budućnost takvog naroda?
Rekao bih da je ovo jednim delom i odgovor na najnoviju temu g. Katića o radio stanici za klasiku.
Meni lično je fascinantno kad sam skoro razgovarao sa kolegama, poznanicima o tome, ne sa seljacima koji realno i ne trebaju da znaju za nju iako vreme gura da se i on digitalizuje, već sa fakultetski obrazovanim ljudima, doktorima nauka. 2/3 je reklo kako je to čisto gubljenje vremena. Naravno, gubljenje vremena nije predavanje studentima koji prepisuju, koji dobijaju na kraju prelazne ocene, qjer kad se sabere 2 i 2 između mogućnosti da se budžet za plate smanji zbog broja studenata, vrlo jasan logičko odgovor je da baš i ne moraju sve da saznaju u toku studija.
Da, ovakve teme su mučne za razmišljanje jer živimo u vremenu kada generacijske razlike nikada nisu bile tolike, kada je trud postao vrlo diskutabilna kategorija.
Zato na temu šaha i ne možete da nađete mnogo sagovornika. Nema nikoga ni da kaže nešto, posvađa se sa neistinomišljenikom, iskopani si duboki šančevi u kojima može svako da sedne sam sa sobom.
Elem, na temu konkretne berze, ozbiljno sam pitao, ali nije sporno da vas ne interesuje.
Ne razumem šta vam znači hardcore groft akcija? Sad sam na vašem terenu, tako da možete da me „okrećete“ 😁.
Interesantno je da ste mi vi pali na pamet u jednom momentu, pa sam pogledao i trend onog „našeg“ Palnatira. Koliko vidim za nijansu veća vrednost akcija od Virgin Galatica, ali sa kontinualnim padom vrednosti, dok se ovi zbog atraktivnosti ideje putovanja po svemiru šetaju gore dole.
Za Bojana,
Ne pratim, niti me zanimaju Virdžin Galaktis kao ni slične „hardcore groft akcije“ tako da vam ne mogu pomoći.
Što se tiče veštačke inteligencije i njenih saveta za kupovinu akcija – ne mogu da verujem da možete da pomislite na tako nešto.
Rade ljudi Gane, nemaju vremena, država cveta, svet cveta.
Voleo bih da kažem da je dobro što nas nema na blogu, da se negde viđamo uživo, diskutujemo tet-a-tet… Al rekao bih da nas pre neka druga teskoba muči. Svet u kom smo navikli da živimo ide polako u prošlost, a izgleda da neko nevidljivo-unutrašnje iskustvo ljude tera da se sakrije u neki svok lični mir. Sve su priče manje više ispričane, neki si progutali neke svoje zablude, neki nisu, al su realni da nemaju uticaj i onda je logično da oni koji bi i divanili ustvari nemaju više šta pametno da kažu.
Ja sam, možda je i sramota😁 pored živih ljudi, skoro ćaskao sa ChatGPT-om. Pogurala me na to neka diskusija sa profanima srpskog koji su raznih stavova na tu temu, jer je polako OpenAI počeo da ulazi u naše učionice. Moj rođak ga je recimo nahvalio da je rekao da je počeo da uči neki zanat, jer za njega realno neće biti leba u školi obzirom da su sastavi koje je pisao AI bili prilično kvalitetni.
Elem, mene je to poguralo da ga pročačkam politički, računajući da je neutralnih stavova, da će to biti maksimalno neutralni odgovori. Blago sam bio razočaran političkom korektnošću softvera koji uvek pomalo naginje na stranu njegovih tvoraca. Uvek su tu neki spletovi složenih okolnosti, uvek je tu međunarodno pravo prvi odgovor, tako da barem dva tri puta moraš da mu objašnjavaš da mlati praznu slamu i da je odgovor totalno nefunkcionalan.
Obzirom da je ograničen na informacije do 2021. nismo mogli da diskutujemo ozbiljnije na temu aktuelnog rata, ali me je fasciniralo da su na Kosovu albanci težili otcepljenju, dok su u ukrajnini to proruski separatisti. Na moje uporne primedbe da su to vrlo slične situacije, da u Donbasu žive Rusi, a ne proruski separatisti tek iz 3,4 pokušaja albance je takođe nazvao separatistima. Moram priznati da mi se svidelo što ih je prilikom sledećeg razgovora iz prve nazvao separatistima. Biće da uči iz razgovora i dodatno ih poredi sa nekim informacijama koje su mu dostupne.
Međutim moje najveće zgražavanje nad njegovim znanjem je bilo kad mi je rekao da je Kosovo bilo jedna od republika. Kad sam mu rekao da je lažov, da nije bilo republika već pokrajina, usledila je nova laž….jedna od 12 pokrajina Srbije. Na kraju je palo izvinjavanje zbog neistina, ali ostao je čudan utisak na temu znanja iz lako proverivih informacija, pitanje je šta je onda sa informacijama iz sive zone.
Tako da je utisak na tu temu jako bljutav, ali meni donekle očekivan, jer koliko god sam se nadao informacijama „ni po babu ni po stričevima“ znao sam da će softver pokušati da podvali laži, jer mnogo toga je i zasnovano na lažim.
Naravno ovo je bilo neki zezanje i upoznavanje sa mogućnostima, ali koliko mogu da primetim uskoro će biti uvedeno kao zvanična pretraga, a poznato je kako ljudi lako prihvataju olakšice u poslu. Možete misliti sa kakvim znanjima ćemo se susretati u razgovorima sa onima koji se budu maksimalno oslanjali na AI.
Sledeća stavka koju planiram da ga „istamburam“ je iz vašeg domena, berza i investicije. Obzirom na ograničenje sa znanjima do 2021.godine biće to ograničavajuće, ali moći će se uporediti njegove prognoze i rezultati.
Malo sam odlučio da se pozabavim vašim zanatom, nekako svi o tome pričaju, pa rekoh ajd da ne budem toliko tvrdoglav. I meni nekako zapao za oko Virgin Galactic. Ne znam da li ste nekad gledali ovu firmu.
Nadam se da sam probio malo ovim podužim komentarom, možda i živne diskusija.
Zatišje pred buru….
Kako shvatiti ovo ćutanje na blogu? Očigledno nam dobro ide pa više ljudi ne kukaju kako nešto ne valja. Osim mene ovde svi kukaju a sada su se smirili što znači „da je sve u full“….. i izuzetno mi je drago zbog toga. Kada se je i g. Katić ućutao valjda je jasno da nezadrživo napredujemo.
Pozdrav svima.
Neverovatno je da dr. Perović nije uspeo da napravi vrhunsku literaturu uprkos neverovatno inspirativnom materijalu iz svog života. Umesto toga opisivao je partizanski ustanak na jugu Srbije na vrlo niskom, čini mi se srednjoškolskom nivou. Pritom je napravio mnogo neverovatnih kompromisa. Bio bi tipičan primer pisca koji piše ali nema šta da kaže, da u stvarnosti nije imao šta da kaže. Čovek koji je rizikovao život za ideale, nije imao srca da rezikuje u miru, otkrije jednu novu interesantnu stranu II sv. rata i napravi vrhunsku literaturu. Iskreno, da sam napisao ono što i on bar to ne bih objavljivao. Ovako, sada kada njegov lik izbija na površinu ostaće zauvek obrukan njegovom kukavičkom literaturom.
Znao sam za Milivoja Perovića, poznavao ga je lično i moj deda a iz njegove literature sam lično poznavao nekoliko likova. Boravio je i u našoj kuću za vreme II svetskog rata. Bio je neprikosnoveni lider partizana u II svetskom ratu i najuticajnija ličnost svoga vremena na jugu Srbije. Međutim, komunisti su ga iz nekog razloga izbrisali iz istorije. O njemu nije smalo da se priča, piše, brisane su fotografije, sprovedena je zavera ćutanja….. da kažem da su i njegove knjige prećutane u javnosti (doduše i nije neka šteta)…..
Ako neko ne zna o kome pišem…. U seriji “Vera” lik Milivoja Perovića maestralno tumači naš proslavljeni glumac Viktor Savić.
Pre nekog vremena sam preporučio film o Veri Pešić i tada sam preporučio pažnji lik Milivoja Perovića. Želeo bih da ponovo skrenem pažnju na njega. Milivoje Perović je čovek koga su komunisti izbrisali iz istorije i o kome se do sada niko nije znao ništa, osim onih koji su istraživali o prošlosti a takvih je vrlo malo. Malo je poznato da se je Dr. Perović bavio književnošću i da je autor nekoliko romana. Pročitao sam sa uživanjem sve njegove knjige pa bih bio slobodan da ih preporučim bez obzira što po mom mišljenju njegovi romani ne predstavljaju vrhunsku literaturu. Ipak, ko voli da istražuje u književnosti verujem da bi mu moglo biti zanimljivo jer su romani vrlo čitljivi.
Dr. Perović je uspešno branio Ivana Ivanovića autora romana Arizani na sudu što predstavlja još jedan kuriozitet jer je tokom drugog svetskog rata na terenu juga Srbije direktno ratovao protiv oca Ivana Ivanovića koji je u to vreme bio četnički komandant. Samo bih da dodam da je za razliku od dr. Perovića, Ivan Ivanović stvarao vrhunsku literaturu koju će po meni tek neke buduće generacije ispravnije vrednovati.
PS:
Moram da izrazim čuđenje da nisam pronašao nikoga ko se malo ozbiljnije bavi književnošću čak ni na ovom blogu koji vrvi od slobodnih mislilaca. Da ne kažem koliko sam neprijatno iznenađen da niko ne igra šah!
Zaista je bio kontroverzna ličnost, ali mora mu se odati priznanje na vrhunskoj iskrenosti u sumraku života. Naravno, čovečanstvo neće prihvatiti nijedan savet niti čuti istinu. Rekao bih čak i da je u jednom tekstu sumirao sve činjenice o kojima se zamlaćujemo ovde godinama.
https://standard.rs/2023/02/02/dzefri-saks-ekonomija-je-oruzje-geopolitike/
Neki momci su napravili kalkulator za obračun zarada po našim zakonima u smsilu pretvaranja bruto neto i obrnuto. Verujem da će nekima biti koristan a i želim da pomognem ljudima da zarade neku kintu od gugl reklama.
https://www.remoteserbia.com/kalkulator-zarade/
Мотивација увођења дигиталних валута на Западу је свакако од непосредније важности, а теорија за њу коју наводите је добро утемељена. Она је и артикулисана у јавности све чешће. .
Али са интелектуалне тачке гледишта, кинеско увођење дигиталне валуте може бити занимљивије. Тумачења која су у широј циркулацији су
1) да је Кина вођена тоталитарним монструмима, па нормално да то раде да би још више поробили народ,
2) да се ради о очигледно здраворазумној мери модернизације земље.
Оба та тумачења, ми знамо, су погрешна. А нико чак ни не сугерише треће.
Иако је тема споредна, није тако добро.
Најскромнијим покушајем анализе, дигитални ренминби се може видети у контексту генералних склоности кинеског руководства : једне, ка експериментима, и друге, ка налажењу решења у најсавременијим технологијама.
Да ли то може да обезбеди отпорност система према стресовима, или antifragility.
Тешко. А с обзиром на актуелне теме у задње две године, можда би било боље да се позабаве побољшањем контроле над сопственим страховима. *
Што се тиче Запада и територија под његовом контролом:
Изгледа као да се формира консензус, по коме је даља размена мишљења… беспотребна. Али, велике економске невоље и одсуство технократске компетенције морају поткопавати тоталитарне амбиције.
(*) Другачије гледиште (о Кини) које може бити корисно је изнeто ту (https://emanuelprez.substack.com/p/the-third-opium-war-part-one)
За Ивана К. – Кина и без дигиталне валуте има механизме социјалне контроле који су на линији њене идеологије и коју њени грађани прихватају.
Мени се чини да западне демократије желе да појачају социјалну контролу под валутном изговором, као што су то већ вежбале кроз ковид мере. Ова врста контроле је у супротности с прокламованом идеологијом и ту је разлика између Кине и Запада.
Za Remarka,
Pisao sam mnogo puta o temi koja vas interesuje, moraću da se ponovim pošto želim da vam dam kvalitetan info.
Akcije se kupuju preko brokera. Za mene su prihvatljivi samo brokeri koji imaju licencu NBS i koji su pod srpskom jurisdikcijom. Moj broker je Nlb Komercijalna banka. Koristim NLB Trejder putem koga naloge za kupovinu ili prodaju ispostavljam od kuće. Ovom aplikacijom je moguće kupovati akcije i ETF – ove na skoro svim berzama sveta. Na našoj berzi je moguće putem njega kupovati i srpske obveznice.
Cene akcija pratim na ovom sajtu https://www.investing.com/equities/british-american-tobacco?cid=963237 za našu berzu na ovom sajtu https://www.belex.rs Tu imate i bilanse, informatore, istoriju trgovanja itd…
Bilanse stanja, uspeha i novčanih tokova, holdere (vlasničku strukturu) za strane akcije pretim na ovom sajtu https://finance.yahoo.com/quote/CBK.DE?p=CBK.DE tu imate alate i za tehničku analizu, za našu berzu vlasničku strukturu pratim na ovom sajtu http://www.crhov.rs/?Opcija=1
Dubinu tržišta, top 10 najpovoljnijih ponuda za kupovinu (BID) i prodaju (ASK) pratim na ovom sajtu https://www.teletrader.com/nis-a-d-novi-sad-obicne-akcije-sa-pravom-glasa/traders/screen/tts-24714388 Slobodno se registrujte, besplatno je i istražite sajt tu imate mnogo toga.
Ovde imate prilično detaljnu racio analizu za većinu stranih akcija https://finviz.com/quote.ashx?t=PLTR&ty=c&ta=1&p=d
То што сте рекли о дигиталном новцу прави дигитални ренминби само још загонетнијим.
Кина је увела дигитални новац пре свих осталих главних економија. Наравно, у фази је тестирања, али кинески државни врх још сада инсистира на његовој експанзији https://twitter.com/RnaudBertrand/status/1617748741129383936
Једна од најкомпетентнијих технократских елита.
Ужива широку подршку народа, са изузетним културним генетским кодом за поштовање реда и поретка.
Za Ganeta
Hvala sto postavljate pitanja g. Katicu koja nas sve ili bar vecinu zanimaju.
Mozete li da objasnite entuzijasti berzanskog poslovanja kako obavljate kupoprodaju akcija?
Preko neke aplikacije? Preko ovlascenog brokera? Gde pratite cene akcija?
Citam dosta stranih tekstova, ali je korisnije kada neko sa ovog podrucja podeli svoje iskustvo. Inace Berzansko pravo se izucava na Pravnom fakultetu u Beogradu kod prof. N. Jovanovica na master studijama.
Hvala unapred na odgovoru.
За Ганета – Дигиталне валуте централних банака би требало да замене готовински новац који би се повукао из употребе. Грађани би имали рачун код централне банке као што га данас имају код пословних банака, а код пословних банака би држали нпр. штедне и инвестиционе рачуне. Концепт је прилично бесмислен и централне банке се муче да објасне смисао дигиталне валуте оправдавајући их будућим ниским трошковима трансфера новца, брзином итд. Мало ко верује у то и сумња се да је идеја потпуна концентрација и контрола трошења новца и кроз то контрола људи. Готовина је сметња контроли а ни кроз пословне банке се то не може лако спровести. Једно је сигурно – то је решавање проблема који не постоји.
Za G. Katića,
Hvala za info. Mislio sam na porez na dividende, trebalo bi da se plati u Srbiji pošto Britanci isplaćuju bruto. Takođe, podnosi se poreska prijava u Srbiji za porez na kapitalnu dobit i ako trgujete stranim akcijama.
Iskoristiću prostor da vas pitam još nešto. Nažalost ima mnogo tema koje nisu adekvatno predstavljene u javnosti. Recimo, nisam razumeo koncept digitalnog evra, digitalnog dolara, juana itd….. Čitao sam o tome koliko sam mogao da nađem na netu ali nažalost nije mi jasno o čemu se radi. Ne razumem u čemu bi se recimo, digitalni dolar razlikovao od običnog dolara? Neka objašnjenja postoje u smislu da se digitalnim dolarom zaobilaze poslovne banke ali mi koncept nije jasan jer ako nema poslovnih banaka ko će ispaltiti kamatu na digitalni dolar a ako nema kamate ko bi onda kupovao digitalni dolar pošto običan dolar sada donosi solidnu kamatu?
За Ганета – Не видим зашто би неко ко није резидент у УК плаћао порез на капиталну добит. Што се дивиденди тиче, оне би у УК требало да се исплаћују бруто.
Za g. Katića,
Hvala za info. .
Pitao bih vas još nešto. Ako možete da mi odgovorite da li Britiš american tobako isplaćuje dividendu u bruto ili u neto iznosu?
Bio sam akcionar te kompanije ali sam akcije kupio na Xetri i nisam mogao da prokljuvim da li mi isplaćuju bruto ili neto dividendu s obzirom da je plorez na kapitalnu dobit u Britaniji 10%….. Lepo sam prošao sa ovom akcijom, kupovao na 30 prodao na 39, ako ponovo padne na oko 30 ili niže kupiću zbog toga vas pitam. Ima stvari na berzi koje prevazilaze moje mogućnosti, recimo nisam znao kako ide svop, zato se držim jednostavnih akcija.
За Ганета – Не знам детаље трансакције али претпостављам да се ради о валутном „своповању“ где се фиксна каматна стопа у доларима заменила промењивом у еврима. Србија ће своје обавезе извршити у доларима јер су обвезнице доларске, али ће доларе купити за евра по курсу који је фиксиран у тренутку емитовања доларских обвезница. Вероватно је обезбеђена кредитна евро линија из које се ће се финансирати куповина долара. Из угла Србије то је исто као да је емитовала евро обвезнице, с промењивим купоном који базира на шестомесечном еурибору увећаном за 2,9 и 3,1% процената. Тиме се држава заштитила од курсног ризика код главнице и остала само са каматним ризиком. Логика трансакције је да Србија може да планира и фиксира своје девизне евро одливе не размишљајући о курсу евро-долар када обвезнице долазе на наплату, јер већ данас зна колико ће доларска обавеза изности у еврима. Да ли ће Србија профитирати или „платити казну“ због овог свопа знаће се тек када се буде видео курс евро-долар у тренутку измиривања обавеза по обвезницама. Као што написах, ово су само моје претпоставке на бази онога што је министарство објавило.
Za g. Katića,
https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/ekonomija/5093911/sinisa-mali-obveznice-zaduzivanje.html
Nisam rauzumeo o čemu se radi, zamolio bih vas da prokomentarišete i ako možete pojasnite transakciju?
За Ремарка – Раст цена литијума је био страховит у последње две године и нормално је да дође до пада цена и корекције надоле. Други узрок пада цена је везан за очекивање да ће доћи до успоравања куповине електричних аутомобила и до мање тражње за батеријама. Понуда и тражња литијума би зато требало да се уравнотежи, бар на краћи рок.
Postovani g. Katicu,
Pozdravljam vas ovim putem i zelim puno zdravlja, srece i mira u ovoj godini. Vi ste i pisac, a pisac nikada ne prestaje da pise potpuno, to je jasno.
Usput, otkud prognoze pada cene litijuma (nakon kratkotrajnog rasta) u narednom periodu kada je traznja za EV sve veca?
За Владана – Девизне резерве би требало да уравнотежују све одливе, а не само одливе по основу дефицита трговинског биланса – нпр. отплате кредита иностранству, дивиденде и друга плаћања страним инвеститорима итд. Већ сам указивао на проблем који се у Србији заборавља, а то је ризик девизне штедње. Држава мора део резерви да чува и за случај наглог повлачења дела девизних депозита из пословних банака. Ова неугодна чињеница се упорно заборавља када се анализирају девизни ризици система. Узгред, ако Вас тема занима, није лоше погледати биланс на који сам покушао, безуспешно, да скренем пажњу а који се овде налази https://nbs.rs/sr_RS/drugi-nivo-navigacije/statistika/mip/.
Za g. Katic,
Za bilo koga, ko ima vremena i znanja
Znam koje su komponente platnog bilansa.
Hteo sam da kazem da trgovinski deficit moze da se finansira iz rezervi, ne mora iz zaduzivanja.
Nego u cemu je stvar: Gledam excel „Платни биланс Републике Србије, 2007-2021, шира шема (BPM6)“
https://nbs.rs/sr_RS/drugi-nivo-navigacije/statistika/platni_bilans/
Ok, za moj inzenjersko-matematicki ukus malo oni cudno ovo vode (pasivu kao pozitivno itd…)
Platni bilans svodi racun drzave i rezidenata sa inostranstvom.
Unutar tog fajla, pod finansijskim racunom, oznaka 3.4.3. stoji krediti neto. Neto kreditni poslovi TE godine, znaci promena, delta, ukupnog spoljnog duga.
E sada mi je cudno sto se promena, ti krediti neto iz platnog bilansa svakako ne poklapaju sa rastom (medjugodisnjom promenom) spoljnog duga Srbije na stranici https://nbs.rs/sr_RS/drugi-nivo-navigacije/statistika/index.html
„Показатељи екстерне позиције Србије“, excel file red 23
Dakle zar ne bi trebalo da bude:
spoljni dug 2010 + krediti neto (sa inostranstvom) 2011 = spoljni dug 2012?
Uopsteno kada ulazim u bilo koji excel na sajtu nbs, retko koje cifre se poklapaju unakrsnim uporedjivanjem fajlova.
За Ганета – НБС држи резерве у хартијама од вредности, у готовини, у депозитима код страних банака и у злату. (Мањи део је и у специјалним правима вучења код ММФ-а.) Требало би да су хартије од вредности првокласне и да је реч о државним обвезницама најразвијених држава, међународних организација и првокласних банака. Био бих изненађен да купују акције и то није дозвољено.
Vladane hvala vam za info. Nisam znao za to. Samo da ne bude zablude ne privlači me ta akcija baš zbog toga što investiraju u akcije i obveznice.
Što se tiče same Švajcarske da mogu bacio bih atomsku bombu na tu zemlju. Toliko su mi se smućili hvalospevi mojih rođaka.
Za g. Katića,
Kako NBS čuva svoje rezerve? Znam za zlato i znam za valute tipa EUR i USD. Da li i oni kupuju obveznice ili možda čak i akcije?
PS:
Ovo da je NBS kupila bitkoin za 1,2 milijarde evra je demantovano od strane Jorgovanke. Tako da ne mogu uzeti zdravo za gotrovo.
За Ганета – Годишњи губитак централне банке Швајцарске од 132 милијарде франака је највећи до сада забележен, иако је нешто мањи од губитка у прва три квартала 2022. То је више проблем за буџет Швајцарске него за саму банку јер банка нема добит чији би део уплатила буџету. Губитак је везан за пад вредности страних акција и обвезница које банка има у свом портфељу али је појачан и курсним губицима услед јаког франка. Централне банке одавно купују државне обвезнице (домаће и стране) и то је део нормалног пословања. Улагање у акције није била пракса, али су због слабости тржишта обвезница и губитака последњих година, неке банке почеле да купују акције како би поправиле своју профитабилност. То се поготово односи на неке од већих европских централних банака. По неким проценама удео акција се пење и до 25% портофолиа неких банака. Централне банке, генерално, имају и имаће велике губитке и у делу портфолија који се односи на обвезнице јер ће раст камата обарати вредност обвезница и тако креирати губитке. Итд. итд.
@ Gane
Opet ta Svajcarska…
Ne samo da SNB kupuje akcije i obveznice, nego akcijama te banke moze da se trguje.
Svajcarska centralna banka – njene akcije mozes da kupis.
SNBN je simbol.
Polovina akcija je u vlasnistvu kantona, drugu polovinu drze privatna lica
Za g. Katića,
Čitao sam o gubitku Švajcarske centralne banke. Kažu da je ŠCB kupovala akcije i obveznice i da je gubitak nastao zbog njihovog pada. Prvi put sam čuo da C.B. kupuje obveznice i akcije. Molim vas da prokomentarišete ovaj gubitak jer ono što sam pročitao možda nije relevantno.
Upravo sam procitao tekst u „Politici“ gde ste najavili da prekidate da pisete kolumne. Zao mi je zbog toga, zaista sam cekao svaki put kada cete da objavite nesto novo jer je svaki tekst bio zaista dobar i inspirativan. Kako god, siguran sam da imate svoje razloge za to, zelim samo da Vas pozdravim i da Vam poselim sve najbolje!
Апропо ничега: концерт одржан пре пар сати
(https://www.youtube.com/watch?v=J7IDUwjpDwY)
најављено је било, линк ће важити ~24h
Za Vladana,
Neverovatno tek sad vidim, zaboravio sam da odgovorim na ovo,
“2) Gledao sam kombank trejder pre par godina jos, ali su mi se njihove tarife cinile skupim. 20 eura za nalog (strane berze).
A za nase trziste sad vidim da uzimaju: provizija brokera 0.3%, centralni registar 0.11%, berza a.d. 0.1%, saldiranje 0.15%.
Ukupno 0.66%. Pa isto za prodaju, 1.32%. Da nije mnogo? Ne menjam pozicije cesto ali ipak je puno.”
Kombank trejder je sigurno najjeftiniji i najpouzdaniji kada je u pitanju naše tržište jer na njemu možete kupovati sve vrste ne samo akcija nego i obveznica.
Kod trgovine u inostranstvu sigurno je najbezbedniji i najpouzdaniji jer im je partnerski broker preko koga kupuju ino akcije i Etf-ove Saxo bank najveći i najlikvidniji evropski broker. On je nešto skuplji jer ima FI 0,12% godišnje što većina ljudi ne može da proguta ali po meni nije to mnogo Ovo 20 evra je minimalna provizija (ako pravite malu transakciju ne može provizija biti manja od 20 evra) i važi samo za strano tržište, inače je provizija 0,3% po transakciji. Minimalna provizija za dividendu je 2 evra.
Ostali brokeri preko kojih naši ljudi kupuju su upitne pouzdanosti. Interactiv broker (najpopiularniji) je u afeti sa Game stop-om prekinuo trgovanje da bi veliki fondovi došli do daha. Saxo bank nije prekidao trgovanje. Pametnom je dosta.
За Владана – Мислим да морате мало да проучите платни биланс и које су његове компоненте. Платни биланс јесте УВЕК у равнотежи. (Трговински биланс или биланс текућих трансакција су компоненте платног биланса и увек имају суфицит или дефицит осим у идеалним, теоријским условима какви не постоје. При томе је и трговински биланс компонента биланса текућих трансакција итд.) Такође, не постоји директна веза између платног биланса и количине новца у оптицају, будући да велики део новца нема везе за спољнотрговинским трансакцијама и платним билансом.
Ове је прекомпликована тема за рубрику коментара.
Знам за Џерима Грантама и понекад видим његове изјаве које су за мој укус пребомбастичне.
za g. Katića
Greska u proslom odgovoru*
Ispravka:
Mozda je naivno, ali ovako ja razmisljam.
*Situacija 1*: Ravnoteza. 98% slucajeva, ali ne uvek.
*Situacija 2,3*: Moze da se desi, 1% slucajeva.
za g. Katića
Ja rec „uvek“ razumem bukvalno. Nikad, niko nije napravio izuzetak.
Medjutim evo 3 primera.
Situacija 1: Da bi bilo odrzivo stanje i da bi se izbegla valutna kriza, treba da bude u ravnotezi. Ako se trgovinski deficit pokriva zaduzivanjem ili stranim investicijama itd.
Koliko dodje iz kredita, toliko ode na uvoz, to bi znacilo da je kolicina novca u drzavi uvek ista.
Situacija 2) Drzava ima trgovinski deficit ali to nadoknadjuje iz sopstvenih (deviznih) rezervi. Ne zaduzivanjem. Ako tako nastavi, pre ili kasnije potrosice rezerve a onda ce biti kriza. Trebalo bi dovesti u ravnotezu.
Pitanje: U ovom slucaju platni bilans je negativan? Odliv novca.
Situacija 3) Merkantilizam. Trgovinski suficit, a taj novac ostaje u zemlji. Kolicina novca u zemlji se povecava.
Pitanje: Platni bilans je pozitivan? Zemlja akumulira bogatstvo.
Mozda je naivno, ali ovako ja razmisljam.
Situacija 2: Ravnoteza. 98% slucajeva, ali ne uvek.
Situacija 1,3: Moze da se desi, 1% slucajeva.
Da nastavim u tonu:
Da li ste upoznati sa radom g. Jeremy Grantham?
Ne znam da li ga u UK zovu, jer je ipak njihove gore list.
За Владана – Када су трговински и текући биланс (делови платног биланса) у дефициту, тај дефицит се покрива задуживањем, приливом страних инвестиција итд. (и то су компоненте платног биланса). Отуда је платни биланс увек у равнотежи. Проблем је што та равнотежа некада може бити здрава, а некада не. Стање текућег биланса говори о здрављу економије и здрављу односа с иностранства.
Да, знам за Хадсона и понекад га прочитам.
za g. Katića
1) Ako država više uvozi, nego li izvozi, current account je u minusu.
2) Da kažemo da je capital account na 0. Svakako red veličine manji broj.
3) Ako su stranci vlasnici kompanija i šalju dobit u inostranstvo, financial account je u minusu.
Na osnovu ovoga što sam napisao, zemlja sprovodi “anti-merkantilizam”. Troši svoju uštedjevinu na uvoz, a sav profit se šalje van zemlje.
Ok, ime mu je takvo, ali ne razumem zašto svi ponavljaju da balance of payments mora da bude u balansu? Je li moguće da su 99% njih samo papagaji koji ne razmišljaju?
Pa eto i za vreme merkantilizma poenta je bila povećaj izvoz, gomilaj pare. Nema b od balansa.
Da li ste upoznati sa radom g. Michael Hudson-a?
Gimnazija/Mašinstvo, sa primesama programiranja… Ne bih da vređam programere, ali malo više je duše čovečje u mašincima, pa otud moje filozofiranje😜.
Apsolutno se slažem sa vama oko kompjutera i šaha. Na njemu se ustvari najprostije vidi koliko pametne mašine ubijaju ljudsku dušu i nesavršenost. Čovek nema šanse protiv ovih mašina ne zato što nije kvalitetan već zbog ograničenosti svog „procesora“. To najviše govori o besmislu u koje kliza čovečanstvo. Mašine koje rade umesto ljudi, a ljudi ne znaju šta će sa sobom.
Za Bojana,
(https://www.youtube.com/watch?v=iMiF08dSE3o)
Čitam u komentarima, kažu da čovek nikada nije pobedio Stikfiš. Inače, obožavam šah ali su me kompjuteri malo demoralisali i izgubio sam malo volju. Nekako su uništili magiju šahovske igre.
Jeste li elektronac po struci, možda programer?
Svaka čast da Kisindžera počastite😁. Nije mi omiljen lik, ali mi deluje da, sa svim svojim dobrim i lošim znanjima i iskustvima, zna šta priča, a verujem i da je sigurno oblikovao određena stremljenja u naučnom razvoju.
Gane, brkate IA i AI.
IA tzv pojačana inteligencija (Intelligence Amplified), su softveri zasnovani na multikriterijumskoj obradi velikih baza, Big Data podataka. Ne donose nikakve odluke, već daju parametre (izvedene upoređivanjem gomile kriterijuma) u cilju da ljudi donose odluke. To je onaj „vaš“ Palantier 😜. Uprošćena varijanta su šahovski programi koji provrte bazu partija i drže se tih gotovih scenarija.
AI softveri, baze znanja (BigData) koriste za učenje obrazaca, pravila, ne za obično uporedjivanje rezultata.
Moć AI je da na osnovu naučenih obrazac, zahvaljući sirovoj procesorskoj snazi „provrte“ gomile scenarija i donesu odluke sa zadatim kriterijumima, verovatnoćama. Pri tom, zahvaljujući učenju obrazaca, a ne poredjenju, dolaze do scenarija koji se nisu dogodili, a upravo oni i jesu zanimljivi naučnicima.
Malo je kompleksno objašnjavati AI, nisam dovoljno u ovoj oblasti da bih se usudio da detaljnije objašnjavam, nešto tvrdim, ali posedujem određena znanja iz ove oblasti da mogu da ćakulam.
Koliko sam ja proučio AlphaZero nakon ovog članka, on je produkt Google DeepMind-a, koristi baze partija za učenje obrazaca preko neuronskih mreža i za svaki potez odigra hiljade minipartija u „svojoj glavi“, a na osnovu verovatnoće da će pobediti (konkretno se navodi više od 55%), on povlači poteze koji ga vode ka pobedi.
Deluje mi da poistovećujete upoređivanje gotovih partija sa učenjem obrazaca tih gotovih partija što apsolutno nije isto.
Ono što AlphaZero odvaja od drugih softvera su upravo simulacije partija koje se nikad nisu odigrale. O načinu igre još nisam čitao, sem komentara pojedinih šahista koje su oprečne, pa ne mogu da sudim koliko je Kisindžer bio lirski nadahnut.
Koliko sam razumeo, sa najboljim softverom Stockfish-om koji radi prema vašem tumačenju (prosto čitanje baza partija), on je odigrao 100 partija i dobio 28 i nije izgubio nijednu (25 dobio kao beli), a glavna zamerka je bila da koristi mnogo jače resurse od protivnika. Drugom prilikom je igrano 1000 partija gde je dobio 155, a izgubio 6 (sve kao crni, ovo sam pročitao samo na jednom sajtu), pri tom su oba softverа radila pod istim procesorskim uslovima. Meni lično su interesantni baš ovi porazi, jer očigledno je da određena rešenja uvek vode u poraz bez obzira na snagu „razmišljanja“.
Ja sam tekst shvatio više kao upozorenje da o ovoj tehnologiju treba ozbiljno razmisliti pre nego postane ozbiljan tehnološki alat.
Za Bojana,
Očigledno je da se g. Kisindžer ne razume u šah. Ovo što je napisao o igri Alfa Zero je besmislica. Nije to lepršav stil, ne žrtvuje figure već davi protivnike u dalekim završnicama zbog ogromne baze podataka o odigranim partijama koje ima. Alfa Zero je napravljen da pokupi sve partije na internetu i ima daleko veću bazu podataka (to su možda milijarde partija) od bilo kog šahovskog softvera na svetu tako da nije tačno da je iz ničega naučio šah. Poređenja radi šahovski softveri se prave tako da imaju bazu od milion odigranih partija. Jedino mislim da je Dip Blu koji je 1997 igrao sa Kasparovom imao veću bazu (oko 5 miliona odigranih partija).
Imam dva kurioziteta u vezi ove teme:
1) Što se tiče veštačke inteligencije ona se temelji na bazi podataka. Velike baze podataka imaju trenutno Gugl, Majkrosoft i Tesla i oni mogu razvijati kvalitetnu veštačku inteligenciju. Nedavno je Majkrosoft izbacio aplikaciju Veštaćka inteligencija, besplatna je i možete postavljati pitanja iz svih oblasti, možda je vaš sin to koristio. Veštačka inteligencija je imala sve tekstove o Gorskom vjencu objavljene na internetu i odatle je izvukla ono šta treba.
2) Veštačka inteligencija pretragom cena na internetu računa inflaciju za zapadu od 30 do 45% što je vrlo blisko percepciji ljudi i što se poprilično razlikuje od zvaničnih podataka.
Pošto sam se javio želim da podelim još jedan info sa čitaocima bloga,
Šuška se da će 2023 godine na Belexu biti listirani EPS i Telekom.
Možda linku nije mesto ovde, ali meni jedan jako interesantna članak na temu veštačke inteligencije, njenih mogućnosti, posledica… od starog lisca Kisindžera.
https://standard.rs/2022/12/23/gde-je-granica-izmedju-ljudske-i-vestacke-inteligencije
Dodatno, moj sin je nedavno probao da koristi softver koji se pominje u tekstu da mu napiše par rečenica o Gorskom vijencu za pismeni zadatak. Iskreno deluje zbrinjavajuće da ovakva istraživanja i ideje plivaju bez ozbiljnog razmišljanja šta kad ovo počnu da koriste ljudi.
@Gane
Generalno vas nisam uopšte pogrešno procenio. Malo imate neka izletanje, pri čemu cenim vašu iskrenost. Sami ste rekli da na temu berzanskog poslovanja se ne vodite etike, ja sam samo izveo dalje zaključke. Pogotovu što smo diskutovali na temu jedne jako opasne firme, koja se bavi nadziranjem celokupnog društva. No, da ne idemo vam rasprave, “potkačiću” ja vas opet negde😜
Dakle samo se držite nekog pravca, a ne da težite Braunovom kretanju, i ja neću imati problema sa procenom vas kao osobe. Inače vas i ne doživljavam kao lošu osobu, nekog ko juri za Mamonom, ali imate povremeno komentare koji su skroz suprotni ovome, neke sam već pomenuo. Nemojte da mislite da ja očekujem jednoumlje ali zaista bih voleo da među našim ljudima postoji mnogo više zajedništva, jer ubi nas ovaj individualizam i trčanjem za novcem.
A sad na prosvetu…
Prvo, plate od 70000 u obrazovanju su smešne, pri tom prosečna nije tolika, pre je oko 65000 i niže, da ne zalazimo u sitna crevca. Pri tom jako je degradirajuće za one koji stvarno rade svoj posao da imaju manje plate od ljudi koji nemaju nikakvu ili minimalnu školu, a onda trpe od istih omalovažavanje na konto dece kojom se sami ne bave. Ne govorim konkretno o novcu, već o odnosu, ali kad je novac merilo, onda je on i odnos. I takvi profesori se realno nikad neće ni požaliti na ovo što navodim, ali govorim od odnosu koji je oduvek takav u ovoj državi.
Drugo, provedite jedan dan sa aktuelnim generacijama, verujte ne biste prihvatili da radite ni za duplo veću platu. Pri tom, opet nije sama plata problem, već odnos, nezainteresovanost, nemogućnost da dajete znanje, jer se borite sa “vetrenjačama” koje je proizvelo informatičke društvo.
Imate vi dobrih ideja u komentaru, neke su malo i “opake”, ali i realne jer ogroman je lopovluk i javašluk. Ali kao što sam i Kalu napisao… Ogromna je društvena propast iz koje bojim se da ne možemo da izađemo samo svojom voljom i snagom. Jer, većinsko razmišljanje današjnih Srba je da ja sebe prvo “uzdigne” a onda ćemo da se bavimo zajedničkim interesima, ako im uopšte i pripadnu pameti.
@Gane
Inače po pitanju masovnosti obrazovanja, treba da znate da sam proces pridruživanja EU podrazumeva težnju ka cifri od 30, odnosno 40% visokoobrazovanih. Što je realno glupost koja u aktuelnoj stvarnosti vodi uništavanju kvaliteta, a delom je i cilj da određene zemlje pokupe “kajmak”, najbolje pojedince, koji stvaraju druge zemlje o svom trošku, a onda ih oni pokupe uz minimalna ulaganja.
E sad ne znam na koje zanate bi vi poslali neuspešne đake, а po realnim kriterijumima je danas barem 2/3 dece funkcionalno nesposobna. Treba da znate da su današnja deca realno izuzetno pametna i da je problem u stvari filosofke prirode. Svakodnevnica i dokolica naše dece je ugrožena najgorim sadržajima koji ih zatupljuju i zato imamo ovo što imamo, opštu nezaiteresovanost. Nije poenta pratiti globalne moderne naučne i društvene trendove, jer su i oni poremećeni. A poremećeni su jer su apsolutno komercijalozovani i ne odgovaraju stvarnim potrebama društva i tu se vraćamo na onu vašu polaznu premisu u komentaru
“Da ste pažljivo čitali moje komentare videli bi da sam kao glavni razlog urušavanja sistema obrazovanja naveo komercijalizaciju tj. svođenje prosvete na goli profit.”
Znači vrzino kolo.
@Kale
Kao što ste i sami primetili, prosveta je jako opširna i bitna tema, ali je stavljena u najgori koš. Realno nijedan od ostalih javnih stubova, zdravlje, pravosuđe, bezbednost nisu u tolikom zapećku kao prosveta. Bukvalno zadnja rupa na svirali, u koju se dodatno namnožila i gomila nespobnih ljudi kojim je prosveta bekstvo o sopstvene nespobnosti.
Kraj tome se zaista ne vidi, jer ljudi sa strane uvek gledaju prvo što im zapada za oči. Vi ste zapazili broj predmeta, a on je realno najmanji problem, iako je problem.
Problem je integritet ljudi koji rade, koji su nekad bunili i koji bi se pobunili protiv tih problema, a onda dodatno još veći problem omalovažavanje skoro pa kompletne javnosti, pre svega roditelja. Ja imam dobru/lošu privilegiju da sam i roditelj i neko ko radi u prosveti i odlično znam kako se osećam besno kad vidim kako pojedinci podučavaju decu, puštanjem youtube tutorijala, a onda ocenjuju ono što nisu sami predavali. Problem je što je naš ceo društveni sistem ceo srušen, naše celokupno društvo je postavilo pogrešne vrednosti za vrline i onda znate i sami da tu nema lako oporavka.
No da ne zagušujemo temu. Prosto obrazovanjem niko neće da se bavi, sem ako ne donosi milione, ali to je izbor ovog društva.
Za Bojana 2,
Otprilike prosveta loše stoji na berzanskim indeksima.“
Ovde ste se prevarili. Prosveta (bukvalno sve privatne kompanije i akcionarska društva) odlično stoji na berzanskim indeksima. Potražite prosvetne firme na berzi kod nas i u svetu i sami se uverite da ne opterećujem linkovima blog. Da ste pažljivo čitali moje komentare videli bi da sam kao glavni razlog urušavanja sistema obrazovanja naveo komercijalizaciju tj. svođenje prosvete na goli profit.
Drugo, ako aludirate na državni sistem on gotovo da nema veze sa obrazovanjem, ono je totalno rasulo i služi samo u socijalne svrhe, da deca nisu na ulici i da se zaposli što veći broj ljudi. To uopšte ne bih komentarisao. Valjda svi vide našta ono liči (Ona tri magarca od 17 godina, koji su maltretirali profesorku su samo vrh ledenog brega).
Kako bih ja sredio sistem obrazovanja?
Ako vas baš zanima, napustio bih koncept masovnog obrazovanja i uveo strogu selekciju učenika. Već u osnovnoj škloli bih očistio ono što nije za školu i poslao na zanat. Kod prijemnih u srednju školu bih uveo strogu kontrolu i krivičnu odgovornost za profesore za slučaj da se nešto mućka. Škole u kojima ne ponavlja bar po 10% učenika u svakoj godini bih automatski zatvarao. Privatne škole i fakultete bih automatski zatvorio za početak, poništio bih sve izdate diplome a vlasnicima i njihovim naslednicima konfiskovao svu imovinu ili ako to pravno nije moguće uveo porez od 99%. Pohapsio bih sve one koji su kreirali nastavne planove i programe, doveo nove ljude (ali aktivne umove) koji bi kreirali nove planove i programe tako da prate savremena dešavanja u nauci i društvu. Izbacio bih sve besmislene predmete, zabranio osnivanje privatnih škola i fakulteta u narednih 10 godina……
Moram i ovo da prokomentarišem.
„Nekako cenim da bi ste kod prve male dnevnice pobegli petama u dupe“
Zašto ste me ovako loše procenili? Baš nisam od takvih. Nikada u životu nisam trčao uza novcem, većinu stvari koje sam radio u životu , radio sam besplatno. Plata, dnevnica mi nikada nisu bile bitne. Ako je posao smislen i u njemu mogu da uživam pristao bih da radim za male pare, možda čak i džabe. Generalno novac mi je bitan samo u kontekstu finansijske slobode, ne zanimaju me kvadrati, avioni, kamioni, skupi automobili, satovi, niti luksuz bilo koje vrste. Većina ljudi koje znam da trguju na berzi nemaju uopšte (recimo niko u Berzanskim pričama nije imao platu-postavljao sam linkove u ranijim komentarima) ili imaju vrlo male plate. Velika plata uopšte nije uslov da se uđe na berzu ćak po mojim percepcijama je ograničavajući faktor.
Što se tiče profesorskih plata . one uopšte nisu male. Koliko ja znam start je negde oko 70.000. din. Nije to malo.
Položaj prosvetnih radnika je posebna priča. Moji klinci ove školske godine prva dva meseca nisu imali informatiku jer škola nije mogla da nađe nastavnika. Nastavnik fizike je dve sedmice bio na bolovanju i đaci nisu imali fiziku. Škola ne može da nađe zamenu. Razredna je na roditeljskom rekla da ti časovi neće biti nadoknađeni. Niko se od roditelja nije pobunio.
Opširna je tema. Izvinjavam se ako sam dosadio.
@Bojan 2
Hvala na komentaru. U velikoj meri se slažem sa Vama u delu komentara koji ste posvetili školi. Prosveta ima mnogo problema i mnogo tema. Umesto da se problemi rešavaju, prave se novi. Na primer, već odavno se planira ukidanje prijemnih na fakultetima. Fakulteti će da se upisuju na osnovu rezultata velike mature. Ludilo.
Jasno je da se roditelji previše mešaju. Evo sad prisustvujemo hajci na nastavnika matematike u 6 Beogradskoj gimnaziji. Pratim šta se dešava. Video sam zadatke koje im daje za kontrolni. U moje vreme zadaci su bili i teži. Taj profesor je posle mesec i po dana nastave prvom razredu dao kontrolni sastavljen od zadataka koje su polagali na prijemnom. Đaci su uradili samo 40% tačno. A 6 gimnaziju je teško upisati. Prethodnog leta su morali mnogo bolje da urade test da bi upisali 6 gimnaziju. Znači da su deca zadatke iz matematike za prijemni naučila napamet.
Ja sam se šokirao kad sam pre neki dan video da imaju 17 predmeta u prvom srednje. I umesto da se roditelji bude što su deca preopterećena gradivom, njima je kriv nastavnik matematike jer pokušava da decu nečemu nauči. Ostalih 16 profesora su dobri jer poklanjaju ocene. Ne poklanjaju svima petice, ali neko je zadovoljan i sa trojkom. Zamislite da se zateva znanje iz svih 17 predmeta. Ko bi to naučio?
Školski sistem može puno da se poboljša. Roditelji ne doprinose rešenju. Roditelji ne gledaju prave uzroke problema jer nisu zainteresovani da im deca u školi nešto nauče.
@Kale
Prosveta je tačna mera državnosti Srbije, mera razmišljanja ljudi koji u njoj žive. Njena mera upravljanja budućnošću ljudi koji u njoj žive. Zato se prosvetni sistem pravi prema njenom stvarnom proseku, s ambicijom da taj prosek podižeš, a ne prema najboljima.
Naš problem je što je naš prosek pao ispod svake mere. Država koja se uzda u najbolje je osuđena na propast, jer najbolji odlaze. Okrenite se oko sebe i upitajte se da li ljudi pričaju o razvoju sopstvene države ili pričaju o bežanju nje.
Obzirom da je prosveta najbednije plaćena deo, ne znam šta se očekuje. Nekad su profesori bili među najcenjenijim ličnostima jednog mesta, danas se po njima ke.a (mada je većina tih poumirala, nove generacije ionako ne jure ugled, već novac, pa im i ne smetaju uvrede), jer ne uče dovoljno dobro mamine i tatine ćerke i sinove. Kad na to dodate gomilu ljudi koja je zalutala u prosvetu jer niko neće u njoj da radi zbog bednih plata… Zaključak je jednostavan.
Zato nemojte da diskutujete o broju predmeta i programima. Zapitajte se prvo gde su nestali etika i integritet ljudi koji rade u njoj i koji se bave prosvetom, a oni su nestali u bespućima ove gramzivost modernog sveta koji ova zemlja neće baš lako preživeti.
Ljudi koji bi trebali da se bave prosvetom tokom svih ovih decenija bespuća “plaćeni” su po raznoraznim osnovama. Uvodili su veronauke i građ. vaspitanja za ljubav plebsa i vernika. Naravno sve za slavu i bolju budućnost.
Oni koji su trebali da pokažu integritet su bili prokuženi od svog naroda zato što “taj posao može svako da radi” i nema šta da se žale na plate i uslove. Samo uđeš u odeljenje podeliš par jedinica, malo se klatiš za katedrom i čekaš da se završi čas, ako si uopšte došao na njega.
Kale, prosveta je dodatno uništena kada su u škole ušli roditelji da pametuju, traže dobre ocene, kad su učenici počeli da imaju veća prava od obaveza. Zato o prosveti treba malo smislenije diskutovati. Deca danas ionako ništa ne uče, većinski. Oni koji uče su štreberi, a to nije baš In.
Inače, baš bih voleo Gane da nas vi prosvetlite rešavanjem problema prosvete sa svojim pričama o novcu, vašom etičnošću. Nekako cenim da bi ste kod prve male dnevnice pobegli petama u dupe. Otprilike prosveta loše stoji na berzanskim indeksima.
Oprostite, al vaši komentari u našoj diskusiji su prava mera prosečnog Srbina koji bi da ima i jare i pare. Zapamtite da tamo gde počinje novac, prestaje da postoji čovek. Stvar je izbora šta hoćemo, al onda je degutantno i licemerno pokušavati vodite diskusije o opštim interesima zajednice.
@ Nebojša i Gane
Hvala na odgovorima. Ne mogu da shvatim koja je svrha Ministarstva prosvete sem da sistematski uništavaju školski sistem. Ima i pozitivnih stvari u njihovom radu ali ja im ne bih dao prelaznu ocenu
Socijalna politika brate Kale. Izmišljaju se novi predmeti samo da bi se zaposlio određeni broj ljudi. Decenijama radimo tako, ne treba ništa da te čudi. Obrazovanje nam je rasulo, potpuno je komercijalizovano, decenijama podilazi masi. Naš sistem nije za inteligentnu decu već za prosečne, priglupe konzumente.
За Калета – У Енглеској ђаци имају око 10-11 предмета, отприлике онолико, колико сам и ја имао у школи давних дана.
За Николу – Турска се упркос хронично високој инфлацији најбрже развија у нашем региону који обухвата неких 16 земаља. Мерено БДП-ом по глави, на бази паритета куповних снага, Турска заостаје само за Пољском и Мађарском и то за око 8-9%. Турски БДП по глави је за око 58% већи од српског и за око 26% је већи од руског. Мислим да ови показатељи довољно говоре.
Za gospodina Katića:
Često ste u tekstovima pominjali da države kolonije, nesamostalne u donošenju odluka, su osuđene na tavorenje. Da li važi i obrnuto? Samostalne države, koje brane svoje interese pre svega, bi trebalo da prosperiraju? Na pamet mi pada Turska. Da li je moguće da doživi neki intenzivni razvoj i pored ogromne inflacije. Ja, da sam neki poslovan čovek iz Evrope suočen sa velikim povećanjem cene energije, prvo bi kao alternativu razmatrao Tursku. Blizu je, klima je dobra, ljudski potencijal veliki. Ili nešto previđam? Hvala puno na odgovoru.
Poštovani gospodine Katiću,
Želim da unesem malu digresiju u diskusiju. Interesuje me Vaše mišljenje o tome što đaci u Srbiji u prvom i drugom razredu srednje škole imaju po 17 ili 18 predmeta. Koji je cilj tolikog broja predmeta? Srednjoškolci smanjuju broj vanškolskih aktivnosti, izbegavaju treninge i sl. da bi u školi održali nivo znanja i ocena koje će im trebati za upis na fakultet. Ja se kanim da napišem pismo za dnevni list Politika, rubrika Pisma čitalaca. Jedan srednjoškolac me nedavno pretekao i poslao članak sa ovom temom. Mislim da bi i moj članak imao isti odjek, pisao bih uzaludno.
Znate li kakva je situacija u Velikoj Britaniji po ovom pitanju? Da li bi ovo mogla biti tema, ili deo teme nekog Vašeg budućeg teksta? Vaši tekstovi imaju značajno veću pažnju i težinu.
Hvala
Za g. Katića,
Bila je konferencija svet u 2023. Nisam primetio vaše ime među učesnicima, da li ste učestvovali i sa kojom temom?
За Ганета – Имао сам позив и за ову годину али нисам могао да се уклопим.
Za dzogovića,
Očigledno postoje oprečna mišljenja kada je u pitanju kretanje cena nekretnina u Srbiji. Pretpostavljam da užasno nerviram ljude svojim obrazloženjima zašto će cene nekretnina sigurno pasti tako da ih ne bih ponavljao. Ko hoće da pročita ima moje prethodne komentare.
Za Ganeta,
Logika je jedno, a tržište je nešto sasvim drugo. Logika nije išla u prilog ovolikom rastu nekretnina u poslednjih par godina. Očigledno je da ima još nekih faktora koji utiču na cene, a ne samo kamatne stope.
Kako možeš sa sigurnošću da tvrdim da će cene kvadrata pasti u nekom skorijem vremenu?
Pozdrav
Za Vladana,
Ovde imate podatke o obimu i prometu trgovanja. https://www.belex.rs/trgovanje/istorijski/RSO1101
Da bi došli do podatka koji vas zanima kliknite na gumb “Preuzmi” Na vašem kompjuteru otvorite excel fajl i videćete.
Ovom obveznicom se je poslednji put trgovalo 13.4.2021. Tada je istrgovano 1510 obveznica, promet je bio 1877400 evra. Kada podelite promet sa obimom dobićete cenu za jednu obveznicu. Na isti način možete videti i za drugu obveznicu.
Ovo sa “lotom” sam ja pokušao da improvizovano objasnim zašto su cene na sajtu Belexa tako iskazane. Moguće je da oni to ne nazivaju lotom već nekako drugačije. Najbolje je da se raspitate kod svog brokera. Naravno, suština je neupitna. To što sam napisao u suštini je stvarno je tako.
У Србији па и Београду се, колико ја читам, већина станова купује за кеш. Кажу до 80%.
https://luftika.rs/kupovina-nekretnina-srbija-kes-q/
Емиграција која се враћа у пензију, ко год заради паре у унутрашњости или прода наслеђе па у град, Арапи, Кинези, Јевреји и домаћи који перу новац.
Онда додај програмере чија примања нису везана за локалну економију и који зарађују 5000-6000 евра месечно, па русе и Украјинце који су дошли исто са добро плаћеним пословима. Читаве фирме се селе из Русије у Србију због санкција.
Нажалост цена некретнина је одвојена од локалних примања. Немам појма шта ће бити, јер примања дела горе наведених група зависе од глобалне ликвидности, али цена кредита вероватно игра секундарну улогу.
za Ganeta,
Najpre hvala na odgovoru.
Obveznicama do sada nisam ni trgovao.
Niti cu u skorije vreme. Moja pitanja su cisto teorijska.
Naravno da mi je poznat princip, dospece, kupon.
Premijum i diskont u zavisnosti od toga koliki prinos % obveznica donosi naspram drugih obveznica,
Gde se vidi koliki je lot? Jer mi nije jasna Vasa racunica.
U slucaju prvog linka (ISIN: RSMFRSD82183, EUR naravno, pogresio sam ranije)
Kako ste dosli do 1243,311?
124,3311 x 10 (10 ili 100 (kazete da se cene iskazuju u lotovima od 100?))
A ako kupite tih 10, imale bi nominalnu vrednost od 10.000 EUR? Nominalna vrednost je za lot ili 1?
Isto i za drugi link, ako je trzisna 98,0031 za lot, a ako ih ima 100(?), cena po komadu je 0,980031 a nominalna 0,01?
Kako ste dosli do 0,00979811 evro? Ispada da ih u lotu po ceni od 97,9811 ima 10.000? (97,9811/10.000)
Svakako necu kupovati nista, cisto teorijski, dok mi stvar sa cenama ne bude sasvim jasna.
Za dzogovića,
Prosto je neverovatno da se ovo pitanje postavlja od strane pametnih ljudi. Nakon jučerašnje odluke ECB-a valjda je kristalno jasno šta će se desiti sa cenom nekretnina u Srbiji?
О аутоматизацији, вештачкој интелигенцији, елиминисању радних места, о тези какво је образовање најбољe да не останете без посла …
Уједно и о томе чији су послови тежи, сложенији и важнији
Za Vladana,
U vezi sudskog spora znam da je bilo ročište za vansudsko poravnanje, dokle se je stiglo ne znam. Što se mene tiče živo me zanima kako će sve to da se završi pa ako neko ima neki info zamolio bih ga da napiše komentar.
Što se tiče vašeg straha od nepoštenog prinudnog otkupa on je u potpunosti opravdan. Nažalost, većinski vlasnici koriste berzu za koncentraciju vlasništva a ne za prikupljanje novca za finansiranje projekata i biznisa. To je jednostavno tako i na to morate računati i paziti se kada trgujete na Belexu.
Što se tiče obveznica morate dobro da se edukujete. Ne bih vam preporučio da trgujete ako dobro ne razumete suštinu obveznica.
U vezi vašeg pitanja, postavili ste link prema dva različita tipa obveznica:
Prvi link je obveznica je emitovana na 10 godina i nosi kuponsku stopu od 5,85%. To znači da država isplaćuje 58,5 evra imaocu svake godine. Na kraju po dospeću država će isplatiti i nominalnu vrednost od 1000. evra po obveznici. Inače, na tržištu se je ova obveznica trgovala za 1243,311 evra. (Napomena: na sajtu Beogradske berze je cena iskazana u lotovima a lot kod nas je 100).
Drugi link je obveznica za restituciju koja ne donosi nikakvu kuponsku stopu već se trguje uz diskont. Ona dospeva 14. januara 2023 (to je za manje od mesec dana) i država će po dospeću isplatiti nominalnu vrednost od 0.01 evro. Na tržištu se trenutno trguje uz diskont po ceni od 0,00979811 evro. Kada se vrednost ove obveznice iskaže u lotovima trgovalo se je za 98 a nominalna vrednost je na 100. Inače, ovih obveznica ima u različitim rokovima dospeća sve do 2034 godine. Na neke od njih se na diskont može uhvatiti prinos od 5-10% po složenoj kamatnoj stopi što je odličan prinos i zato sam ih preporučio.
za Ganeta,
2) Gledao sam kombank trejder pre par godina jos, ali su mi se njihove tarife cinile skupim. 20 eura za nalog (strane berze).
A za nase trziste sad vidim da uzimaju: provizija brokera 0.3%, centralni registar 0.11%, berza a.d. 0.1%, saldiranje 0.15%.
Ukupno 0.66%. Pa isto za prodaju, 1.32%. Da nije mnogo? Ne menjam pozicije cesto ali ipak je puno.
3) Upravo toga sam se i plasio. To sto pisete da su otkupljivali po nominalnoj vrednosti…Gde mogu da pratim sudski epilog?
Pa u “truloj” Americi nominalna vrednost skoro svih akcija je 0.000001 dolara ali kada ide preuzimanje, uvek ide po ceni vecoj od trzisne. Majkrosoft uzeo Activation Blizzard ili sada ovo sa Twitter-om.
Da ne govorim da me je strah od scenarija: Ciljana velika pozicija za prodaju, nesto se proda, nesto ne. Cena svakako padne. Mali akcionari ne znaju sta se desava, uspanice se, pa oni pocnu da prodaju.
E onda ovi sa pocetka povuku nalog za prodaju i krenu da kupuju od malih akcionara ali sada po nizoj ceni. Dodju do 90% i onda sudskom odlukom prinudno otkupe ostatak.
Svideo mi se jedan Vas raniji komentar (17/04/2021) Gledam sta kupuju mladji srpski investitori. “To je odlican pokazatelj … sta izbegavati u sirokom luku.”
Tu sam se smejao i tako sam Vas i zapazio.
Nego bi sada zloupotrebio priliku, vidim da ste stavljali linkove za neke drzavne obveznice.
U njih se ne razumem, nikada nisam kupio, zanima me teoretski za sada.
Na primer dinarska https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSO1101
Nominalna vrednost 1.000 dok je trzisna vrednost 124.
evro obveznica https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSRES05A2023
Nominalna vrednost 0.01, dok je trzisna 98.
O cemu se radi?
Ja sam mislio da u trenutku dospeca, izdavalac vraca nominalnu vrednost.
Nemoguce da dinarska vredi 8x manje nego sto ce drzava da isplati.
Gde gresim?
Za Vladana, Pokušaću da odgovorim na vaša pitanja.
1)”Citao sam sve komentare sa ove teme forum 2021/2022 (1307 do sada). Vi ste do marta 2020 bili na beogradskoj berzi? Kakva su Vam iskustva?”
Pozitivna, samo da dodam da sam ulagao u periodu posle 2015 godine kada je skoro sve na Belexu skočilo 4-5 puta. Nemojte da vas ovo čudi, za vreme SEKE 2008 godine Beogradska bera je pala za 94% što je među tri najveća pada u svetu. Akcije su bile džabalesku. To je verovatno i bio najbolji period za kupovinu, imao sam srećiu da nisam investirao pre 2008 godine.
2)”Kog ste brokera koristili? Provizije, kako funkcionise slanje naloga (elektronski ili telefon)”
Komercijalna banka, imaju aplikaciju Kombank trejder pokriva ceo svet. Naloge ispostavljate automatski putem interneta od kuće.
3)”Zastita investitora od prevara… Ima li nasilanih otkupa po nametnutoj (manipulisanoj) ceni?”
Nažalost brate, ovoga ima. Ja sam imao loše iskustvo sa Goša Montažom gde su neki Hercegovci uz pomoć tajkuna Kostića neprijateljski preuzeli firmu. Tada sam se i razočarao u radničku klasu (radnici firme su bili većinom i akcionari). Akcije Goše montaže su donosile ogromne dividende a radnici su to prodali za neku kratkoročnu lovu na crno Kostiću i Hercegovcima. Bilo je mnogo mutnih radnji a komisija ha HOV nije reagovala iako je bilo očigledno udruživanje u cilju neprijateljskog preuzimanja. Srećom imao sam vrlo malo akcija te firme i zabeležio sam mali gubitak. Nedavno je bio slučaj sa preferencijalnim akcijama Komercijalne banke gde su slovenci nominalnu vrednost proglasili za knjigovodstvenu – videćemo koji će biti sudski epilog. Da ne dužim, u prošlosti je bilo mnogo slučajeva pogotovu nakon sloma berze 2008 godine, tajkuni su iskoristili situaciju da bukvalno za kikiriki prinudnim otkupom pokupuju akcije od malih akcionara. Nažalost, vrlo je nizak nivo korporativne kulture kao i institucionalne zaštite malih investitora.
4) “Da li su malim investitorima pare zarobljene u smislu da ne mogu da izadju iz pozicije ako im novac hitno zatreba?”
Nažalost Da. Ako se zaljubite u neku akciju i kupujete u velikim količinama vrlo je verovatno da nećete moći izaći iz pozicije bez da srušite cenu. Tržište je plitko i nelikvidno. Kada kupujem akcije na Belexu vodim računa o ovome. Kupujem samo u količinama da mogu da izađem bez da sam sebi srušim cenu. To znači – po malo.
5) “Koliko Vam treba da izadjete iz pozicije?”
Ne pravim velike pozicije na Belexu, baš iz razloga pomenutih u prethodnoh tački, u većini slučajeva nije mi problem da izađem iz pozicije.
Na kraju samo da dodam da i dalje trgujem na Belexu. Ima tamo dobrih firmi. Mislim da svako ko podcenjuje snagu srpskih kompanija (a ima i takvih) pravi fatalnu grešku. Što se mene tiče, trudim se da nikoga ne podcenim niti precenim. To što neko posluje u Srbiji i što je kotiran na Belexu ne znači da je loša kompanija. Primetio sam da mladi investitori prave ove fatalne greške precenjujući američke a podecnjujući ostale kompanije a potpuno nipodaštavajući odlične srpske kompanije.
Za sve članove foruma
Kakva je vaša prognoza u vezi kretanja cene kvadrata u Srbiji. Kako su kamate već porasle, a verovatno će nastaviti sa rastom, da li će to dovesti do korekcije cena nekretnina i u kom procentu.
Unapred hvala
@g. Katić,
Hvala Vam.
@Gane
Hvala Vam.
Citao sam sve komentare sa ove teme forum 2021/2022 (1307 do sada). Vi ste do marta 2020 bili na beogradskoj berzi? Kakva su Vam iskustva?
Do sada nisam kod nas ulagao jer polazim od predpostavke da je kao i sve ostalo u drzavi i tamo puno sumljivih ljudi i da je sve razvaljeno.
Pod predpostavkom da neko zna sta radi i sta kupuje…
Kog ste brokera koristili? Provizije, kako funkcionise slanje naloga (elektronski ili telefon)?
Zastita investitora od prevara… Ima li nasilanih otkupa po nametnutoj (manipulisanoj) ceni?
Da li su malim investitorima pare zarobljene u smislu da ne mogu da izadju iz pozicije ako im novac hitno zatreba?
Koliko Vam treba da izadjete iz pozicije?
Za Vladana,
KEŠ zavisi od novčanog toka, konkretnog priliva i odliva novca. Tu se ne vodi računa o obračunskom periodu. Kod iskazivanja rashoda i prihoda (od kojih zavisi dobit) vodi se računa o obračunskom periodu na koji se odnose, prihvata se načelo fakturisane realizacije (možete iskazati rashode i prihode bez da su isplaćeni ili naplaćeni), možete iskazivati rashode i prihode ako se odnose na određeni obračunski period bez da ste ispostavili fakturu itd…. Sve ovo je jako složeno za objasniti nekome ko nije u računovodstvu ili nema bar srednju ekonomsku šlkolu i to dobru. U svakom slučaju dobit gotovo da nikad nije jednaka Kešu preduzeća.
A propo vašeg pitanja. Nekad i negativni postupci mogu kratkoročno povećati vaš Keš. NPR: Predsednik Vučić zloupotrebljava princip novčanog toka kada govori o deficitu (suficitu) u Budžetu? Jednostavno, zadrži isplatu određenih obaveza i pri kraju godine proglasi suficit to se objavi na sva zvona, nakon toga idu isplate obaveza budžet ulazi u deficit ali o tome niko ne govori… Naravno računovođe po dinamici rashoda i prihoda vide odmah da imamo deficit ali običan svet je uveren da smo svih ovih godina imali suficite.
Ako hoćete da se edukujete o ovome, na sreću ima danas dosta materijala na internetu. Recimo, Đorđe je napravio lepu trilogiju o bilansu stanja, bilansu uspeha i bilansu novčanih tokova. (https://www.youtube.com/watch?v=d5r_Eds26BQ&t=723s)
За Владана – Добит је обрачунска категорија и нема једнакости између добити и готовине. Добит може бити „скривена“ у различитима облицима имовине у активи, не само у новцу (нпр. хартијама од вредностима, потраживањима и сл.).
Нераспоређена добит је потенцијал за инвестирање у опрему, у обртна средства, за исплату дивиденди или за откуп сопствених акција ако се тако одлучи итд. Она је део нето вредности предузећа и нека врсте нето штедње предузећа.
Da li neko moze da mi objasni zbog cega se nerasporedjena dobit posebno prikazuje u izvestaju i kako se ona razlikuje od gotovine?
Ja sam mislio, sve ide na tekuci racun kompanije, gledam balance sheet, gotovina, i gotovo.
Ne znam zasto nerasporedjena dobit dobija posebnu paznju?
Ne znam kakve sad ima veze srpski narod sa vašom investicijom? Ako ste već izabrali lovu, onda idete do kraja. Man’te se sentiment, kad već nemate pojma šta rade niti imate pojam o potencijalu njihovog rada.
Moram priznati zaista neobično razmišljanje koje je ipak u duh vremena u kom živimo, a i u skladu sa srpskim stremljenjima.
Mogu samo da vam poželim propast po pitanju ove investicije😁, da budem i ja malo u srpskom duhu😄.
Za Bojana,
Zahvaljujem se za prikaz kompanije Palantir. Ja sam i tražio da neko iznese mišljenje o kompaniji jer nisam razumeo čime se bave. Ja to ne krijem, zato sam vas i pitao. Tek, sada razumem čime se bave i da kažem iskreno još su mi atraktivniji za kupovinu, samo čekam da se namesti cena jer mislim da će ići usled makroekonomskih okolnosti još nadole.
U svom komentaru ste postavili dva vrlo zanimljiva pitanja:
1) “Da li kupovati neetičke akcije”. Moj odgovor je da. Zanima me samo lova, ne razmatram puno vrednosne dileme ako kompanija može da donese lovu. To je to. Nije mi problem da kupim neetičku akciju osim u slučaju da direktno ugrožava srpski narod ili baš direktno lično moju porodicu, za druge me zabole da se iskreno i plastično izrazim.
2) “Da li kupovati kompaniju ako ne razumete čime se bavi”. Opet da. Kada imam dovoljno elemenata na bazi grafika, bilanasa i makroekonomske situacije kupujem, ne moram razumeti šta baš tačno rade. Ukaže li se šansa kupujem i to je opet to.
Za g. Katića,
Zeznuo sam nešto oko korisničkog imena u prethodnom komentaru, molim vas da ispravite.
Za Ganeta
Bojim se da niste razumeli moj sarkazam, a onda to znači da niste razumeli čime se bavi Palantier. Izvinite što sam pokušao da vam objasnim njihove rad.
Ne vidim gde sam rekao da ste slab trgovac, mada po onome što ste par puta izneli o sopstvenim ulaganjima, rekao bih da imate i dosta sreće, što je uvek bitno kad je hazarderstvo u pitanju. Vaš dodatni kvalitet na temu trgovanja.
Dobronamerno sam vas „čačnuo“ na temu ulaganja u ovakvo problematičnu kompaniju koja se bavi nečim što ne razumete. Još gore, ja druženja pored seoske prodavnice cenim kao daleko kvalitetnije trošenje vremena od onoga čime se bavi Palantier. Ima prilično ograničeno delovanje i daleko je manje štetno Tako da ste skroz promašili sa tumačenjem.
Još jednom, kao običnom čoveku, najdobronamernije, zaobiđite podršku ovakvim kompanijama, ako ni zbog čega drugog, ono zbog vaših pokolenja. Novac ćete zaraditi ulaganjima i u druge kompanije.
Inače, i ja se čudim što ovde vodimo tolike diskusije na temu ljudi koji donose loše odluke po sve nas. I njih samo zanima novac. Nema ničega ličnog u tome što njihove odluke utiču na naše živote.
https://13f.info/manager/0001649339-scion-asset-management-llc
Sa 2 mlrd na 40 mil…..Opet je malo uranio.
Za g. Katića i Bojana,
Zahvaljujem vam za info, naročito Bojanu koji se je potrudio da plastično objasni kakav tip softvera je u pitanju i čime se bave.
PS:
Malo bih se osvrnuo na Bojanov sarkazam. Mene zanimaju samo pare, ne znam šta je tu čudno. Evo, sam se čudim što se vi čudite.
U vezi prodavnice….. ako ste iz mojih komentara zaključili da sam slab trgovac na berzi, mislim da ste u ozbiljnom problemu kada su u pitanju finansije.
За Ганета – Палантир је америчка компанија коју бије глас да је тесно повезана за америчким војним и обавештајним сектором. Они конкуришу за неке софтверске модуле у оквиру енглеског здравственог система и не бих се изненадио да упркос лоше репутације везане за заштиту података, добију нове послове.
Za Ganeta
Znači dividenda pa čim god se bavili? Onda Boston Dajnamiks, Lokid Martin… Biće bum ovih kompanija u narednom periodu.
Palantier se bavi obradom big data, narodski rečeno obrada ogromne količine podataka, gde neki čak naizgled nisu ni u kakvoj vezi, što klasični softverski alati ne mogu da obrade, nađu korelaciju. Najprostiji, blago banalan primer vam je izletanje, sugerisanje reklama o nečemu što ste vi lično „guglali“, razgovarali sa nekim blizu telefona (uopšte nije teorija zavere). Znači praćenje vaših navika u svrhe plasiranja proizvoda. Kad neko pita od čega zarađuje Google, a besplatan je običnim korisnicima, odgovor je nije besplatan, skuplja podatke o vama i nudi ih kompanijama koje nešto prodaju. Ja, zvanično, mogu u svojoj istoriji na Google-u da nađem šta sam tražio pre 20 godina, šta sam gledao na Google Mapama…. Šta oni mogu, možemo samo zamisliti. Ja se i ne sećam šta sam sve radio, pretraživao, ako nekad budem uticajna ličnost, svašta me može iznenaditi 😁🙄.
Dobar komplikovaniji primer, potencijalno zdrav i na tragu vašeg pitanja Nebojšin, su podaci o pacijentima, bolestima, genomu… bla bla. Jako smisleno da ne postoji više nego očigledna mogućnost zloupotrebe korišćenja. Ako se oni raspituju za britansko zdravstvo, ne raspituju se da rade poslovni softver 99, 9%, već da obrađuju podatke o pacijentima i bolestima, a Britanija je izuzetno multikulturalna i multirasna država. Obilje kvalitetnih podataka, kako bi se stručno reklo.
Postoje solidne indicije da je softver za nadgledanje komunikacija širom sveta o kom govori Ed Snouden upravo Palantirov softver. Prvi klijenti Palantira su CIA i NSA, navodno je Bin Laden lociran zahvaljujući softveru (malo da dodamo i holivud)
tako da imate iz keca u kec ulaganje. Bez da preterano tražim neki tekst po Google-u pošto sam za njih čuo još pre 10ak godina
https://www.vijesti.me/amp/474605/tajanstvena-softverska-firma-koja-nikada-nista-nije-zaradila-a-vrijedi-22-milijarde-eura
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/kontroverzna-tvrtka-trumpova-saveznika-koja-radi-za-tajne-sluzbe-planira-izlazak-na-burzu-u-niskom-startu-nisu-samo-ulagaci-foto-20200712
https://bankar.rs/2020/10/02/najzloglasnija-softverska-firma-izasla-na-berzu/
Iskreno, bolje da se družite sa vašim komšijama pored seoske prodavnice nego da istražujete gde da investira te, ne zamerite.
Za Bojana 2,
Brate, ne znam engleski. Inače, ne guglam priče o kompanijama već trgujem samo na osnovu analize bilansa (to sam naučio na engleskom) i makroekonomskih analiza.
Bilan Palantira nije tako loš ali mislim da im makroekonomska situacija ne ide na ruku. Zato nisam kupio čak ni SAP. Dakle, za sada prikupljam info. Ako znate pozadinu kompanije i ako možete reći nešto više o softverima koje rade bio bih vam zahvalan.
Za g. Katića,
Čuo sam da je Palantir aplicirao za izradu softvera u Britanskom zdravstrvenom sistemu. Ne znam da li su dobili posao. Ako imate neka saznanja o kompaniji i njihovim softverima bio bih vam zahvalan da iznesete.
Pozdrav.
Gane, da li ste probali da malo proguglate o Palantir Technologies? Kakav poslovni softver?
Neverovatno da vas privuče priča o dividendama, a ne privuče vas pozadina, priča o kompaniji. Ja vam ostavljam na volju da se pozabavite pozadinom Palantir-a.
Za Ćumbavi,
Ako se razumete u poslovne softvere, molim vas da iznesete mišljenje o ovome https://www.investing.com/equities/palantir-technologies-inc-dividends
PS:
Najveći problem života u selu je što nemate s kim da popričate o ovakvim stvarima. Generalno u Srbiji berza je tabu, a tek na selu.
Elem,
Pričam ja sa jednim svojim komšijom,
Pita me on;
Kako je berza?
Ja kažem, ne znam na šta misliš. Šta te zanima?
On će: Koja je berza najbolja?
Ja kažem: Iskreno, mislim da je najbolja naša. Tu trenutno kupujem.
Tek će on: I to će bankrotira……
За Ћумбави – Иако је небитно за Ганетов контекст, Ваша последња реченица одговара мом искуству. Велика грешка у примени страних апликација је што се у Србији врло често пропуштало да разуме да је организација коју квалитетне апликације намећу у правилу боља од оне коју ми имамо. То „креативно“ прилагођавање је не само прескупо, већ је и пропуштена шанса да се процеси и организација предузећа унапреде најкраћим путем.
Sap je instrument kolonizacije. Evo zašto. Basnoslovno je skup, a uz osnovnu cenu ide i kastomizacija (prilagođavanje kupcu) koje je tek promenljiva i multiplikativni faktor na osnovnu cenu. Vrlo je kriptičan, obiman, model podataka komplikovan i sa mnoštvom ne-govorećih naziva tabela i polja. Tako da nemožete sami da ga održavate, morate platiti konsultanta čija cena je pre 10-15 godina bila 70 eur na sat, ali ne može manje od 1 dana. sad ne znam kolika je, ali manja svakako nije.
Lidl je na primer, iamo strašne gubitke prilikom uvođenja SAP-a. Interesanrtno da je Lidl nemačka firma, kao i SAP, pa je priča time interesantnija sa drugog aspekta. U momentu kada je ta vest objavljena, projekt implementacije je propao, a direktni troškovi (novac dat SAP implementatorima) su bili 700 miliona evra. Ali suma nije bila konačna, i tu nije uračunato izgubljeno vreme zaposlenih koji su takođe učestvovali na projektu, jer bez njih ne može, kao ni drugi troškovi (oprema, obuke, itd.). Sve u svemu, Lidl je poptuno napustio SAP projekat, pomirio se sa bačenim novcem i uveo drugi sistem (ne znam koji).
Direktno im am iskustvo sa uvođenjem i radom SAP-a u NIS-u i DDOR-u. Ukratko, katastrofa za skupe pare, koja se vešto prikriva, naravno, jere je ljudski rad jefrin, pa onda „operateri na SAP-u“ peglaju nedostatke programa, odnosno kastomizacije. SAP najbolje radi i najviše smisla ima (ko je spreman da plati tu cenu) ako ga uvedete „as is“, dakle, skoro bez prilagođavanja, a time dobijete i znaje o procesu, umesto da sami osmišljavate poslovne procese koje SAP podržava.
https://www.reuters.com/markets/currencies/banking-giants-new-york-fed-start-12-week-digital-dollar-pilot-2022-11-15/
За Ганета – Не могу се упоређивати САП и Мајкрософт јер је САП специјализован за пословни софтвер док МС има много шири дијапазон производа. САП је вероватно водећи пословни софтвер за велике индустријске системе и једини је озбиљан европски играч. С њим нисам никада имао искустава јер нисам радио с компанијама којима је САП био потребан. САП је компликован и, кажу, потребно је доста времена да се савлада. МС има пословни систем који је одличан (NAVISION), с њим сам имао искуства, али је он усмерен више ка компанијама средње величине и ка компанијама чији су технолошки процеси мање сложени. Чујем да МС има нови производ Microsoft Dynamics, али о њему не знам ништа. Можда неко од читалаца има више информација.
Заборавих – Можда има смисла да питате оне који су Вам рекли да „da ako kompanija koristi umesto Majkrosoftovih SAP-ove softvere njena vrednost u startu raste 30%“ где су нашли ту информацију и алгоритам. Знатижељан сам.
Za G. Katića,
Kažu da prave odlične poslovne softvere. To su ovi: https://www.investing.com/equities/sap-ag Od ozbiljnih ljudi sam čuo da ako kompanija koristi umesto Majkrosoftvovih SAP-ove softvere njena vrednost u startu raste 30%.
Ako pratite i znate nešto o njima voleo bih da uporedite Majkrosoft i SAP i napišete nešto više o SAP-u. Recimo, kakva je stvarna reputacija SAP-a u poslovnim krugovima u svetu? Kako je kod Britanskih kompanija? Da li koriste SAP? Naravno, ako vam je ova problematika poznata u protivnom molim vas da ne odgovarate na moj komentar.
Za g. Katića,
Hvala puno za objašnjenje, ne bih se snašao da sam rasčivijam o čemu se radi. Držim se devize „Bolje pitati nego pogrešiti“.
За Ганета – Subordinated Notes је инструмент дуга који личи на обвезницу (није акција), али за случај проблема у сервисирању дуга, овај инструмент има нижи приоритет при отплати. Повериоци који имају класичну обвезницу или банке које су дале кредите су први у реду и могу бити исплаћени, док ови други чекају ако нешто остане. Дакле, инструмент је ризичнији од класичне обвезнице
Fixed to Floating Rate значи да ова „обвезница“ неко време исплаћује фиксну камату, а потом прелази на промењиву. Очекивао бих да промењива камата базира на либору који је увећан за фиксни проценат. Све то би требало да пише на обвезници.
Za g. Katića,
Duže vreme tražim neku kvalitetnu preferencijalnu akciju u smislu sigurnu sa stabilnom dividendom u $ kako bih plasirao svoje prinose. Našao sam nešto interesantno ali ne mogu da ga rastumačim. To je ovo: Enbridge 6.375 Fixed to Floating Rate Subordinated Notes Series 2018 B Exp 2078 (ENBA)
Šta je ovo, preferencijalna akcija ili obvehznice? Takođe, nije mi jasno šta znači ovo promenljiva stopa kao i da li ovo dospeva na naplatu 2078 i po kojoj ceni, kolika je nominalna vrednost?
Ako može da mi razjasnite, bio bih vam zahvalan. Naravno, ne želim da dosađujem te ako vam ovo predstavlja bilo kakav problem zaista vas molim da ne odgovarate na moj komentar.
Malo o FTX. Kratko i sažeto.
(https://www.youtube.com/watch?v=20BEJouWBgY)
За Николу – НБС интервенише из резерви када нема довољно понуде. Када понуде има, нпр. када се држава задужи па онда продаје девизе како би исплатила динарске трошкове, тада нема потребе да се интервенише. Дакле, задуживање па продаја девиза игра улогу „интервенција“.
Za gospodina Katića
Hvala još jednom na linku. Ako ja dobro tumačim, u prvoj polovini godine NBS je morala mnogo da troši devizne rezerve da dinar ne bi oslabio, ali je u drugoj polovini morala da kupuje devize da dinar mnogo ne ojača. Trend izgleda tako da će kraj godine bilans biti na nuli. Možda ne tumačim dobro, ali sam očekivao da bude mnogo veća prodaja deviza od strane NBS nego kupovina.
За Николу – НБС сваког месеца објављује стање и кретање девизних резерви. Обично се информација појављује око 12. у месецу. Овде имате последњи извештај: https://nbs.rs/sr_RS/scripts/showcontent/index.html?id=18464
Za gospodina Katića.
Da li postoji zvanični podatak koliko je NBS potrošila deviza za odbranu kursa u nekom vremenskom periodu? Na primer u prvoj polovini ove godine. Ili je to informacija koja se ne objavljuje zvanično, nego se do nje može doći nekim posrednim putem? Hvala puno na odgovoru!
Zahvaljujem se Marku za info.
Za Celsijus sam samo čuo čak ni ne znam šta je to. Kriptovalute pratim samo u makroekonomskom kontekstu.
“Narodi ne nestaju kada izgube ratove i teritorije. Može se trajati i na manjem, a može se opstati i bez teritorije, kako nas uči istorija Jevreja. Ovo ne znači da je gubitak teritorija nevažan. Ovo samo znači da se teritorije mogu povratiti, a da izgubljeno biće nacije nestaje zauvek. Zastupnici mondijalističkog koncepta ovo dobro razumeju i vešto koriste.
Narodi nestaju kada izgube svest o sebi, samopouzdanje, identitet i sistem vrednosti.”
Da vidimo kako ovo vešto koristi zastupnik mondijalističkog koncepta Yuval Noah Harari:
“Ako mislimo da je svet oduvek bio isti i da je način na koji živimo jedini mogući, naravno da ćemo misliti da ne možemo ništa da promenimo i da ne postoje rešenja za velike probleme koje imamo. Čak i ako je situacija nepravedna, šta se može učiniti? „To je život“, obično kažemo. Ali kada učimo istoriju shvatamo da ljudi nisu uvek živeli na ovaj način i da se svet stalno menja. Ljudi su napravili ovaj svet i oni ga mogu promeniti. Naravno, to nije lako, ali mnogo puta se već desilo.
To je snaga proučavanja istorije: ona pomaže u menjanju sveta. (…)
Svaki čovek nosi veliki teret. Kada podučavamo decu istoriji, često pokušavamo da jedan deo tog tereta prebacimo na njihova pleća. Želimo da mladi nastave da održavaju veru, sećanja, identitete i ratove koji su na nas natovareni tokom života. „Pogledajte deco, ja sam nosio ovaj teret, a sada je red na vas“.
To nije pravedno. Daleko bolji razlog podučavanja istorije jeste da se pomogne deci da se oslobode bar nekih strahova, iluzija i mržnji. „Pogledajte moj teret deco. Nosio sam ga godinama i bio nesrećan. Vi ne morate da ga nosite“.
Proučavanje istorije bi moglo da bude oruđe oslobođenja, a ne sputavanja ljudi. Instrument koji će dovesti do novih sporazuma, a ne večnog održavanja starih sukoba. Glavni cilj proučavanja istorije nije sećanje na prošlost, već oslobađanje iz njenog samrtnog zagrljaja.”
https://pescanik.net/kako-sa-decom-razgovarati-o-mracnim-stranama-istorije/
P.S. Mondijalistička kolaboracionistkinja: Alma Ferhat (prevela sa hebrejskog)
Za Ganeta – Držeći se narodne mudrosti “nema hleba bez motike”, svoje poverenje polažem u reči dotične, daklem Motike:
„Celsius je, inače, u Srbiji bio prisutan na način da su mu programeri iz naše zemlje pružali usluge razvoja. Moj utisak je da Narodna banka Srbije sigurno nije ulagala u kriptovalute, već je možda neko od banke tražio neki dokument pa se zbog toga našla na listi. Takođe, pretragom poverilaca na stranici advokatske firme Stretto dobijamo informaciju da ih nema iz Srbije, dok pod kriterijumu pretrage ‘banka’ izlazi podatak samo o tri, a nijedna nije NBS. Na osnovu svih tih informacija smatram da NBS nije ulagala u kripto imovinu, moguće da je pružila neku vrstu usluge ili se na neki drugi način našla na toj listi, ali definitivno nije poverilac“, ističe naša sagovornica.
https://rs.n1info.com/biznis/otkud-narodna-banka-srbije-na-spisku-medju-ulagacima-u-kriptovalute/
P.S. Spisak poverilaca dat je u Exhibit C i Exhibit D, dok se sve firme i institucije iz Srbije, uključujući i NBS, nalaze na Exhibit A u dokumentu na stranici advokatske firme Stretto:https://cases.stretto.com/public/x191/11749/PLEADINGS/1174908032280000000008.pdf
Zamolio bih nekog od forumaša da dostavi info ako nešto zna o sledećem,
Načuo sam da je NBS uložila milijardu i dvesta miliona evra u kriptovalute. Navodno, neki američki odbor pri njihovoj komori ili FED-u je izneo taj podatak a NBS demantovala. Međutim, ovo nije išlo u javnost pa mi ne znamo o tome.
Ovo je priča o mojoj zemljakinji Veri Pešić.
(https://www.youtube.com/watch?v=qNI1hO6pku4)
Upoznat sam sa njenim životom. Moraću da odgledam film. Po istinitoj priči, dr. Milivoje Perović i Kosta Pećanac su bili njeni ljubavnici. Kažu da je dr. Perović bio jedini čovek koga je Vera volela. Ovde bi morao da ima mesto i Boža Ivanović otac književnika Ivana Ivanovića o kome sam pisao. Ne znam da li će prikazati sve detalje iz njenog života jer ima puno politički nekorektnih. Živ nisam dok ne vidim.
U svakom slučaju preporuka da se upoznate sa Verom, verovatno najintrigantnijom ličnošću II svetskog rata na prostoru Jugoslavije.
Sve je prodao.
https://www.dataroma.com/m/holdings.php?m=SAM
За Ганета – Мислим да сам већ раније коментарисао да је највећи страх у ЕУ да ће доћи до напада на обвезнице слабијих чланица еврозоне, попут Италије, и да би се јаз између приноса на обвезнице слабијих чланица у односу на немачке приносе могао жестоко увећати. Еврозона је спремила фонд за такве потребе с идејом да ће ЕЦБ откупљивати обвезнице које дођу под шпекулативни удар. Ту постоји мали проблем – шта значи ШПЕКУЛАТИВНИ удар? Логика ЕЦБ је да ако цена обвезница неке земље падне и приноси порасту, а то је последица економских слабости неке земље, ЕЦБ неће интервенисати. Није јасно како ће ЕЦБ повући границу између шпекулативног напада и пада вредности обвезница због економских слабости неке земље.
Додатна невоља је што би све мере ове врсте значиле упумпавање новог новца у систем у тренутку када је, због инфлације, потребно обрнуто – да ЕЦБ продаје обвезнице из свог огромног портфолија, или бар да не купује нове. Ако бих нагађао, одлуке ће бити вођене политичким а не економским разлозима, а то није убито егзактан терен.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da iznesete mišljenje o mogućem šort napadu na evropske obveznice? Je li to realno u smislu da li će se usuditi da masovno šortuju s obzirom da ECB ima neograničen kapacitet (bar teoretski) da kupuje.
Za g. Katića – Nisam bio siguran da li sam lepo postavio pitanje, ali sam po Vašem odgovoru sada siguran da jesam. Kao što znate, Volt Vitmen je napisao pesmu Mannahatta, o Menhetnu, pa je prilažem ovde, za Vas i za sve posetioce bloga kojima se takođe dopada Menhetn.
Hvala najlepše na odgovoru.
https://poets.org/poem/mannahatta
За Марковића – Међу мојим пријатељима који живе у САД нема никога ко се вратио назад. Многи стално и често посећују Србију, али се не враћају. Не могу да проценим да ли је реч о некој врсти инерције и породичним околностима или су разлози везани за квалитет живота.
Оно што бих свакоме сугерирао је, ако може, да студира у САД. Мислим да нигде академски живот није тако угодан и стимулативан као у САД, поготово када је реч о бољим универзитетима. Истовремено, по свему што сам видео, школски систем је веома лош и ниво образовања просечног Американца је веома низак.
За оне који воле динамична друштва, САД су добар избор. Привлачност САД је везана и за лакоћу бирократских процедура која је типична за англосаксонске земље. Удобност становања је већа него у Европи, цене су ниже и коме не смета живот у предграђима, САД су добар избор. Наравно, стопа криминала је веома висока, па све зависи у ком граду и у ком делу града живите. (Ја не волим предграђа и Менхетен је једино место у САД које ме је увек привлачило.)
Оно што ме је увек одбијало у САД су (мени) неподношљива комерцијализација живота и медијски пресинг који бљује са свих ТВ станица. Када је о раду реч, у САД се (статистички бар) ради много више него у Европи. Сигурност посла, социјална и здравствена заштита заостају за ЕУ. Када је о емиграцији у САД реч, мислим да се на крају све своди на тип личности, струку и упосливост, као и компаративне опције које имате у Србији.
Све ово су само импресије на бази мојих путовања и боравака у САД. Верујем да ће неко од пратилаца блога ко је живео или живи у САД моћи да много боље но ја одговори на Ваша питања.
Poštovani g. Katiću,
u nekom od Vaših intervjua, videh, ili čuh, da ste proputovali veći deo USA. Pošto se na Vašem blogu mahom diskutuje na ozbiljne teme vezane za ekonomiju, donekle i politiku, i kada se o USA govori uglavnom se o tom aspektu USA govori, moje pitanje je nešto drugačije prirode. Kako bi Vam se dopala USA kao mesto za život? Šta bi Vam se tamo dopalo, a šta ne? Kada biste živeli tamo, recimo, šta bi bilo ono što biste smatrali dobrom, a šta lošom stranom života? Pod uslovom da recimo imate dobro plaćen posao, pa Vam ekonomske prilike ne bi bile na listi najvećih prioriteta.
Pretpostavljam da niste živeli tamo, pa je nezahvalno davati takve odgovore, i razume se, to se odnosi na pojedine segmente, ne na ono što bi Vaš privatni život bio tamo.
Oprostite ako pitanje nije lepo koncipirano, nadam se da sam uspeo lepo da ga postavim.
Unapred hvala na odgovoru.
Tipujem na Afriku. Mislim da će doći do promene valuacija svih roba, usluga i imovinskih klasa i da će se u novim okolnostima Afrika bolje vrednovati.
Mislim da je Lumia odličan izbor. Čekam da akcija padne na 2,5$ kupujem i držim narednih 20 godina. Moram imati nešto iz Afrike u svom portfoliju. Što se tiče mene to je to.
PS:
Verovatno će neko pomislita da je ovo što sam napisao kocka. Ja bih samo pozvao ljude da razmisle da li je kocka biti u nekretninama ili depozitu? Da li je kocka ništa ne preduzimati, ostati tu gde jesi?
Za g. Katića,
Bilo je na jednom forumu priče da svi koji nisu rezidenti u SAD plaćaju 40 centi po akciji kada kupuju. To je mnoge sprečavalo da kupuju jeftine akcije u SAD. Ne znam koliko je ta priča tačna pa sam mislio da možda vi imate pravi info.
Da vas ne čudi moje pitanje, retko koji broker trguje na berzi tako da je nemoguće dobiti kvalitetan info. Znate kako su se zapošljavali ljudi kod nas, neko završi fakultet, nađe vezu i zaposli se. Kada ga zaposle u brokerskom odeljenju šalju ga na edukacije. To što ga tamo edukuju, to mu je.
Hvala za ADR. Meni je veliki problem nepoznavanje engleskog. Nikad nisam siguran u svoja tumačenja tekstova na engleskom. Čitao sam nešto o ADR preko gugl prevodioca ali nisam shvatio da za ovu akciju nije potreban ADR. Mladima bih poručio da obavezno nauče engleski.
За Ганета – Колико видим, акције које хоћете да купите се котирају у Њујорку, па не разумем чему треба да послужи АДР. АДР служи да у Њујорку тргујете акцијама које се котирају на страним берзама. Циљна група су Американцима који желе стране акције, али не желе да излазе из долара. Што се провизије тиче, није ми логично да се провизија плаћа по акцији, а не по вредности – где сте нашли податак о 40 центи по акцији у Њујорку?
Za g. Katića,
Želim da u nekom trenutku kupim ovu akciju https://www.investing.com/equities/jumia-technologies-ag
Koliko vidim nije još uvek urađen ADR. Da li ima nekih posledica po mene ako se kupi na NYSE bez obzira što nije urađen ADR i koje su?
Takođe, čuo sam da na NYSE ima provizija od 40 centi po akciji. Da li je to tačno ?
Pokušavao sam da pronađem kvalitetan info ali nisam uspeo. Svi pričaju da trguju ali kada ih pitate nešto konkretno onda “maca pojela jezik”. Izgleda da većina jutjubera i ne trguje akcijama.
Evo, iskvario sam reč a vi kako hoćete. Pitanja su tehničke prirode, sveti i mišljenja mi nisu potrebni.
PS:
Mislio sam da kupim Intel i isprobam da li je ovo sa 40 centi istina ali sam odustao zbog obveznica što ispade za sada bolje po mene. Kod Jumie akcija je nisko valorizovana te bi 40 centi značajno podiglo cenu kupovine.
Za g. Katića,
Ja sam student elektrotehnike i računarstva. U poslednje vreme sam počeo da nešto aktivnije proučavam ekonomiju, i zapisao sam neka svoja razmišljanja u formi kratkih tekstova. U njima sam pokušao da o različitim društvenim pitanjima pišem sa ekonomskog stanovišta i negde predložim rešenja. S obzirom da u svom okruženju nemam nekog provereno kvalifikovanog ko bi mogao da ih pročita i komentariše, da li biste možda Vi prihvatili da Vam tekstove pošaljem na pregled? Veoma bi mi značila povratna informacija od nekog poput Vas. Ukupna dužina tekstova koje sam dosad napisao je 10 stranica formata A4.
Predavanje na Hajekovom institutu. Ukazali su mu veliku čast.
(https://www.youtube.com/watch?v=03etPUYUtcY)
Za g. Katića,
Hvala na odgovoru.
Sada vidim kada sve saberem ispada to.
Za Ganeta – Link koji ste postavili govori o ročnosti i uslovima zaduženja za 690 miliona. Što se uslova tiče, oni su bolji nego da se izašlo na tržište i neko je učinio uslugu Srbiji, ali ne znamo šta su elementi dogovora i ne verujem da ćemo to saznati. Država ne može da emituje obveznice građanima jer to nije u interesu banaka – deo novca građana je već plasiran u obveznice, banke na tome zarađuju a građani imaju nultu kamatnu stopu na svoju štednju kojom su finansirani plasmani u obveznice.
http://javnidug.gov.rs/rsc/продајаобвезница-директнапогодба
Ovo je zaista neshvatljivo da se država zadužuje pod ovakvim uslovima u inostranstvu. Zašto država ne emituje obveznice građanima pod istim uslovima? Ja bi rado uložio u ovo. Po meni ovo je „zergut“ za očuvanje vrednosti.
PS:
Za g. Katića,
U jednoj emisiji ekonomista Dušan Nikezić kaže da se je država pored milijardu dolara zadužila i dodatnih 700 miliona evra neposrednom pogodbom kod nekog stranog investitora. Međutim, ne mogu da pronađem statistiku da vidim pod kojim uslovima na koji rok.
Ako vam je poznato gde to može da se vidi molim vas da objavite link. Isto bih zamolio i ostale ako znaju gde to može da se vidi?
Za g. Katića,
Brine me što Dunav osiguranje, fondovi i ostali institucionalni investitori koji moraju da kupe – nisu kupili. Plašim se da su ostali bez likvidnosti.
Zamolio bih sve na blogu pa i g. Katića ako znaju kako da se proveri ko je kupio drežavne obveznice u smislu naziva subjekta ili fizičkog lica, da postave link.
Za Ganeta – Čini se da u bankarskom sektoru nema mnogo apetita za kupovinu državnih, dinarskih hartija od vrednosti, pogotovo dugoročnih, iako su stope prinosa duplirane. Problem nije samo u apetitu, već i u likvidnosti i inflatornim očekivanjima. Bojim se da je to samo na početak muka, a da se kurs može održavati samo neko vreme, zaduživanjem poput poslednjeg kod UAE. NBS je sebi odavano kursom vezala ruke i cena će biti paprena, kao 2008/2009.
Za g. Katića,
Imate veće znanje i više iskustva te bih vas zamolio da prokomentarišete ovo. http://javnidug.gov.rs/static/uploads/Statistika%20aukcije%20%2016.09.2022%20srpski.pdf
Šta nam ovo govori? Da su institucionalni investitori ostali bez novca? Da privredi presušuje likvidnost? Percepcija mogućeg sloma RSD?
Kada sam video statistkiku sve mi se je zacrnelo.
Europrajd: Lezbejke nisu dobrodošle
Indikativno iz samog naslova tribine o “transfobiji u feminizmu” je koga organizatori beogradskog Prajda vide kao pravog neprijatelja: nije to konzervativna desnica, još manje država, to su feministkinje koje se ne slažu sa dominantnim diskursom o rodnom identitetu
https://www.vreme.com/vesti/europrajd-lezbejke-nisu-dobrodosle/
A evo, u par slika, i jednog od rezultata dominantnog diskursa o rodnom identitetu:
(https://twitter.com/RepMTG/status/1567863369771749377)
U mom kraju koji je među najnerazvijenijim u Srbiji su došli Turci na arbajt. 20-tak Turčina je došlo da radi na jednom objektu kod jednog preduzetnika. Smešteni su u jednom napuštenom hangaru jednog bivšeg propalog preduzeća u kome samo prespavaju. Nemaju uslova čak ni za kupanje, mislim da koriste poljski WC. Mada im to ne znači mnogo jer ionako arbajtuju ceo dan i to svaki dan. Čovek im je obezbedio hranu (tri obroka). Ne znam koliko ih plaća, baš ću se raspitati ali pretpostavljam da su jeftiniji od naših radnika.
Eto, neka naši muslimani vide dokle ih je doveo brat Erdogan jer kad su u mojoj opštini došli da naberu med, šta tu ima dalje da se priča…. valjda je pametnom jasno.
A tek mi treba da se zamislimo šta radimo i kuda idemo? Kako to da smo došli da u celoj opštini ne možeš da navataš jednog jedinog radnika?
PS:
Juče sam naručio sir. U celoj opštini samo 2 žene prave domaći kravlji sir. Ne znam da li će jedna od njih uspeti da mi ostavi 3 kg za utorak jer je neopisiva gužva, bune se ljudi jer misle da oni što su naručili uzimaju preko reda – tako da mi nije baš sigurno da li ću uspeti da kupim……
Pozdrav Kale,
Hvala na savetu ali ja sam završio sa arbajt odavno. Ne arbajtujem pa da me ubiješ.
U Svakom slučaju možda će nekom drugom koristiti.
Pozdrav još jednom, sve najbolje svima.
Izvinjavam se domaćinu bloga ali ja ću sada prekršiti pravilo g. Katića i dati finansijski savet.
@Gane
Ako hoćeš da uložiš novac u dobar biznis mani se berze trenutno. Izgradi solarnu elektranu. (Ne kao kupac proizvođač. To se zbog niske cene električne energije ne isplati). Nađi dobru lokaciju, izgradi solarnu elektranu i bog da te vidi.
Gane, žao mi je što ću te razočarati, nisam pitao za sebe. Prijatelj iz inostranstva mi je tražio informaciju. Taj prijatelj je već godinama aktivan u inostranstvu na berzi. Sigurno pita za nekog ovde. Ne bih krio detaljnije informacije da ih imam. Ja ne trgujem na berzi. Planiram već dugo da se uključim ali odlažem u nedogled, nikako da napravim plan.
Najbolji edukativni materijal na netu. Neven je dar sa neba za sve studente ekonomije. Hvala bogu što govori srpski da svi lepo možemo da razumemo. (https://www.youtube.com/watch?v=dAalwIeQsXU&t=553s)
Kada sam napisao da treba prodavati stanove u B.G. generalno a naročito izlaziti iz kredita sa euroriborom bio sam smrtno ozbiljan. Upravo sam imao u vidu ovo na šta Neven ukazuje kao zicer “šortovanje kratkoročnih obveznice” – u prevodu ako Putin ne baci atomsku bombu euroribori će eksplodirati. Mislim da je jasno da će ECB podizati kamatne stope i da će svi šortovati kratkoročne obveznice. Kako sada stvari stoje sve ukazuje da će euroribor biti gori od švajcaraca.
PS:
Za Kaleta,
Zamolio bih vas da napišete šta nameravate kupiti od akcija? Meni se nekako čini da će rast kamata dovesti do “reseta valuacija” a još uvek ne mogu sa dovoljnom dozom sigurnosti proceniti kako će koji sektor proći u tome. Takođe, zbog rasta kamata ne očekujem neki spektakularni rast akcija, pre mi se čini da ćemo stagnirati narednih nekoliko godina što nije nužno loše jer daje komociju da se polako ulazi u pozicije. Generalno mislim da ne treba žuriti sa kupovinom akcija pa me baš zanima da li ste pronašli nešto interesantno?
Za Kaleta,
Ja koristim Kombank trejder. Ne znam kako funkcioniše Interakiv brokers.
Iz Srbije može. Vidim da naši ljudi otvaraju
(https://www.youtube.com/watch?v=jqwYaH77t-c&t=439s)
@Gane
Ima li neka opcija da ljudi iz Srbije i Bosne i Hercegovine otvore račun na Interactive Brokers ili neku drugu platformu na kojoj mogu da trejdaju kanadske ili američke akcije?
Dugo sam razmišljao da li da ovo postavim…. Siguran sam da svi razmišljaju o investiranju i berzi samo neće da to javno priznaju. Sa druge strane jako je teško na internetu pronaći nešto validno jer smo zatrpani svakakvim informacijama. Kada je u pitanju berza imate jako malo kvalitetnih, vidim neki klinci čitaju, prate…. ali nije to to.
Ovo je validno, glavni broker J.P. Morgan (https://www.youtube.com/watch?v=h1DLajgkqKc&t=1305s)
Kako on investira (dao je ceo svvoj portfolio) i šta savetuje. Razgovor je vodio Rade Rakočević naš čuveni broker i investitor pa imate esencijalnih sat vremena ne samo o tome kako i u šta investirati već i o tome u šta ne investirati i kako ne investirati.
Imate epizodu „Vuk sa Volstrita“ u Biznis pričama u kojoj je gostovao, koju takođe preporučujem.
Nažalost ovaj čovek em je dao samo dva intervijua em ima jedna budaletina iz SNS koja snima klipove a isto se tako zove pa se do njega gotovo ne može doći.
Ne znam da li je u pitanju neka cenzura, možda slučaj mog internet provajdera, ali kad otkucate “nkatic” na Bingu-u, adresa Nebojšinog WordPress bloga se ne pojavljuje u rezultatima pretrage. Probajte to isto da uradite na Google-u, prvi rezultat je link ka blogu. Čak ni kucanje kompletne adrese WordPress bloga u pretrazi ne daje očekivani rezultat. Nisam radio detaljnu proveru, obično proverim prve 2,3 stranice rezultata, ali adresa bloga se ne pojavljuje ni jednoj varijanti pretrage. Za Bing blog ne postoji kao Internet adresa.
Gledam Nemaču reprezentaciju u košarci i mislim se…. ej da se digne Hitler……….
Pozdrav Ivane,
Drago mi je da si pogledao moje partije.
Što se tiče softvera šah nije što i berza.
Za Ganeta – Mnogo puta do sada upozoravao sam na opasnost od indeksiranih kredita. Pri tome, nije samo reč o neminovnom udaru koji će doći preko rasta libor kamata već i o dodatnom udaru koji može doći od deprecijacije dinara. Pomalo sam umoran od stalnog ponavljanja istih upozorenja.
Гане што се бре замајаваш прошлошћу?
Ја видим да си упоран да зарониш у тајне предвиђања будућих догађаја, ај да кажем јасније на берзи.
Људска мисао је ту слаба. Једноставно ми немамо довољно варијабилних података који су у својој суштини неспознатљиви а’приори јер је живот сам по себи динамичан и непредвидив.
На светској сцени је нова глобална мисао вештачке интелигенције. Човекова мисао је Гане постала слаба исувише слаба, јер на њу утичу емоције, срце, чулни феномени и нормална ствар човекова ограниченост. Тако да је наша мисао крхка, бледуњава и само донекле истинита.
Вештачка интелигенција је заузела божији трон.
Она нам преко алгоритамских атракторских функција помаже да наслутимо будућност, откријемо финансијске неправилности добијемо бољу увид при доношењу кључних одлука. Данас велике банке, политичари, војни стратези, па усуђујем се рећи и ову војну интервенцију у Украјини воде идеолошки супротстављене стране уз велику помоћ ВИ која брзо обрађује велики број података и даје најбржа и најбоља решења са великим процентом вероватности предложеног исхода. Стратези само треба да предложе своје идеје а ВИ даје решење и складу са историјским искуствима и потврђеним исходима који су већ унета у програм софтвера.
Ово ти пишем јер видим да са компјутером играш шах. Па зар не закључујеш да компјутер брже и боље даје одговор на твој потез од тебе. Он данас исправније доноси одлуке него сви шахисти света да заједно играју против њега.
Za g. Katića,
Čudi me da ne tretirate fenomen varijabilnih kamatnih stopa sa liborima (euroribor i ostali borovi)?
Po meni ovo će u godinama koje slede tek biti veliki problem koji vremenom može samo eskalirati. Ili ,možda grešim po vašem mišljenju.
Zašto vas ovo pitam?
Dao sam zeleno svetlo samo jednom prijatelju da uzme kredit sa euroriborom 2014 i to na 15 godina. Čovek je upravo sada izašao iz kredita uz konsultacije sa mnom. Svima ostalima (drugari i prijatelji) koji su me pitali da uzmu stambeni kredit sa euroriborom posle toga sam jasno rekao NE. Pogotovu sada NE.
Voleo bih da čujem vaše mišljenje o tome ako može.
Zahvaljujem se Nenadu i g. Katiću na odgovoru. Zanimljivo je da niko od zvaničnika nije objasnio o čemu se radi. Čudno je i da niko od novinara ne postavlja g. Vučiću ovo pitanje. Baš bih voleo da znam o čemu se tačno radi.
PS:
Izgleda da se komoditijem danas više špekuliše nego bitkoinom i to diže cenu. Što više pratim berzu sve više mi se čini da trenutna situacija nije posledica nestašica. Imam utisak da energenata ima dovoljno u smislu da će se svi snaći za svoje potrebe.
Не знам ништа о склопљеним уговорима, али моја претпоставка би била да имамо уговор о дугорочном снабдевању са русима по повољнијој цени. Међутим тај уговор вероватно има дефинисану количину односно дневни проток, а све преко тога морамо да купујемо по тржишној цени.
Za Ganeta – Rusija nije dobrotvorno društvo, niti je Srbija saharska Afrika. Hvala im što nam i ove 2/3 prodaju po povlašćenim cenama (ako prodaju).
Za g. Katića,
Molim vas ako vam je jasno, zašto Srbija kupuje 2/3 ruskog gasa po povlašćenim cenama a 1/3 na tržištu? U čemu je problem? Zašto nam ne daju sav potreban gas po povlaščenim cenama?
Ako neko od blogera zna odgovore na ova pitanja zamolio bih ga da objasni.
Zašto mi ne možemo da napravimo normalnu državu?(https://m.youtube.com/watch?v=MXX_mEyBU0c&t=121s)
Американци нам нуде да помогну и примене терапију која успешно лечи ове наше друштвено-политичке девијације.
(https://m.youtube.com/watch?v=a2irT-zejeA)
Питам се дали је народ спреман на теко нешто?
Мој одговор је, није 🙂
(https://www.youtube.com/watch?v=GMgclHqG94Q)
Нови Маршалов план или Америчка шаргарепа без штапа.
Све је више инсинуација и анализа које показују да Вашингтон усмерава свој политички фокус на Западни Балкан.
Извод из саопштења.
Закон о демократији и просперитету Западног Балкана треба да:
– Успоставити регионалну иницијативу за трговину и економску конкурентност, која би подржала демократску отпорност, економски развој и просперитет у региону.
– Успоставити антикорупцијску иницијативу која усмерава државног секретара да пружи техничку помоћ свакој земљи на Западном Балкану у изради националне стратегије за борбу против корупције.
– Кодификовати две извршне наредбе САД које би дале овлашћења за санкције против оних који угрожавају мир и стабилност на Западном Балкану и који се баве коруптивним понашањем.
– Подстакнути универзитетска партнерства, подстаћи ангажовање Мировног корпуса у региону, креирати Балканску иницијативу младих лидера и захтевати од Развојне финансијске корпорације да отвори претходно најављену канцеларију у региону.https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2022&mm=08&dd=10&nav_category=11&nav_id=2196043
Е сад је мајсторија коментарисати овако изазовну вест а поштено изрећи свој став 🙂https://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=2196043
https://www.vesti-online.com/milioneri-ne-placaju-porez/
Au, kakav tekst. https://licnefinansije.rs/2022/08/08/sakira-i-poreska-rezidentnost-mala-lekcija/
Preporuka svima da pročitaju.
PS:
Trebalo bi po ugledu na špansku poresku upravu analizirati kretanje i račune Novaka Đokovića i naplatiti mu porez.
Nisam im rekao ništa jer nemam dovoljnio kvalitetnih informacija.
Smatram da besplatne akcije EPSa pod uslovom da država od ovog javnog preduzeća napravi akcionarsko društvo, a kako je Vlada obećala MMFu nisu na berzi i ne mozeš trgovati, onda je to samo bezvredna hartija.
Kao jedan od ključnih argumenata zbog čega EPS treba da bude privatizovan koristiće se procena Fiskalnog saveta, da je u EPS tokom sledećih deset godina neophodno investirati 5,6 milijardi evra, kako bi “mogao da zadovolji sve veću tražnju za električnom energijom”. Tako velika finansijska sredstva EPS jedino može naći kroz privatizaciju.
Pri privatizaciji EPSa praksa je pokazala da država zadrži većinsko vlasništvo,
a da upravljanje prepusti profesionalnom menadžmentu.Kako je to uradio češki ČEZ, i to je jedini primer uspešne privatizacije. Sve ostale, uključujući Crnu Goru ( gde je prodat samo jedan manjinski deo) i Rumuniju, su katastrofalne.
A besplatne akcije podeljenje građanstvu je bez veze jer bi to otišlo na potrošnju.
A da li bih kupio akcije?
Sad predpostavimo da se kapital EPSa kao akcionarskog društva podeli na akcije i da se te akcije mogu kupiti onda bi imalo smisla o tome razmisliti. Najjednostavnije rečeno, EPS bi na ovaj način prikupio sredstva za svoj dalji razvoj.
Za Ivana,
Pitaju te za mišljenje i šta si im rekao ako nije tajna?
Elektroprivreda Srbije (EPS) zvanično je ušla u proces promene vlasničke strukture, a već tokom sledeće godine očekuje se da će firma preći u akcionarsko društvo. To znači da će za početak građani dobiti besplatne akcije. Kasnije ako se uključi na berzu moći će da se trguje njima. Da li bi kupio akcije EPS-a?
PS:
Čudi me da EPS ne izdaje korporativne obveznice s obizrom na situaciju u kojoj se nalazi? Zapravo, trebalo je raspaliti mnogo ranije sa obveznicama ali možda ni sada nije kasno.
Hvala na odgovoru i pitanju Gane,
Nisam ih kupio niti pratim to.
Ovaj Brankov citat navodim zato što me ljudi koji su vani pitaju za mišljnje, da ako EPS uradi kako Dragaš zaključije, onda bi oni svoju ušteđevinu uložili u EPS-ove akcije jer misle da je to energetika i da bi akcije tu bile sigurne i stabilne.
Pozdrav Gane,
Za Ivana,
Teško da će se građani odlučiti za bilo šta drugo osim nekretnina čak i kada bi imali kvalitetne projekte. To je nekako opipljivo, to se vidi, kad kažeš da si kupio stan u B.G. svi se oduševe itd. Građani su izgubili poverenje zbog stare devizne štednje, nove devizne štednje, zajma za privredni preporod Srbije, Jezde i Dafine.
Vi i sada imate Obveznice za restituciju denominovane u evrima a uz to ja sam ih preporučio kao sigurno i kvalitetno ulaganje. Baš me zanima da li je neko kupio? Ivane, da li si kupio ?
Za Ganeta
Kako razmišlja Branko Dragaš ?
– Građani u bankama drže 12,8 milijardi evra, koje će im inflacija da pojede, dok u čarapama drže još -8 milijarde evra, koji se tope u mraku. Naši građani u rasejanju imaju kapital od 500 milijardi evra. Ako to prodaju i dođu Srbiju, evo novca za naš spas i preporod. Umeto da vam novac leži po stranim bankama i da gubite padom cena nekretnina, ulažite u Srbiju.
Neka građani kupe polovinu kapitala EPS-a. Ne smemo da dozvolimo da nam slome kičmu.EPS je kičma države Srbije.
Gledao sam jutros Rts. Kažu da su od početka godine Srbi kupili 15.000. stanova u Grčkoj. Najviše na halkidikiju i u Solunu. Kažu da su porezi pali tako da su sada samo 3-7 evra po kvadratu u zavisnosti od zone na godišnjem nivou. Cene su skoro duplo manje nego u Srbiji.
Za Ganeta – Previše je nepoznatih, ali nisam u stanju da vidim bilo šta dobro u periodu koji dolazi. Kao što sam govorio, najveće žrtve će biti zemlje u razvoju i sve je veći broj država koje su ili na ivici dužničke krize, ili su već s one strane.
Za Mladena – Rano je za zaključke o stanju ruske ekonomije i zapadnih ekonomija. Pad ruskog BDP-a će biti veliki, ali ekonomija je još na nogama. Rublja ne govori o snazi ekonomije već o činjenici da Rusija ima ogroman suficit trgovinskog bilansa budući da je uvoz drastično opao zbog sankcija i recesije, dok je izvoz nastavio da raste zbog cene energenata.
Za Mladena,
Ne pamtim da sam ikada imao ovakve kvartalne rezultate. Sve moje firme su bukvalno ošurile, naročito Niis i banke. Gledam rezultate ostalih, sve je u full. Gledam i Nevenove analize i čini mi se da i kod njega provejava blagi optimizam. Brine me usporavanje ekonomije a nisam ni siguran da li su izvanredni rezultati iz Q2 posledica inflacije i koliko su na duži rok održivi. Nekako se nadam da dolazi do “reseta valuacija” i da će proizvodi mojih kompanija biti bolje vrednovani u budućnosti, ali opet kažem nisam siguran. Zato bih se pridružio vašoj molbi g. Katiću da iznese svoje viđenje situacije.
Za g. Katića, a i ostale koji zele da iznesu svoje mišljenje
Kako Vi cenite stanje Ruske ekonomije posle 5 meseci sankcija, a kako cenite stanje ekonomija razvijenih evropskih zemalja?
Kada je dobar momenat kada će se jasnije videti stanje ekonomija u Rusiji i Evropi?
Da li je stanje rublje ikakav pokazatelj stanja ruske ekonomije?
„Da li je gane ovo tačno !?“
Ne znam brate. Nemam nikakav kontakt sa njim, ne poznajem ga lično mada se je doselio u susednom selu. Drago mi je da promoviše povratak i život na selu zato sam postavljao njegove klipove. Inače, mislim da se većini njegovih stavova nema šta prigovoriti. Povodom optužbi za nadrilekarstvo treba sačekati da se vidi šta će reći sud. Ne treba se zaletati sa komentarima.
Za Ganeta
Da li je gane ovo tačno !?
https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/3984221/podignuta-optuznica-protiv-miroljuba-petrovica
Evo jednog lepog članka koji dopunjuje zapadnjački Pečat normalnosti.
U njemu piše da će mnogi poljoprivrednici širom sveta ostati bez zemlje. Da će doći do drastičnog smanjenja upotrebe djubriva i zaštitnih mera u poljoprivredi.
Sasvim slučajno im odgovara ova kriza sa snabdevanjem hrane iz Ukrajine za koju je Putin kriv. Koliko vidim oteraće svoje seljake sa zemlje i za glad u svetu će isto okriviti Putina.
Koliko vidim poljoprivreda nema budućnost.
https://www.zerohedge.com/geopolitical/un-world-economic-forum-behind-global-war-farmers-experts
Za Ganeta
Jasno, onima koji nemaju 100+ miliona USD za sprat ili dva nekog nebodera u Billionaires’ Row (https://www.youtube.com/watch?v=Wehsz38P74g), pa čak ni srazmerno skromnih 15 miliona EUR za jedan sprat Kule Beograd (https://mondo.rs/Info/Drustvo/a1668833/Srbin-kupio-ceo-sprat-za-skoro-15-miliona-evra.html), šta pa drugo i preostaje nego da ulažu u “pravo malo umetničko remek-delo na ruci”, kako to Rolex satove poetski opisa Vukašin Aleksić.
Kažu da je kupovina Rolex satova najsigurnija investicija…. Ko zna engleski neka uživa u klipu (https://www.youtube.com/watch?v=rLB27j4vZnU&t=0s)
Ne znam jezik ali je klip objasnio Vukašin Aleksić na 58 minutu. (https://www.youtube.com/watch?v=2M-H_k7XpQc&t=2576s)
Професор Зец,
брилијантно следи основно животно начело сурове реалности
– ИСТИНА КОЈА ШКОДИ БОЉА ЈЕ ОД ЛАЖИ КОЈА НАМ ‘ПОМАЖЕ’ !
(https://m.youtube.com/watch?v=JOHg9jjbv6c)
Za Nebojšu Katića i Vladimira Dž
Da kojim slučajem Klaus Švab čita, i komentariše, na ovom blogu, verujem da bi za ovu konkretnu smernicu Svetskog ekonomskog foruma, koju pominje Vladimir Dž u svom komentaru, rekao da ona samo predstavlja skromni doprinos praktičnoj razradi smernica koje nam je velikodušno, vizionarski, još pre više od deset godina, ponudio Nebojša Katić, npr. u ovim svojim tekstovima:
https://nkatic.wordpress.com/2012/01/29/kriza-kapitalizma-i-novi-pocetak-istorije/
Svetski ekonomski forum je mesto gde se jednom godišnje, na zimu, okupljaju svetski lideri i eksperti. Tu se diskutuje kojim pravcem treba svet da ide. Forum uredjuje i vodi Klaus Švab. Forum ujedno izdaje svoje dokumente kad nema okupljenih lidera. Dokumenti su neka vrste smernice kako usmeriti nacionalnu ekonomiju.
Jedan od zadnjih dokumenata je poziv da sprovede politika smanjenja broja automibila. Predlaže se više vrsta zajedničkog prevoza.
https://www.breitbart.com/environment/2022/07/22/world-economic-forum-ditch-your-car-and-save-the-planet/
“A design process that focuses on fulfilling the underlying need instead of designing for product purchasing is fundamental to this transition. This is the mindset needed to redesign cities to reduce private vehicles and other usages.”
Nekako im sasvim slučajno ide na ruku ova energetska kriza. Neke zemlje koje imaju u svojim ličnim rezervema velike količine energije su debelo povećale cenu energije. Kažu da je Putin za to kriv.
Tako je to u zemljama koje nose Pečat normalnosti.
Za Vladimira Dž. – Možda je bolje da je komentar ovde postavljen: nkatic.wordpress.com/2022/05/18/boja-stvari-koje-dolaze-objavljeno-u-dnevniku-politika-od-18-5-2022/.
Ne mari.
Драгаш пише огорчено али даје повода за размишљање – ГДЕ ЈЕ ИЗЛАЗ ?
Дилема и даље остаје, којим путем кренути у турбулентну неизвесност.
Отприлике да на ово судбоносно питање нико од нас нема одговор.
https://www.dragas.biz/slom-3/
@Иван К. – То су моје тренутне фасцинације вестима из света. То не морају бити и читаоцу.
Слажем се,
али морам бити поштен па рећи да ја немам тај капацитет да о овоме полемишем. Теме су изузетно комплексне а ја немам довољно поузданих подата да бих нешто од написаног могао да потврдим или оспорим то је ипак висока геополитика.
Мислим да би продуктивније било да овакве ставове изнесеш на тему нашег стања нације, која је у очају.
Тема и дилема има много. Цео свет се престројава. Свак тражи себи уточиште у овим вуненим временима. А ми? Чекамо да нам нешто падне с’ неба. Добо разумем да се чека ко ће у овом сукобу заузети бољу позицију, па ми да се прикључимо ‘победнику’.
Али је забрињавајуће што се не врше реформе друштва, на нивоу институција, које ће олакшати живот обичном грађанину. Очевидно је да друштво не функционише. Да народ има све мање воље да било шта мења. Гаси се она креативна народна енергије. А она је најважнији фактор да се замишљено претвори у дело.
Како време пролази народ обузима све већи очај. Нико више неће да ради обичне мануелне послове. Данас је постала срамота физички радити. Онај вишак физичке енергије млади троше у теретанама и за то плаћају, место да ту енергију усмере на брање малина и зараде дневно 50 евра.
Млади све више причају о одласку одавде да би вани били возачи, зидари, тесари, водоинсталатери итд.
Медији убијају смисленост здравог активизма. Пратите само вести и сачините структуисану шему обавештавања грађанства. Те вести су или сензационалистичке или површно наговештавања неких будућих великих привредних подухвата који ће будуће генерације одвести у златно доба Небеске Србије.
О новој скупштини и новој влади, новим идејама и новим историјским заокретима, који су нужни нико ни речи.
Сви знају само да констатују грешке, а то обично се ради кад је касно, и да их анализирају до у ситна цревца, а нико да предложи како да се решимо свих ових друштвених девијација које су нам стигле до под грло.
То су праве и плодоносне теме које народ очекује од ‘паметних’ да чује како би нам се повратила нека нада у боље сутра.
Neven kaže da neće biti recesije u SAD.
(https://www.youtube.com/watch?v=pvoZyEIZxSc)
Геополитичке загонетке
Оно што је необично, аномално, што као да се отима здравом разуму, је кроз историју увек представљало плодно тлe за студирање и развој сазнања. Стога, није лоше обраћати му пажњу. Ево неких мојих скорашњих опажања
* Никарагва, мала и сиромашна држава у дворишту САД, је одобрила да Русија гради војне базе на њеној територији … док веће и снажније државе изван сфере САД, много удаљеније од Вашингтона, а неке и русофилније, то не раде… иако су и оне склоне да манипулишу домаћу јавност празним, симболичким гестовима.
**
Када се читају вести из Бразила, изгледа да он представља неолиберални рај. Као да нема природног ресурса који се открије, а да се не препусти странцима, или се бар забрани његова експлоатација, док су бразилске војне снаге, некада респектабилне, су сведене на патуљка. Ово нису резултати мандата тренутног председника, већ вишедеценијског системског процеса.
Тај и такав Бразил, путем чланства у БРИКС, фигурира као један од пет водећих светских лидера анти-глобализма и мултиполарности.
Од великих критичара неолиберализма и империјализма, о овоме не говори нико. Чак ни говорљиви Пепе Ескобар, који је Бразилац. Он, антиглобалиста, никако да се врати његовој домовини као теми. Штавише, за њу не изражава ни трачак бриге или сумње, камоли критике.
***
Током глобалних „ковид мера“ „локдауна“ илити успоравања светског промета, који за многе означавају почетак деглобализације, економска повезаност Кине са Западом и светом се — повећава.
Тако,
Кинески извоз у првој половини 2022 је у односу на прву половину прошле године порастао за 13%, након што је 2021 порастао за ~ 28% , а 2020 за 8% у односу на пре-кризну 2019.
Кинеске фирме су недавно склопиле мноштво уговора за набавку течног гаса од САД, за период од следећих двадесет година.
Западне инвестиције у Кину су 2020. порасле за 5% у односу на 2019., 2021 за 21% у односу на 2020., ове године за 17% у односу на 2021.
Punchline : Упркос свему томе, кинеска економија 2022. улази у стагнацију.
У овом контексту, одговор Небојше Катића „Мислим да је успоравање Кине комбинација фактора – драстичне кинеске ковид мере, глобално успоравања раста, а вероватно су ту и први кораци деглобализације“ оставља простора за допуну.
****
Критика тзв. независних аналитичара је махом фокусирана на тзв. Глобалисте. То су они који покушавају да што више контролишу свет, па од њега стварају анти-утопију, попут Хакслијеве и оне у Oрвеловој „1984“. Зато људи реагују : Доста им је лажи и превара, хоће децентрализован, мултиполаран свет суверених нација.
Због њихове жеље за правом истином и постављањем новог света на ваљаним темељима, не би се требали вређати на следеће обсервације:
* Орвелов роман „1984“ описује анти-утопијски свет који је … мултиполаран.
* Децентрализације често _нису_ праћене смањивањем корупције.
И сецесионистичке владе у Шкотској и Каталонији су про-ЕУ, про-имиграцијске, корумпиране… речју: „глобалистичке“.
* Историјски, покрет за националне суверене државе је узео маха тек у 19. веку, и био је дубоко повезан са либерализмом – идеологијом садашње империје
Такође, многи формално образовани људи сматрају да су традиционалне вредности опречне империјализму, иако су се многе традиције и вредности формирале док су народи били или поробљени или поробљивачи.
*****
Западни моћници раде на увођењу „CBDC“, дигиталног новца контролисаног од централних банака, јер када се успостави такав систем, обичан грађанин се може опростити од слободе, …Али, и њихов жестоки критичар Русија уводи „CBDC“ (https://unlimitedhangout.com/2022/07/investigative-reports/resetting-without-schwab-russia-the-fourth-industrial-revolution/)
Њени званичници су обзнанили намере да га што пре прошире на целу популацију. Да би се избегле недоумице око импликација, они појашњавају да дигитални новац отвара могућност тоталној централној контроли, селективним рестрикцијама итд..
Русија такође усваја : „зелену“ економију,
систематску злоупотребу јавног здравља,
контрапродуктивну финасијску политику, итд.
Punchline : Ако је циљ свега овога глобализација кинеског модела … важно обавештење : већинa западњака који су живели у Кини кажу да је тамо лепо, опуштено и безбрижно.
******
Статус глобалног југа.
Године 2011, Запад је извео државни удар у Либији, при чему је Афричка Унија реаговала импресивно уједињеном подршком тој агресији. Подржала ју је путем декларација, санкција, итд.
Једанаест година касније, нова кампања Запада је овог пута против Русије. Њој се од земаља Африке није придружила _ни једна_.
Штавише, такође им се није придружила ни једна друга земља глобалног југа.
У овоме, лојалност Западу изостаје не само материјално, што би се и могло разумети, него и у декларативном облику. Земље Афричке Уније су одбиле да покажу и симболичку подршку режиму у Украјини пуким појављивањем на видео конференцији.
Све се то дешава тек годину дана након што је смрт четворице релативно младих афричких државника и њихова замена конформистима сугерисала да су умрли били жртве ликвидација од стране западних империјалиста.
Такви су злочини и раније изгледали као ствар прохујалих времена, па су се враћали.
Све то чини да однос моћи запада у односу на земље у развоју буде нејасан —нејасан до таквог степена да се стиче утисак да га појаснити могу само будући догађаји, бурног, драматичног типа.
…
То су моје тренутне фасцинације вестима из света. То не морају бити и читаоцу.
G. Vidaković o ulasku Hrvatske u evrozonu (https://www.youtube.com/watch?v=gJiKU1zHiMw) Preporučujem da se isprati ceo serijal. Mislim da će analizirati do detalja svaki aspekt tako da ćete na jednom mestu imati sve o evru.
PS:
Ljudi u bankama drže 12 milijardi evra po kamatama od 0,5% godišnje. Samo u prethodnih nekoliko meseci evro je devalvirao u odnosu na USD 20% i CHF više od 10% + gubitak vrednosti zbog inflacije. Postavljao sam link gde Zdenko Grđan na bazi tehničke analize prognozira pad evra za još 20% koji po meni nakon usvajanja TPI anti-fragmentation instrument više nije nemoguć.
Za g. Katića,
Hvala na odgovoru. Voleo bih da znam tačno kako funkcioniše npr: da li će države koje apliciraju za ovo morati da sprovode mere štednje, racionalizacije ali izgleda da ćemo tek videti o čemu se radi. Ako ECB diskreciono odlučuje kome će otkupljivati obveznice….. ko zna u šta će se na kraju sve ovo izroditi.
За Ганета – То је питање на које сам Вам одговорио 16/7/2022:
„ЕЦБ би требало да престане с програмом откупа државних обвезница који је функционисао годинама уназад. Међутим, како се јаз између приноса на обвезнице различитих држава евро зоне повећава а тиме се повећавају и трошкови задуживања неких држава, ЕЦБ најављује да ће наставити да интервенише и да ће куповати обвезнице држава чији трошкови задуживања шпекулативно расту. Детаља нема и не зна се на ком нивоу раста приноса би се могле догодити интервенције. Идеја је да се уплаше сви они који би шпекулисали на тржишту обвезница и нападали слабије државе, поготово оне на југу. То је све што се зна у овом тренутку.“
Механизам контроле раста приноса на обвезнице слабијих ЕУ земаља је сада добио име и зове се се „Transmission Protection Instrument“ или скраћено TPI. Знамо и да ће се механизам користити за државне обвезнице с роком доспећа од једне до 10 година, а да ће се интервенисати не само на тржишту државних обвезница, већ можда и приватних. Успоставиће се и критерије које су обвезнице (и земље) подобне за интервенцију и какве услове треба да испуне да би добиле ову врсту помоћи од ЕЦБ.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da mi protumačite instrument ECB “Transmission Protection Instrument“.” Naravno ako ste ispratili.
Potrebno mi je tumačenje kredibilnog stručnjaka o čemu se radi kao i vaša procena da li će uspeti da spreče fragmentaciju obeznica.
Uporedo sa širenjem mreže portala koji govore da je nepoželjno imati decu, zapadne demokratije su počele da rade na otvorenoj depopulacionoj politici i na one koji su živi.
U Kanadi je usvojen zakon po kojem ako ste siromašni, i nemate materijalnih mogućnosti da živite dostojanstveno – kanadska vlada će vam pomoći da se ubijete.
Tako je. Živite na ulici, bez ikakvih primanja, bez znanja i veština da se snađete u životu, vaša demokratije ima rešenje za vas. Eutanaziju za one koji ne vide svoju budućnost.
Pošto zapadne vrednosti imaju taj čuveni Pečat normalnosti, cenim da će kanadska vlast uvesti rigorozne uslove po ko kojem će nekog poslati na onaj svet. Cenim da neće biti onako kako zli jezici prozivaju kanadsku vladu, ostali ste bez posla zbog kovida ili hiperinflacije, na ulici ste – vi ste dobar kandidat za eutanaziju. Već je potvrdjeno da ove glasine šire rusofili. Vele da morate biti debelo siromašni i da mora stručna komisija da vas verifikuje. Obična depresija ili neki lakši oblik mentalne labilnosti nisu dovoljan razlog. Uslovi su po najvišim standardima. Historija potvrdjuje njihove visoke standarde.
Maurice Strong je bio kanadski milijarder i osnivač UN Panela za klimatske promene. On nije bio nikakav kanadski oligarh, kako rusofili tvrde, ne, on je bio poslovan čovek. Otac današnje zelene agende.
Šteta što nije živ, mislim da bi bio veoma ponosan na svoje sunarodnike. Na njihov Pečat Normalnosti. Mnogo volim ovaj izraz, više nego Evropske vrednosti.
“Zbog mog predloga da ljudi trebaju da imaju dozvolu na potomstvo je nešto što mi je donelo dosta problema, čak i za Kanadu bi trebalo uvesti ovo u dogledno vreme, barem neke restrikcije da imate decu.
Najbolje što možemo da uradimo je da porušimo sve fabrike, sve najbolje u privredi Amerike, da poravnamo sve i da to vratimo prirodi.”“ – Maurice Strong.
Još nisu uveli ove restrikcije legalnim putem, ali svim silama rade da restrikcije urade prikrivenim putem u običnom životu. Stvarajući otuđeni potrošački mentalitet kod ljudi, pad nataliteta je daleko već nego da se to uradi admin zabranom. Ako se na ovo doda ova Putinova hiperinflacija i hronična Covid pandemija, mislim da bi Maurice bio veoma zadovaljan svojim sunarodnicima.
Ukratko, Pečat normalnosti dobija dodatne karakteristike.
Марко је питао о могућности видеа или интервјуа са саветима како да 95% народа постане економски спремнији у сусрет недаћама, малим, једноставним, нешпекулантским деловањем.
Само да поменем да таква видеа праве и обични финансијски трговци у оној Содоми и Гомори која се зове Лас Вегас.
(https://youtu.be/liZ3MuKIS8I?t=644)
(https://youtu.be/caNw-JqsIlE?t=364)
За Марка – Слабљење евра је пре свега последица монетарне политике ЕЦБ и њеног кашњење с подизањем каматних стопа. Последице украјинског рата су само додатак. Када је реч о валутама, не бих никоме давао савете у којој валути да штеде и генерално, на блогу не дајем савете те врсте.
Господине Катићу хвала вам на претходном одговору.
У овом тренутку вредност евра пада, претпостављам да се поверење у евро смањује због лоше тренутне ситуације и због очекивања везаних за будућност. Да ли се слажете да је сада сигурније држати уштеђевину у шајцарским францима него у еврима? Наравно причамо о релативно малим уштеђевинам које нису довољне да се инвестирају већ које износе пар стотина или пар хиљада евра и које служе за психолошко растерећење просечног грађанина у Србији.
За Марка – Једини савет који имам је да се стиче навика скромног живота, да се штеди колико се може, да се кредити не узимају како би се подигао ниво потрошње и да се не подлеже притиску средине која гура у бесмислено трошење. Треба увек трошити бар за једну степеницу испод онога што вам приходи омогућавају. Навика скромног живота даје велику еластичност и „штити“ вас цео живот, без обзира на ниво прихода које имате.
Кључно је разумети да нема малих и великих уштеда и да је сума малих уштеда исто и што и велика уштеда. Млади људи, на пример, могу уместо кафића који захтевају новац ма како мали био, сретати пријатеље у шетњи или спорту, а то ништа не кошта. Тако смо живели када сам ја био млад и ништа нам није фалило нити смо имали осећај ускраћености.
За Ганета – Како сте написали да „динар стоји одлично …“ и да се чини „да ће ипак све бити у реду“ протумачио сам да сте оптимиста у вези с економском будућношћу.
Не знамо структуру прилива девиза и можемо само да нагађамо. Знамо да је НБС нето продала у првих шест месеци 1,790 милијарди евра и да су бруто девизне резерве за око 1.335 милијарди евра мање него у јануару 2022. Све то не би био велики проблем да нема драстичног раста трговинског дефицита и огромног скока спољног дуга.
Господине Катићу, нажалост не могу да кажем професоре! Ја сам студент економије и дозволите ми да овде напишем молбу упућену вама наравно. Сада нам ваше искуство, анализе и савети требају више него икада. Иако најбоље знамо о свему, нажалост реалност је другачија. Не читамо довољно, не учимо довољно, размишљамо превише емоцијама и превише смо под утицајем пропаганде. А наше елите, људи од којих очекујемо савет нису искрени и учествују у лажима, а можда и сами верују. Пре него што нас задесе последице овога што су ти људи из сенке започели можете ли да снимите видео или интервију са саветима како наш народ, односно 95% људи у Србији који су око или испод просека, које су то мале ствари које можемо да учинимо како би економски били спремнији?
Za g. Katića,
Znam sve to. Ne mislite valjda i vi da sam neki indijanac?
Čudi me odakle ovoliki priliv deviza u Srbiju uprkos rekordnom deficitu trgovinskog bilansa. Dolazak Rusa? Ukrajinaca? Kolaps evra na svetskim berzama? Voleo bih da mi objasnite ako želite.
За Ганета – Динар стоји одлично док трговински биланс стоји катастрофално. Дефицит је у првих пет месеци повећан за око 109% у односу на исти период претходне године. То, наравно, не треба лоше да утиче на Ваш ентузијазам.
(https://www.youtube.com/watch?v=VILHqYHBpI0)
Kada su sahranili Džeja u aleji velikana napisao sam da smo dotakli dno i da će sve ostalo što se bude događalo biti posledica toga……. Ovo je jedna od posledica.
Za g. Katića,
Dinar stoji odlično, pritisci su apresijacijski, Jorgovanka je neto kupila u prošlom mesecu 405 miliona evra, čini se da će ipak sve biti u redu. Izgleda da je konvertovanje većine našeg duga u evro bio vrhunski potez. Zamolio bih za komentar.
Криза глобалног система и тријалектичка парадигма која се управо гради
Улога квантне физике у економским анализама
Квантна економија је нова истраживачка област која примењује методе и идеје из квантне физике на област економије . Она је мотивисана уверењем да економски процеси као што су финансијске трансакције имају много заједничког са квантним процесима и да се могу адекватно моделовати коришћењем квантног формализма. Он се ослања на технике из сродних области квантних финансија и квантне спознаје и представља подобласт квантних друштвених наука.
Међутим, током 1990-их, у области квантне физике модуларно су се показали многи процеси аналогно доношењу људским одлука, укључујући и оне који су укључени у економске одлуке, изгледа да прате неку врсту квантне логике.
Ова нова наука о новцу је квантну економију комбиновала са увидима из квантних финансија и квантних друштвених наука. Квантна парадигма финансија и економије полако се појављује, а њена нелинеарна, комплексна природа може помоћи у дизајнирању будуће глобалне економије и финансијске архитектуре. Финансијска имовина и виртуелне обавезе имају квантне карактеристике међусобног преплитања које још нису у потпуности схваћене.
Баш као што се квантна физика на фундаменталан начин разликује од класичне физике , квантна се економија разликује од неокласичне економије у низу кључних аспеката.
Неокласична економија се заснива на теорији очекиване корисности , која комбинује теорију корисности за моделирање преференција људи и теорију вероватноће за моделирање очекивања у условима неизвесности. Међутим, поље квантне спознаје доводи у питање ове претпоставке, јер људи немају нужно фиксне преференције или своје одлуке заснивају на теорији вероватноће. Многи налази из бихејвиоралне економије нису у складу са класичном логиком , али се слажу са квантном теоријом одлучивања каква се претпоставља у квантној друштвеној науци.
Неокласична економија претпоставља да људи делују независно док доносе економске одлуке. Квантна економија примећује да су финансијски актери део замршеног система, као у квантној теорији игара .
У финансијским применама, неокласична економија је повезана са ефикасном теоријом тржишта. Као што показују Хејвен и Хрењиков, ово стање се све више доведи у питање овом глобалном финансијском кризом, многи теоретичар тврде да се решење може наћи коришћењем квантног формализма.
Квантна економија такође наглашава значај финансијских трансакција, а посебно улогу новца као активне силе у привреди, на пример у начину на који заплиће дужнике и повериоце.Стога се квантна економија може посматрати као алтернатива неокласичној економији, која полази од другачијег скупа претпоставки.
Зато млади уписујете физику многе ствари ће вам постати јасније 🙂
(https://www.youtube.com/watch?v=7Qk1cPotkX4&t=2670s)
Od 40-og minuta se obrađuje tema kolapsa ekonomije. Zanimljivi su razlozi koji po određenoj grupi kvantnih fizičara moraju dovesti do sloma.
PS:
Volim da pratim kvantnu fiziku. Nisam znao da postoji grupa kvantnih fizičara koja ekonomsku budućnost vidi kao izuzetno crnu. Oni koje sam do sada pratio su uglavnom bili optimistični po pitanju tehnološkog razvoja.
За Владимира Џ. – Они који доносе одлуке ће наћи начина да помогну својима, ако је притисак довољно јак. Оним другим нико неће помоћи. Храну на глобалном тржишту ће куповати ко има новца, а велики делови пољопривредне производње трећег света су већ у страним рукама. Коначно, ово што гледамо је рат елите и против својих грађана, не само рат против трећег света.
Gosp Katiću u više navrata ste dali izjavu da je zelena agenda uperena protiv zemalja trećeg sveta. Rekli ste da zapad želi da kontroliše njihov razvoj ovom politikom, i da ujedno imaju ekonomski interes od toga.
Medjutim koliko vidim zelena agenda je duboko prisutna i medju demokratama. Holandski seljaci izjavljuju da će njih trećina ostati bez posla, da će ostali radikalno smanjiti proizvodnju.
Moglo bi se diskutovati da će smenjenje poljoprivredne proizvodnje ugroziti zemlje trećeg sveta. Ali koliko vidim to će ujedno pogoditi i prvoklasne zemlje. Da ne spominjem izjave američkih poljoprivrednika da će i oni radikalno smanjiti proizvodnju.
Da li imate neki komentar na sve ovo? Po meni ovo zavredjuje jedan širi tekst. Hvala.
Шта год у економији урадите данас, резултате ћете видети сутра: на улици, у радњама, на пијаци. Од почетка пандемије коронавируса наштампано је више од двадесет хиљада милијарди долара и упумпано у привреду. Тако нам се догодила инфлација коју у многим развијеним економијама грађани нису видели четрдесет година. На све то је дошао и рат у Украјини, па је раст цена енергената додатно прегрејао цене. А шта је прегрејало српске цене?
Цена струје, гаса и других горива су у ЕУ порасле 40,2 одсто, а у Србији 5,4 одсто. То само показује колики ценовни шок у другој половини године би могло да буде скидање „државне рампе” на ограничене цене енергената
(https://m.youtube.com/watch?time_continue=623&v=XetHNyCngJg&feature=emb_logo)
Znači u prevodu plima i oseka sa novcem.
Ili svi koji su u dugovima su nagrabusili. Realan pad ekonomije i masovni bankroti.
Osim ako ne ode u neku drugu krajnost ali onda odlazimo na drugu temu.
Nepoverenje na tržištu,dok se ne uspostave nove relacije.Realno osiromašenje naroda i drastičan pad standarda uz neizvesnu budućnost , nestašice i socijalne nemire.
G-dine Katiću gledali smo taj film 80-tih (bonovi secer,ulje,par-nepar) a bogami i reprizu 90-tih sa izmenjenom scenografijom ali istim posledicama.
Ako ništa bar smo prošli to pa nema iznenadjenja za nas 🙂
Pozdrav i sve najbolje.
За Перу Којота – Бојим се да је једино извесно да ће, као и 80-тих, државе у развоју проћи најгоре. А да се изазове ова врсте катастрофе није потребно да каматне стопе оду на ниво с почетка осамдесетих.
https://pescanik.net/igre-moci-i-inflacija/
Evo i Yanisa malo da prozbori na temu.
Pitanje za G.Katića , a i ostale učesnike.
Pošto trenutne svetske finansije liče na kazino , evo jednog pitanja u tom stilu.
Kada bi sada otišli u kazino da li bi stavili na crveno ili crno?
Stagflaciju s obzirom na situaciju u svetu i deglobalizaciju koja se dešava ili deflaciju (koliko god zvučalo neverovatno sada)
Znam da domaćin ne daje prognoze (jeste nezahvalno) , ali ionako
mi se čini da sve odlazi dođavola pa rekoh da pitam svejedno.
Da li je moguć scenario iz 80-tih i Paul Walkera i ogromnog podizanja kamatnih stopa.Ovo povećanje 0,25…do 0,75 u odnosu na fingirane podatke o inflaciji u USA (http://www.shadowstats.com/alternate_data/inflation-charts) čini se premalo i prekasno , a već proizvodi turbulencije.
Logika nalaže da će se teško iz ovoga izaći konvencionalnim putem (too much debt). , a i sva geopolitička dešavnja ne idu tome u prilog pa glas ide ka inflaciji i obezvređenju novca-dugova.A i pitanje je da li će se to razvlačiti godinama.
(ako je uopšte moguće).
Sa druge strane W.Buffet i dalje sedi na gomili kesa , pa verovatno čeka
da se izduvaju ovi baloni , pa da krene u kupovinu.
Jedno je sigurno , a čini mi se da je i domaćin napisao više puta da kada krene kriza , najbitnije je da ste likvidni.
Za Nikolu – Ono što smo gledali poslednjih dana na političkoj sceni do sada nije viđeno u UK. Tu mislim da pokušaj B. Džonsona na ostane na vlasti po svaku cenu. Bilo je mučno gledati te pokušaje. Komentar o stanju u UK dao sam pre šest meseci u ovom tekstu:
https://nkatic.wordpress.com/2022/01/19/boris-dzonson-kao-simptom-epohe-sumrak-politicke-klase-objavljeno-na-internet-stranici-rts-a-19-1-2022/
Za gospodina Katića. Ne znam zašto se nije video komentar. Hteo sam da Vas pitam kako komentarišete dešavanja oko ministara u Velikoj Britaniji. I da li mogu ti događaji da utiču na neku ozbiljniju promenu politike vlasti u Londonu? Zahvaljujem na odgovoru.
Ne vidim sadržaj komentara.
Malo edukacije, da vidimo šta kaže tehnička analiza.
(https://www.youtube.com/watch?v=s77MM_Xfy4U) Zdenko Grđan – prva tabla tehničke analize u Hrvatskoj.
PS:
Igrao je mini meč protiv prvakinje sveta Aleksandre Kostenjuk.(https://www.youtube.com/watch?v=cd3Za_ei_yE) Tvrdo prijatelju, tvrdo…. Odrala ga je kao mačku.
Kako se Deki vadi, bio je bolji ali desilo se je te ovo, te ono, te nije zagledao i izgubi…….
@Ivan
Овај блог има >550 чланака. Има вјероватно >10.000 коментара. Тешко је наћи нешто ново а да се не уђе у рециклирање старих тема.. бар што се тиче српске економије 🙂
@Vladimir American Factory
Креће са радницима, а још мало да пораде око трансхуманизма и направе пар технолошких пробоја и кренуће лагано да чисте вишак људи, уопштено.
Остало:
Јуче сам наишао на ову занимљиву графику:https://cms.zerohedge.com/s3/files/inline-images/problems-with-media-v1.png
Лијепо сажето представање негативних страна (данашњих) масовних медија.
Мени је интересантан термин slacktivism јер на врло једноставан начин објашњава појаву која је постала масовна на западу.. украјинске заставе и тракице на све стране, онлајн и у стварном свијету…
Ivan
“Зашто су коментатори стали”
Opasno je kada narod zaćuti.
Mislim da je već počelo suočavanje sa realnošću. Tako mi se bar čini.
Зашто су коментатори стали 🙂
Од чега си се уморили 🙂
Јели то понестало идејне смислености или је све већ испричано 🙂
Отприлике свега по мало.
Али Бранко Драгаш је незаустављив.
Додуше и за мој укус је ово доста смело написано.
Ако су изнети подаци тачни онда је је стање стварно забрињавајуће.
Али хајде да утешим самог себе.
Ако је Драгашев сценарио 50% могућ, претпостављам да би власт реаговала и обавестила грађане да се припреме за суочавање .са реалношћу.
П.С.
Пазите зашто наводим тачно 50% ? Па зато што је то она граница историјске збиље кад су идеалисти и реалисти истовремено у праву до пола, али то није утешно и неће трајати дуго.
Кад сви будемо схватили анулирање коњуговано комплексних заблуда и реалност дође по своје, шта тад?
https://www.dragas.biz/propast-3/
Ne tako davno je poznati antiglobalista Alex Jones izjavio da je najvažnija osoba na svetu Tucker Carlson. Verovatno je mislio na osobu koja bi najviše mogla da uzdrma globaliste. Zadnji Takerovi nastupi debelo opravdavaju ovo.
Niko do sada na korporativnim medijima nije rekao ovako nešto. A rekao je pravu suštinu.
(https://www.youtube.com/watch?v=BgSqVNnH0R8)
Čudno je da niko ne komentariše ovo https://www.investing.com/currencies/eur-chf
ŠCB je podigla REPO stopu za 0,5 plašeći se uvoza inflacije. Ispada da je po njima inflacija veći problem od privredmnog usporavanja. Očigledno su spremni da žrtvuju neki % zaposlenosti samo da bi sprečili inflaciju. Nije im teško s obzirom da im je stopa nezaposlenosti daleko ispod 5% što se smatra punom zapošljenošću.
PS:
Moji rođaci iz Švajcarsku će sada omastiti brke. Mada se sa njima ne slažem gotovo ni u čemu ipak mi je drago. Neka su živi i zdravi i neka namlate što više CHF.
Najbolje se vidi kuda vodi robotizacija u dokumentarnom filmu American Factory.
(https://www.imdb.com/title/tt9351980/)
Radnja se dešava u jednoj industrijskoj fabrici u Americi. Kineski tajkun je vlasnik fabrike. Pokušava da je vrati na noge sa američkim radnicima, ali ne uspeva. Onda poseže za svojim zemljacima. Dežmekaste američke radnike zamenjuje sa upola lakšim kineskim. Kineskih radnika je dosta manje na mestima koji su radili američki.
Tu se pokazala opravdana analiza korporativnog sveta da su najbolji radnici oni do 70kg. U ambijentu gde je pokretna traka radnici na koka-koli i brzoj hrani nemaju šta da traže. Kineski radnici su laki za održavanje, džak pirinča na godinu dana i to je to. Jedan mladi kinez prosto leti sa prese na prese dok ga ameri u neverici gledaju. Nesmeta mu ni to što radi svaki dan i što dugo nije video ženu i dete.
Posle neke godine tajkun shvata da nema neke računicu na sa kineskim. Opet otpušta američke i donosi robote. Sad je profitabilan.
Iz ovog se vidi kud ide ovaj svet. Zapad je dugo leteo visoko, sa današnjim cenama energije će surovo da padne. Tako je i namešteno.
За Мату – У овом видео клипу, од око 8 минута, говорио сам о теми која Вас интересује:
(https://youtu.be/jX1BE7IHkmw)
Овде сам пре шест година писао о томе: https://nkatic.wordpress.com/2016/10/12/surovi-novi-svet-objavljeno-u-dnevniku-politika-12-10-2016/
Nebojša Katić – то није био некакав покрет који је има јасан програм и структуру.
Сложио бих се са Вама у погледу ‘јасноће’ саме идејне намере, јер и сам Добрица Ћосић бележи у својим мемоарима да су идеје свеже и охрабрујућа али су за народ неразумне и неприхватљиве.
Политички и идејни оквири реформи и модернизације у Србији 1968–1972.
Темељна програмска усмерења:
Модерна Србија
Најдоследније и најтемељније спровођење реформске оријентације у Србији, усмерења која односе превагу у читавој земљи након 1965 – 66., означен је доласком, либерално настројених заговорника одлучније демократизације, како је Марка Никезића и Латинку Перовић детерминисао историчар Сима Ћирковић.
Вођени Никезићевом максимом да „политика треба да делује у правцу отварања врата за промене“, њихов долазак означио је отвореније залагање за демократску трансформацију друштва и политичких односа, негирање, административно–репресивних мера, инсистирање на дијалогу унутар партије, али и са неистомишљеницима, уз убеђење у супериорност властите идејне акције. Био је то српски покушај социјализма са људским ликом, који ће 1972. имати исти епилог као и онај четири године ранији чехословачки, али ће у назначеном периоду довести до најшире либерализације политичког живота након 1945. године. Реч је, према оцени, Олге Поповић Обрадовић о „несумњиво најлибералнијем раздобљу са становишта слободе јавне, па чак и организоване критике постојећег поретка.
Амерички историчар Дтон Лемпи оцењује тај период, као време када у опуштенијој политичкој атмосфери након пада Александра Ранковића опозиција постаје јавна.
Као основни циљ свог програма и „стварни прави наш програм“ била је – демократизација, рекао је Никезић новинарима. А то је значило осмислити републику у новим околностима, а пре свега према даљем економском и друштвеном развоју.
П.С.
Овај Никезићев закључак и данас је негде скривен у нашој колективној подсвести али никако да га осмислимо у реалполитици.
За Небојшу Катића
Добар дан! Занима ме Ваше мишљење! Тиче се потребе робота или такозваних „роботских рука“ у индустрији. Виђам да доста фирми (више у иностранству, али има и код нас) користе ове роботе. Ја радим као ЦНЦ оператер и имам прилике да видим, овакве ствари. Забринут сам у ком смеру ово иде, шта ће бити са човеком и његовим радним местом?!
Захвалан унапред!
За Ивана – Можда грешим, али ми се чини да су „српски либерали“ с почетка 70-тих мит. Иако се радило о људима чији је интелектуални потенцијал импоновао, иако се радило о модернијем и мање доктринарном виђењу Србије и света, то није био некакав покрет који је има јасан програм и структуру. Либерали нису иза себе оставило ништа чега се савременици могу сетити и лако су почишћени с политичке сцене. Склоњени су како би се направила лажна симетрија са хрватским „масовним покретом“ који је био много јасније профилисан.
Господине Катићу,
Један од мистериозних историјских токова политичког развоја Србије је „Либерални Покрет“ који је и данас обавијен велом тајности.
Реч је о једном тајанственом политичком феномену из 1972-ге године.
У том периоду је смењено око 6000 ‘либералних’ руководилаца српске привреде.
Један од најтајанственијих ликова је био свакако Марко Никезић назван „политички феномен“. Милован Ђилас је имао према према њима наклоност и нескривене симпатије.
Мислим да је та идеја заживела, судбина Србије и њена политика би до данас ишла сасвим другачијим током, да су либерали успели да изврше привредну реформу Србије налик на привредна решења Запада и њихове адаптације у Југославији, како је то пар деценија касније урадила Кина.
Стичем утисак да је тај тренутак за Србију односно Југославију био највећа шанса да се сврста клуб Јужне Кореје, Јапана и других који су од тада надаље бележили видан економски напредак.
Тада је се гуцкало да се СФРЈ заједно са Шпанијом бити примљена у ЕУ.
Знате ли нешто више о тој политичко-економској идеји и њеној могућности примене на нашу ондашњу ситуацију, због добре котације у свету?
Čudi me da je svima promaklo izlaganje G. Putina u vezi korpe sirovina (12 sirovina) za koju bi trebalo da se veže buduća valuta koju Rusija protežira. Možda tema za g. Katića za neki budući tekst???
Ne znam kako je ovo zamišljeno ali ideja da valuta ima pokriće u nečemu je meni interesantna. Voleo bi da neko objasni o čemu se radi. Ja na osnovu informacija koje imam nisam u stanjju.
PS:
Upravo čitam roman „Monah“ – Metju Luisa. Oduševljen sam. Ne mogu da verujem da je ovo napisano 1796 godine. Verovatno najkontraverzniji roman u istoriji književnosti. Ovo je vrhunska književnost baš onakva kakvu volim. Razočaran sam da je samo ovaj njegov roman preveden na srpski. Čini mi se da i u svetu postoji zavera ćutanja oko Metju Luisa. Iz onoga što sam pročitao Metju je potcenjen u književnim krugovima.
Za Dragana M,
Mislim da je cifra od 9 miliona evra ništa u poređenju sa negativnim publicitetom.
Ali, O.K. videćemo šta će sve ispasti na kraju.
Ispravka, Danas je vec izracunao da je razlika 1.05 milijardi dinara, posto NLB vec ima neke preferencijalne akcije. Ali i to je skoro 9,000,000 EUR.
Za Ganeta
Dok nisam znao broj preferencijalnih akcija, i ja sam se cudio sta im sve to treba. Ali sam prilicno potcenio njihov broj. Ovaj tekst iz Danasa daje malo preciznije informacije, prostom racunicom se dobije razlika od preko 11,000,000 EUR. Ocigledno su u menadzmentu NLB odlucili da za te pare vredi da se udje u rizik. Videcemo da li su dobro procenili.
https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/nlb-daje-1-000-dinara-mali-akcionari-traze-4-323-dinara-za-prinudni-otkup-preferncijalne-akcije-komercijalne-banke/
Za Dragana M,
Koga zanima privredno pravo i ko hoće da nauči nešto dubinski iz oblasti ekonomija morao bi ispratiti veštačenje. Iskreno, ne znam kako bi se ovo izveštačilo ako dođe do suda. Ne bih voleo da sam u koži veštaka. Ako ja kao ekonomista sa određenim iskustvom u trgovini HOV nisam siguran šta je ispravno u ovom slučaju kako li će tek sudija da sudi.
Čudi me šta će sve ovo NLB-u? Radi se o maloj emisiji akcija koja bi lako mogla da se isplati, ne bi predstavljala skoro nikakav trošak. Mislim da će šteta od negativnog publiciteta biti daleko veća.
PS:
Ni mali akcionari nisu cvećke. Kočili trgovinu da bi došli do knjigovodstvene vrednosti jer po našem zakonu ako akcija nije likvidna (nema određeni broj trgovačkih dana i određeni obim trgovine) mora da se otkupi u prinudnom otkupu najmanje po knjigovodsvenoj vrednosti. Tržišna cena ove akcije je išla do 4.000 din. jer su je “edukovaniji špekulanti” kupovali poslednjih dana i to u velikom obimu očekujući da im u otkupu NLB isplati 4.500. din. Ako stvari ostanu ovakve kaave su njihovi gubici će biti katastrofalni. Zato se sada diže neviđena dževa.
Za Ganeta
Izgleda da ce ipak da se ide na sud.
https://www.politika.rs/scc/clanak/510271/Mali-akcionari-Komercijalne-banke-traze-pravdu-na-sudu
Odraše……https://www.juznevesti.com/Ekonomija/Otkupna-cena-za-kilogram-maline-u-Leskovcu-500-diniara-rod-sve-slabiji.sr.html
Kako ne posadi malinu a mislio sam se neko vreme.
Povodom diskusije N Katića i Ivana,
Mislim da prisustvujemo resetu valuacija i da će cene realnih dobara ići samo naviše. Po meni seljački proizvodi su još uvek žestoko potcenjeni i tek će da rastu. To što su neki navikli da sve što je seljačko bude džabalesku, nema više sine mamin. Oćeš da jedeš – plati brate, molim lepo.
За Ивана – Сјајно, ето решења. Како се нико није сетио раније?
Небојша Катић – механизми који подстичу инфлацију нису битније повезани с продуктивношћу.
Господине Катићу уз сво уважавање ваше симпатичне и бритке мисли овај пут бих стао иза доле наведеног става.
-За инфлацију постоји реалан начин да се она смањи, а то сви занемарују- решење повећати продуктивност.
Зашто је продуктивност важна за инфлацију? Када је радна снага продуктивнија, она производи више добара и услуга и по нижој цени по јединици. То значи да постоји већа понуда производа, што врши притисак на смањење цена и стога је повезано са нижом инфлацијом.
Сматрам да ћемо се у овоме сложити !?
Британски канцелар Риши Сунак често је говорио о потреби да се активирају инвестиције и повећа продуктивност, али још увек има само штурих информација о томе шта влада намерава да уради. Постоји много економских користи од повећања продуктивности, али смањење инфлације је оно што је изгледа свима промакло.
https://www.weforum.org/agenda/2022/06/inflation-there-s-a-vital-way-to-reduce-it-that-everyone-overlooks-raise-productivity
Поздрав,
Za Ivana – Porast produktivnosti je veoma spor proces. Još gore, u ovom trenutku postoji neka vrsta konsenzusa da moderna ekonomija nije u stanju da ozbiljnije podigne stopu produktivnosti. Takođe, mehanizmi koji podstiču inflaciju nisu bitnije povezani s produktivnošću.
Nebojša Katić,
Bojim se da će sve to završiti u suzama kao posle 2008, ako ne i gore.
Pitam Vas,
Koliko u ovom slučaju mogu pozitivno da utiču privredni činioci kao povećanje produktivnosti i rast BDP, na smanjenje pretpostavljene ihflacije?
U svetlu aktuelnih dešavanja na tržištu kriptovaluta, možda nije loše pročitati moj tekst iz januara 2022.
https://nkatic.wordpress.com/2022/01/26/kriptovalute-u-ludom-finansijskom-kazinu-objavljeno-u-dnevniku-politika-od-26-1-2022/
Za Ganeta – Rast inflacije i s tim povezan rast plata u svakom slučaju dovodi i do velikog rasta penzija i do uspostavljanja spirale koja dodatno podstiče inflaciju. Odgovorna vlast ne bi trebalo da najavljuje prekomerni porast penzija i time dodatno podgreva inflatorna očekivanja. (Prekomerni rast je onaj koji je veći od rasta koji se dobija po formuli za korekciju penzija.) Mene još više brine „kontrola“ inflacije preko nerealnog kursa. Bojim se da će sve to završiti u suzama kao posle 2008, ako ne i gore.
Čudi me da niko ne komentariše najavu g. Vučića da podigne penzije za 18%, i prosečne plate za mart 2022 na nivo od 710 evra i to naglašeno baš u evrima. Sve to u uslovima globalne recesije, ozbiljne inflacije, rasta kamatnih stopa, rekordnog platnog deficita, velike neizvesnosti na tržištu itd. Sve uz blagoslov MMF-a. Mene je ovo iznenadilo, nisam očekivao.
Za g. Katića,
Zar ovako nešto neće još više razbuktati inflaciju i produbiti deficite u budžetu i platnom bilansu? Da li je MMF promenio svoju politiku? Voleo bih da čujem vašu ocenu šta smisao ovih mera.
Za Ivana,
Nije mi jasno što mi to šalješ. Majku mu, 10 godina sam na finansijskim tržištima a iz svega što sam napisao valjda si do sada mogao da zaključiš da nisam neki indijanac. Da li me zezaš sa takvim komentarima?
Gane evo stajem, jesi li ti tražio da se dilema razreši.
Molio si i pravnike koji su stručni da to objasne.
Evo tvog navoda – Otkupiće preferencijalne po nominalnoj vrednosti od 1.000. din, zato tuže. Oni knjigovodstvenom vrednošću smatraju nominalnu vrednost. Tako piše u obaveštenju akcionarima.
Sam tvrdiš – Meni je doduše nejasno da li preferencijalne akcije mogu uopšte imati knjigovodstvenu vrednost. Dokaz je da zakonski mogu.
Ti nisi ponudio ni jedan protivstav.
Sad je sve objašnjeno.
Pozdrav,
Gane na znam što se ljutiš a ja hoću da ti iskreno pomognem ?
Evo šaljem ti koncizan odgovor
Prinudni otkup akcija:
Kada jedan akcionar, samostalno ili zajedno sa povezanim licima, stekne najmanje 90% snovnog kapitala društva i najmanje 90% glasova svih akcionara koji poseduju obične akcije, takv akcionar (otkupilac) stiče pravo na prinudni otkup svih akcija preostalih akcionara. Tada ostali akcionari ne mogu da biraju da li će njihove akcije biti prinudno otkupljenje ili ne. Akcionari, međutim, mogu da kontrolišu cenu otkupa i zakonistost postupka.
Kako se određuje cena akcija u prinudnom otkupu
Postoje dva načina određivanja cene akcija prema našem Zakonu o privrednim društvima. Bez obzira na način utvrđivanja, cena po kojoj će akcije biti otkupljenje mora biti sadržana u Odluci o prinudnom otkupu.
Prvi (redovni) način jeste utvrđivanje cene po tržišnoj vrednosti akcija.
1-Tržišna vrednost se može utvrditi ukoliko su akcije likvidne (postoji potrebna količina trgovanja).
2-Ukoliko u akcije nisu likvidne ili ukoliko je u pitanju akcionarsko društvo koje nije javno, situacija se menja.
*Tada se otkup vršiti po ceni koja je najviša vrednost između knjigovodstvene vrednosti i procenjene vrednosti akcija od strane ovlašćenog procenjivača. Vrednost akcija se uvek utvrđuje najkasnije 3 meseca pre Odluke o prinudnom otkupu.
*Drugi (izuzetni) način odnosi se na slučaj kada je otkupilac stekao 90% akcija i prava glasa na osnovu ponude za preuzimanje.
U tvom dokumetu navedeno pod 3 u obaveštenju akcionarima.“Tržišna vrednost Obične akcije nije mogla biti utvrđena jer nije ostvaren propisani obim prometa na regulisanom tržištu u skladu sa članom 259. stav 1 ZPD.“
Ovo je Gane ključni argument !
Tako da su stvari jasne po članu 475.ZPD.
Prinudni otkup Preferencijalne akcije se vrši po ceni od 1.000,00 dinara po jednoj akciji, kao najvišoj ceni određenoj u skladu sa članom 475. ZPD.
Takva ponuda treba da je okončana najkasnije u roku od tri meseca pre prinudnog otkupa. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi, prinudni otkup se sprovodi po ceni akcija datoj u takvoj ponudi za preuzimanje.
Za g. Katića,
Click to access 00127742.pdf
Za Ivana,
“Ti ove pojmove uopšte nisi razumeo a trebali bi da budu svima jasni odnosno razumljivi pri postupanju u donošenju odluka.” NO COMMENT.
Za Ganeta – Da li znate nekoga kome su akcije otkupljene za 1.000 dinara, ili su ovo informacije sa foruma?
Ево Гане огласио се и Бранко Драгаш један од врхунских стручњака за ову област и он се пита
Читам информације о пословању Комерцијалне банке за 2021.годину, коју је преузела NLB grup.
Komercijalna banka je prodata za samo 387,02 miliona evra?!? Strašno! Pre toga, država je od juna do decembra 2019.godine otkupila 41,47% akcija EBRD i IFC za 260,8 miliona evra. Osnovna matematička proporcija nam kaže 41,47 : 260.800.000 = 83,23 : x, što znači da je x = 523.423.776 evra. Država je morala da proda 83,23% akcija za – 523.423.776 evra. Država je tvrdila da je prodala ZA OKO 500 miliona evra.
Tako je pisalo u štampi i na portalima. Sada je zvanična vest stigla da je prodata za 387,02 miliona evra. Gde je razlika od 136.421.776 evra? KO je uzeo 136.421.776 evra i naneo ogromno štetu državi.
Банка се хвали како је остварила снажан раст изнад свих предвиђања и планова.
Актива је повећана за 250 милиона евра.
Остварена је добит од 31 милион евра.
Једно питање.
У завршном рачуну за 2019.годину , последњу годину пред куповину банке, профит је био рекордана -74 милиона евра.
Ако је актива банке повећана 250 милиона евра, како је могуће да се профит преполовио на 31 милиона евра?
Gane ja ne čitam ono što je tamo napisano. I na bukvi piše ono pa ipak nije ono 🙂
Jer to što je tako napisano je napisano sa namerom da se izbegne suriva realnost. Ja čitam ono što u zakonu piše.
Ti ove pojmove uopšte nisi razumeo a trebali bi da budu svima jasni odnosno razumljivi pri postupanju u donošenju odluka.
Oni kratko i jasno iskazuju suštinu u kojoj treba tražiti rešenje
Evo ti Gane saveta,
Ponovo i pažljivo isčitaj ove osnovne pojmove logički ih po prioritetima složi i poveži pa samo će ti se reći. Pokušaj izmeđi redova naći kauzalnu vezu između uzroka i posledice. Tako da ćeš rešenje lako naslutiti.
Čitav ovaj proces je proces – EFEKTA KUVANE ŽEBE – on podleže neumoljivom principu entopije. Jer mi nište ne preduzimamo dok je problem u začetku a kad pređe u nekotrolisano stanje onda ćar pojede vajdu.Takve slomove tek treba očekivati još teže i žešće. O jednom urgentnom primeru smo ovde pre godina poveli raspravu ali rasprava se završila totalnim razilaženjem u pristupu kako da se promlem sagleda. Većina nije htela ili smela da sagleda realnost već se sve kao u ivek prebacivalo na politički kolosek.
Mi Gane gledamo u bezdan ali i bezdan glada u nas. Vreme teče a mi ništa ne radimo kao narod da taj bezdan nekako premostimo, sve sa nadajući u neko čudo. Koje normalno nikad neće doći jer nema kome da dođe .
Za Ivana,
https://www.belex.rs/trgovanje/informator/KMBNPB
Ako zagledaš pri dnu, lepo piše da je obračunska vrednost akcije 4.322 din. Pitanje za tebe iz onoga što si čitao da li je to knjigovodstvena vrednost ove akcije?
Uzgred, ovo što si citirao je srednjoškolski nivo. Problem je međutim mnogo složeniji. Biće sigurno sudskog procesa i voleo bih da vidim kako će veštaci ekonomske struke tretirati ovaj problem. Ovo će sigurno biti jedan od najtežih predmeta za suđenje.
Gane tvrdi;
Oni knjigovodstvenom vrednošću smatraju nominalnu vrednost.
Meni je doduše nejasno da li preferencijalne akcije mogu uopšte imati knjigovodstvenu vrednost.
Да разјаснимо појмове
– Номинална или рачуноводствена вредност акција
Акције морају имати номиналну или рачуноводствену вредност.
Разлика између ових вредности је у томе што је у првом случају номинална вредност изражена на самој акцији, док се у другом случају она може израчунати дељењем рачуноводствене вредности основног капитала са укупним бројем издатих акција.
У суштини, реч је о истој вредности, која се исказује на различите начине.
Због тога законодавац увек користи језичку конструкцију „номинална, односно рачуноводствена вредност“.
Код обичних акција књиговодствена и номинална вредност се изједначавају само у моменту емисије акција. Касније, књиговодствена вредност обичних акција, која представља рачуноводствену категорију, добија се као количник укупне књиговодствене вредности акционарског капитала (који представља збир номиналне вредности емитованих акција, емисионе премије-ажиа и задржане добити) и укупног броја емитованих акција.
п.с.
Преференцијалне (приоритетне) акције
Према члану 253. Закона, преференцијална акција је акција која имаоцу даје једно или више повлашћених права утврђених статутом и одлуком о издавању
Укупна номинална вредност издатих и одобрених преференцијалних акција не може бити већа од 50% основног капитала друштва.
Преференцијалне акције исте класе морају да имају исту номиналну вредност и оне се не могу издавати без номиналне вредности.
Почетна цена акција може бити: – обрачунска (књиговодствена) вредност акције, – вредност одређена од стране Берзе
Као што видиш Гане све је динамика односно тријалектика 🙂
Примећујем, да у економији нису сређени основни, односно кључни појмови, којима се у исказима барата.
Samo da pojasnim,
Radi se o prinudnom otkupu.
Za g. Katića,
Otkupiće preferencijalne po nominalnoj vrednosti od 1.000. din, zato tuže. Oni knjigovodstvenom vrednošću smatraju nominalnu vrednost. Tako piše u obaveštenju akcionarima. Meni je doduše nejasno da li preferencijalne akcije mogu uopšte imati knjigovodstvenu vrednost. Takođe, umesto knjigovodstvene vrednosti u našim prospektima se koristi termin obračunska vrednost. Ja sam mislio da su to sinonimi ali nisam siguran. Mnogi su tako mislili pa će izgubiti silan novac. Vidim da je vama termin obračunska vrednost nepoznat.
Ako je nekome poznato ovo, možda neki pravnik ovo čita, zamoli bih ga da pojasni o čemu se radi. Prvi put sam se sa terminom obračunska vrednost susreo na berzi, na fakultetu se nije pominjao.
За Ганета – Прво, разумем шта је књиговодствена вредност акција и шта је тржишна вредност, али не разумем шта је обрачунска цена акције. Када компаније откупљују своје акције, оне обично нуде фиксну цену по акцији и та цена је обично нешто виша од тренутне тржишне цене. Претпостављам да је „обрачунска цена“ коју помињете она, по којој ће НЛБ откупљивати своје акције. Ако је тако, не видим основ за тужбу оних који су купили акције по 4.000 јер их могу продати НЛБ-у по вишој цени.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da mi odgovorite na sledeće pitanje ako znate tačno o čemu se radi: „Da li su obračunska vrednost akcije i knjigovodstvena vrednost akcije jedno te isto?“ Možda ipak postoje neke profilaktičke razlike.
Zašto ovo pitam….
NLB će sprovesti prinudni otkup akcija. „Slovenci“ kao njigovodstvenu vrednost za KMBNPB uzimaju nominalnu vrednost hartije od 1.000. RSD. U prospektu piše da je obračunska vrednost KMBNPB 4532 RSD.
Svi koji su kupovali poslednjih nedelja po cenama od oko 4.000 RSD. očekujući otkup po obračunskoj vrednosti misleći da je to knjigovodstvena vrednost su dobro ispušili. Sada spremaju tužbe. To je ovaj link https://www.aikb.net/t1954p665-komercijalna-banka-prioritetne-kmbnpb
Inače, pitam iz edukativnih razloga jer hoću da znam tačno o čemu se radi. Naravno ako možete precizno da objasnite onda je O.K. u suprotnom vas molim da se ne opterećujete i da ignorišete ovo pitanje.
PS:
Pisao sam dosta o borbi malih akcionara protiv NLB baš na ovom blogu. Nisam učestvovao u ovoj špekulaciji. Prodao sam to malo KMBNPB što sam imao sa preko 90% profita kada je cena počela da se diže. Nemam nikakav interes samo pitam da bih tačno znao o čemu se radi jer kontam da će mi to možda nekad biti korisno.
За Ћурчић В. – Стамбена изградња је симптом ненормалности, али тако сам мислио и 2011. и направио велику грешку у процени. (Ово је текст где сам покушао да објасним ненормалност феномена https://nkatic.wordpress.com/2011/12/27/mrtvi-kapital/)
Вероватно се објашњење за грађевински бум може тражити пре свега у четвороуглу прање новца, обезвређивање новца уз ниске камате на депозите, ниске камате на стамбене кредите и ефекат издавања станова на дан (бар до пандемије). Могуће је и да дијаспора купује станове, али нисам нигде видео анализу купаца станова.
Бојим се да ће све то завршити у сузама као у Шпанији 2009, али не би било први пут да погрешим у процени.
Za gospodina Katića
Da li možete da prokomentarišete ovaj gradjevinski bum u Srbiji?
U Beogradu se gradi do nefunkcionalnosti, što pokazuje da nam je ipak još uvek stran urbani život. Beograd na vododi ne posustaje, zlobnici bi rekli da Beogradjani to i zaslužuju.
Ne razumem potrebu za ovolikim stanovima u zemlji kojoj se ubrzano smanjujuje stanovništvo. Izmedju Beograda i Novog Sada se naslućuje da bi opravdanost bila u brojnim stranim investicijama koje se neselektivno guraju u ovaj deo zemlje, i stvaraju potrebu za novim radnicima, ali gradi se i na Ubu, Mionici…Ljuboviji?!
Potreba za stanovima se dokazuje tvrdnjama da su svi prodati, većina i za keš, preko 85%.
Čini mi se kao da su se neke ogromne pare koje su kružile u nekom drugom poslu, a iz koga smo izbačeni, morale da se preusmere u bilo šta…
P.S. Kada ste pisali o klopci srednje razvijenosti, očekivao sam da će se pritisak na povećanja plata smanjivati odlaskom nekih investitora, ali da će se to obezbedjivati dovlačenjem stranih radnika, Turci, Indijci, Nepalci…stvarno mi nije padalo ni na kraj pameti…
За Владана – Ако прођете кроз моје текстове који су груписани у поглављу „Међународна економија“, наћи ћете можда одговоре на питања која Вас интересују. За почетак можете прочитати ове текстове:
Рат долара и евра (три дела) https://nkatic.wordpress.com/2011/10/13/rat-dolara-i-evra-i-deo/
Мистерија новца https://nkatic.wordpress.com/2016/07/09/misterija-novca-ko-i-kako-kreira-novac/
g. Katić
Svuda može da se nadje „uvod u ekonomiju“, medjutim kako se čovek zanima i počne da čita, dolazi do nekih pitanja na koje ne može svako da odgovori.
Ja nisam ekonomista ali sam gledao profesore na mom fakultetu.
Uvaženi doktori nauka, radovi, sci liste, impakt faktori.
Nesigurni, kriju se iza autoriteta.
Meni treba 1 u X, koji razume, ne koji ponavlja bez da je ikada razmislio.
Zato sam pitao Vas.
Kako se menja valuta velike količine novca, kako ona menja vlasnika i kada, kako, pod kojim uslovima papir prelazi granicu?
Ako zahteva vremena, pa zar ne bi bilo korisno da napišete neki članak na tu temu, pa neka čita ko želi?
https://www.danas.rs/svet/svaki-cetvrti-britanac-preskace-obrok-ili-iskljucuje-grejanje-da-bi-se-izborio-sa-povecanim-troskovima/
Za Vladana – Žao mi je – uzelo bi mi previše vremena da odgovorim na Vaša pitanja.
g. Katić
Znači „taktika“ je imati unapred izračunatu količinu novca u zemljama koje su označene kao potencijalno neprijateljske. Ta kolicina se izracuna na osnovu pitanja: Kolika ponuda valute B dovodi do smanjenja kursa za zeljeni procenat?
Ako se ispostavi da su te zemlje stvarno neprijateljske, preplaviti tržište tražnjom za stranom valutom i gurnuti kurs do tog nivoa (unapred izracunatog – kriticna masa) da građani primete i krenu da paniče. Kreće „run on the bank“, podizanje depozita i menjanje za stranu valutu. Tako da ce gradjani drzave B da „odrade“ ostatak posla i to je to?
E sada, nije mi jasno kako funkcioniše sistem ako je gotovo sva valuta elektronska, „brojevi na ekranu“.
1) Država A ima valutu države B. U kom obliku? Papir? „Brojevi na ekranu“?
Depozit kod BIS-a? Pa taj depozit je elektronski. Nisu sigurno stampali i skladistili papir po podrumima.
2) Doneta je odluka da se država B „postroji“.
3) Država A preplavi ponudu valute B. Kako tačno? S obzirom na količinu novca. Nije to lokalna menjačnica.
Predpostavljam da retko ko osim drzave B zeli da kupi valutu B.
Znaci drzava B menja svoje strane rezerve i kupuje svoju valutu da bi je odbranila. Strane rezerve drzave B se smanjuju samim tim mogucnost za poravnjanjem platnog bilansa?
4) Sta tačno znači da novac izlazi iz zemlje?
Naivno mozda, ali nikada taj novac fizički nije bio na teritoriji B ili jeste?
Predpostavljam da se samo menja vlasnik valute na računu BIS-a?
Nije mi jasno kako se tačno radi jer je količina novca u milijardama.
A isto tako sam čitao da pred kraj godine kada se svode godišnji izveštaji stranih firmi, a sigurno i drugim prilikama, papir fizicki utovare na avion i unose / iznose iz zemlje. Prosto, odakle novčanice evra u Srbiji?
Postavio sam više pitanja ali se nadam da razumete šta me buni.
Kako se tolika količina valute menja, pomera iz države u državu?
Za Vladana – Povlačenje kapitala je uvek devizni odliv i podrazumeva da se ukupna masa deviznih sredstava smanjuje. Npr. strani kapital može biti i u dinarima ili dinarskim hartijama od vrednosti. Pre izlaska iz zemlje on se mora konvertovati u devize i to povećava tražnju za devizama i dovodi do slabljenje dinara. Ako se povlače devizna sredstva s računa domaćih banaka, smanjuje je raspoloživa količina deviza u sistemu, a to je loše po kurs. I u prvom i u drugom slučaju, pod nepromenjenim ostalim uslovima, smanjuju se devizne rezerve. Ovi procesi su pogotovo opasni kada dolazi do povlačenja kapitala u kraćim rokovima.
g. Katić
Jednom sam Vas pitao od čega zavisi kurs valute.
Rekli ste da ima dosta materijala, da pogledam, a ako bude nešto nejasno, da ćete mi objasniti.
Sve što sam ja čitao se svodi na ponudu i potražnju.
Ako su kamate za tu valutu visoke, valuta jača jer svi hoće visoki prinos.
Ako zemlja ima trgovinski suficit valuta jača jer uvek možete nešto da kupite za tu valutu
Ako je inflacija niska, valuta jača jer čuva vrednost, svi žele da čuvaju ekonomski potencijal u toj valuti.
itd…itd…
Sve je to ok, sve je to tačno, ali mi se čini da su to neka objašnjenja za đake prvake. Sigurno ima skrivenijih suptilnijih metoda.
Mene zanima nešto drugo, zato sam Vas i pitao, naime:
Povlačenje valute iz jurisdikcija i država.
Ima jedan dokumentarac koji govori o začecima offshore jurisdikcija, ko je smislio mehanizam i sa kojim ciljem. Kako je jedna kolonijalna imperija povukla skoro svu valutu i sve rezerve pre nego što je dozvolila državama da se osamostale 50ih i 60ih godina.
U finansijskom centru glavnog grada te imperije je navodno ekvivalent 50.000 milijardi lokalne valute.
Govori se o tome kako mogu da uruše monetarne sisteme zemalja prosto povlačeći kapital iz država. Država iz koje se kapital povlači doživljava u većoj ili manjoj meri slom svoje lokalne valute.
Ono što mene zanima je
Država A povlači svoj kapital u svojoj valuti iz države B.
Država B doživljava pad svoje valute iako nema dug u stranoj valuti, iako nema intenzivnu trgovinu sa državom A, nema u velikoj meri potrebu za valutom A.
Zbog čega kurs pada ako se kapital iz zemlje povlači?
Samo se nadam da odgovor nije: ljudska psihologija.
Za gospodina Katića: Možda će Vama, ili čitaocima bloga koji znaju ruski, biti zanimljivo da pročitate. Ovo je analiza koju sam pominjao. Vrlo je moguće i da sam ja pogrešno interpretirao tekst. Zato sam i tražio komentar.https://glazev.ru/articles/6-jekonomika/101603-sergey-glaz-ev-pravil-nyy-analiz-ssha
Veliki pozdrav i hvala na odgovoru.
Сергеј Глазјев: Превод – Тачна анализа САД десет
ЕКОНОМИЈА
05.05.2022 12:00СЕРГЕЈ ГЛАЗЈЕВ4603 9.9 (11)
Сједињене Државе су у стању колапса језгра америчко-центричног финансијског система, преосталог од империјалне светске економије, која је почела да се урушава распадом СССР-а.
Америчка економија је један велики лажњак. Сва ова фиктивна корпоративна моћ је последица две компоненте – јефтине и неограничене ликвидности од КЕ и фискалних подстицаја, који се претварају у рекордно ниско пореско оптерећење:
У САД се за јавна нефинансијска предузећа смањују сви порези који се могу само смањити.
Узимајући у обзир порез на доходак, држава субвенционише предузећа са најмање 4,5% марже у 2022. у поређењу са нормом у 2000-2019.
Садашње нето пореско оптерећење је на историјском ниском нивоу.
Дуг предузећа у обвезницама се удвостручио од 2008. године, док је дуг у кредитима порастао за 30% – скоро сав раст терета дуга генерисан је дивидендом и откупом дуга.
Издавање корпоративних обвезница у таквом обиму је у потпуности последица политике ФЕД-а и лаког шпекулативног новца. Посао је позајмљивао по стопама скоро нултим на путањи неограничене ликвидности из сваког места.
Амерички бизнис је убрзао капитализацију кроз откупе и дивиденде како би створио илузију успеха. Ресурс за откуп били су дугови у обвезницама.
Са сличним циљевима, Фед је преко примарних дилера и повезаних инвестиционих фондова распршио берзу, ликвидност из КЕ постала је ресурс.
Нето маржа америчких јавних нефинансијских компанија је опала у последњих 10 година са 8,8% у К3 2010. на 5% у К3 2021.
Ако се пореско оптерећење врати на просеке 2000-2019, амерички бизнис од 2020. показује монструозну неефикасност, на ивици губитака – никад није било тако лоше!
Сва америчка корпоративна моћ од 2020. је гадна срамна лаж вођена фискалним стимулацијама кроз рекордно ниске порезе и монетарне стимулације који су омогућавали предузећима да се задужују по нултим стопама на неодређено време.
Права америчка економија има негативну профитабилност и заснива се на подстицајима и допингу.
Извор: хттпс ://т.ме/глазиевиев
Подробнее на https://glazev.ru/articles/6-jekonomika/101603-sergey-glaz-ev-pravil-nyy-analiz-ssha
Za Nikolu – Ne znam za analizu Glazeva koju pominjete, pa ne bih komentarisao napamet. Možda je Glazev želeo da kaže da SAD mogu da vode politiku niskih poreza jer zbog pozicije dolara ne moraju da brinu koliki im je budžetski deficit ili deficit tekućeg bilansa. To je strahovita prednost. Iako je američka ekonomija i dalje izuzetno moćna i dinamična, moj je utisak da je njena najveća ekonomska slabost vezana za privrednu i industrijsku strukturu.
Pročitao sam negde analizu Sergeja Glazeva o ekonomskoj situaciji u Sjedinjenim državama. On tvrdi, između ostalog, da su ekonomski pokazatelji američke privrede iskrivljeni zbog velikog smanjivanja poreza. I da bi, pri srednjim poreskim stopama za poslednjih 20 godina, ti pokazatelji bili izuzetno loši. Na ivici pozitivnog poslovanja. Za gospodina Katića: Da li možete da prokomentarišete ove tvrdnje? Ima li tu istine, ili je ova analiza više za rusko društvo, koje voli vesti o propasti amerike? Hvala
Da predložim još jednog bivšeg američkog marinca. Prilozi mu više naginju na vojnoj situaciji u Ukrajini. Uglavnom sve ono što sam do sada predložio je više nego informativno nego svi zapadni mediji zajedno. Iz svakog ugla po malo i dobija se jedna prava slika.
(https://www.youtube.com/c/TheNewAtlas/videos)
Odavno sam sve rekao što sam imao tako da više ne komentarišem. Samo želim da postavim jedan kvalitetan materijal. Odgledao sam, dakle sve je provereno vrlo kvalitetno, pa ko hoće da uči ………. (https://www.youtube.com/watch?v=Au7_gGkery4&t=1717s)
https://pescanik.net/subvencije-za-milijardere/
U jednom tekstu sažeta suština svega što je bolesno u sadašnjem društvu.
Zanimljiv blog! Hvala!
Scott Ritter. Čovek je sjajan. U mladosti je bio u američkoj komisiji koja je nadgledala demontažu Sovjetskog nuklearnog naoružanja. Posle je bio u Iraku i mnogim drugim mestima. Shvatio je o čemu je reč, čime se bavi zapad.
Postao je veliki kritičar i zbog toga je on i njegova porodica mnogo propatila. U komentaru ispod priloga izdvojio bi jedan komentar.
These series of interviews Ritter has been doing about Ukraine will go down in history. I particularly enjoyed this one!
(https://www.youtube.com/watch?v=p6HI_26aU-c)
Анализе најквалификованијих стручњака (посебно мислим на Американце Џона Миршајмера и Ноама Чмског ), истраге истраживачких новинара као што су Глен Гринвалд и Макс Блументал , и документи које су Руси запленили – пресретање комуникација са Украјинска војска 22. јануара и план напада који је британски официр унео у напуштени компјутер – показују да је овај рат био и неизбежан и веома импровизован.
https://arretsurinfo.ch/la-zelenskimania-et-limage-ravagee-de-la-suisse/
Предлог за размишљање, оних који траже решење у онтолошкој дубини 🙂
Законитост кристализације постисторијског друштава и где смо ми у томе ?
Или шта може да уради просечан човек, када пропаст сваке цивилизације доживљава као неизбежну судбину, „неопозив крај, који, вођен унутрашњом нуждом, долази у временским ритмовима. Сукоб је отац свему – Хераклит !
Ако успостављање колективног идентитета једног народа успемо, у временски еволутивном току (које је наступило) преточимо из прошлост у будућност, како би појединац задржао све добро наслеђено у себи, онда раскид са ретроградном прошлошћу и није трагедија, јер само тако стварамо простор за нове и свеже изазове будућности. Јер болестан мит прошлости блокира како садашњост тако и будућност онемогућавајући сваку смислену органску концепцију изградње новог национа на темељима старог света.
Полазна тачка идеје историчара Давида Енгелса је да тренутно не постоји реална могућност реформе држава одозго на доле, па је сумрак Запада неизбежан. Стога је неопходно створити основне формације које могу послужити као алтернатива пропадању институција. Али, сугерише Енгелс, ово захтева контрареволуцију животних стилова, укључујући одлазак на село и напуштање великих градова, помагање локалним произвођачима, размишљање у смислу дугорочних процеса, одрицање од масовних медија.
Он предлаже преиспитивање мејнстрим вредности, одбацивање погрешне идентификације једнакости и истости и очување историјски утврђених појмова као што су „жена” и „мушкарац”. Ово је важно јер су то стубови традиционалне породице, коју треба заштитити више него икада. Поред приватног живота, промена је потребна и у области рада, јер је испуњење дужности кључ друштвене сарадње.
Друга важна реформа вредности која је неопходна је умереност и толеранција јер је, сматра Енгелс, неодрживо самонапуштање западне политике под заставом толеранције.
Аутор такође инсистира да је за свакодневну одбрану европске културе неопходно неговање и преношење хришћанског живота, или барем живота заснованог на хришћанским основама. Даље, језик је још један важан културни стуб чије је неговање допринос опстанку наше цивилизације. Најзад, читање је средство за обогаћивање наше личности и неговање наших вредности. Из тог разлога Енгелс не препоручује читање популарне културне литературе, већ књиге које подстичу на размишљање. Такође је неопходно да себи дозволимо време за размишљање и контемплацију, да успоримо и сагледамо убрзани цивилизацијски темпо.
Енгелс такође предлаже држање дистанце од свакодневног политичког блаћења. Он тврди да се више не може говорити о левици и десници, јер је нова линија поделе између бранилаца европске цивилизације и њених непријатеља. Управо из тог разлога он предлаже раскид са мејнстрим либералним принципима и стварање пасивног отпора према властима које воде такву политику. Он одбацује концепт националне државе и суштински се креће ка уједињеној европској цивилизацији изграђеној одоздо на горе. У том циљу, он позива на поновну посвећеност европских грађана сопственој цивилизацији. По његовом мишљењу, праћење пута који он предлаже продужиће живот фаустовске цивилизације, а смрт једне цивилизације не значи смрт њених становника, како би се што је више могуће пренело следећој цивилизацији.
П.С.
Али да ли је Енгелс у праву и да ли је ово заиста крај? Зар заиста нема наде за конзервативну европску империју? На ова питања се не може одговорити у садашњости. Оно што је, међутим, извесно је да се „само конкретним деловањем можемо супротставити општем паду …
Садашњост одређује нашу будућност
Pitao me je neko na ovom blogu da li može da se živi samo od trgovine na berzi? Ja sam napisao da može i da je potrebno 10-tak godina da se dođe do „finansijske slobode“ – da novac počinje u toj meri da radi za vas da ne morate više ništa raditi. Grupa profesionalnih srpskih investitora koji žive od berze i foreksa su pokrenuli jutjub kanal „Berzanske priče“. Jedan od njih ima posao (i to privatni brokerski) svi ostali žive samo od trgovine na berzi.
Izuzetan edukativni materijal. Počeo sam da gledam i vidim da se radi o ozbiljnim trgovcima. Ko hoće da dobije info iz prve ruke i uči ovo je najbolja prilika. (https://www.youtube.com/c/Berzanskepriče/videos)
https://www.nbs.rs/sr_RS/scripts/showcontent/index.html?id=17961&konverzija=no
O posledicama uvođenja evra kod komšija, monetarnoj politici, kamatnim stopama i sl……… g. Vidaković.
(https://www.youtube.com/watch?v=cP6qbfMtU7M)
Za Nikolu – Evropska centralna banka ima uvid u sve evroračune banaka, ali ne i u račune klijenata. Otuda se komercijalnim bankama daje nalog da one same identifikuju npr. račune lica povezanih sa ruskim interesima, a i ministarstva finansija obično daju spiskove firmi i ljudi koje treba blokirati.
Za gospodina Katića, ako nije mnogo komplikovano pitanje za komentare. Da li evropska centralna banka ima uvid u sve evro račune u bankama po svetu? Da li može da prati taj protok i da blokira ako želi?
Spomenuo sam Pukovnika Douglas Macgregor-a. Evo i jednog bivšeg američkog obaveštajca, njegovo vidjenje rata u Ukrajini.
Po meni mnogo trezvenije razmišlja nego neki posetioci ovog bloga.
(https://www.youtube.com/watch?v=EFpKmbjhuk0)
Јер поранио Кристофер Хил?
Нови амерички амбасадор Кристофер Хил стигао је у Београд и истиче да је научио да поштује историју и да помогне на најбољи начин, да заједно пронађемо решење за Косово, јер би праведно решење косовског проблема многе ствари довело у сагласје за убудуће изазове.
Можда се неки питају, зашто смо данас наклоњени Русији?
Па зато јер Русија јасно наводи да се на Косову мора уважити историјско право и етничко право Срба.То прописује и међународно право. Израелу је то историјско право још давно уважено.Србима то право није омогућено.
Претпостављам да ће америчка администрација и њен амбасадор Хил узети у обзир и то међународно право. То је за нас једна веома важна компонента које се не смемо одрећи. Јер косовско питање је слично јеврејском питању Израела. Претпостављам да је Хил дошао са идејом да историјски фактор мора имати веома важну улогу у преговорима и да је у својој фасцикли донео и папир који разматра то питање.
Гајим уверење, као очигледно, да односи у свету више нису толико лоши по Србију.
Верујем да наше спољна политика, после ових избора ће бити јаснија и прагматичније јер приступ запада према српском питању биће флексибилнија.
Za Ganeta – Ruska finansijska kriza se završila tako što je došlo do ogromnog pada vrednosti rublje i reprogramiranja duga u rubljama celosti (bez otpisa). Države ne mogu da ne plate svoje obaveze i samo je pitanje na koji način će se dugovi reprogramirati i koliki će biti nominalni i efektivni gubici poverilaca.
Za g. Katića,
Koliko sam mogao da shvatim tragajući na internetu Rusija je bankrotirala 1998 godine na domaćim obveznicama. Sada ne ulazim u to da li je bilo neophodno zbog azijske krize i sloma rublje ili je moglo sve proći i drugačije….. Ono što me zanima a što nisam uspeo da pronađem je da li su imaoci ovih obveznica na neki način kasnije bili obeštećeni, nakon fiskalne konsolidacije (možda je to bio cilj bankrota jer se je rublja srušila i svakako bi ih potpuno obezvredila).
Ako znate kako se je sve završilo zamolio bih vas za info, ukoliko niste pratili molim vas da se ne opterećujete i ne gubite vreme sa mnom.
PS:
Završio sam srednju ekonomsku školu, ekonomski fakultet, fanatično pratim ekonomiju, aktivno trgujem 10-godina pa opet ne mogu sve da pohvatam, i dosta toga ne znam ili nemam info….. Kad vidim ove mlade ljude, savetnike, eksperte, konsultante, stručnjake, ministre koji znaju sve, pitam se kad pre posisaše sva ta znanja? Možda sam ja ekstremno glup čovek pa ne razumem.
За Бојана
Иван К. нам је представио господина Гонзало Лира као бизнисмена:
https://nkatic.wordpress.com/2022/03/07/ukrajina-nato-i-vanzemaljci-hronika-najavljenog-rata-objavljeno-na-internet-stranici-rts-a-7-3-2022/#comment-28696
Погледавши тада прилично интересантан видео прилог који је Иван К. понудио уз свој коментар помислио сам да је тај господин Гонзало Лира бизнисмен у сектору „educational business“, попут Роберта Киосакија.
Како год, након што сам послушао и овај други његов урадак, који сте Ви препоручили, мишљења сам да би се и Хилари Клинтон сложила да је наречени господин, Гонзало Лира, извучен са дна оне њене чувене „basket of deplorables“: господин је расиста, сексиста, а надасве – и зато и кажем да је са дна корпе, да не кажем каце – антисемита.
Свеједно, претпоставимо да је Гонзало Лира у праву када су у питању планови Викторије Нуланд et. al. Дакле, прва њихова мета је Русија, следећа је Кина. Претпоставимо да им се – а шансе за то постоје – планови остваре.
Моја запитаност јесте да ли ће тада, када им више не буде била потребна немачка вештина у техничким питањима, напокон бити примењен Моргентауов план о деиндустријализацији Немачке, њеном „враћању у средњи век“? (Наиме, ако мрзе Русе и Русију због погрома који су се одиграли пре 115 или 120 година, колико ли тек, мора бити, мрзе Немце и Немачку?)
Заборавио сам да напоменем… Michael Hudson… гдје год видите то име вриједно је праћења. Човјек је прави ерудита, у претходним деценијама радио је за империју. Saker повријемено преноси његове коментаре.
Гонзало Лира из Харкова о Викторији Нуланд и генерално о операцији у Украјини. Остали материјали на његовом блогу дјелују интересантно али немам времена да све пратим:
(https://www.youtube.com/watch?v=TzR—YDDIQ)
Пар теза које су ми остале у сјећању (прича му је широка са повременим скретањима):
Дубоку мржњу према Русији у кључним полугама моћи у САД повезује са међугенерацијском траумом насталом у времену погрома Јевреја прије 200 година.
Оптимистичан је у вези са Путином, поставља одлуке (и нечињења) у контекст, стратегију, рационализује неке од његових пропуста који су раније коментарисани на овом блогу.
Када се слуша његова прича и прати расплет догађаја, уочава се готово иста матрица догађаја, актера, иницијатива, као што је чињено на простору Балкана.
Да није било Путина, Русија би данас била као Украјина, ако не још и раскомадана. Путин мијења ток историје; одлучан и непоколебљив; циничан је у вези са свим што није Русија.
Корупција у Украјини (=и на Балкану) је дизајнирана и усађена од стране запада. Ствари могу да буду другачије.
Пратим повремено и блог који је овдје више пута помињан, https://thesaker.is. Препоручујем http://thesaker.is/sitrep-operation-z јуче објављен, пише коментатор Nightvision – рјечит, разумије се у војну тематику и добро повезује догађаје.
Mladen – Za sve posetioce bloga koji su pročitali neku iole objektivnu/ozbiljnu analizu/presek stanja rata u Ukrajini,
Елементарни изводи који креирају објективну представу о намерама преласка у нови историјско цивилизацијски циклус.
Тек толико да се зна;
Решавање неких најважнијих питања читавог рата, од тога како је почео до како би могао да се заврши.
Руски рат у Украјини показао се као један од најзначајнијих политичких догађаја нашег времена — и један је од најконфузнијих.
Од самог почетка, одлуку Русије да изврши инвазију било је тешко разумети; испада да је у супротности са оним што је већина експерата видела као стратешке интересе Русије.
Широм света, од Вашингтона преко Берлина до Пекинга, глобалне силе реаговале су на упечатљив, па чак и историјски без преседана начин.
Ако је идеја Русије само да се направи хаос, онда им иде добро.
Путин се дуго припремао за ову могућност и предузео је много усаглашених акција како би се уверио да није рањив. Једно независно истраживање јавног мњења показало је да 58 процената Руса барем донекле подржавало рат.
Две земље, везане заједничким анимусом према светском поретку којим доминирају САД, последњих година су се још више зближиле. Кинеска пропаганда је у великој мери пратила руску линију у вези са ратом у Украјини.
Већина других земаља широм света налази се негде у спектру између Запада и Кине. Изван Европе, само неколико углавном проамеричких држава — попут Јужне Кореје, Јапана и Аустралије — придружило се режиму санкција. Већина земаља у Азији, на Блиском истоку, у Африци и Латинској Америци не подржава инвазију, али неће ни учинити много да казни Русију због тога.
Индија је можда најинтересантнија земља у овој категорији. Азијска демократија у успону која се насилно сукобила са Кином у недавној прошлости, има добре разлоге да се представи као амерички партнер у одбрани слободе. Ипак, Индија такође у великој мери зависи од руског оружја за сопствену одбрану и нада се да ће искористити свој однос са Русијом да ограничи партнерство Москве и Пекинга. Такође је вредно напоменути да индијски премијер Нарендра Моди има јаке аутократске склоности. Резултат свега овога је балансирање које подсећа на индијски хладноратовски приступ „несврстаности“: одбијање да се приклони било руским или америчким позицијама док покушава да одржи пристојне односе са обе. Чини се да индијска перцепција њених стратешких интереса, више од идеолошких погледа на демократију, обликује њен одговор на рат — стиче се утисак да се већина земаља широм света доста избалансирано понаша према овом догађају.
А трећи светски рат? Поново загонетка.
Почетком марта, Министарство одбране САД је отворило директну линију комуникације са својим руским колегама како би се избегао било какав случајни сукоб !
„Државе често сарађују како би контролисале и ограничавале локалне ратове чак и док се међусобно тајно боре“, каже Лајал, професор из Дартмута. „Иако увек постоји ризик од ненамерне ескалације, историјски примери као што су Вијетнам, Авганистан (1980-их), поново Авганистан (после 2001.) и Сирија показују да се ратови могу водити ‘у границама’ ?!
То не значи да је ризик од ширег рата једнак нули .
Како би се све ово могло завршити?
Ова ескалација је, на крају крајева, почела тако што је Путин покренуо инвазију за коју се чинило да ће дугорочно наштетити Русији. Путин је увукао свет у ову збрку и подигао политичке тензије; када и како ће се из тога извући исто толико зависи од његових одлука.
Ja najviše pratim pukovnika Douglas Macgregor-a. Ovo je njegov zadnji intervju. Ima ih još gomilu na yt.
(https://www.youtube.com/watch?v=1PB7emtkRf4)
Za sve posetioce bloga koji su odgledali/pročitali neku iole objektivnu/ozbiljnu analizu/presek stanja rata u Ukrajini, molio bih vas da podelite link.
Uz dopuštenje g. Katića naravno.
Unapred zahvalan.
Lavrov – „svet prolazi kroz vrlo ozbiljnu fazu istorije međunarodnih odnosa, mi ćemo, zajedno s vama (Kinom) i našim simpatizerima ( verovatno misli i na nas 😦 ), krenuti prema multipolarnom, poštenom i demokratskom svetskom poretku“.
Lavrov o Srbiji – “ Mi smo stvarno sestrinske zemlje, delimo zajedničku istoriju i pobede nad istim neprijateljima, i znamo koliko duboko su ove emocije ukorenje u Srbima, i to vidimo i danas. Voleo bih da istaknem da nikada ništa nismo nametnuli silom, kao što Zapad to pokušava u Srbiji da nametne svoje ciljeve ekonomskim pritiscima, pretnjama, ucenama i ultimatumima“,
Покушајмо одгонетнути а не нагађати
Шта се крије иза ‘незапамћених’ санкција и новог светског поретка?
Сам појам санкција доводи у егзистенцијалну непријатност онога на кога се оне односе. Сам појам санкција у слободној интерпретацију значило би неку забрану, изолованост или спречавање најчешће слободних токова новца, роба и капитала.
Овај рат и ‘санкције’ имају циљ јасног ‘дистанцирања’ у међународним односима по два питања.
Прво питање – ко је за наставак либералног пута у будућност на челу са Америком и Британијом?
А друго питање је – ко је за мултиполарне међуодносе национално суверених држава које могу да нађу заједнички интерес за опште добро?
Оно што је тренутно видљиво је да Европа и Русија руше међусобно поверење које је ЕВРОПУ држало у некој политичкој равнотежи.
Шта ће ове и овакве санкције донети једној или другој страни?
Већ смо имали свеж пример неуспелог случаја санкција Русији !
Након што је Русија првобитно извршила инвазију на Украјину у фебруару 2014. године, Сједињене Државе су увеле низ санкција осмишљених да казне и ослабе руску економију путем ограничења трговине и финансија. Међутим, ове санкције нису успеле да одврате даљу агресију и сведоци смо погоршања сукоба. Имајући у виду ове околности, сада посматрамо најоштрије и координисане санкције које предводе Сједињене Државе, Британија и Европска унија да одврате даље руско војно дејство.
Ово ће довести до још већих подела; Убудуће све већи удео светске трговине ће постати заснован на моћи, а не на правилима.
Ово је важна чињеница.
Међутим та чињеница, нарочито Европу, ставља пред велика искушења. Овакво стање тера земље које нису сагласне са америчким концептом будућности, да траже нове гео-економске путеве сарадње и међусобних интересних односа.
Тако да се може очекивати нови и радикалнији светски поредак.
Za Vuka – Koliko razmem, EU je ostavila prostor da npr. Gazprombanka može da prima evra za isporučeni gas. Mislim da Rusija više ne može računati na plaćanja i naplate u dolarima i funtama preko SWIFT sistema. Pretpostavljam da Rusija računa s tim da i EU može u nekom trenutku zatvoriti prostor koji još postoji i želi da se obezbedi od budućih sankcijskih udara. Drugi cilj je možda da se zavrne gasna slavina a odgovornost prebaci na EU koja ne plaća – u rubljama. Po nekim informacijama, postoje i ugovori za isporuku gasa koji se u određenim situacijama mogu izvršavati u rubljama. Ovo su sve moja nepouzdana nagađanja.
Za gospodina Katića:
Cesto se javlja komentar kako EU trenutno finansira Rusiju kroz placanje za plin i ostale ugljene hidrate. Da li Rusija uopste moze da koristi evre i dolare koji tako pristizu? Zanima me da li se odricu prihoda da bi uzvratili na sankcije, ili to uopste nisu prihodi…
Hvala,
Vuk
У трећем чину пушка која виси о клину, опалила !
Док друга страна одговара.
Сергеј Глазјев:
Овакви догађаји се дешавају отприлике једном у веку“
„Нови светски економски поредак је социјалистички по идеологији“
— Чињеница је да постоје дугорочни обрасци економског развоја, чија анализа и разумевање омогућавају предвиђање догађаја који се дешавају у овом тренутку. Сада доживљавамо истовремену промену технолошке и светске економске структуре, док се мења технолошка основа привреде, долази до преласка на фундаментално нове технологије, мења се и систем управљања. Овакви догађаји се дешавају отприлике једном у веку. Међутим, технолошке структуре се мењају отприлике једном у 50 година, а њихову промену обично прате технолошка револуција, депресија и трка у наоружању. А светске економске структуре се мењају сваких 100 година, а њихову промену прате светски ратови и социјалне револуције. То је због чињенице да владајућа елита земаља језгра старог светског економског поретка омета промене,
Рецимо, пре 100 година, Британско царство је покушавало да одржи своју хегемонију у свету. Када је већ економски губила на комбинованим ресурсима Руске империје и Немачке, покренут је Први светски рат, изазван британским обавештајцима, током којег су се сва три европска царства самоликвидирала. Говорим о слому царске Русије, Немачког и Аустроугарског царства, али ту спада и четврта – Османска Порта. Што се тиче Британије, она је неко време задржала глобалну доминацију и чак постала највећа империја на планети. Али због неумољивих закона друштвено-економског развоја, колонијална светска економска структура, заснована у ствари на ропском раду, више није могла да обезбеди економски раст.папирна или електронска средства – цца. ед. ). Омогућили су масовну производњу производа много ефикасније од административних система колонијалних царстава 19. века.
https://www.business-gazeta.ru/article/544773
Na Zapadu nešto NOVO – završna faza globalnog političkog performansa
Tokom govora u ponedeljak Džo Bajden je tvrdio da se svet nalazi na „tački prekretnice“ koja se „događa svake tri ili četiri generacije“ i da je na SAD da odrede ishod.
Američki predsednik Džo Bajden začudio je mnoge izjavom da će „novi svetski poredak“ uskoro biti uspostavljen i da je na Sjedinjenim Državama da ga vode.
„Sprema se novi svetski poredak i mi moramo da ga vodimo, mi moramo da ujedinimo ostale slobodne zemlje u tom procesu“
Termin „novi svetski poredak“ se istorijski koristio za označavanje ere velikih globalnih promena i koristili su ga političari kao što su bivši američki predsednik Džordž Buš, bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer i bivši premijer Velike Britanije Toni Bler.
Au…… tek sad vidim……… Otvorili su im privremene račune jer većina njih ne može ni da se snađe da otvori račun i preuzme obveznice. Kada budu raspoložive za trgovanje, svi će hteti odmah lovu….. Tek će ovo da tresne.
http://javnidug.gov.rs/rsc/pretraga
Obveznice o kojima sam pričao su izgleda emitovane fizičkim licima radi obeštećenja za oduzetu imovinu 1945. Nisam baš siguran ali ako sam u pravu i fizička lica ovo prodaju sunovratiće se u bezdan.
Već imamo kolaps na belexu
https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSRES12A2023
Za Nikolu – Ne verujem da su Rusi očekivali da će Zapad prihvatiti plaćanje za gas u rubljama. Čini se da Rusi žele da prekinu isporuku gasa i da je zahtev za plaćanje u rubljama najelegantnije rešenje (u pravnom smislu) – vi ne plaćate, mi ne isporučujemo.
Za gospodina Katića:
Kako komentarišete zahtev Rusije da se gas plaća u rubljama, i odgovor evrope? Šta mislite da mogu biti posledice svega toga?
За Ганета
И мени је Гане пријатно да сам верно дочарао бизнис варијанту која је код тебе изазвала позитивне емоције, идеја која може да дају неке реалне резултате. Што се тиче симпатичне и слатке моје комшинице,будуће маме Маје, пренео сам јој твоје оптимистичке идеје и савете да и она нађе неки посао после породиљског. Али добри мој Гане, сматрам да се довољно интелигентан, и немој јој предлагати оно, фризер, масер, педикир, маникир. Не то Гане, она је из уметничке породице, а ти верујем да знаш, уметност је данас у кризи. Ево кад одем код њих на брифинг она мени у част на клавиру, марке Петроф одсвира неку заносну етиду, ја волим и Шумана.
Маја држи часове овој дечици из имућнијих кућа, али мој Гане није то више као што је било код Броза.
А Броз је Гане ценио уметност. Сећаш се оне слике окачене изнад катедре у музичком кабинету. На слици Броз у белом одели и белим ципелама са златним сатом на десној руци и смарагдном муштиклом коју ми поклоне лично Цар Селасије.Лепо се да видети да Броз на Стенделу свира Бетовене прву космичку симфонију. Била су то Гане лепа времена. Уметност је имала смисла. У то време Брозизма и времена братства јединства, самоуправљања и Брозове генијалне политике НЕСВРСТАВАЊА, коју садашњи наш председник покушава да оживи али бога ми тешко …
Ух прећерах Гане.
Опростите господине Катићу што овде мимо теме подастирем емоције за прошлим временима 🙂 . Надам се да сте и Ви закачили мало оних лепих заблуда .
Него Гане ајмо ми конкретно о Маји. Маја воли да путује завршила је туризмологију. Она хоће да се бави овим нашим локалним туристичким дестинацијама. Копаоник, Златибор, Стара Планина, Брезовица али тамо је сад тешко отићи, тако да у тој сфери нешто да видимо. Иначе она истражује и етно музику. Тренутно ради на истраживању музикологије старог Врања и југа наше лепе Србије и области Кумановачког краја. Нема шта више да ти причам Гане једна суптилна нежна уметничка душа.
Али ова времена незгодна па ћемо видети да тим младима помогнемо. Драго ми је Гане што се укључујеш у акцију помозимо будућности.
Ја се често сетим оне Титове брилијантне мисли која гласи отприлике овако – НАРОДИ КОЈИ ИМАЈУ ОВАКВУ ОМЛАДИНУ ЗА СВОЈУ БУДУЋНОСТ НЕ ТРЕБА ДА БРИНУ. Ово је Гане генијално ни велики Ниче није могао овако контати људску будућност. Ето ја толико Гане.
Поздрав
Za Ivana,
Upišao sam se od smeha, oduševio me je vaš komentar o pogrebnim uslugama….. Slažem se sa savetima neoženjenih da su pogrebne usluge lukreativan posao u ovom trenutku. Sada će bejbi bum posleratna generacija u večna lovišta pa ako to nije investiciona šansa onda ne znam šta je. Samo bi da ti predložim i staračke domove i to je lukreativno…… nažalost to je sve u realnoj ekonomiji u šta ima smisla ulagati.
Što se tiče braka,
Da bi snajka bila mirnija…….. pokazaću jednu sigurnu akciju u koju ima smisla ulagati, samo čekam da se namesti situacija. Ne brini, prati ovaj blog i bićeš obavešten.
Obveznica o kojoj sam pričao je dobra. Verujem da bi i g. Katić podržao moje mišljenje kada bi hteo da se izjasni. Međutim, ovaj tip obveznice traži malo veće finanisjsko znanje da bi se moglo upravljati i manipulisati njome tako da nisam siguran da je to za vašeg komšiju.
Гане,тврди – може да се врло лепо живи од берзе
Како Гане?
Ја сам прост човек и верујем ти, видим да стручно и на нивоу расправљаш иако ту вашу економску терминологију слабо контам јер примарно следим природну логику реалног живота.
Значи Гане сасвим просто питање.
Имам у комшилуку паметног младог момка са којим често причам о свему и свачему, а и често му позајмим неки динар. Добар ј. редовно ми врати, наравно без камате. Скоро се јунак оженио. Очекује, хвала Богу принову, али има проблем са кућним буџетом. Е сад комшија машта, има нешто уштеђевине али нема где да инвестира да би породици обезбедио мало комотнији живот. Па тако неки његови другари економисти га наговарају отвори кафић, или да даје на зајам уз камату или да врши неке услуге.
Док му други другари кажу, пази који нису ожењени, да отвори продавницу погребне опреме. Ставе ти момци на папир све факторе финансијске поузданости, повећану смртност, трошкове услуге.Наводе они осигурање у случају смртности, накнаду ПИО која је 45000 па се ту прикупи нека сума. Е колика је она то зависи од динамике умирања. али ови млади економисти кажу да је то реал економија која исказује сигурно пословање и дају пример, да има дневно само две смртне услуге био би у плусу. Јер се показало у том послу нико никад од ожалошћених није остао дужан. Али мој млади комшија некако се снебива. Жена неће да чије за ту идеју и прети да ће да се врати код родитеља.
Па ја му обећах да питам тебе како он да тај капител у еврима претвори у те вредносне папире и да му капље неки динар за хлеба и с’ хлебом.
Јер видим да си ти искусан и уверен да од тога може лепо да се живи и вероватно да ти од тога живиш.
Знаш Гане у питању је брак, а супруга би му сигурно била мирнија и спокојнија.
Мислим да си ме сад разумео.
Како мој млади комшија да уложи те паре што је спремио за стан у акције и од тога да има неку солидну зараду за нормалан живот, јер и његови родитељи су се натегли немају људи више одакле да дају.
Ето Гане толико.
Ако ме убедиш и даш ми неку препоруку или идеју а ја га охрабрим бићемо ти захвални заувек. Не иде Гане да један нежан млад момак и још господин укива крстаче и закуцава сандуке. Завршио је човек права редовно али нема после јер неће ни једну партијску књижици. Тешка времена мој драги Гане.
Ма Гане ваљда ти је сад све јасно да те више не гњавим.
Поздрав Гане, и размисли како да му помогнем са тим акцијама, берзом итд !
Za Ivana,
Nisam baš razumeo pitanje….. Ako se odnosi na berzu, može da se vrlo lepo živi od berze (tu mislim na akcije, etf-ove i obveznice). Ako se odabere pravi trenutak da se krene sa ulaganjem za najviše 10-tak godina se stiže do finansijske slobode (kada više ne morate ništa da radite već novac stvara dovoljno pasivnih prihoda da možete lepo živeti).
O obveznicama pogledajte link koji sam postavio i pročitajte pažljivo još jednom moje komentare. Obrazložio sam u čemu je snaga ovih obveznica. Nije u pitanju samo prinos mada je i on odličan.
Pozdrav.
Gane,
Moje,možda naivno pitanje, jer nism baš praktično vičan tim činodejstvima.
Kako se živo od toga, imal tu neke solidne dobiti na primer 6% na uloženo na neki projektovan vremenski period.
Za g. Katića,
Što se tiče obveznica kupujem 12-ogodišnje i ako njihova vrednost padne dokupovaću. Uvek sam tako radio. Pažljivo biram šta kupujem i nikada se nisam sekirao ako mi obveznica ili akcija padne.
Nasmejali ste me svojim komentarom.
Pozdrav.
Za Ganeta – Ne razumem: „Kupujem sigurno a ako krenu kamate i inflacija dokupovaću.“ Ako kamate porastu, vrednost obveznica koje ste kupili će pasti, a jedini prihod koji imate kod diskontovanih „zero“ obveznica je kapitalna dobit (ili gubitak). Ove obveznice podsećaju na trgovinu zlatom.
Što se vašeg pitanja tiče – „Neće valjda nastupiti smak sveta ako se izjasnite konkretno o nekom pitanju?“ – nikad se ne zna. Ne bih da budem odgovoran za planetarnu katastrofu. 😀
Za g. Katića,
Ja imam pozitivno mišljenje o ovim obveznicama. Sigurnije su od akcija a daleko lukreativnije od keša ili štednje. Kupujem sigurno a ako krenu kamate i inflacija dokupovaću.
Voleo bih da čujem vaše mišljenje o njima? Kako ih ocenjujete, pozitivno ili negativno? Neće valjda nastupiti smak sveta ako se izjasnite konkretno o nekom pitanju?
Za Ganeta – Obveznice s dugim rokovima se retko drže do dospeća, što podrazumeva porez na kapitalnu dobit u trenutku prodaje. Da li će zarada biti masna, zavisiće od stope inflacije i kretanja kamata.
Za g. Katića,
Porez na kapitalnu dobit u Srbiji je 15%. Što se tiče obveznica ako kupite i držite do roka dospeća ne plaćate nikakav porez. Ako kupite i prodate je u sekundarnom trgovanju onda plaćate porez na kapitalnu dobit.
Mislim da će ove obveznice donositi ogromnu likvidnost kako zbog velikog diskonta po kome se prodaju tako i zbog toga što očekujem da će nakon kratkog vremenskog horizonta ući u zeleno posle čega će se moći izaći u keš kad god se ukaže potreba. Biće utržive u svakoj budućoj finansijskom krizi sa masnim profitom. Obveznica iz linka koji sam postavio nosi 5,2% godišnjeg prinosa na evro ako se drži do kraja (izračunato po složenoj kamatnoj stopi), meni je i to sasvim O.K. Eto, naveo sam motive iz ugla nekog ko kupuje, porez nije motiv sigurno.
Za Ganeta – Ne znam šta je razlog za ovu vrstu emisija. Koliko vidim, reč je o diskontnim obveznicama bez kupona. One su lakše za administriranje i ne opterećuju kešflou sve do dospeća. Kako nema kupona nema ni prihoda od dividendi i zarada je jedino na kapitalnoj dobiti. To onda otvara pitanje da li je motivacija kupaca ovih obveznica vezana za poresku sferu koja je možda povoljnija kada je u pitanju kapitalna dobit. Ovo nagađam jer ne znam poresku regulativu u Srbiji.
Država ja krajem januara 2022 emitovala seriju diskontovanih obveznicama denominovanih u EUR različite ročnosti sa kojima se sada intenzivno trguje na berzi…… Preporučio bih pažnji ove obveznice. Ima ih svih mogućih ročnosti primera radi postaviću samo jedan link https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSRES12A2034
Meni su već sada sve interesantne.
Za g. Katića,
Zašto je država emitovala diskontovane evro obveznice, šta je bio cilj po vašem mišljenju?
Da li možemo očekivati emisiju dinarskih diskontovanih obveznica s obzirom da će verovatno država možda nastojati da isisa RSD iz sistema?
Pitaću brokera u ponedeljak za tehničko pojašnjenje vidim da je nominalna vrednost obveznice iz linka koji sam postavio 0,01 EVRO a trguje se po 59 EVRA. Tehnički me zanima da li je cena od 50 evra cena za 1.000. obveznica tj. da li je jedinica zua trgovinu 1.000. obveznica. Evo, ako vam nisam dosadan a znate o čemu se radi ne bi bilo loše da mi objasnite.
Gane – između kupovnog i srednjeg kao i između prodajnog i srednjeg je njihova zarada.Umesto da rade svoj posao oni su se osilili i počeli da špekulišu. Ovo je krivično delo pa puca.
Gane
Uredba je jasna i nedvosmislena i ne može biti prevare jer su provizije ograničene,
Do poslednje uredbe NBS su menjačnice mogle da zaračunavaju proviziju od 1 odsto pri otkupu deviza od građana, dok provizija pri prodaji evra i drugog stranog novca nije bila ograničena.
Računica, posle izmenjene odluke, izgleda ovako: u menjačnicama se devizni kurs evra formira tako što su dozvoljena odstupanja od srednjeg kursa najviše 1,25 odsto naviše i naniže, i na to može da se, i kod prodajnog i kod otkupnog kursa, doda provizija od jedan odsto.
Zvaničan srednji kurs NBS za petak, 11. mart, iznosiio je 117,6470 dinara, a kada se na to doda 1,25 odsto, koliko može da iznosi maksimalni prodajni kurs, pa na zbir još jedan odsto provizije, građane u menjačnicama evro može da košta maksimalno 120,31 dinar.
Obratno, kada se od srednjeg kursa oduzme 1,25 odsto, koliko može da iznosi minimalni otkupni kurs u menjačnicama, pa se dobijeni rezultat umanji za još jedan odsto provizije, dobije se minimalnih 115,01 dinar za koliko građani mogu da prodaju evro u menjačnicama.
Za Dodekagona,
Mnogi ljudi ne shvataju da menjačnica ne gubi na promeni kursa jer im NBS priznaje srednji kurs na taj dan kada su kupili ili prodali devize. Razlika između kupovnog i srednjeg kao i između prodajnog i srednjeg je njihova zarada.
Umesto da rade svoj posao oni su se osilili i počeli da špekulišu. Ovo je krivično delo pa puca. U SAD da se nešto slično desi svi bi bili pohapšeni i već osuđeni na višedecenijsku robiju….. Kod nas će se završiti na simboličnim kaznama.
Samo da dodam da špekulacije u Srbiji nisu zabranjene. Ko hoće da špekuliše eto mu berze a ima i „forex“ pa neka proba ako misli da je mnogo pametan.
За Ганета
https://www.politika.rs/scc/clanak/502258/Zatvoreno-87-menjacnica-zbog-nepravilnosti-u-radu
Видех ову вест, па реко’ да поделим, претходних дана сте помињали муљање по мењачницама…
Dogodine u Kninu!
Sa Borisom Miloševićem i Njenom ekselencijom Jelenom Milić u VIP loži.
(https://www.youtube.com/watch?v=u56OusNnEFU)
Za Nikolu – Često sam menjao distribucije Linuxa. Trenutno koristim Fedoru 35 uprkos otporu koji sam ranije imao. Izuzetno sam zadovoljan stabilnošću ove distribucije i nisam radio s boljom distribucijom. Ako nemate iskustvo s Linuxom možda je lakše krenuti s nekom od Debian distribucija, npr. Linux Mint ili Ubuntu.
Što se paketa za zamenu MS tiče imate LibreOffice umesto MS Offica, Thunderbird umesto Outlooka itd. Ako instalirate Linux, posle instalacije možete ukucati u pretraživač „Things to do after installation …“ pa stavite ime distribucije umesto tri tačke. Dobićete korisne sugestije u vezi sa instalacijom dodatnih programa.
Ako imate dovoljno velik diski dobro je zadržati Windows, a Linux instalirati kao tzv. dual boot opciju. Ova instalacija je komplikovanija, ali imate dobra uputstva na internetu. (Obratite pažnju na Secure boot u Biosu – dobro ga je isključiti kada se pređe na Linux.)
Gospodine Katiću, možete li da me posavetujete koji linux os bi bilo najbolje da instaliram? I uopšte da mi preporučite neku alternativu microsoft programima. Pošto u opisu vidim da koristite i preporučujete. Hvala puno!
Zahvaljujem se za link g. Katiću,
Upravo preuzimam video i odgledaću sa uživanjem……. Pitaju me drugari i prijatelji šta se događa sa menjačnicama. Istraživao sam, doduše nisam siguran ali mi se čini da su menjačnice krenule u svet špekulacija na neku glasinu (mislim da je u pitanju glasina da sledi slom RSD na 170 din za evro prvog dana nakon izbora)……. Ovo je krivično delo pa puca, žao mi je što nema države da sve pohapsi. Ovo što rade menjačnice je jednako državnom udaru.
Za Ganeta – Ovde imate zvanično objašnjenje NBS: https://nbs.rs/sr_RS/scripts/showcontent/index.html?id=17859
Za g. Katića,
Moraću vama da se obratim i zamolim za mišljenje ako pratite situaciju sa srpskim menjačnicama. Kako je došlo do nestašice evra ? Ne vidim neki preveliki odliv deviza iz sistema, čini mi se da su menjačnice krenule u špekulaciju na bazi nekih glasina ali nisam siguran.
PS:
Da se ovo sa menjačnicama radi u americi FBI bi napunio zatvore u roku od 24h. Naravno, ako sam u pravu da menjačnice špekulišu.
Zahvaljujem se Ivanu za izneto mišljenje i objašnjenja.
Ево Гане, да кроз практичан пример то објаснимо и да завршимо 🙂
Ти хоћеш да купиш рецимо 1000 Евра. Погледаш на сајту твог компа листу НБС и видиш да је средња вредност 118 динара за 1 евро.Значи дилер не продаје евре испод те границе средње вредности. Али супротно он не може по закону да диже продајну вредност евра преко дозвољене границе од 2,5 одсто, тренутне средње вредности евра, коју је за тај дан прописала НБС. Значи дилер кад види муштерију процењује ти фацу 🙂 и одређује цену по којој ти продаје и други услов је колику суму купујеш. Што купујеш више већа је вероватноћа да ће ти коректан продавац понудити нижу цену, али не испод 1,5 посто од средње вредности.
Али и ти Гане имаш кефало и знаш за трик, па процениш да ли ти се то исплати. Добро ти ћеш рећи да је то идеализација. Тачно, закон тако налаже али ми све волимо да импровизујемо, па код нас Гане важи правило да – ко кога не зајебе није ништа зарадио 🙂
Е сад примере које сам навео, из Крагујевца да се евро продавао по 119 динара је приближно тачан јер је ту учествовало више фактора. Као на пример, већи град, већа флуктуација између понуде и потражње или да су веће суме евра биле у оптицају. Док у Врању је евро тај дан продаван по 121 динар и то је на горњој граници прописаног јер су вероватно околности смањене понуде девиза итд.
Значи и у Врању цена од 121 динар за 1 евро продавац није робио законску границу дозвољеног продајног курса . Па немаш право жалбе НБС 🙂
Ето Гане практично, само да знаш, кад купујеш имаћеш бољи оријентир максималне продајне цене евра у нормалним условима. Али пошто услови нису нормални јер ми купујемо евре кад у кућном буџети настане паника па трк у мењачницу мењај динаре за евре пошто пото. Тај принцип исто важи за продају евра дилеру или у мењачници само са обрнутим предзнаком 🙂
Поздрав Гане,
Za Ivana,
Ne razumemo se. Nije bitno šta piše nego koliko se stvarno plaća kada uđete u menjačnicu. Želeo sam info iz prakse šta se dešava u drugim krajevima Srbije. Kod nas na jugu je kupovni kurs iznad srednjeg što ukazuje da menjačnice špekulišu. Nemam drugo objašnjenje. Ako neko ima bilo bi lepo da iznese, da vidimo šta se dešava.
Za Ganeta
Gane pita – Da nisi nešto pomešao. Šta podrazumevaš pod kupovni kurs…. Da prodaš evro dobiješ od 119 do 121…… ili da kupiš evro od menjačnice. Molim te preciziraj.
Гане куповни курс, је курс по којем купује нека мењачнице девизе на пример – Париз мењачница – откупљује евро за 117,5 а продаје по 119,08 динара !? То пише на оној табли испред мењачнице колико га они плаћају. када купују и по коликој цени га продају. Шта ту није јасно?
Е сад дилер у мењачници има право да максимално увећа продајну цену девиза које купујеш до дозвољеног законског лимита,
„Према регулативи Народне банке Србије, куповни и продајни курс за евро могу одступати од данашњег средњег курса -117,6470 Народне банке Србије за 1,25 одсто било позитивне или негативне вредности. Поред тога, мењачнице могу да урачунају и провизију до 1 одсто од куповног и продајног курса, уз обавезно истицање такве информације. Излазак ван овог распона грађани треба одмах да пријаве Народној банци Србије“
Гане па ово је твоја ужа специјалност 🙂
Za Ivana,
Da nisi nešto pomešao. Šta podrazumevaš pod kupovni kurs…. Da prodaš evro dobiješ od 119 do 121…… ili da kupiš evro od menjačnice. Molim te preciziraj.
@Гане сведочи – Кад год неког од њих питате он ће вам рећи – биће евро још скупљи.Они Гане говоре истину
Динар вреди онолико колико робе понуди у односу на друге валуте.
Средњи курс НБС објављен је у јуче износи 117,65 динара за евро, и важиће до понедељка, а продајни курс у мењачницама требало би да износи 119,12 динара за евро, а када се томе дода и максимална дозвољена провизија од један одсто, јасно је да мењачи не смеју од грађана да узимају више од 120,31 динара за евро.
Куповни курс креће од 119 динара у Крагујевцу до 121 динар за евро у Врању.
Крај историје ирационалне идеје – Анти – хуманизма
Прекретница у монетарној историји – крај хегемоније америчког долара“.Има ли Русија алтернативу?„Да ли би“, пита се Прејсед, „Кина и Индија могле да омогуће Русији да избегне ефекте санкција?
Бруно ле Мер, каже – протеривање Русије из СВИФТ-а је „употребљено финансијско нуклеарно оружје“.
Оно што је очигледно је да будући финансијски систем никада више неће бити исти.
Кад се централни банкари једног дана расане и увиде да њихове гомиле девизних резерви не представљају прави новац – што је исто као да је трговац криптовалутама изгубио шифру – и зато светском финансијском систему предстоји историјски шок.
То је главни разлог: што руски олигарси користе криптовалуте да тајно пребацују милијарде. Истовремено то може да натера САД, Европу, Јапан и друге да жестоко ударе на средства која се базирају на блокчејну.
Zamolio bih prisutne za mišljenje i info „Šta se događa sa menjačnicama u Srbiji“…. Kod nas na jugu kažu da nema evra tj. ne mogu da se kupe veće količine a za manje prilično visok kurs … Baš me zanima kako je u drugim gradovima u Srbiji a naročito u B.G…… Provlači se priča da ljudi masovno podižu novac iz banaka i da ga pretvaraju u evro pa zato nema dovoljno evra…… Mada nisam ubeđen u tu priču, meni se pre čini da menjačnice koriste situaciju nepostojanja države, kazni i institucija da špekulišu sa kursom na bazi glasina koje im je neko plasirao, jer kad god nekog od njih pitate on će vam biće evro još skuplji.
PS:
Sve što imam već sam reko….. tako da neću više komentarisati nego ću se ograničiti na postavljanje pitanja.
https://www.newsbreak.com/news/2534109693551/on-gps-will-sanctions-work
Larry Summers: „Preserving world order is much more fundamental and important than any concern over an uptick in inflation“
Za Ganeta – Mogu samo da nagađam da li će biti posledica po poslovanje NIS-a.
O Tradegate-u i GETTEX ne znam ništa van onoga što vidim na internetu, a to nije dovoljno da Vam dam bilo kakvu pouzdanu informaciju. Koliko razumem, reč je o nemačkim platformama za trgovinu akcijama, a to vidite i sami.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da mi objasnite 2 stvari ako možete:
1) Da li NIS može imati posledica povodom sankcija o kojima ste pisali u prethodnom komentaru? Da li možda vidite kako bi mogli nauditi NIS-u….. Mala digresija….. Čudio sam se kada sam video ovo https://www.belex.rs/data/2021/12/00124602.pdf ….. danas mi je malo jasnije o čemu se radi.
2) Šta je ovo https://www.tradegate.de/?lang=en ….. Prevodio sam na guglu ali ne shvatam kako radi. Vidim da je pitanju menjačnica deonica koja radi 24 h. Kako i zašto tako funkcioniše nije mi jasno. Takođe nije mi jasna berza ili menjačnica GETTEX, ponovo vidim trguje se 24 h a ne mogu da ukapiram šta je to.
PS:
Nemam šta da komentarišem, u buduće ću se držati samo pitranja na teme koje mi nisu jasne….. Samo mala digresija. Bogami, nije mi bilo svejedno kada je krenuo Putin. „Drama na Oltrafordu“ Bilo me je strah za deonice po prvi put od kada trgujem na berzi.
Za Mladena – Svetski finansijski promet se odvija kroz SWIFT sistem čije je sedište u Belgiji. Ako bi Rusija bila izbačena iz tog sistema, to bi značilo da ruska preduzeća, banke i građani ne bi mogli da vrše devizna plaćanja prema inostranstvu ili da primaju novac iz inostranstva. To bi strahovito otežalo i uvoz i izvoz i onemogućilo finansijske transakcije svih vrsta. Srbija je tokom sankcijskog perioda 90-tih bila izbačena iz tog sistema.
Rusija rizikuje da joj se to desi jer je zapadnu politiku uključenja Ukrajine u NATO doživela kao smrtnu opasnost, mnogo veću od sankcija.
Pomenuli ste u jednom ranijem tekstu da Rusiji preti izbacivanje iz SWIFT sistema. Boris Džonson je juče da izjavu gde se opet to izmedju ostalog pominje. Ukoliko me sećanje ne vara iskoristi li ste izraz „nuklearna opcija“ za takav scenario. Možete li molim Vas da objasnite dodatno par implikacija takvog jednog scenarija i zbog čega Rusija dodatno ovim napadom svesno rizikuje da joj se to desi
Последњи остварени писац, слободне мисли која јасно слути и разуме
Милован Данојлић – ВРЕМЕ НАШЕГ УМИРАЊА
Да, нема више оног народа, а и овог, преосталог, све је мање. Сваке године бела куга однесе по један град величине Крушевца – преко 50.000 нерођених душа! Много више од ковида 19, око кога смо подигли узбуну. Са њим ћемо, ваљда, изићи на крај, а демографској катастрофи нико не налази лека. То није политичко, ни економско питање. Кренуло је низбрдо, препустили смо се земљиној тежи, незауставном сурвавању ни у шта. И ту, више него и у чему другом следимо европски тренд. Наш континент листом одустаје од настављања врсте. Живот има своју аутохтону енергију; можемо је одмеравати, али не и производити, кад нам се и како прохте. Спољашња запажања помажу описивању појаве, не и суштинском разумевању. Дошло је до замора материјала.
Кад пође у таквом смеру, тешко се зауставља. Питајући се чему и зашто, напуштамо борбу, бежимо са наслеђеног имања. Одустајање од обавеза које намеће живот почело је послератном бежанијом у градове и у бели свет. Испада да је побољшање животних услова допринело погоршавању демографског прилива. Парадокс је привидан. За настављање врсте нису неопходни повољни материјални услови.
Нагли, и лоше припремљени заокрети воде на погрешан колосек.
Народи се рађају и умиру; опстанак на историјској позорници ваља заслужити. Кад се окрену леђа Природи и њеном оностраном надгледнику, остаје батргање усамљеничког ума. Провала осветољубивог безбожништва, ојачана је НАТО бомбардовањем и очајништвом јаловог индивидуализма преузетог са љубљеног нам Запада.
Можда би смишљен педагошки програм рехабилитовања самог рада, његове лепоте и спасоносног смисла, спровођен у породици и у школи могао, на дуже стазе да оживи радост рађања.
Закључује седа а мудра српска глава.
Немирни – Немам коментар на Ваше хвалоспеве „западном поплочаном путу“.
Па нормално, аргументи се не доводе у сумњу.
Поштовани немојте коментаторе сврставати у таборе, издајника и патриота, то нам није намера и то је не сврсисходно. Ми треба да налазимо решења и дајемо предлоге за излазак из ове спирале пропасти коју сте сами наметнули као дискусиони форумаш.
Ево сад сте ми спутали мисао и не могу правилно да трасирам координате које могу пратити твоју дискусиону намеру.
О да, сетих се, твог савета кад кажеш – Пратите инфлацију у САД ?! – ја погледах и зачудих се, па питам- какве везе има инфлација у САД са стањем у Донбасу?
Захари Сновден Смит за Форбс пише пре пет минута –
Тхе Економист- ов Биг Мак индекс — који покушава да измери вредност различитих валута упоређивањем локалних цена хране за Мек Доналд’с Биг Мак хамбургере — сугерише да би рубља требало да буде процењена на 23,24 за долар, што би рубљу учинило најпотцењенијом валутом на свету. Јесте ли то хтели да ме питате?
Ако исте онда ми одговорите контра тврдњом.
И ја волим Русе и желим да своје проблеме реше на најбоље могућ начин.
Искусни су наши пријатељи 🙂
За Ивана:
Немам коментар на Ваше хвалоспеве „западном поплочаном путу“.
Ако нисте приметили, хегемонија САД се приводи крају. Од америчког повлачења из Авганистана живимо у мулти-поларном свету. Пратите инфлацију у САД.
@Немирни – Запад је капитулирао, готово је. Слава Русији!
Разумем те Немирни, кад срце устрепти разум већином утихне јер нема одговора на срчаност која надире из рањене нам душе .
Али тек нас сад чекају посртања и очајања.
Руско – Кинеска столица нам се ултимативно измиче, тако да је остао смо један избор или на Исток или на Запад. Источни пут је у настајању и он је исувише кривудав и мистичан према њему смо гледали од Светог Саве до данас. Западни пут је поплочан надама, типа свак има шансу, да нађе себи место под капом небеском.
Млади и интелектуалци у изнуђеној одлуци окрећу главу ка Западу док традиционалисти сањаре мистични источни Еденски врт.
Е та наша колективна подвојеност ће бити најјачи ударац нашем национално ионако располућеном бићу.
Да стање у Србији иде ка све већем хаосу види се у све дубљем раслојавању и оног Милошевићевог српства!
Срби као нација иду ка разградњи на области, културне и језичке регије, које ће временом изгубити свој кохезиони идентитет као народ.
Путин признао независност Донбаса, наложио је и слање миротвораца у Доњетск и Луганск:
https://www.rt.com/russia/550170-putin-donbass-ukraine-speech/
https://www.rt.com/russia/550177-putin-decree-military-donbass/
Запад је капитулирао, готово је. Слава Русији!
Nemoj tako Gane,
Ode Kum, ode ti, pa ako odete svi, sa kim ću da ostanem i ostarim ispravljajući krive drine?
Sretno Gane, 🙂 🙂 🙂
Nisam mogao da odolim da ovo ne postavim.
(https://www.youtube.com/watch?v=K7Kg6Njh6X0)
Nadam se da ćete mi oprostiti ali puno mi je srce kada vidim da David pobeđuje Golijata, još na ovakav način.
Ovim se definitivno povlačim sa bloga. Iscrpeo sam sve što sam imao da kažem. To je bilo sve od mene. „Gud gejm ser“.
Pozudrav svima.
https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSO20191
Ovo će ići još dole. Moglo bi biti interesantno. Ponavljam, moglo bi biti. Treba iz fundamenta obratiti pažnju.
Za sve one koji vole da se klade na berzi.
(https://freeworldnews.tv/watch?id=620eac26dac6860c0a32d2ae)
Profesor monetarne ekonomije i aktivan trgovac na berzi g. Vidaković. Ovde imate sve o aktuelnim dešavanjima na tržištu i monetarnoj politici u svetu. Moja preporuka je obavezno pogledati.
(https://www.youtube.com/watch?v=ycxeNTJ6IY8)
PS:
Iz svega što sam video a pratim dosta emisija o ekonomiji, Neven je najbolji hrvatski ekonomista.
Sadašnji zapadno ruski konflikt i refleksije na monetarne aspekte međunarodnih ekonomskih odnosa
Eskalacija sukoba: Mahnita kupovina dolara je nova „sigurna luka“
Dolarski indeks, koji meri vrednost američke valute prema korpi rivala, ojačao je za 0,4 posto na 96,351 poena
Globalni investitori su nagrnuli danas da kupuju američki dolar, japanski jen i švajcarski franak, kao bezbednu imovinu, usled straha da će Rusija navodno napasti Ukrajinu.
To je dovelo do rasta vrednosti pomenutih valuta.
Ovakav trend na deviznim berzama usledio je dan nakon što su Sjedinjene Države saopštile da Rusija može da napadne Ukrajinu svakog trena, prenosi Rojters.
Moskva je negirala da ima takve planove, ali je jedan visoki ruski zvaničnik poručio da je spremna „da puca na strane brodove i podmornice ako budu ilegalno ušle u njene vode“.
Dolarski indeks, koji meri vrednost američke valute prema korpi rivala, ojačao je za 0,4 posto na 96,351 poena, na najviši nivo od 1. februara, na trgovanju oko podneva po srednjoevropskom vremenu.
Evro je pao za 0,4 procenta na 1,1301 dolara, što je njegova najmanja vrednost od 3. februara. Tržišni optimizam prema evru delom je splasnuo i posle izjave predsednice ECB, Kristin Lagard, koja je ponovila da će bilo kakva promena monetarne politike biti postepena.
Rublja se nakon jutrošnjeg oštrog pada blago oporavila i stabilizovala na 77,08 rubalja prema dolaru. Investitori su krenuli s rasprodajom ruskih aktiva u petak, što je uticalo na slabljenje rublje na najniži nivo od 28. januara.
Takođe, Rojters je preneo da će antimonopolski regulator Evropske unije „verovatno intenzivirati prikupljanje informacija o Gaspromovim evropskim preduzećima, zbog krize u snabdevanju gasom“.
To je rekla osoba upoznata sa planovima evropske Komisije za zaštitu tržišne konkurencije.
Za Ganeta – Novi skok inflacije u januaru je bio pomalo neočekivan i ne bi bilo iznenađenje čak i da FED poveća kamatnu stopu za 0,5% umesto uobičajenih 0,25%. FED mora da žuri jer je već zakasnio sa merama.
Za g. Katića,
U ponedeljak 14.2.2022. je zakazan vanredni sastanak FED-a na kome će najverovatnije povećati kamatnu stopu. Ako može vaše objašnjenje čemu tolika žurba i hitnost ? U martu će imati redovni sastanak pa su mogli tada da povećaju kamatnu stopu. Neće valjda Amerika propasti za 20 dana. Ne razumem svrhu njihove žurbe.
Izvinjavam se za komentare u vezi Intela i što opterećujem čitaoce mojim trejderskim dilemama. Neka mi ne zamere, nisam od onih koji sve znaju, nisam čak ni vrhunski ekonomista a sektora u kome Intel posluje se plašim, kao i Volstrita kojeg sam do sada izbegavao. Inače, Intel je nekako po mom ukusu, samo da tempiram pravi trenutak za ulazak u poziciju.
Gane – Ivane, Volim da čujem mišljenje umnih ljudi.
Gane hvala na pohvali ali nisam baš ja neki uman čovek.
Ja se trudim da u ovoj poplavi mišljanja imam svoje orginalno mišljenje koje često za sobom povlači i neprijatne posledice.
Ono ušta sam siguran da je svetu ponestalo ideja, životno kreativnog mišljenja, koje budi u nama zadovoljstvo smislenog življenja.
I drugo, mislim da se najbolje ideje rađaju pri direktno aktivnom radu u harmoniji sa prirodom..
O Intelu ne znam mnogo. Znam da je multinacionalna kompanija i da se bavi proizvodnjom poluprovodnika i čipova i da ima neke poslovne nesporazume sa Kinom.
Zanimljivo, da mi je poznanik radio, a možda i danas radi, u Intelu. Pričao mi je pre 15-ak godina da on ima neke šanse, jer je u takvoj poslovnoj poziciji, da Intel dovede ovde, ali u to vreme ovde za to nije imalo sluha.
A oko intelovog bilansa baš ništa ne znam.
Eto toliko.
Ivane,
Kako ti se čini Intel? Volim da čujem mišljenje umnih ljudi.
Meni bilansi deluju zdravo. Generalno, imaju proizvod i deluju mi zdravo.
@Гане – Гане ово наводиш:“Данас је Дом усвојио закон о повећању производње чипова у САД. Први корисник овог закона је Интел, највећи амерички произвођач чипова који ће у наредних неколико година добити огромне подстицаје 52 милијарде долара да изгради своје најсавременије фабрике. АМД и Нвидиа не креирају сопствене чипове, они су само дизајнери чипова“.
Питај се – Што су данас чипови незаобилазан производ?
У будућност се очекује да ће микрочипови имати централну улогу у формирању глобалног поретка.
Ово решење, за сада и у оваквим односима, је једино могуће
– Ако се под тим подразумева да у својој режији чипове производе у трећим земљама онда можда. Али да производња било чега у Европи и развијеним земљама може да буде могућа без државних субвенција је немогуће. Минимална зарада у развијеним земљама одавно је премашила ниво кад је производња рентабилна. Минималну зараду су пратиле и цене некретнина и вредности потрошачке корпе. Данас чак ни Србија није довољно јефтина да би се у њу улагало.Једино Индија и Кина који имају милијарде становника па још увек могу да одрже јефтину цену рада и конкурентну производњу, а крупном капиталу то одговара.
Тако да је је решење проблема са чиповима за сада на танком дршку.
Ako na forumu ima neki elektronac, zamolio bih ga da iznese svoje mišljenje o Intelu kao kompaniji.
Gledao sam bilanse, čitao komentare na Yaho finanse, delujue mi zdravo. Razmišljam da kupim akcije.
Ako ima neki elektronac, možda Bokša zamolio bih ga da pogleda ovaj komentar i kaže da li je tačno da AMD i NVIDIA samo dizajnira čipove a da je jedini proizvođač zapravo Intel. To je ovaj komentar.
„Today the House passed a bill to boost US chip production. The #1 beneficiary of this bill is Intel, the largest American chip manufacturer is going to get massive incentives for the next few years to build their state of the art factories. AMD and Nvidia don’t create their own chips, they’re only chip designers. So this bill won’t benefit them at all. Intel long-term plan is slowly coming together and Pat has been doing a wonderful job so far.“
Takođe interesuje me da li su činjenice iznete u komentaru tačne.
Pozdrav svima i ne zamerite mi. Nadam se da se g. Katić neće ljutiti. Bolje je pitati nego pogrešiti.
Taman sam se ponadao ću uzmem neki dinar.
https://www.b92.net/biz/vesti/srbija/vlada-srbije-odredila-maksimalne-cene-goriva-2103263
Za Remaraka – Mnogo je tema, ali možda bi trebalo napisati ozbiljan rad o ideologizaciji ekonomske nauke i njenom postepenom urušavanju i kompromitaciji.
Gospodine Katicu,
U svom magistarskom radu, bavili ste se faktorima i efektima koji uticu na dolar, kojom temom/temama biste se danas bavili u doktorskoj ili master tezi?
Hvala na odgovoru.
Ево драги пријатељи да се и ја укључим у економску акробатику духа,
Овде ћу покушати да анализирам логичан појам ТРИЛЕМЕ. Пазите,не дилеме већ ТРИЛЕМЕ. Дилема је једноставна одлика. са избором ДА или НЕ. Али она нас увек оставља у сумњи, је ли могло боље?
Као примере овде ћу навести три ваша исказа, сврстана по поретку теза антитеза и синтеза.
Гане верује да разуме теорију економских кретања и тврди
– Nisam mislio da držite kurs. Taman posla, i ja sam ekonomista.
Господин Катић одговара да не жели да улази у детаљне анализе економских заврзлама.
И тврди – Ovo je naravno ironični iskaz jer ne bih da držim kurs analize bilansa na blogu i u komentarima.
Сложићемо се да ова два претходна става су из теоријско-економске области,
Е сад Додекагон наводи практичан пример бескућника који сања кров над главом / “ Са плусом од 15 фунти, не да се не може уштедети за сопствени кров над главом, него се не може добити ни кредит,“ / и закључује да га не може лако купити од своје уштеђевине, па прибегава Божијој милости односно ‘срећи’.
Ово је леп пример дијалектичке супротности исказа које намеће сам живот.
Човек их као социјално и друштвено биће мора на неки начин решити, да би живео неки иоле подношљив живот на овој планети.
Е сад прелазимо на пример који лепо илуструје могуће, реално и лако схватљиво решење.
Пример је из једног коментара у Политици на текст господина Катића о криптовалутама.
Коментар је дао не маштар него обичан човек.
čiste ruke – пре 2 дана
Danas (2.2.2022.) mi je stigao dopis Nemačke banke u kojoj sam štediša. Obavešten sam da se vrednost mog depoa u akcijama uvećala u četrvtom kvartalu 2021. god. za 8.781,18 evra. Nije to neki preterani iznos jer ja nisam prva mladost pa ne kupujem špekulativne akcije, nego samo one akcije koje su relativno pouzdane. Kriptovalute mi ne padaju na pamet. Niti sam prevarant niti želim da nasednem na prljave trikove.
Dule mu odgovara пре 2 дана
Bojim se da su i te akcije uglavnom prevara, kao i čitav svet finansija.
čiste ruke odgovaraju пре 24 сата
@Dule – Siguran sam da nisi nikada na Zapadu kupovao akcije. Ja sam povlašteno kao zaposlenik SIEMENSa kupovao njegove akcije, potom uzeo kredit i kupio u Nemačkoj stan. Nakon deset godina sam dobrim delom u potpunosti otplatio kredit SIEMENS-ovim akcijama. To je najpametnije šta sam uradio u životu! Danas su stanovi u Nemačkoj užasno skupi. A kuća u domovini – mrtvi kapital…
P.S.
Naravoučenje,
Snovi nam se mogu realizovati toliko koliko nam pruža uređenost sistema u kojem tragama za svojом realnom srećom,
Za g. Katića,
Nisam mislio da držite kurs. Taman posla, i ja sam ekonomista. Pitanje je postavljeno u duhu „Male tajne velikih majstora“. Ima li neka caka što šira javnost ne zna kada je u pitanju bilans banaka ? Ja NPR: kada analiziram građevinske firme gledam avanse pa onda ih množim x 10 i tako procenjujem koliko će love da uđe u firmu. Što su veće obaveze po avansima po meni utoliko bolje. Većina ljudi gleda samo stavku obaveze i kad vidi kolike su ne kupuje, za zaglerdam avanse i ako su veliki kupujem na prvu…… Eto, pokazao sam jednu caku.
Možda neko drugi hoće da prokomentariše da li je negativan Fri keš flou kod banaka opasan. U smislu da signalizira neki poremećaj. Recimo ako se ponavlja 2,3 godine uzastopno.
Za Ganeta – Analiza bilansa banaka, centralne banke kao i konsolidovani bilans bankarskog sektora su izuzetno važni i treba ih stalno analizirati. Pažnju treba obratiti na bilansne pozicije aktive i pasive. Ovo je naravno ironični iskaz jer ne bih da držim kurs analize bilansa na blogu i u komentarima.
Za g. Katića,
Ako može odgovor na konkretno pitanje.
Kako da tumačim negativan (da budem precizniji u minusu) „Free Cash Flow“ kod banaka. Da li je to dobro ili loše po vašem mišljenju. Ako je loše je li to mnogo opoasno.
Ako može vaš savet na šta treba najviše obratiti pažnju kada je u pitanju analiza bilanasa banaka.
Do sada sam kupovao samo na osnovu makroekonomske analize, nisam ni gledao bilanse ali bi u buduće obratio pažnju.
Поштовани г. Катићу,
У реду, захваљујем Вам се на информацији.
За Стефана – Одговарам Вам преко блога јер сам имао још упита на исту тему. Дана сам добио информацију од издавача да очекују да ће у наредних 14 дана из штампе изаћи нова издања и „Из другог угла“ и „Сурови нови свет“.
Ако се књиге не појаве, слободно ми се обратите још једном па ћемо наћи решење. Хвала на интересовању.
Poštovani g. Katiću,
Pre mesec dana, pisao sam Vam da nikako ne mogu da pronađem Vašu drugu knjigu “Surovi novi svet“. Do danas, skoro 80% knjižara nemaju je na stanju kao ni Catena Mundi. Rekli ste mi da Vam se obratim u februaru, kada ponovo budete bili u Srbiji.
Ukoliko ste i dalje raspoložni da mi pomognete u potrazi, moj mejl je svasic@live.com.
S dubokim poštovanjem,
Stefan Vasić
Zahvaljujem vam na odgovoru.
Za Lazara,
Nisam trgovao plemenitim metalima ali sam se malo raspitivao svojevremeno. Situacija stoji ovako:
Investiciono zlato je oslobođeno PDV-a i cene su blizu berzanskih tj. kupuje se po berzanskoj ceni + provizija a ako hoćete da prodate ide berzanska cena u tom trenutku – provizija zlatare.
Investiciono srebro ima i PDV koji se dodaje na berzansku cenu što ga čini dosta skupljim za kupovinu.
Imate zlatare u Beogradu u kojima možete kupovati. G. Katić vam je postavio link do jedne od njih, pozovite i raspitajte se. Mislim da je bitno istaći da proverite da li firma koja pravi zlatne i srebrne poluge ima certifikat Londonske berze za plemenite metale.
Bojan-У коментарима се кроз дужи временски период повремено провлачила мисао „шта чинити“.
Моје мишљење;
Господин Драгаш на свом блогу износи очевидне проблеме које већина људи запажа.Проблем је у томе да он не даје решења. Односно он сам и не може да их детаљније сагледа и конципира.
Добро то је сасвим природно.
Е сад ако покушате дубљом анализом наше тренутне збиље да рационално постављате питања КАКО и ЗАШТО је то баш овако?
Онда се јавља демон нашег мита који је у решењу проблема незаобилазан. Добро мит је у нашу историјску подсвест толико уткан да нам он заправо даје снагу постојања и опстајања јер без њега би већ давно изгубили идентитет..
Тај наш особени парадокс неки у свету разумеју, рецимо руски дух, али други народи нарочито прагматични западњаци то не уважавају. Е овде се јавља, за нас проблем двоструког стандарда, данас такав контра пример је случај ‘јеврејског питања’. Оно што се њима допушта нама не.
Али вратимо се Драгашу, ако он хоће и верује, да може нешто озбиљније постићи у јавном деловању он треба да свој блог отвори за дискусију!?
Све док наши кључни проблеми не уђу у јавну расправу ми се нећемо померити са мртве тачке. Још увек очекујемо да наше проблеме реши неко са стране.То се покушавало задњих двеста година, па како се решавало видимо,
П.С.
Данас друштвене мреже пружају велике могућности да се чује чиста реч сваког грађанина на ову тему.Када би се ова шанса знала искористити ми би убудуће имали далеко јаснију слику о томе – ШТА ХОЋЕМО И ШТА МОЖЕМО ? Тако да у неку руку би створили неки национални концензус!
Закључујем – Убеђен сам, да нема тог ума који наше проблеме може да раши без искреног садејства народа.
Za Lazara – Ovde imate link za preduzeće koje u Srbiji prodaje fizičko zlato. Ljuba Jakić je moj prijatelj, ali nemamo nikakvih poslovnih veza niti ja imama bilo kakav poslovni interes u preduzeću. https://www.insignitus.com/sr/team-srbija/ljuba-jakic/
Pitanje za Ganeta, da li si upucen kako funkcionise investiranje u zlato/srebro u R. Srbiji. Zanima me iskljucivo u fizickom obliku i gde se moze pazariti, odnosno kakve su provizije.
У коментарима се кроз дужи временски период повремено провлачила мисао „шта чинити“. Овај чланак лијепо сабира неке од најзначајнијих тачака за рад неке од потенцијално будућих власти:
https://www.dragas.biz/program/
Професор Зец, је леп пример економско-политичке глагољивости која је готово сваком разумљива. А сасвим друго је сурова политичка реалност.
Професор Зец је у анкети,за председника Србије, победио на основу свога говорења, али сад одбија да уђе у политико надметање. Професор не одбија што не разуме. Његове године и искуство у синтези са образовањем дали би вероватно доброг кандидата.
Али професор назире све замка које време доноси.То све говори о изузетно малим шансама, било ког кандидата, да нешто практично учини као на пример некад Бизмарк.Тако да је џаба кречити све дотле док народ не сазри за веће историјске подвиге.
У ствари треба да се стекну три преплетена услова,први је објава“пророка“ нове идеје,затим појава реализатора те идеје и трећи услов имати критичну групу грађана који су спремни да ту идеју изнесу на својим леђима.
(https://m.youtube.com/watch?time_continue=491&v=FUdsLkD9mEs&feature=emb_logo)
http://bankar.rs/2022/01/29/erdogan-smenio-glavnog-statisticara-nakon-objave-o-inflaciji-od-36-odsto/
Monty Python circus LIVE….
Zanimljiv pad vrednosti državnih obveznica denominovanih u eurima na beleksu. https://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/RSO19183
Jao, ponovo sam pogrešio. Zamolio bih g Katića da stavi link u zagradu, koncentracija mi je nula…
Moram malo da pojasnim. Uzeo sam u obzir da će u godinama koje slede FED i ECB podići kamatne stope kao i pretpostavljenu korekciju akcija. Takođe, nisam mislio na ulaganje u fond već sam pre za varijantu da se posade orasi a da se probere portfolio različitih akcija.
(https://www.youtube.com/watch?v=88YflHODhB8)
Sad je pravi trenutak da se prepakuje život. Prodajte stanove, kupite akcije, kuću na selu sa dobrim placem, posadite orahe. Ako vam je do putovanja, zavrtite globus, zažmurite, ubodite prstom i gde prst pokaže – putujte i uživajte. Sada se otvara prilika za ovako nešto i više se nikad neće ponoviti.
Ozbiljan sam, zaista mislim ono što sam napisao.
Pozdrav svima.
Sveopsti pad kripto trzista je bio odavno ocekivan jer su na makro planu istorijski ciklusi na tom trzistu poprilicno tacni. Pregrejano je bilo u Oktobru i ovo je nista drugo nego hladjenje koje ce trajati bar godinu dana tokom kog perioda cemo videti nestanak nekoliko hiljada projekata koji nemaju nikakvu upotrebnu vrednost.
Jedino sto nije bilo ocekivano su Novembar, Decembar i Januar kao meseci konstantnog padanja – ali se bear season na prolece potpuno ocekivao.
Za Ganeta: Mislim da je rasprodaja na kripto trzistu u ponedeljak izvesna, Zapad ce pratiti Aziju. Videcemo, svakako ce biti zanimljivo.
Након великог пада вредности криптовалута претходних недеља, најпознатија криптовалута биткоин данас је у једном тренутку пао на 34.064 долара, показују подаци сајта.coindesk.com, који уживо прати кретање криптовалута.
Вредност биткоина се тако скоро преполовила у односу на пре само два и по месеца, када је достигао вредност од скоро 68.000 долара.
Биткоин је пао за око 40% у односу на највиши ниво свих времена, у поређењу са падом од 10% на Насдак 100 индексу.
https://www.coindesk.com/price/bitcoin/
За Ганета – Огроман проблем је што је биткоин сада „интегрисан“ у остале делове финансијског система. Из мог угла реч је о лудилу.
Za g. Katića,
Skinuo sam ovaj komentar sa Yahoo finanse.
Be carefull..,.a lot of people bought bit coin/coin related assets with loans or Are leveraged.
In many cases they only had to deposit 20% to buy 100%.
All those accounts will be sold monday at opening . A lot of coin companies will be bankrupt.
I think Monday everything will crash. The all market. Because a lot of people will have to sell stocks to pay their debts.
Baš da vidimo šta će da se desi.
PS:
Što se tiče mojih akcija, veliki sam optimista. Samo da se ne zarati ubeđen sam da će izdržati.
Jedva čekam da vidim kako ćete komentarisati. Da zapamtim da kupim politiku.
Za Ganeta – Moj sledeći tekst je o kriptovalutama i trebalo bi da se pojavu u sredu.
Zanimljivo da niko ne prati berzu. Da li grešim ? Evo ako neko prati zamoli bih ga da iskomentariše. Zanimljiva dešavanja i u svetu kripta.
Što se mene tiče sledeća nedelja mislim da će biti turbulentna.
Ipak reaguje,
https://www.investing.com/equities/rio-tinto?cid=29514
Гласноговорници о будућим светским политичким заокретима
Жижек и Хорват о светском поретку, коронавирусу, алтернативи и будућности
Словеначки филозоф Славој Жижек био је гост Филозофског театра у ХНК и са колегом Срећком Хорватом разговарао на тему: Шта после капитализма, идемо ли у феудализам или комунизам?
– Пољопривреде нема, индустрија је разорена. Свет муче климатске промене, пандемија,Видимо да се и капитализам радикално мења. Не можемо више говорити о неолиберализму и томе како неолиберализам утиче на постсоцијалистичка друштва, јер данас видимо да тај неолиберализам више не постоји. Можда никада није ни постојао. На помолу је нови дигитални колонијализмом, односно неофеудализмом.
Ми улазимо у метафизички неред, хаос постаје неподношљив. Треба нам темељна промена у свакодневном животу појединца, али то захтева нова начела и договоре на глобалном нивоу.
Људи су све више незадовољни и то се незадовољство више не можемо пеглати политичком акробатиком јер више на даје резултате предвидљиве демократском причом. Јер дијалектичка условљена, економским принципом – сталног богаћења – на супротној страни изазива стални раст сиромаштва, а то ће неизоставно довести до глобалне нестабилности у међукласној равнотежи односа.
@Marko B. – To bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku.
Ja mislim da je Novak deo budućeg rešenja, zapadno-balkanskog projekta.
Prva neobičnost- Đoković nosilac diplomatskog pasoša.
U ovom slučaju politika dominira nad sportom
Druga tajna – Novak Đoković se zavetovao na ćutanje,
Marko sa tvojim citiranim iskazom se slažem, donekle:
Tvrdiš -to bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku /po mom analitičkom zaključivanju suprotno tvrdim – Srbiju dovodi u povoljnu političku poziciju /.
Naprotiv, ovaj ‘nepotrebni’ referendum je vrh političke veštine pridobijanja mnjenja za buduća rešenja srpskog pitanja na Balkanu.
Ovaj referendum je skrojen u zapadnim političkim krugovima.
Za razumevanje ove političke enigme ključni pojmovi koji su trenutno u političkom opticaju su; USTAV, REFERENDUM, SUD, NEZAVISNOST, ĐOKOVIĆ, AUSTRALIJA, KURTI, VAŠINGTON.
Ti pojmovi su u međusobno uzročno-posledičnoj povezanosti, deo su iste priče, i njihovi odnosi tvoere osnovu političkog presecanja balkanskog čvora. Zadnjih par meseci ovi pojmovi su imali izrazito veliki stepen navođenja u medijima.
Ribari ljuckih duša u svojim vestima gore navedene pojmove plasairaju kroz jasne algoritamske iskaze sinetizovane od imaginarnog i realnog, i tako deluju na kolektivnu svest i naše masovno ponašanje.
E sad politička mudrost analize je, složiti tu pojmovnu mozgalicu i odgonetnuti je, da bi se predvidelo najoptimalnije rešenje za Zapadni Balkan.
Za razumevanje trenutne političke euforije u Srbiji, potrebno je pravilno složiti mnogo informacija u logičku formu verovatnog političkog uspeha, koje će u sebi sadržati sveobuhvatno političko rešenje.
Balkanske vođe koji su odgovorni za ishod ove ‘zavrzlame’ su upoznati sa idejom međusobnog kompromisa koji bi kao posledici dao moguće rešenje.
PCR testovi Novaka Đokovića: Neobjašnjene anomalije (…)
Đokovićevi advokati su australijskom sudu priložili dva takva testa, koji su deo javno dostupnih spisa. Prvi, pozitivan i datiran na 16. decembar, nosi šifru 7371999. Drugi, negativan i datiran na 22. decembar, nosi šifru 7320919.
Prema podacima koje su prikupili istraživači, i testovima u koje Vreme ima uvid, šifra predstavlja redni broj testa onako kako je unet u centralni registar. I tu se dolazi do anomalije: navodno stariji test od 16. decembra unet je znatno kasnije nego negativni test od 22. decembra. (…)
To bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku. Ukoliko se dokaže da se manipuliše uz državno pokriće, moglo bi da se postavi pitanje da li uopšte priznavati medicinsku dokumentaciju iz Srbije.
https://www.vreme.com/vesti/pcr-testovi-novaka-djokovica-neobjasnjene-anomalije/
P.S. Sa nadom da će Veliki cenzor ipak dozvoliti objavu ovog komentara, jer naprosto nije reč samo o „skakanju Novaku po glavi“. Nažalost…
Gane – Krivo mi je što nikada nećemo napraviti državu.
Гане државу можемо направити ове године.
Поступимо по диктати моћног запада и ето Србије (без КиМ), али то није правда.
Други остварише своје вековне снове, готово без крви.
Словенија се осамостали, нека, она је сачекала повољан моменат и оствари своје природне тежње.
Хрватска оствари свој хиљадугодишњи сан по оном познатом методу – ТРИ ТРЕЋИНЕ –
Милогорци показују отворену тежњу за независношћу која је већ постигнута и призната од стране УН.
Македонци створили своју државу а уједно и народ доби идентитет, без једне једине жртве.
Бошњаци теже да створе своју државу у коју хоће силом да задрже Србе, које су притом прогласили геноцидним.
Па има ли где у свету већег политичког парадокса ако се ово оствари?
Србија би била једина, највећи губитник у целом овом прекрајању Балкана.
А та наша Србија је у двадесетом веку поднела жртве, за своје идеале,као нико никада у савременој историји народа.
Таквом креацијом Западног Балкана, ван Србије би остало да живи 1/4 српског народа.
Морамо се сложити да би то била велика неправда а Балкан би био и даље нестабилан и осетљив на било какве глобалне поремећаје у будућности.
П.С.
Господине Катићу, ако ово мишљење сматрате неодмереним немојте га објавити.
Čini mi se da svi na Novaku vaćare političke poene ili lovu. Ja sam napisao komentar iz srca. Krivo mi je što nikada nećemo napraviti državu.
Za Ganeta – Danas, kada svi skaču Novaku po glavi, možda nije loše uzdržati se i ne pomagati tu histeriju, makar i marginalno.
Đoković nije hteo da plati porez Srbiji te se je preselio u Monako gde je uzgred budi rečeno sve 10 puta skuplje nego u Srbiji….. Onda je izuzet iz poreskog sistema Srbije da bi mogao da igra za reprezentaciju na O.I. (pregovori su trajali dugo i do poslednjeg trenutka se nije znalo da li će nastupiti) gde opet uzgred budi račeno, potpuno sam siguran da je igrao samo zbog sebe kako bi iušao u istoriju kao jedini koji je osvojio 4 grandslema + O.I…. Kada je izgubio šansu da osvoji zlato odbio je da igra za bronzu, pa je zatim odbio da igra u dublu za bronzu sa devojkom jer pobogu on je takva veličina da za njega bronza ništa ne znači……… nije mu palo na pamet da devojci sa kojom je igrao možda nešto znači, da Srbiji možda nešto uznači……… Sada se je toliko osilio i nastavio da se upetljava, upetljava, upetljava…….. i šta se je desilo, PAF! Ko što reče naš narod „Ko ne plati na mostu platiće na ćupriji“
Biće sada zanimljivo ispratiti da li će se Đoković vakcinisati i tako polizati sve ono što je pričao o vakcinaciji jer je očigledno da više neće moći nevakcinisan da igra na većim turnirima ili će pokazati karakter (koga nema) i žrtvovati ogromnu lovu (višestruko veću od poreza koji bi platio u Srbiji) ?
Ovo sam napisao ISKLJUČIVO zbog frilensera koji se slićno Đokoviću upetljavaju u neke prilično sumnjive strane platforme za plaćanja kako bi zbegli prijavljivanje poreza u Srbiji. Ovo je naivno i ne može proći kod poreske inspekcije. Svi koji to rade moraju da znaju da država sve to vidi, da je nemoguće na taj način sakriti naplate usluga a uz to se prihvata strana sudska i inspekcijska jurisdikcija nad računom koja nije dovoljno jasna. Naravno da će im se desiti isto što i Đokovoću, upetljavaće se, upetljavaće se, upetljavaće se i samo je pitanje vremena kada će se desiti PAF!
Da zaključim. Na porez treba gledati sa vedrije strane. „Bolje je imati dobitak i platiti porez nego imati gubitak“….. Ako radite nešto putem interneta opet gledajte sa vedrije strane. Bolje je imati posao i platiti porez nego nemati posao.
У мом коментару од пре два дана сам написао: „Закључујем,да какав год био исход овог скандала, он ће имати законско покриће јер аустралијска власт не сме да дозволи себи такво политичко самоубиство“.
Епилог горе изреченог се остварио;
Суд је одбацио Новакову жалбу на одлуку министра Алекса Хока да га депортује и сада се суочава са трогодишњом суспензијом доласка у ту земљу.
Новак Ђоковић дао је кратко саопштење после одлуке Суда да га депортују из Аустралије, што значи да неће играти на Аустралијан опену!
Ђоковић – Желео бих да дам кратку изјаву и да се осврнем на резултате данашњег рочишта.
– Поштујем одлуку Суда и сарађиваћу са надлежним органима у вези са мојим одласком из земље.
Postovani, zvanicne informacije o ekonomskim parametrima i trendovima u NR Kini mozete procita u sledecem clanku: http://serbian.cri.cn/vesti/privreda/3808/20220112/727985.html
U pravu je Gospodin Katic s svojim analizama na konferenciji.
@Gane
Како народ наседа на политички инжењеринг?
Новак је дубоко угазио у политички циркус који заслепљује простоту.
Титова диктатура је замењена Орвеловом медијском манипулацијом народа.
Ускоро ће се све само од себе разјаснити. Али ће као и увек бити по нас касно.
И у овом хаосу има система,неко вуче све конце, односно пројектује, да инжењери људских душа, постигну свој циљ.Ја им не замерам. Питате се зашто?! Па зато што ми не умемо да мислимо својом главом.
Ми смо погазили све вредности које су нас као народ некада красиле, и сад не знамо куда ударамо главом.
Закључујем,да какав год био исход овог скандала, он ће имати законско покриће јер аустралијска власт не сме да дозволи себи такво политичко самоубиство.
Исцрпљивање у овом скандалу Новаку само наноси штету.
Видећемо како ће одличити врховни суд Аустралије.
Izgleda da Novaka Đokovića bije maler samo zato što neće da porez plati Srbiji. Ovo je božija kazna. Verovatno postoji neka kosmička pravda.
PS:
Bila je jedna devojka (frilenserka) kod mene da joj pomognem oko poreske prijave. Izuzetno pametna i sposobna osoba. Završila PMF, rešava matematičke zadatke i zarađuje na internetu. Dugo smo razgovarali po pitanju poreza i upravo sam joj ukazao na slučaj Đoković (značaj inspekcijske , sudske jurisdikcije) i savetovao je da izvuče pouke. Naravno da se porez ne može izbeći, pogotovu na način na koji većina misli da može. Mene je posebno oduševila time što je u potpunosti razumela i uvažila moje savete, kada sam ranije pričao sa nekim mladim ljudima obično bi mi se smejali i govorili da sam zaostao.
Inače, počeo sam da menjam mišljenje o mladim ljjudima. Opšte je poznato da je bilo više nego negativno. Sada sve više upoznajem kvalitetne i obrazovane mlade ljude koji ne kukaju nad svojom sudbinom već su spremni da se bore. Internet je velika stvar jer je pružio šansu svima a ne samo privilegovanima.
EPS i moje slutnje
Totalni raspad: EPSa, izgoreo ogromni bager.
Partisko zapošljavanje i nestručnost dovele do totalnog sunovrata EPSa.
Ako je Srbija imala nešto što je vredelo, od zaostavštine nekadašnje SFRJ, to je bila proizvodnja električne energije.Nekadašnji sistem je bio dika elektrifikacije Srbije a sada naočigled javnosti sve guta plamen.
Šest havarija za jedan mesec je čudna koincidencija.
Mislim da ćeovo što ču napisati ljudima biti korisno,
Prvo, koliko smo bitni u svetskim ekonomskim tokovima https://www.investing.com/equities/rio-tinto?cid=29514 , potpuno normalno trgovanje uprkos izjavi Ane Brnabić.
Drugo, slučaj Đoković bi trebao da bude nauk svima onima (pre svih frilenserima) koji se upuštaju u transakcije i koriste platforme koje su pod stranom sudskom jurisdikcijom. Ne poznajemo dovoljno strane pravne sisteme i nije dovoljno samo videti da svi koriste neku platformu ili rade za neku stranu firmu pa da se kaže da to može tako….. Moraju se otvoriti četvore oči a vrlo je važno bar po meni da je platforma registrovana u Srbiji, da je po jurisdikcijom NBS, da likvidnost obezbeđuje domaća banka itd.
Uvaženi gospodine Katić-u,
zovem se Branislav Nenadović, po struci sam diplomirani mašinski inženjer i pratim Vaš rad i vaš sajt jako dugo. Jako cenim za šta se borite jer smatram da je to ISPRAVNO kao čovek koji ima veliko stručno iskustvo i koji je radio u Fortune Global 500 korporacijama. Zao mi je što nemogu da se češće uključim u diskusiju jer pretpostavljam da dobro znate kako je ubitačan u globalnim korporacijama. Ovo mi je prva objava na Vašem sajtu.
Pre svega, želim da Vam čestitam Novogodišnje i Božićne praznike i da sačuvamo ono što nam je najvrednije, naše zdravlje u 2022, koliko je to moguće. Gospodine Katiću, želim Vama i Vašoj familiji puno zdravlja u uspeha u 2022!!
Sledeći razlog zašto pišem je: da se na Youtube pojavi snimak konferecije Svet u 2022, koju sam nestrpljivo čekao jer sam želeo da čujem Vaša razmišljanja za 2022. Drago mi je da je Color media group prepoznala Vas i Vaš dugodišnji rad.
Za one koji će videti link koji ću postaviti, izlaganje gospodina Nebojše Katića traje od 5:35:48 do 6:06:18. Izvinjavam se ako sam neku sekundu promašio.
Gospodine Katiću, velike pohvale za vaš trud i rad i samo nastavite. Moj moto je, koji možda najbolje opisuje mene i šta sam prošao od muka i problema u životu jer moj život je sve bio samo ne posut ružama. Ali nažalost niko od nas nije birao 3 stvari koje jako utiču: pod 1) vreme rodjenja, pod 2) mesto rodjenja i pod 3) roditelje i okolinu; i svi imamo različitu startnu poziciju. Priča o životu je mnogo dublja ali hajde da to ostavimo po strani jer mene drži moj moto: POBEDNIK JE ONAJ KOJI VERUJE U POBEDU!!! A sad ću postaviti link s Youtube-a za konferenciju Svet u 2022:
Sve najbolje Gospodine Katiću i samo napred
Srdacan pozdrav
Branislav
@Vladimir Dž
Taj clanak je dodatno analizirao i Dr. Robert Malone, sto Vam je sigurno poznato.
Uzimajuci u obzir desavanja u EU i medijsku hajku protiv nevakcinisanih koja polako prelazi u linc (samo pogledajte izjave Makrona i desavanja u Italiji), s jedne strane i sa druge strane clanke koji skoro pa govore: „vakcinisite se i umrite“ kolicina sizofrenije (ili barem kognitivne disonanse) koja se servira ljudima je neverovatna.
Sve dok ekonomija konacno ne implodira (ili imamo novi rat) mora postojati grupa ljudi na koju ce se svaljivati sva krivica.
Upozorenje za sve one koji vole da se kockaju na berzi. Napustite osiguravajuće kući i predjite na firme koji se bave grobarskim poslovima.
“We are seeing, right now, the highest death rates we have seen in the history of this business – not just at OneAmerica,” the company’s CEO Scott Davison said.
https://www.thecentersquare.com/indiana/indiana-life-insurance-ceo-says-deaths-are-up-40-among-people-ages-18-64/article_71473b12-6b1e-11ec-8641-5b2c06725e2c.html
https://www.brighteon.com/6f5f5643-a059-4603-8eb0-62f9d81af96d.
Ako nas lažu političari, lekari i mediji – poslovni rezultati ovog sveta sigurno ne lažu.
Za g. Katića,
Zahvaljujem se na odgovoru. Primio sam k znanju vaše komentare i stavove…. Ozbiljno ću razmisliti šta i kako dalje. Situacija nije ista kao u martu-aprilu 2020, sada se mora biti oprezan.
PS:
Meni je interesantno kako građani podnose inflaciju s obzirom da imaju štednju po oko 0% na evrima a inflacija je 5 +…. Da li se razmišlja da se nešto kupi, recimo zemlja, nekretnine, auto, TV, Tehnika i sl i tako zaštiti novac…. Ili kako se već razmišlja ?
Šta ako građani nagrnu u banke i krenu da povlače svoj novac, mora se i o tome razmišljati.
Za Ganeta – Informacije iz insajderskih krugova nisu tajna i ne prenose se poverljivo od uha do uha. One su u javnom prostoru i o tome pišu najreputabilniji svetski mediji. Svi znaju da je situacija nenormalna ali igraju igru, pa dok traje, traje. Realne kamatne stope i prinosi na obveznice su duboko u negativnoj zoni. To se sada odnosi i na prinose na obveznice koje nemaju investicioni rejting i koje se u finansijskom žargonu nazivaju smećem. Činjenica da je inflacije ozbiljno porasla a da je to samo marginalno povećalo prinose na dugoročne državne obveznice dodatno svedoči o nenormalnosti.
Verujem da će ECB kasniti za FED-om u podizanju kamata i da će se radovati rastu dolara u odnosu na evro koji s tim ide. Koliko će kasniti, ne bih nagađao. U svakom slučaju, najgore što centralnim bankama može da se dogodi je da se pandemija okonča, pa da ostanu bez izgovora za sporo reagovanje.
Nisam nažalost gledao Vaš link jer nemam vremena. Već konsultujem prevelik broj izvora. Da mali broj kuća kontroliše tržište je nesporno i poznato.
Za g. Katića,
Poslušao sam vaše izlaganje na panelu Svet u 2022. Ako sam dobro shvatio vašu percepciju pitanje je vremena kada će ECB podići kamatnu stopu i to neće mnogo kasniti za FED-om ?
Pominjete info iz insajderskih krugova pa ako nije tajna gde se to šuška o špekulativnom smeću ? Da li pod tim slično Nevenu Vidakoviću mislite na obveznice ili možda na akcije….. Meni se nekako čini da svega 10-tak kompanija drže indekse što mislim da je i Neven objasnio, ostalo se je prilično izduvalo . Nadam se da ste pogledali link u mom prethodnom komentaru. (Ozbiljni su ljudi u pitanju, Neven je NPR: profesor na Zagrebačkom ekonomskom fakultetu).
Prvo pišem preporuku pa odoh gledam.
(https://www.youtube.com/watch?v=2uQ6PSu4kB0)
Poštovani g. Katiću, pročitao sam danas ponovo vaš tekst „Da li je Evropa sišla s uma“ koji ste napisali 2014. godine, i moram da primetim da, nažalost, danas zvuči aktuelnije nego ikad.
МОСКВА – Транзит руског гаса у Немачку преко гасовода Јамал-Европа обустављен је јутрос, према подацима немачког оператера енергетске мреже Гаскејда.
Проток гаса тим гасоводом, који је главна транзитна рута за руски гас у Европу, заустављен је након пада количине испорука од суботе.
Руски гасни див Гаспром није за данас резервисао капацитете за извоз гаса преко гасовода Јамал Европа, додаје се у информацији.
Knjiga DŽozefa Stiglica – o kojoj se priča – LJudi, moć i profit
U vremenu gomilanja haosa, ova knjiga tera čitaoca na razmišljanje, ona obiluje sjajnim analizama i dijagnozama, dragocenim zapažanjima i mudrim poukama.
Stiglicova knjiga ne nudi gotova instant rešenja, već predstavlja putokaz, mapu ka boljoj budućnosti, progresivnijem kapitalizmu, uravnoteženoj ekonomiji, boljem društvu sa što manje nejednakosti i jednakim mogućnostima za sve.
Danas živimo u vremenu bezidejnosti, neizvesnosti i finansijske krize kapitalizma, deformacija ekonomije u tzv. kazino ekonomiju, alarmantno rastuća globalna dohodovna nejednakost, kao i zabrinjavajući uspon političkog populizma izaziva strah od sutrašnice koja može odvesti čovečanstvo i ljudsku civilizaciju na put bez povratka.
Stiglic završava svoju knjigu optimističnim i društveno osvešćenim rečima i porukom: „Još uvek nije kasno kako da se kapitalizam spase od samog sebe.“ Svedoci smo da je čovek izgubio razum i logiku. S tim u vezi, vratimo se na ono iskonsko pitanje: šta je uzrok bogatstva naroda?
Pravi izvor bogatstva naroda Stiglic vidi u kreativnosti i produktivnosti stanovnika jedne države i njihovoj produktivnoj interakciji.Ono se krije i u naučnom progresu, koji nam pomaže da osvetljavamo skrivene istine prirode i koristimo ih za unapređenje tehnologije. Dalje, ono se temelji i u razumevanju organizacije društva, koja se otkriva argumentovanim diskursom, što vodi do institucija čiji su temelji „vladavina prava, mehanizmi uzajamne kontrole i proceduralna regularnost“. To je, ukratko, Stiglicov nacrt za progresivnu agendu, koja se zalaže za dinamičniju ekonomiju sa većim zajedničkim prosperitetom. Za realizaciju te ideje Stiglic smatra da je nužno kolektivno delovanje s novom ulogom države i tržišta.
P.S.
Zvuči utopistički i nerealno, teško dostižno, ali alternativa je i te kako realna
Da li ćemo ga pepoznati?
Čoveka koji stoji iza ideje – Savo Manojlovoć
https://noizz.rs/noizz-news/savo-manojlovic-je-covek-o-kojem-prica-cela-srbija/whb1z8x
Ako se pitate gde da ulažete novac, evo ideje:
Opšte je poznato da je nestašica poluprovodnika uzela maha,
Njihova nestašica je izazvala svetski kolaps. a neophodni su u raznim industrijama, tako da mnoge svetske kompanije više nemaju dilemu u šta da ulažu novac.
https://biznis.telegraf.rs/info-biz/3349152-problem-uskih-grla-nastavlja-da-pogadja-najvecu-evropsku-ekonomiju
Zaboravio sam da dodam da na yahoo finance imate bilanse za svaku firmu. Primera radi za Ejpl, to je ovaj link (https://finance.yahoo.com/quote/AAPL/balance-sheet?p=AAPL)
Najkvalitetniji video na temu analize bilansa stanja. Najbolje objašnjenje koje postoji na internetu, da svako razume.
(https://www.youtube.com/watch?v=DxDBCRn7RDc&t=671s)
Dečko pokreće serijal o fundamentalnoj analizi, pa ako nekoga zanima da nešto nauči a pri tome nije profesionaloni ekonomista sada je prilika.
PS:
Neko me je pitao nekad na blogu da li imam neku strategiju trgovanja….. Moj odgovor je bio da nemam. Jednostavno gledam bilanse i to presudno utiče na odluku koju donosim. Bilansi, makroekonomija, intuicija i vrlo malo tehničke analize. To je to.
Za Katića:
Čim su krenule priče u medijima, a zatim i napadi na EPS, znao sam o čemu je tu reč. Verujem da je među izvršnim direktorima EPS-a bilo ljudi koji su se žestoko protivili prodaji.
Prava šteta što su ih smenili…zbog nemarnosti i korupcije, naravno. Red bi bio da i u TENT-u padnu smene, da se malo koriguje cena termoelektrane. Zanimljivo kako Srbi vole da protestvuju protiv zagađenja životne sredine, ali kada je reč o ovim nebitnim stvarima…ni guk.
@Nebojša Katić
Šta je bilo videli smo.
Ostaje da se vidi šta će biti vreme ja sudija svemu.
Mi godišnje gubimo prema nekim skrivrnim podacima oko 15% energije kroz distribitivnu mrežu. Uzmite pa to pomnožite sa cenom kwh i videćete koliko je novca otišlo u zemljospoj.
Mantre polako utihnjavaju a realnost nemulosrdno dolazi po svoje.
Završavam prepisku,
Pozdrav,
За Ивана – Било би занимљиво анализирати како смо дошли у ситуацију да је све сем продаје ЕПС-а немогућа мисија. О томе како смо дошли у ту ситуацију сам писао овде, давно – https://nkatic.wordpress.com/2005/09/28/varljivi-aksiomi-tranzicije-politika/. Та мантра по којој нам нема спаса без продаје ЕПС-а није од јуче. У тренутку када је мантра ушла у оптицај, у Србији је било неколико људи светског формата који су могли од ЕПС-а направити узорну компанију. Узгред, наивно је веровати да би било који западни гигант прихватио да буде мањински власник у ЕПС-у.
@ Небојша Катић – Можда би ипак требало покушати да Србија врати ЕПС у државно власништво, као што је некада било и како је и данас у неким западним земљама.
Ваш пример западних земаља је за нас готово немогућа мисија.
Tо би за нашу државу био врућ кромпир. Узмите пример НИС-а. Он је просто уступљен странцу да би га ‘средио’.
Хоћу да кажем да ми немамо ни техничке кадрове, а држава нема петљу да се ослободи технолошког вишка.
Стара идеја из 2014 године је можда била најоптималнија,Значи пре седам година Србија је могла мањинском улагачу да понуди до 31 одсто од вредности ЕПС-а, чија је вредност тада процењена око четири милијарде евра. Међу заинтересованим био је немачки РВЕ и ЕОН, али су се помињали и француски ЕДФ, италијански ЕНЕЛ и чешки ЧЕЗ. Значи имало је заинтересованих.
Е сад се лепо види да је то урађено још 2002 године када је ЕПС процењиван на чак десет милијарди долара, због одличног стања опреме, стручних кадрова и квалитетног угља.
Због наше аљкавости сад је на ред стигло технолошко питање, стања опреме?
Вредност ЕПС-а се процењује на стручности кадрова, поузданости опреме и квалитета угља.
Ова три кључна фактора су у очајном стању.
Поздрав,
Za Ivana – Ja sam mislio da je EPS odavno privatizovan i da samo menja privatne vlasnike. Danas je u privatnom vlasništvu jedne stranke, juče je bio u privatnom vlasništvu druge stranke. Možda bi ipak trebalo pokušati da Srbija vrati EPS u državno vlasništvo, kao što je nekada bilo i kako je i danas u nekim zapadnim zemljama.
Gospodine Katiću
Da li se sećate naše polemika oko EPS-a i kako ga ‘spasiti’ privatizovati.
Vi i ja smo držali suprotne strane. Evo ovih dana je srpski džin na kolenima.
Žila kucalica naše privrede i života je u teškom stanju a da niko to ne ‘primećuje’.
Ovo nam mnogo govori o ozbiljnom problemu u kojem se nalazimo.
Sdačan pozdrav,
Za Ganeta – NBS je već najavila da će držanje kursa na nivou na kome je danas biti jedan od instrumenata kontrole inflacije. Otuda je nebitno šta bih ja predložio ili šta sam predlagao svih ovih godina.
Za g. Katića,
Da li bi sada predložili depresijaciju RSD ? Da li je sada ciljana depresijacija nemoguća zbog inflacije kao i usmerena primarna emisija ?
@Vladimir Jankovic
Владо прво да те похвалим на храбрости да изнесеш своје мишљење
Та храброст недостаје овим временима и слободно мислећим људима.
Без обзира на применљивост идеје. Боља је било каква идеја него безидејност.
Прочитах текст и морам ти рећи да нисам баш све разумео. Додуше има неких пасуса који су ми јасни. Али највише ме буне ове новокованице и изрази који нисам могао да уклопим у сам механизам функционисања самог система управе.
Схватио сам (можда погрешно) да ти хоћеш да измириш две супротности које испољавају социјализам и либерализам.Да будем јаснији.
Хоћеш да човека као грађанина ставиш у центар државних збивања а истовремено да оне најбоље максимално ангажујеш у служби народу. Док остале поставиш на места која им по природи њиховог бића одговарају и у трећој групи оне најслабије који не могу да допринесу заједници као ове претходне две, већ заједница треба да брине о њима.
Даље занимљив је твој став који наводиш да би таквом ‘организацијом’ решио међунационалне проблеме. То је лепо, мада можда мало идеалистично.
У овом ХХI веку се јасно уочава да су данашње државне форме социјализма или демократије превазиђене и видимо да се грчевито трага за бољим решењима који би помирио две кључне супротности.
Прва је да они који стварају капитал буду слободни да га и даље стварају, у границама законских оквира, а ова друга већа група која нем тај дар, интелект, или шта год то било, то прихвате (јер боље решење немају) и спроводе у дело замишљено.
А Држава са своја три стубна начела законодавно, судско и извршно, што чини једни заједницу државном. има задатак да коригује и спроводи договорено.
За дубљу расправу би требало више простора али то би вероватно засметало другима.
Ја сам Владимир Јанковић дипл.грађ.инж. из унутрашњости Србије, муж,отац….запошљен…. Свестан сам да обављам посао који требам у складу са досадашњим знањем, струком и искуством , у средини у којој живим . Немам амбиције за бољим радним местом, зарадама, функцијама…. Својим досадшњим животним и радним искуством сам постао ….СВЕСТАН !…..
….на срећу или на жалост…..незнам…..видећемо…..
Покушао сам своју СВЕСТ да преточим у неки облик НАЦРТА новог државног уређења – НОВОГ СИСТЕМА….. Нацрт је писан једноставно и искрено на основу Свести….кратко и јасно….
Надам се да ће други СТРУЧНИ људи надоградити и прецизирати НОВИ СИСТЕМ…. јер је само он СПАС …..не само за Србију и Балкан….већ много више….
НОВИ СИСТЕМ – СОМЕТЕИЗАМ
СОцијализам- друштвени поредак ,без приватног власништва,
привредна државна средства и економија развоја јавно се контролишу…
МЕритократија- систем заснован на личним заслугама сваког појединца ..
ТЕхнократија- је друштво које воде стручњаци посебних-појединачних области свих струка…
Сометеизмом управљају строго прецизна стручна СТРАтегија, ПРОписи и ЗАкони –СТРАПРОЗА, који се заснивају искључиво на правилима СТРУКЕ.
У Сометеизму непостоји владар, председник , лидер , краљ и сл.
У Сометеизму непостоје политичке странке , партије , више страначки избори и сл.
У Сометеизму народ-држава имају Представника.
У Сометеизму је СПАС за све Балканске народе , а и шире.
Предлог-концепт функционисања НОВОГ СИСТЕМА :
• СТРАПРОЗУ прописују изабрани Високи стручни савети (ВСС) посебних-појединачних области свих струка.
• ВСС (50 члана) бирају из Нижег стручног савета (НСС) посебних-појединачних области свих струка.ВСС предлаже ,изгласава и усваја Законе, Прописе, Стратегије и др.које су искључиво у интересу државе и друштва.
• НСС (250 члана) се бирају на нивоу државе . Бирају их искључиво стручњаци из тих посебних – појединачних области. Бирају их на основу референци, искуства, успеха , знања, части и морала.НСС контролишу спровођење СТРАПРОЗЕ на нивоу државе и контролишу Стручне савете локалних самоуправа (ССЛС).
• ССЛС (10 члана) се бирају на локалне самоуправе . Бирају их искључиво стручњаци из тих посебних – појединачних области. Бирају их на основу референци, искуства, успеха , знања, части и морала. ССЛС контролишу спровођење СТРАПРОЗЕ на нивоу локалне самоуправе. Уколико ССЛС нема довољно члана , НСС предлаже стручну помоћ.
• Чланови Савета за избор се НЕкандидују , већ их периодично бира „народ“ тј. само стручњаци из њихових посебних-појединачних области. Изабрани добијају Народни позив да служе својој држави . Народни позив је врхунац, заслуга , награда и жеља сваког успешног стручњака.
• Једино на овај начин би смо довели најбоље стручњаке да одлучују о држави и народу, загасиле би се поделе у народу а и међу „нацијама“, а ткз. политичари би нестали са позоршне сцене у којој су до сада утицали на будућност народа и држава.
• Појединачне стручне области су нпр. Здравство, Одбрана, Пољопривреда, Култура, Грађевина , Спорт , Просвета, Економија итд.
Посебне области појединачних струка су нпр. Грађевина : вискоградња, архитектура, урбанизам, нискоградња , хидроградња и сл.
• За сваку од посебних области појединачних струка је потребно је да се формирају Савети . Сваки Савет има Секретара који представља рад, планове, одлуке Савета.
Секретар је НЕутицајна функција на Савет. Секретара бира Савет.
• Контролу државних органа у спровођењу СТРАПРОЗЕ врше Контролори чланови НСС.
• Контролу локалних органа у спровођењу СТРАПРОЗЕ врше Контролори чланови ССЛС.
• Контрола учинка и квалитета спровођења СТРАПРОЗЕ и санкционисања се врше у складу са Посебном РАДИКАЛНОМ Страпрозом.
• Представник-домаћин државе (локалне самоправе,месне заједнице) је формална,тотално неутицајна функција на друштвено уређење коју ће да обавља 1 год . Изабрано лице –заслужни грађанин који је својим наградама и успесима у раду или такмичењима постигло и заслужило да као врхунац свог рада представља државу у протоколним државним обавезама, а што је најбитније биће мотивација и подстицај другима који својом чашћу, радним успесима и залагањем у раду и животу желе такву награду и буду изабрани за ту функцију. Представника-домаћина бира ВНСС тј. Локални ССЛС.
• Финансиска надокнада чланова Савета , државних и локалних органа мора бити у складу СТРАПРОЗОМ Финансиске струке – буџета , по учинку и квалитету рада и довољно мотивациона да спречи одлазак Стручњака из државе.
• Избори међу Стручњацима су једноставни, јавни и отворени преко друштвених мрежа.
ПРЕДЛОЗИ ЗА СТРУЧНЕ САВЕТЕ :
• Једна од кључних ствари успешности друштвеног рада у јавном интересу је КОНТРОЛА УЧИНКА И КВАЛИТЕТА РАДА и на основу њега обрачун зараде радника.
• Потребно је из свих садашњих и прошлих државних система уређења у свету извући најбоље што је искључиво у друштвеном тј. државном интересу.
• Предлог за СПАС деце и омладине – Радикални закони – Коришћење СМАРТ телефона третирати као алкохол за децу до 18 год.
Они који прочитају текст до краја ….Хвала Вам…..Можда ће у први мах да Вам се чини да Идеја није перспективна…..али Молим Вас…..Прочитајте је и сутра…..
Ако имате времена…..Одговорите ми шта мислите….Дајте ми предлог….
Поздрав…
В.Јанковић диг.
Mislim da bi bilo zanimljivo pogledati sajt Uprave za javni dug http://www.javnidug.gov.rs
Primetićete da su aukcije državnih obveznica proređene što pokazuje da se država manje zadužuje nego ranije. Takođe, treba primetiti da država organizuje masovne prevremene otkupe državnih obveznica (bilo ih je nekoliko u poslednje vreme) što obara javni dug.
Čini mi se da je korona bila dar sa neba kada je u pitanju javni dug Srbije. U periodu od 2020 do 2021 su dospevale za naplatu ranije izdate 10-ogodišnje obveznice koje su refinansirane u onom sveopštem haosu po skoro nultim kamatnim stopama tako da u skorije vreme nema velikih dospeća na naplatu pa je situacija malo relaksiranija nego inače.
Naravno, na svetskom tržištu vlada velika neizvesnost. Situacija je takva da niko ne zna šta donosi dan a šta donosi noć. Dnevne oscilacije akcija su ogromne baš zbog procene da li će i u kojoj meri rasti kamatne stope. Iako naša situacija za sada izgleda relaksirano valjalo bi biti oprezan i sačekati sa zaključcima.
Украјинска криза је увертира новом светском поретку и означава почетак опасне ере у међународним односима.
Историјски циклус драматичних размеђа међу великим силама која ће уздрмати међународни поредак до темеља.
А шта нас чека?
Наслутите сами, кад сложите редослед политичког седмоделног танграма.
https://www-theatlantic-com.translate.goog/ideas/archive/2021/12/russia-putin-ukraine/620961/?_x_tr_sl=en&_x_tr_tl=sr&_x_tr_hl=sr&_x_tr_pto=sc
Шта је ХАОС? – ред замаскиран нередом
Политика је врло врло распрострањена делатност међу Србима. Свако се њоме бави, а мало ко је разуме.
Барикаде и блокаде треба тумачити као почетак изборне кампање.
https://www.dnevnik.rs/index.php/politika/protesti-i-barikade-pomogli-vucicu-da-ostvari-trostruku-pobedu-12-12-2021
Šta zapravo htedoh reći:
„16.11.2021. je organizovana aukcija 5-ogodišnjih državnih obveznica u RSD i nije dostavljena ni jedna jednina ponuda.“
(Gane)
9.12.2021. je, uprkos tome, referentna kamatna stopa zadržana na nepromenjenom nivou.
https://nbs.rs/sr_RS/scripts/showcontent/index.html?id=17608
Izvinjavam se na pogrešnim datumima u mom prethodnom komentaru i molim domaćina bloga da ga izbriše, ako mu nije teško.
Poštovani gospodine Katiću,
Pre svega, zahvaljujem Vam se na brzom odgovoru.
Prvo sam i kontaktirao izdavača Catena Mundi, međutim imaju samo Vašu knjigu “Opasna vremena“. Ukoliko i dalje ne uspem u potrazi, po dogovoru, javljam Vam se u februaru.
Unapred se zahvaljujem.
S poštovanjem,
Za Stefana – Pokušajte sa Catenom Mundi (https://catenamundi.rs). Ako ni oni nemaju, slobodno mi se javite preko bloga u februaru, pa ću Vam ja, kada budem u Beogradu, dati svoj primerak.
Poštovani gospodine Katiću,
Ja nikako ne mogu da pronađem Vašu drugu knjigu “Surovi novi svet“. Sve knjižare (njih 24 sam zvao) nemaju je na stanju. Da li možda Vi imate informaciju gde je mogu naći?
S poštovanjem,
Национални интереси:
Руски и кинески амбасадори: поштовање народних демократских права
Суочене са низом глобалних изазова, земље хитно морају да ојачају координацију и сарадњу ради заједничког напретка.
Прошлонедељни коауторски текст руског и кинеског амбасадора у Вашингтону (Анатолија Антонова и Ћина Ганга) у утицајном америчком часопису, који критикују Бајденов Самит за демократију, указује да кинеско-руски савезнички брод већ плови реком Потомак.
Занимљиво је да је тај чланак наредбом са врха скинут са веб-сајта
Овај пасус у скинутом тексту је занимљив;
Бомбардовање Југославије, војна интервенција у Ираку, Авганистану и Либији и „демократска трансформација“ не доносе ништа осим штете. Земље треба да се усредсреде на добро вођење сопствених послова, а не да снисходљиво критикују друге. Нема потребе да бринете о демократији у Русији и Кини.
Анатолиј Антонов, руски амбасадор у Сједињеним Државама.
Ћин Ганг, амбасадор Народне Републике Кине у Сједињеним Државама.
Цео текст ;
https://washington.mid.ru/en/press-centre/news/the_national_interest_russian_chinese_ambassadors_respecting_people_s_democratic_rights/
Za gospodina Nebojšu Katića. Očekivao sam više rasprave u vezi ove mere u domaćim medijima. Meni ovaj potez izgleda dosta radikalan, međutim domaći ekonomisti nisu reagovali komentarima ni za, ni protiv. Mislio sam i da će „opozicioni“ mediji da iskoriste ovo za napad na vlast s obzirom da je, kako ste vi rekli, vlada reagovala panično, ali je i to izostalo. Ukratko, nikog nije briga. Možda i s razlogom. Hvala još jednom na odgovoru.
Za Nikolu – Ne bih zamrzavao cene i čini mi se da je došlo do panike. Iskustva sa zamrzavanjem nisu bilstava, pogotovo ne kada je privreda privatizovana. To je obično uvod u nestašice.
Pitanje za gospodina Katića. Šta mislite o merama vlede Srbije da ograniči cene osnovnih životnih namirnica? Šta pokazuju iskustva drugih zemalja, ima li šanse da ta mera da rezultate kod kontrolisanja inflacije? Hvala puno.
@Gane – Što zamukosmo….. Znate li da to nije dobro.
Opasno je kada narod ućuti.
Народ не зна куд удара главом мој Гане
Поставља ли неко питање шта је циљ садашњег хаоса?
Овај хаос је добро смишљен. И у хаосу се крије подмукла идеја.
Ту идеју не знају ови што блокирају путеве.
Они су као и увек само потрошни материјал.
Ево шта стоји и ко стоји иза овог „хаоса“.
Планери из иностранства, знају они да је народ и Србији на граници издржљивости. Патња траје већ деценијама. Људи губе стрпљење и почињу да се буне.По инерцији то прихвата већина како време пролази. И резултат, по прорачунима планера може бити Вучићево дизање руко од свега и оставка што и очекују..
Е сад размислите зашто нова Немачка влада заоштрава своју реторику према Србији. Нарочито је то изражено из табора зелених.Ову игру зелени су добро разумели. Вучића кад каже – да неће признати Косово и да је за компромисно решење, он је то приморан да каже, јер више нема узмицања
Уосталом и врапци под стрехом знају да је политичко умеће, нешто ћу да дам али нешто морам и добити. Тако је увек било и увек ће бити, за друге.
Е са друге стране, стање рата управо је продужена рука политике где компромисни постулат губи свој смисао и на сцену ступа доминација јачег у нашем случају то је сад неповољно, јер нам богови рата нису наклоњени.
Ако смо то апсолвирали. Идемо даље.
Немачка је најтврђа у ставу да нема промена граница у Европи.
Сложићемо се сви да тада ми Срби губимо много и вероватно заувек, јер ће 2 милиона Срба остати без матице.
То Вучић неће да прихвати под цену да дигне руке од свега. Е ако Вучић оде почиње хаос у борби за власт a народ губи ауторитарног вођу, који је у овом тренутку неопходан. На његово место долазе попустљиви и неискусни преговарачи у исто време долазе велики новци. Раскида се пријатељство са Русијом и Кином. Ми улазимо у Европу и НАТО. Народ опијен слободом и плиткоумношћу ужива до следећег пичвајза.
Кад ће доћи тај следећи пичвајз? Па оног тренутка кад се светске прилике промене у корист нових идеја и доминације нових суперсила.
Да вас не бих гњавио, толико.
Ту не треба нека велика мудрост па то закључити. Треба разумети само два принципа који један другог условљавају.Први принцип пратити редослед догађаја и логички идентификовати резултанте дејства узрока и последице.
Треба само добро сложити и детерминисати алгоритамски код условљених информативних података. Одвојити лажи и потурања од реалних намера.
Код нас извести револуцију није тешко имамо ми људи за такве подвиге.
То нам наша историја сведочи милионима гробаља по Балкану, а једини народ који у XXI веку губи своје границе и враћамо се на Милошеву Србију. Док друга племена из некадашње СФРЈ стварају народе и државе.
Što zamukosmo….. Znate li da to nije dobro. Opasno je kada narod ućuti.
Ajd, malo zabave.(https://www.youtube.com/watch?v=4HKvpK3gl4U)
Zanimljivo je videti da g. Katić tačno zna šta mi treba i u potpunosti razume moja pitanja. Hvala vam puno na odgovoru, nikada ne bi saznao za ovu finesu u vezi nekretnina u Evropi i Sad.
Kada sam se već javio napisaću i ovo. Možda će zanimati g. Jeremiju Krstića,
Srbija je pre nekog vremena sklopila aranžman sa jednim Hedž fondom i konvertovala svoj dug prema Kini u evro. Zaduženje je bilo na 20 godina a Hedž fond nam je dao negativnu kamatnu stopu na evro. Hedž fond procenjuje da će juan opadati više u odnosu na evro u narednih 20 godina….. Što se tiče Srbije, danas koliko vidim na period od 20 godina negativnu kamatnu stopu mogu dobiti samo Nemačka i Švajcarska, mi smo treća država kojoj investitori plaćaju da na 20 godina uzme kredit. Mislim da ovo najbolje pokazuje kolika je prednost onih koji imaju diverzifikovane izvore finansiranja u odnosu na one koji se oslanjaju samo na jednu stranu. Dakle, šta god da radite u finansijama sveto pravilo je Diverzifikacija i to u svakom pogledu Diverzifikacija bilo da ulažete novac ili uzimate kredite.
Što se tiče samog trejda. Da sam privatni investitor ostao bi u kreditu na juanu jer sam mišljenja da će juan tokom vremena padati mnogo više od 2,5% kolika je mislim bila kamata na juane. Međutim, da vodim finanisije države prihvatio bi trejd i hedžovao bi juan jer je dobitak u evrima jasnan a u vezi juana ipak postoji neka doza neizvesnosti.
За Ганета – Индекс цена (House Price Index) у Европи прати и цене станова, не само кућа. За САД нисам сигуран, али то није превише битно јер Американци живе доминантно у кућама, за разлику од Европљана.
За Ј. Крстића – Своповање је класична финансијска трансакција која почива на чињеница да нико не зна шта будућност носи, па свако различито чита тржишне сигнале и има различита очекивања у вези са кретањима финансијских инструмената. Србија је вероватно проценила да ће камате на евро расти спорије и бити ниже од камата на доларе и да при томе евро неће јачати. Друга страна има другачију перцепцију будућих кретања, или им из неког разлога одговара да кроз своповање узима евра а не доларе нпр. У сваком случају, као и код свих деривата, и овде је реч о коцкању и тек ретроспективно видите да ли сте погрешили што се ушли у такву трансакцију. С обзиром да је евро најважнија и најкоришћенија валута у Србији, ова врста коцкања за Србију има резона.
За Матију – Сви послови у Канади су боље плаћени него у Србији. Разлог је везан за генерално виши ниво цена у Канади и већу продуктивност канадских радника. Тиме се теорија интензивно бавила и ти феномени су описани као нпр. Balassa-Samuelson Effect или Baumol’s cost disease. Узело би ми доста простора и времена да детаљно тумачим ове фенонемене.
Za Bojana,
Ako neko može da dobije novac za 1% a vi uzmete novac sa kamatom od 4,75% reklo bi se da razlika nije opasna. Šta je to 3 -4% gore dole….. Međutim, vrlo je opasna ta igra „Malih Brojeva“….. Ne radi se tu o 3-4% već o kamati koja je veća za 375% od neke recimo normalne kamate na 5-ogodišnje obveznice u današnje vreme. Ovo je vrlo skup kredit.
Što se tiče udela države u kompanijama, mišljenja sam da će doći do skoka kamatnih stopa i krize dugova tako da je pitanje vremena kada će i mnogo jače države od R.S. početi da prodaju svoje udele u strateškim kompanijama.
Za Jeremiju Krstića,
Nakon krize 2008 godine BELEX je bio među 3 berze u svetu sa najvećim padom. Investitori su izgubili 94% kapitala i nikada se više nisu vratili na berzu. Berza se nikada više nije oporavila. Sada je naše tržište kapitala je skoro pa mrtvo. Na Belexu trenutno ima svega nekoliko akcija sa kojima se trguje i to u vrlo malim obimima. Nekada je dnevni promet na nivou prosečnog prometa kioska u Beogradu. Zato ovaj potez vlasti tumačim u kontekstu napora da se tržište kapitala oživi. Država želi da promoviše akcije srpskih preduzeća inostranim investitorima.
Mišljenja sam da je tržište kapitala potrebno Srbiji jer se mnogi, naročito inovativni projekti iza kojih ne stoji nikakav početni kapital mogu finanisrati putem berze. Takođe, mislim da treba pripremiti reformu penzijskog sistema na način da penzioni fondovi ulažu novac i u akcije i korporativne obveznice srpskih firmi kao i u srpske finansijske instrumente jer je postojeći penzioni sistem neodrživ.
Nažalost, moram reći da sam vrlo skeptičan po pitanju razvoja našeg tržišta kapitala jer čak i evropska tržišta kapitala nisu razvijena u meri da se projekti mogu finansirati putem berze. Evo pokušaću da objasnim zašto sam skeptičan:
Današnji investitori su fokusirani isključivo na NYSE i NASDAQ i svi investiraju isto, u par tehnoloških kompanija i kripto. Negde sam pročitao da je profil današnjeg investitora da ima 30 godina, ulaže oko 5.000. USD i očekuje povrat na investiciju odmah. Takvi traže veliku dinamiku a to nudi samo Wolstrit. Nekadašnji investitor je imao 50 godina, ulagao 60.000. USD i očekivao povrat investicije kada ode u penziju tj. za 15 godina. Takvima bi možda mogla biti ineteresantna i Beogradska berza ali ih na žalost vrlo malo ima.
За Ганета:
интерестантно је да су у неким од претходних аукција обвезница РС повремено као купци улазили субјекти из Србије.. .нпр Поштанска штедионица. Овај пут одлучили су да заобиђу све домаће купце.. односно, не би ме чудило да су у овој аукцији учествовали представници домаћих купаца (тајкуна) који ће на тај начин индиректно преузети Електропривреду. Иначе Електроприведа као у Српске шуме итд имају доста проблема у пословању, корупција никако да се искоријени, а из ових фирми тајкуни и домаћи политички субјекти традиционално извлаче новац. Ове обвезнице ће се користити за социјална давања пред изборе и санирање рупа, а на некој страни мораће да се оствари раст од 4,75% како би се дуг вратио.. само питам се како и одакле.
Zamolio bih nekog od posetioca bloga u krajnjem slučaju g. Katića, da mi rastumači ovo House Price Index…. Gugl mi prevodi kao indeks cena kuća. To razumem ali želim biti siguran da li oni podrazumevaju pod tim i cene stanova a ne samo cene kuća….. Gledam ovo https://tradingeconomics.com/united-states/housing-index
Nisam naučiko engleski nažalost. Naravno da vidim koliki je to bio promašaj. U vreme kada sam učio školu nije bilo interneta pa samim tim ni berze i strani jezici me nisu zanimali. Ali sam mnogo pogrešio, sada sam hendikepiran u analizama.
Господине Катићу, да ли бисте били љубазни да прокоментаришете вест од пре пар дана, да је држава реализовала већ 4. по реду своп трансакцију, којом се кредит узет у дирхамима/доларима/јуанима пребацује у кредит индексиран у еврима са нижом каматном стопом? Ми тиме, колико видим из вести, штедимо на каматама, али како се некоме (банкама) ко је то нама омогућио исплати? Очекују да ће ове валуте ослабити према еуру па ће главница постати мања?
https://www.b92.net/biz/vesti/srbija/srbija-uspesno-realizovala-vaznu-transakciju-2062398
За Ганета
Како коментаришете прелазак Беорадске Берзе на платформу Атинске Берзе?
Хвала унапред!
Za Nebojsu Katica
Da li mozete da mi da te odgovor, zasto su neka zanimanja vise placena u zapadnim zemljama, nego kod nas?! Npr. posao CNC operatera u Kanadi je 36 dolara po satu, a kod nas najvise so 10 evra. Da li mozete da mi objasnite, zasto nije i kod nas ista cena?!
Zahvalan unapred!
Click to access Statistika%20aukcije%2024.11.2021.%20srpski.pdf
Zanimljivo bi bilo videti koja je banka kupila ovo……. Gledajući i svetske aukcije rekao bi da su investitori nervozni i nesigurni po pitanju obveznica…… Još ih vara pamet na koju stranu će otići klatno…… Što se tiče nas, ovo je slabo interesovanje i verovatno će kamate uskoro krenuti ka gore.
Za Ganeta
Sve ok, samo pitam, jer nisam mogao da nadjem rezutate aukcije za 16.11.2021. Pada interesovanje za državne obveznice kad je inflacija, ali se slažem da ovo može biti problem, jer smo narkomasnki zavisnici od obveznica. Pogotovu može da bude značajna vest čim je svi prećutkuju.
Mada je vlast, još uvek, miljenik sile koja se iznenada pojavljuje i rešava stvar, a tu zemljina teža ne mora da važi.
Za Ćurčić Vladimira,
Činjenice koje sam dao u komentaru su naravno tačne a za svoje opservacije mislim da su relevantne.
Za Ganeta
Ovo je provreno?
https://nkatic.wordpress.com/2021/01/20/forum-2021/#comment-27844
Click to access Javni%20poziv-srp-24.11.2021.pdf
16.11.2021. je organizovana aukcija 5-ogodišnjih državnih obveznica u RSD i nije dostavljena ni jedna jednina ponuda.
Ranije sam pisao da očekujem slom Grčkih i Italijanskih obveznica…… Biće problema i sa našim obveznicama. Nikada se u istoriji do sada nije dešavalo da obveznice sa rejtingom JUNK kao NPR: srpske imaju nižu izvršnu stopu od inflacije. To ukazuje na njihovu precenjenost i mislim da investitori to polako počinju da shvataju. Zapanjujuće je da na ovo što se je desilo 16.11. niko nije reagovao. Iako ekonomisti potcenjuju ovaj događaj, mislim da je ovo početak kraja bajke o stabilnom kursu i jakom dinaru.
PS:
Kada već pišem o obveznicama:
Republika Srpska je u Beču organizovala aukciju svojih 5-ogodišnjih evro obveznica. Izvršna stopa prinosa je iznosila 4,75% za evro. Javnosti je prećutano da su kao garancija za obveznice data državna preduzeća u R.S. i to sva ona u kojima je R.S. vlasnik sa 51% i više.
Potpuno je frapantno da ove obveznice nisu ponuđene građanima R,S, i Srbije jer bi se verovatno našli kupci po ovim stopama. Ja bi baš sada NPR: rado izašao iz nekih pozicija u akcijama i menjao ih za obveznice R.S…. Da ne bude zabune, ove obveznice smatram apsolutno sigurnim ulaganjem jer je kao garancija data između ostalog i Elektroprivreda R.S. Meni lično ne bi smetalo učešće u vlasništvu Elektroprivrede R.S. ako oni ne bi bili u stanju da ih isplate.
Šteta što je u Beču čip bio 100.000. evra.
Kao i uvek Profesor Zec – Približavamo se lošoj realnosti
Za Dragana M,
Hvala za info….. Ako ste verzirani u ovoj oblasti molim vas da mi objasnite zašto su nam dodelili mentora tj. Švedski zavod za statistiku….. To znam sigurno i znam da je mentor za Kosovo, Američki zavod za statistiku.
Za Gane:
6.6%
Eto, ponovo sam napisao glupost. Taman posla da naši šteluju podatke. Pouzdanost naše statistike je nadaleko čuvena. Pričam sa ljudima pre neki dan i svi se čude što pominjem inflaciju…. Da je stvarno ima, pa valjda bi se primetilo ?
Dragan M.
Za Gane:
Podaci za indeks potrosackih cena za oktobar bice objavljeni sutra, 12/11. I za septembar su objavljeni 12/10. Na sajtu Republickog zavoda za statistiku postoji kalendar objavljivanja.
Ode preko 6% https://tradingeconomics.com/united-states/inflation-cpi
Čini mi se da će biti burno na tržištu obveznica narednih meseci….. Ako dođe do panike i cene obveznica se sruše – eto prilike za ulaganje.
Biće burno i tražištu akcija, nekako mi se čini da će Nasdaq konstantno padati narednih meseci, u jednom trenutku će nastati panika….. biće tu svega. Živi bili pa videli.
Zanimljivo je da Srbija još nije izbacila podatke. Prvi put primećujem da kasnimo. Moja pretpostavka je da naši pokušavaju da šteluju podakte a mentor (Švedski zavod za statistiku…… da, da…… imamo mentora niko nam više ne veruje) to ne dozvoljava…. Nemam nikakav dokaz, ovo mi govori moja seljačka intuicija.
Nadam se da ne ne nerviram previše g. Katića…… volim nekako ove berzanske teme, uživam u njima…..
PS:
Neverovatno je da u mom kraju nemam sagovornika na ove teme. Ne mogu da shvatim da ljude ovo ne zanima. Da ne razmišljaju o budućnosti svoje imovine. Pokušavao sam da pričam čak i sa kolegama ekonomistima ali kad god započnem ove teme oni se prebace na nešto drugo tipa: ko se sa kim švaleriše, koja pevačica je gde i sa kim bila, ko je koga napravio u selu itd… Prosto neverovatno čime se ljudi bave.
https://mts.rs/O-Telekomu/Medija-centar/a93877-Vodafon-i-Telekom-Srbija-potpisali-ugovor-o-partnerstvu.html
Najava prodaje Telekoma?
Za Milicu – Nažalost, moja prva knjiga je imala samo jedno izdanje i to je rasprodato. Hvala na interesovanju.
Poštovani, gde se u Beogradu može kupiti Vaša knjiga iz drugog ugla? Potraživali smo je ali bezuspešno. Srdačan pozdrav
Za Glenmorangie vs Glendronach – Od Opeca+ se očekuje da poveća proizvodnju nafte, smanji cenu nafte i tako smanji inflatorne pritiske koji dolaze preko cene energenata. To nema veze sa novčanom likvidnošću.
G. Katicu,
da li biste bili ljubazni da ukratko objasnite sta se podrazumeva pod pojmom likvidnosti? Naleteh na sledece:
Both Opec+ and the main central banks are tasked with ensuring adequate liquidity in world markets.,
pa me je zaintrigiralo kako to da je i Opec+ odgovoran za likvidnost.
Unapred zahvalan!
Ceo tekst, odnosno transkript podkasta:
https://www.argusmedia.com/en/blog/2021/november/8/podcast-from-the-economists-chair-how-much-liquidity-is-enough
Господине Катићу, јуче се десио историјски моменат у Риму, јесте ли радосни?
Тема за промишљање,
Путиново виђење света у датом тренутку
Којим путем свет иде — не зна нико, али су сви свесни да смо испали из колосека, и да идући ко зна где, рушимо све што смо створили. И добро и лоше. Опасност од узајамног уништења је све реалнија, и то не само атомским бомбама.
Али, данашњи свет не сме себи да дозволи ни ратове, ни револуције, ни конфронтације, ни потресе, упозорио је. Свет је глобалан, али су они који у њему живе — различити. И зато нико никоме не треба да намеће своју решење. Русија која је осетила горак укус, и милионима живота платила револуцију, данас бира „умерени конзерватизам“ и „еволуцију уместо револуције“.
(https://m.youtube.com/watch?time_continue=112&v=mLbNgmDv7AA&feature=emb_logo)
Za Kuma – Uzelo bi mi dosta vremena da očistim Vaše komentare. Pri tom, mnogi komentari su replike i to stvara dodatne probleme. To sam uradio samo jednom i pokajao sam se.
Za Kuma – Evo jedne stare, odležale, za fajront, a povodom aktuelne peticije „Sloboda za heroja!“ (https://www.peticije.online/peticija_za_pomilovanje_zvezdana_jovanovia):
https://www.vreme.com/cms/view.php?id=338827
U zdravlje!
Krenulo me nešto danas, napišem komentar pa se tek onda setim da sam nešto propustio:
U jednom trenutku je šort interes na Game Stop bio 140%. Dakle bilo je više šortovanih akcija nego emitovanih akcija ove kompanije. Kako to?….. Jednim delom su neke akcije više puta šortovane jer neko može da kupi akcije ne znajući da su šortovane pa da ih da na šortovanje za neku nadokanadu itd…. u nedogled se mogu šortovati već šortovane akcije…… Drugim delom su Hedž fondovi šortovali ovu kompaniju na bazi kolaterala, šortujući nepostojeće akcije.
Hteo sam da malo potprem prethodni komentar…. Ne znam samo da li sam ga pojasnio ili još više ukomplikovao?
Zaboravio sam i ovo vezano za Misteriju nastanka novca a mislim da je zanimljivo:
Većina brokerskih kuća nudi kupovinu akcija uz marginu tj. na kredit. Dakle, možete pozajmiti novac od brokera (kamata je 10% godišnje na USD) i kupiti akcije….. Sada me zanima da li i brokerske kuće na ovaj način stvaraju novac ni iz čega.
Forex platforme nude kupovinu uz polugu tj. leveridž gde se uz takođe neku kamatu može pozuajmiti novac i kupiti akcije i sve ovo je u većini slučajeva imaginarno, nema ni akcija ni novca a promene dolaze samo kod kolaterala onoga ko trguje na forexu…. I ovo bi se možda moglo tretirati kao stvaranje novca ni iz čega.
Vidim da neki brokeri daju Hedž fondovima mogućnost da na bazi kolaterala rade šort nekih akcija. U ovom slučaju Hedž fondovi nemaju akcije ali mogu da rade jednu vrstu šorta, postoji i naziv na engleskom za tako nešto. Da li oni šort transakcijama sa nepostojećim akcijama zapravo stvaraju novac?
Izgleda da je nastanak novca otvorena i još uvek neistražena tema.
Želeo sam da postavim zapravo ovaj link u prethodnom komentaru:
(https://www.youtube.com/watch?v=lfJexdKzhPU&t=394s)
Za g. Katića,
Preporučio bi vašoj pažnji ovo:
(https://www.youtube.com/watch?v=wZvsCzzk4sg&t=233s)
Pokušao sam da postavim ovaj link na „Misteriji nastanka novca“ ali je tema zaključana……. Da li razvoj ovih platformi gde se mogu dobijati kamate ali i krediti na bazi zaključavanja Bitkoina zapravo stvaraju novac „Iz vazduha tj. niisčega“?
Doduše nije mi i dalje jasno kako ovo funkcioniše, za sada samo naslućujem mehanizam te ne mogu iskazati svoj sud.
P.S.
Kum je ostavio utisak čoveka koji mnogo zna. Rado čitam njegove komentare i već sam ranije pisao da ga smatram trećom tablom na blogu. Nadam se da nećete brisati a i da će se on predomisliti. Čovek ima i zna šta da kaže, nisu u pitanju nebuloze.
Gospodine Katicu,
Ako mozete obrisite sve ovo sto sam godinama kod Vas na blogu komentarisao,sve te moje nebuloze.
Srdačan pozdrav,
Dragoslav Jevtić – kum
Za Dodekagona,
Hvala za link. Upravo sam to tražio.
Nažalost ne znam engleski jezik pa ne mogu da pronađem sve što mi treba za analizu. Da vas ne buni previše što često postavljam ovakva pitanja.
За Ганета
https://www.macrotrends.net/countries/WLD/world/inflation-rate-cpi
На овоме линку поред стопа инфлације (извор је Светска Банка) имате још сијасет других статистики. Податке можете скинути и са њима радити шта год пожелите. Поздрав!
пс
Молим Вас да ме не схватите погрешно, али бих Вам препоручио да пре него што потражите помоћ, пробате сами да укуцате нпр. inflation rate у неки од интернет претраживача, као што сам и ја то сад учинио, и за пар секунди ћете наћи оно што сте тражили 🙂
Za Ivana,
Interesovanje za moj komentar sam doživeo kao da ste mi pomogli….. Što se mene tiče, ne žurim da otkrijem sve podatke i alate. Jednostavno uživam u berzanskim analizama i ekonomiji, u tome pronalazim zadovoljstvo a ne u brzoj zaradi novca. „Nije bitno samo stići na cilj već je lepota i u putovanju“ reče Vojin Đorđević tvorac verovatno najkvalitetnijeg srpskog brenda Vodavoda.
Iskoristio bi ovu priliku da preporučim pažnji komentatora borbu NLB-a protiv malih akcionara. Pisao sam o tome u prethodnim komentarima i ako nekoga zanimaju finese u berzanskim špekulacijama preporučio bi da isprati ovu borbu – moći će dosta toga da nauči.
NLB ovom akvizicijom povećava svoj udeo u kapitalu Komercijalne banke. https://rs.n1info.com/biznis/komercijalna-banka-pripaja-beogradsku-nlb-banku/ Sada su na samo korak od 90% vlasništva K.B. Ako pređu 90% imaće pravo da izvrše prinudni otkup akcija od malih akcionara. Međutim, vidim da su mali akcionari dobro organizovani, i da će pružiti žilavu borbu da što skuplje prodaju svoje akcije, neće slovencima biti baš tako lako kao što se čini. Među malima su ostali sve sami zajebani igrači…..pa videćemo šta će da se desi.
@Gane,
ja bih ti Gane zdušno pomogao, ali sam u škripcu sa vremenom, jer sam se prebacio u neke druge oblasti društvenog delovanja.
Svojom ipulsivnoštu otprilike da sam i učesnike opasno zamorio kometarima 🙂
Istovremeno, koliko vidim i ljudi na blogu su zamoreni čim posustaju u analizama stanja naše zbilje.
Pozdrav Gane
Postoji li neki sajt na kome se mogu pogledati prosečne veličine po godinama…. NPR: prosečne stope inflacije po godinama za neku državu….Možda postoji neki alat koji može izračunati NPR: prosečnu stopu inflacije za neki vremenski period za neku državu. Ako nešto od toga ima na netu a neko od komentatora zna neka postavi link.
Завршавам ову тему – Основни проблем није ‘лидер’ већ народ – уз мале корекције туђег, али мени блиског става;
Черчилов дух поново над Србијом,
По мом уверењу Председник Србије није центар одлучивања и моћи у Србији. Он само спроводи налоге правог центра одлучивања и моћи. Један човек ма колико му приписивали способност и знање не може да управља сам својом вољом са државом и економијом. Али може да буде способан извршилац и да спроводи вољу центра или центара моћи и одлучивања. Очигледно је да Србија нема капиталистички систем, нема слободно тржиште нити приватну иницијативу.
Више индиција се указује да се ради о реформисаном комунизму и једнопартијском систему, са планском привредом (можда чак са петогодишњим планом) која се спроводи преко Председника.
У оваквом стању нације, такав сyстем једино може да функционише при чему Председник свој положај користи као закон који функционише по принципу – држава то сам ЈА.
Он влада централистички преко великог броја личних стручних цивилних, војних, полицијских и безбедносних сарадника.
Према иностранству механизам који је делимично познат одвија се преко великог броја посредника странаца као саветника који имају улогу да лобирају својим утицајем у свету за Председника. У свему овоме лоше је што он покрива сувише велики дијапазон друштвених, политичких економских односа које један човек не може да обради и да поседује толико знање да би га јасно репродуковао у јавности. Међународна заједница и развијене државе то знају али се не мешају јавно у унутрашње односе Србије јер штите своје интересе. Закључак је – Србијом владају Центри моћи изван Србије.
Питам се да ли је то добро?
Одговарам самом себи – тренутно за боље не знамо.
Marko B.
Ivan: „Основни проблем није ‘лидер’ већ народ. Народе на Балкану треба привести спознаји стварности и реалности.“
У овом мом исказу мисли се на ову погубну реалност Марко.
А ако није тако ти ми негирај.
„Polazeći od očigledne činjenice da je tzv. strančarenje, međustranačko prepičkavanje, laganje, mašćenje i tribalno nadmetanje glavni (politički, ima i drugih) uzrok srpskih razdora – zbog čega Srbija uvek funkcioniše sa najviše 55% snage – pomislio sam da bi bilo dušekorisno da se odnekud pojavi Jaki Čovek koji će prigrabiti svu vlast, koji će sagledati šta je problem, u jednom trenutku iskoristiti moć, raspustiti sve stranke (uključujući sopstvenu) i uspostaviti Direktorat koji će tokom perioda od deset godina neometano sređivati stanje, jačati ekonomiju i zavoditi zakonitost, a po isteku desetogodišnjeg perioda dozvoliti formiranje partija, raspisati izbore za ustavotvornu skupštinu, pa Jovo nanovo. – Piše Svetislav Basara
Jedan kometator jasno filosofski zaklučije:
Bravo Bas, pravo u centar.
Principi suprotnosti društvenog antagonizma ne rađaju staljinizam, već je to rađanje rezultanta proistekla iz stanja haosa, koja nužno nalaže dolazak nekog diktatora da spase šta se spasiti može.
Ти Марко тријумфално закључујеш – Tako je! Moraju shvatiti da im nema spasa ako ne prodaju zlatne rudnike!
На те златне руднике које помињеш, вероватно мислиш на руднике јадарита и на руднике бакра.
Па ми те ресурсе не умемо нити можемо да ефектно експлоатишемо. То је чињеница.
Друго и Руси су неке своје ресурсе дали у закуп великим и технолошки моћним компанијама да их експлоатишу, јер немају технологију, а мора се од нечега живети.
Нормално да ће експлоататор гледати да оствари што већи профит јер је то тако увек било и биће.Основно питање лежи у нашој вештини преговора да извучемо максималну корист из тог посла, и еколошки се заштитимо.
Е сад оно што нама срећу квари је то да ми себе сматрамо малим русима па нам то „експлоататорско ропство смета“.
Друго, ако на дужи период сагледамо историјска збивања, која нам не иду баш на рику, можемо наслутити и овакав сценарио;
У скорој будућности се може десити поплава избеглица са Југоистока које не можемо зауставити. И питам те шта онда? Онда ће они да експлоатишу то злато на нашој златној и поробљеној земљи.
П.С.
У будуће свој сматрање мало јасније постави, да бих добио јаснију слику шта је намера твог осврта на мој коментар.
Ivan: „Основни проблем није ‘лидер’ већ народ. Народе на Балкану треба привести спознаји стварности и реалности.“
Tako je! Moraju shvatiti da im nema spasa ako ne prodaju zlatne rudnike!
(https://www.instagram.com/p/CVU_Vhss604/)
Будућност и надолазећа биг-датистичка религија новог средњевековља
Они који контролишу податке могли би на крају преобликовати не само економску и политичку будућност света, већ и будућност живљења.
Комбинација вештачке интелигенције и биотехнологије биће изазовна за све будуће покушаје редизајнирања човека његовог тела, мозга и ума.
Елите у Сједињеним Државама и Кини које имају приступ тим технологијама могле би одредити ток еволуције за све, према њиховим посебним вредностима и интересима. Способности које ће се сматрати корисним, попут дисциплине и умне интелигенције, могле би се повећати на рачун духовности за коју почиње да се верује да је непотребна.
Да ли ја феномен ковида-19 увод и привикавање на нову конструктивну сакралност ?
За Кима
Хвала Куме, извињење није требало али сам дубоко осећао да смо ‘блиски’. Руку на срце ни ја теби нисам остајао дужан. Па тако да се све потире и враћа у равнотежу.
У ствари наш динарски карактер и импулсивност нам дају простор за борбу мишљења које обично резултира неким погледом на свет који бистри или оповргава нашу представу о истом.
Оно што је битно, то је да ми расправљамо о идејама које нас тиште и нама су блиске а оне су основни елементи формирања наше преставе о спољњем свету како га ми сагледавамо.
Јутарњи поздрав Куме,
За Немирног
Овај случај Курти је рефлексивни одраз политичког пројекта.
Пројектанти задужени за разрешење Балканског Чвора су у случају ‘Курти’ поентирали.Односно постигли свој циљ на терену.Да ли је Курти то знао или не, е то је за сада тајна. Основни проблем није ‘лидер’ већ народ. Народе на Балкану треба привести спознаји стварности и реалности. Курти је само пајацо на политичкој позорници као и неки код нас.
Улоге су давно подељене.
Друга твоја тврда је доста добра, сви главни политички актери у сукоби знају исходе сваке преставе ‘апсурда’ и зато се овако понашају, што је у принципу позитивно.
Лоше је и за сада, готово немогуће, обратити пажњу на муке које грађани имају изражену кроз квалитет живљења, стресове, насиље, неизвесности, исељавање итд. Али да би било биље, на жалост, народ мора платити највећи цех. Увек је тако било и биће.
О Харарију
Његово полно опредељење је његова лична ствар. Ја за ту тврдњу немам лични доказ. А у да га имам код мене не би ништа суштински променило погледе на ‘његове’ ставове о свету и веку.
Харари је исто изабран / видети где је студирао / као глобални мислилац од стране креатора нове политике. Ту се он добро сналази, јер кроз његов феномен говоре групе интелектуалних креатора новог миленијума, jер је просто немогуће да он сам може да обради толико тема из разних области људских активности. Харари само са својом екипом те пристигле информације вешто структуира и слаже у лепу и занимљиву причу. Основни циљ је да читалац почне та мисли у том смеру. Леп доказ овој тврдњи да је до сада продао на десетине милиона својих занимљивих књига. Друго већина људи који то исчитају добијају инспиративан подлогу за даљну надградњу тих идеја у свом окружењу.
Очигледно је да цивилизацији није за сада јасно којим путем треба ући у нови миленијум.
Од мене толико.
Поздрав,
@ Ivan
Pre svega želim da Vam se izvinim.Bilo je trenutaka ranije kada sam bio neopravdano grub u ophođenju prema Vama.Doduše,ni Vi meni niste ostajali dužni,ali su Vaše „metode“ bile suptilnije.
Što se tiče Vašeg komentara – dogodilo se nemoguće! Slažem se sa većim delom.
Za Ivana:
Kurtija nije kaznio narod, nego su njegovi sponzori shvatili da je u najboljem slučaju nesposoban, a u najgorem lud.
Srbija se nije upecala na mamac, pa su SAD donele odluku da promene taktiku. Umesto Kurtija će doći neko umereniji ali će se malo šta suštinski promeniti. Već viđeno.
Harari je globalista, čedo woke ideologije i poštovalac gender teorije. Uz sve to je, naravno, i deklarisani homoseksualac. Iskreno, malo se dobrog može naučiti od takvih. Istorijski gledano, ljudi poput njega nikada nisu bili u pravu i uvek su zastupali neke mračnije i skrivenije sile.
За Ганета:
Мислим да је у питању 100.000€.
РС је емитовала обвезнице на страним берзама у можда 2-3 наврата у претходном периоду, међутим по значајно лошијим условима од Србије.
🙂
У прошлим емисијама било је српских купаца али већина су странци. Даљи детаљи нису доступни јавности
@Kum
Јувал Ноа Харари се бави човеком на почетку трећег миленијума ово време највећи цивилизацијски изазов од нашег настанка.
Условљености овог времена су толико парадоксалне да се већина нас не могу снаћи у оваквим превирањима.
Глобалног рата нема и мало је вероватно да ће га бити, то је добро.
Нико не каже да га неће бити. Али то је онај најгори сценарио у коме би највише заплатили мали народи.
Харари изазива пажњи многих светских мислилаца и рационалиста.
Све у свему мислим да је Харари рационално умерени оптимиста и да овај изазов времена можемо пребродити ако се реално сагледају сви фактори који утичу на крајњу резултанту толерантних могућности.
Харари одбацује могућност глобалних сукоба јер међуодноси великих сила, Русије, Кине и Запада су доста компликовани и да је исход победника неизвестан. У случају сукоба била би то пирова победа победника.
Међутим Харари наслућује друге опасности које исто тако могу да направе велику глобалну штету и пометњи као ратови великих размера.
То су опасности које нам прете од сајбер тероризма и хакерских напада великих система. Један лудак или група терориста може да паралише на пример целу енергетску мрежи САД и да изазове невиђене поремећаје у функционисању нападнуте земље, без обзира колико она била технолошки развијена.
Кума ти често помињеш солдатеску. Добро ми смо кроз векове били познат ратнички народ. Али цене које смо платили су прескупе И нисмо већ 200 година решили битне националне проблеме.Неки у суседству су своје проблеме рашили чекајући прави тренутак, који су искористили само зато што су добро дешифровали знаке времена тог тренутка.
Ево ти лепог примера стрпљења из наше садашње збиље на КиМ.
Курти користи силу и улази на Север КиМ да би повећао себи популарност пред избире. И шта би?
Доживе тоталан крах на изборима. Јер га сопствени народ казни. и они су схватили да немају људских ресурса за неограничено трошење.
@Ivan
Ne svidja mi se teorija Hararija.Terzin I uopste ideja o Bogu mi je uvek bliza.Evo zena me kritikuje,a I ja mislim da preterujem sa ovim blogom I lupam ovde sve sto mi padne na pamet nebih li ispao pametan I dokazao se pred auditorijumom.
Kum – Uvek zanimljivi Dr.Terzin
Тачно, Др. је само глагољив.
Али ме Куме интересује твоје разумевање изреченог ?!
Нећу више коментарисати овакве феноменологје из простог разлога што би коментар био сувишан а труд уложен у ништа, смо бих задобио више противника.
Терзин се труди да погоди центар, али све остало маши.
Значи ово ћу прокоментарисати кад ти даш своје мишљење о изложеном.
Пошто ти Харари, који лепо и јасно тумачи, уз обилне наводе, са 80% вероватног дешавања у блиској будућности, рецимо једно века, није по мери, верујем да ти је Терзин ближи.
Е ако разумете Харарија, ти и твоји истомишљеници, верујем да ти је Терзин још разумљивији јер је нашки благоглагољив 🙂
Поздрав,
(https://youtu.be/v0KkXdAbsJQ)
Uvek zanimljivi Dr.Terzin
Za Bojana,
Znate li koliki je čip ?
Što se tiče obveznica, mislim da će na ovoj aukciji izvršna stopa prinosa ići oko 5% možda malo više….. Stopa je atraktivna i baš bi voleo da vidim da li će neki Srbin da kupi ovo ?
Srbija je 2019 i 2020 godine imala rekordne emisije obveznica po stopama od oko 1,2%. Koliko znam svi raniji dugovi su likvidirani prevremenim otkupima. Sada imamo čistu situaciju i mislim da velike naplate slede tek 2030 godine. R.S. kasni sa projektima i definitivno kasni sa ovom emisijom.
Електропривреда Републике Српске планира да емитује обвезнице на Бечкој берзи у износу од 140 мил еур за изградњу хидроелектрана у сарадњи са кинеским компанијама и инвеститорима:
https://bankar.rs/2021/10/11/elektroprivreda-republike-srpske-izlazi-na-becku-berzu/
Други извори наводе да се ради о року доспећа од 15-20 година и очекиваној каматној стопи од 4,2%. Гарант за обвезнице до 80% биће Влада Српске. Раније обвезнице које је Влада РС издавала исто на Бечкој берзи су котирале око 4,5%.
На овом сајту прије неког времена било је коментара о проблему финансирања из доба комунизма, СФРЈ и других земаља, гдје су трошкови задужења били већи од додатне вриједности и раста продуктивности које су та задужења доносила (изградња индустрије). О томе је писао и Бранко Милановић.
Има ли неко коментар на ово? Иако свједочимо актуелним поскупљењима енергије, знамо да постоји недостатак ел. енергије у региону (Србија, ЦГ) и видимо дугорочне политике прелаза на обновљиве изворе, имам осјећај да ова инвестиција неће бити исплатива и да би могла представљати индиректно преузимање Електропривреде РС. Начин вођења ових предузећа и државе генерално није ништа бољи, рекао бих и да је лошији од оног из доба СФРЈ. Ово посебно имајући у виду да су многа предузећа у саставу Електропривреде у претходном периоду из неког разлога пословала негативно.
Mozda je bolje ne postavljati Radovana III,ko zna Kako to ko moze razumeti.To je inace aluzija na mene licno.Hvala.
Квадратура круга америчке администрације
Да ли се Амери повлаче са Космета?
Глобална сфера интеракција између Сједињених Држава, Русије и Кине могла би имати позитиван утицај на цео свет.
Руски председник Владимир Путин је више пута поновио да је један од његових главних спољнополитичких циљева закључивање споразума о „новој Јалти“ . У таквој шеми, свет би био подељен на регионе, сваки са својим доминантним регионалним хегемоном, са главним циљем промовисања стабилности и мира.
Како би се смањио све већи ризик од уплитања Сједињених Држава у ратове великих сила који би даље изложили америчку нуклеарном/ЕМП нападу, Сједињене Државе повукле би своје војне снаге из Европе, Африке и Азије, укључујући блиски исток. Такође би се уздржале од инвазије и окупације других земаља или ангажовања у изградњи нација у настајању. Сједињене Државе послале би експедицијске снаге само ако су нације унутар њеног подручја утицаја или оне које представљају њене виталне интересе, попут Западне Европе и Јапана, биле под непосредном претњом непријатељског напада. Изузетак би могао бити начин да се ограничени број америчких трупа распореди у Немачкој као заштита од одвраћања потенцијалне руске агресије на Западну Европу – у знак признања јединственог значаја који овај регион има за америчку економију и индустрију.
Више у:
https://nationalinterest.org/feature/counter-russia-and-china-make-%E2%80%98spheres-influence%E2%80%99-great-again-194982
(https://youtu.be/cWjd8OuNuKU)
Da promenimo temu…Vesti iz zavicaja:(https://amp-dw-com.cdn.ampproject.org/v/s/amp.dw.com/en/germanys-far-right-afd-moderate-co-leader-meuthen-gives-up-spelling-victory-for-radical-fringe/a-59468357?amp_js_v=a6&_gsa=1&usqp=mq331AQKKAFQArABIIACAw%3D%3D#aoh=16342009720429&referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.com&_tf=%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%BE%D1%80%3A%20%251%24s&share=https%3A%2F%2Fwww.dw.com%2Fen%2Fgermanys-far-right-afd-moderate-co-leader-meuthen-gives-up-spelling-victory-for-radical-fringe%2Fa-59468357)
За Кума и Немирног
Ово је мајсторски режирана представа која за циљ има да се оба народа уведу у разумне токове, прихватања стварности на терену.
Тај политички ефекат се зове понуда – ШТАПА И ШАРГАРЕПЕ или још простије ефекат ; ТОПЛО – ХЛАДНО.
То „сукобљавање“ политичке структуре добро знају. Ово је пут да се екстремне снаге и са оне и са ове стране обуздају СТРАХОМ од већих сукоба пред доношење непопуларних одлука, по обе стране.
До закључка ћете лако доћи само ако анализирате претходни низ узрочно – последичних политичких догађаје.
Једном ми ликујемо кад смо кобајаги „победили“ њих, е сад они ликују кад су као „победили“ нас. Ствар је проста политички перформанс се наставља све до постизања циља.
Режисери и кореографи су ово лепо осмислили, Е сад се питајмо, јели има ту неког ризика?
Има наравно, али ово је опција која уважава два фактора, брзину решења и минимум ризика.
Za – AV
Kako vidim da neki mozda nisu skroz shvatili, a da eventualno ne bi doslo do neke vece zabune, prethodni komentar ovog nick-a treba citati sa velikom dozom ironije 🙂
Sad sam stvarno zbunjen.
Šta mi nismo shvatili?
Kome se Vi zapravo od komentatora obraćate,
Ko je to, prethodni komentar ovog nick-a ?
Gospodine AV ko ste zapravo Vi ?
Pa vi AV ste nas upravo uveli u zabludu 😉
Kako vidim da neki mozda nisu skroz shvatili, a da eventualno ne bi doslo do neke vece zabune, prethodni komentar ovog nick-a treba citati sa velikom dozom ironije 🙂
ps
Predlazem da forumasi svoju licnu blagodarnost, divljenje ili kritiku predsedniku preusmere sa ovog foruma na njegove profile na drustvenim mrezama, tome bi izmedju ostalog ti profili i trebalo da sluze.
Moj komentar od 15.09… (https://nkatic.wordpress.com/2021/01/20/forum-2021/#comment-27462)
„Mislim da će cink u jednom trenutku početi brz uspon.“…I imamo brz uspon cinka…za sada.(https://tradingeconomics.com/commodity/zinc)
@ Nemirni
Naravno da se neće NATO povući.Ali ako se povuče npr. mađarski kontingent,to bi bila sasvim druga situacija.KFOR bi bio u nelagodnoj poziciji,a mi bi smo izašli iz defanzive i dobili na vremenu.
Za Kuma:
KFOR se neće povući jer ima zvanični mandat UN-a da budu tamo. Poznato je da SAD okupiraju zemlju i tamo gde nemaju prava da budu. Zašto bi se povlačili sada?
Ovo više nisu samo provokacije, nego otvoreni obračun sa „paralelnim strukturama Srbije“ na severu lažne države Kosovo. ROSU upada sa dugim cevima uz očiglednu saglasnost KFORA i NATO. Treba se podsetiti da Zapad traži ukidanje paralelnih struktura još od vremena kada je Boris Tadić bio predsednik.
Postoje dva načina da se situacija reši. Posle današnje konferencije u Raškoj, predsednik je progutao knedlu, odabrao poniženje i kapitulaciju. Ostaje da se vidi kako će Srbi na KiM reagovati, ali oni ne mogu ništa bitno preduzeti bez jasne podrške iz Srbije.
@ Nemirni
Mislim da je očigledno da se radi o provokacijama,koje će se verovatno nastaviti.
Možda treba odmah razgovarati sa svakom državom pojedinačno koja ima osoblje u KFOR-u.Zamoliti predstavnike tih zemalja da što pre povuku svoje državljane sa Kosova,jer nismo sigurni kako će se događaji odvijati i bezbednost njihovih građana bi mogla biti ugrožena u ovim haotičnim oklnostima.Razgovarati sa Mađarima,Italijanima,itd.
AV – „Čekam da se sretnem sa Srbima sa Kosova. Kontaktirao sam Miroslava Lajčaka, rekao mu šta mislim i završio razgovor. „
Opet haos na severu KiM, predsednik otišao u Rašku da obiđe kasarnu.
Sa severa stižu zabrinjavajuće vesti, više Srba je povređeno u akciji ROSU, od njih jedan teže. Pogođen je s leđa u grudi. Ako KFOR ne zaustavi divljanje kosovskih terorista, red je da vojska reaguje.
Predsedniče, ako zaista pratite ovaj blog, znajte da je našem narodu dosta ponižavanja. Imate podršku ogromne većine našeg naroda sa obe strane Drine da se ovaj problem reši.
Nemirni – Iskreno verujem da ste Vi neki satiričar. Drugačije ne mogu da objasnim Vaše tekstove na ovom blogu.
Hvala Nemirni na pohvali moje ludosti 🙂
Vremena u kojima živimo su suviše mračna i malo satire na teške životne teme je dobrodošlo, to je najefikasniji melem za umornu dušu.
Držim se one – Satira je često najveći neprijatelj učmaloj svekodnevnici.
Satira najbolje filtrira društvenu zbilju a mi hvala Bogi imamo izobilja zbilje koja inspiriše čoveka da stvari sagledava kroz vizuru humora, jer je smeh najbolji duševni lek.
Kao dete sam se oduševljavao već pomalo zaboravljenom Minimaksu, Dušku Radoviću, Brani Crnčeviću i drugima.
I gospodin Katić, verujem da ih dobro pamti, smo uz Beograde,dobro jutro i Momimaksov Tip tup odrastali, sazrevali sagledavajući zivotne nedaće, kao što Nebojša nazva ovaj svoj blog, pogled – Iz drugog ugla .
Tako da si mi Nemirni udelio lep kompliment u ovako tmurnom jesenjem danu.
A i ti su otprilike čovek Nemirnog duha 😉
Pozdrav i svako dobo,
Za Ivana:
Iskreno verujem da ste Vi neki satiričar. Drugačije ne mogu da objasnim Vaše tekstove na ovom blogu.
Za mog Kuma
Eto dragi Kume, koliko sam ti pomogao.
Ja pokrenuh temu i dadoh inicijativu, a AV tebe pohvali.
Doduše, ne mogu reći i ti časno i odvažno uzvrati 🙂
Dok mene niko da pomene ni za ič.
Dobro, ne ljutim se, ako me se sete sete, a ako ne ja ću i dalje ostati privržen svojim idejama dobročinstva i milosrđa.
Jer se nadam u Svevišnjeg, kad mu odem na ispovest, verovatno će mi reći:
„Moj dobri i milosrdni rabe, ti zaslužuješ moju milost. Iskreno si radio i kad si grešio. To nije tvoj namerni greh već greh iz ograničene moći suđenja i shvatanja života. Idi sad se malo odmori u Rajskom Vrtu. Pa otidi i pozdravi se sa drugom Titom, on je tu negde u mom predvorju drži neki govor onim otpustenim radnicima koje je on za njugova vakta zaposlio, a oni sad ovako iscrpljeni i ostareli izgubiše ideale, ostaše bez radničke klase pa pozuriše k’ meni“ 😉
Uvazeni gospodine predsednice,
izuzetno sam pocastvovan Vasom objavom.Zelim da znate da kako vreme prolazi sve bolje razumem teskoce sa kojima se suocavate,I sa velikim postovanjem,cak I divljenjem,posmatram Vasu upornost I beskrajno zalaganje da napravite rezultate za Srbiju.Verujem da svi znaju,bilo da su uz Vas ili protiv Vas,priznavali to ili ne,da ste posle Tiove epohe najsposobniji politicar na ovim prostirima.
Puno zdravlja,srece I uspeha!
Zivela Srbija!
@AV
Drago mi je što ste nam se obratili pored tolikih obaveza 😉
Još mi je draže što podržavate ovih pet osnovnih principa Pokreta nesvrstanosti
1. Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta;
2. Uzajamno nenapadanje;
3. Uzajamno nemešanje u unutrašnje poslove;
4. Jednakost i uzajamna korist;
5. Miroljubiva koegzistencija.
P.S.
Zamolio bi Vas, AV da nastavite Brozov politički put. Da kao On nekada, vodite nepokolebljivu politiku,na granici između mita i realnosti, između stvarnosti i teorije zavere.
E samo tako ćemo mi Srbi da se ložimo, umnožimo i obožimo !!!
Uvazeni g. Kume, redovno pratim Vase komentare na ovom blogu i izuzetno mi je drago da ja i Nesvrstani imamo Vasu podrsku!
Zivela Srbija!
Ziveli Nesvrstani!
Za Rajka Borića,
Kina je vrlo lepo ušla u ameičke dugoročne obveznice kada su bile jeftine i kada su donosile visoke kuponske stope. Onda je došla kriza 2008 godine i oborila kuponske stope na primarnim aukcijama u SAD. Kina već od 2008 godine masovno prodaje američke obveznice na sekundarnom tržištu po mnogo većim cenama nego što ih je svojevremeno kupila i odlično zarađuje u toj trgovini. Veliki deo novca koji Kina plasira po svetu u realna dobra su posledica ovih transakcija. S obzirom da se u SAD budi inflacija ona bi mogla da podigne prinose na njihove obveznice i ponovo ih učini jeftinim tako da je realniji scenario da Kina u narednim godinama ponovo krene u masovnu kupovinu istih pre nego u prodaju.
PS:
Ako skoče prinosi na američke dugoročne obveznice (recimo 10-ogodišnje) to će ih učiniti jeftinim za kupovinu i to će mi biti prvi target. Pre ću njih kupiti nego američke akcije. Samo čekam da se namesti situacija jer u svakoj narednoj krizi se mogu unovčiti po većim cenama od kupovnih + denominovane su u valuti koja sigurno jača u samom epicentru krize tako da po meni predstavljaju najbolji instrument na svetu za hedžovanje pozicija u akcijama.
Pre par godina sam želeo da učestvujem na Primarnoj aukciji 10-ogodišnjih američkih obveznica na Volstritu ali je čip bio 100.000. USD. Nisam planirao da se učipim toliki novac pa sam odustao. Dok sam se premišljao da li da kupim neku manju količinu na sekundarnim aukcijama – prinosi su pali i nisam kupio.
Jedan milijarder iz kabala je rešio da izidje na svetlost dana. Nešto mu se nije svidelo da živi u tmini.
Da li će istorija da promeni kurs posle ovog intervjua.
https://rumble.com/vnlodz-shadow-government-databanks-expose-global-evil-and-corruption-says-french-b.html
@ Ivan
Ako ima šta znači – Vučić i nesvrstani imaju i moju podršku.
Za mog Kuma 🙂
Evo Kume, kroz Tita alijas Vućuća vraćaju nam se nesvrstani da nam pomognu.
Dobre ideje na mogu da se unište, one mogu da se samo trenutno zaborave.
I Putin je poslao pismenu podršku !
– Petar Žarković sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju svedoči; „Bilo da se radilo o krizi na Bliskom istoku ili u Jugoistočnoj Aziji, uvek se tražilo mišljenje jugoslovenske diplomatij.
„Nemešanje u unutrašnje poslove drugih država, miroljubiva koegzistencija, jednakost i poštovanje drugih političkih opredeljenja mogu poslužiti srpskoj diplomatiji u stvaranju mnogo povoljnijeg i bezbednijeg ambijenta na Zapadnom Balkanu“, konstatuje Žarković.
– „Mnogo je moglo da se nauči iz ‘jugoslovenskog iskustva'“, tvrdio je Nehru još sredinom 1950-tih godina.
Selaković je objasnio da se Nesvrstani danas vezuju za dva pojma – Josipa Broza Tita i Beograd.
Колика је вероватноћа да Кина крене низбрдо?
Шта ако тада Кина распрода САД обвезнице и доларе?
https://www.pravda.rs/2021/10/11/dr-ivan-pajovic-ekskluzivno-za-pravdu-bankrot-na-kineski-nacin/
https://pescanik.net/katanac-na-doing-business/
Mislim da cesto gubimo iz vida jednu bitnu karakteristiku desavanja u svetu.Dusan Vujovic nam je ukazao na vazne trendove koji ce oblikovati buducnost – borba protiv tzv. zombi kompanija.Visoke cene sirovina I energenata,kombinovane sa ciljanim finansiranjem od strane banaka ogranicice rasipanje svih vrsta resursa – robe,energije,radne snage.Jasno je da obnovljivi izvori energije ne daju zeljene rezultate za sada,to znaci da treba pazljivo da koristimo fosilne.Takodje,eksploatacija sirovina zahteva resurse I steti zivotnoj sredini,dakle I tu se mora vise voditi racuna.Konacno,ocajna demografija razvijenih drzava tera na veoma pazljivo postupanje sa radno sposobnim ljudima.U ovom momentu je nemoguce reindustrijalizovati Evropu.Prosto,nema kvalifikovanih ljudi za industriju.Moramo od menadzera praviti majstore.Moze I to,ali kada od majstora napravimo srednju klasu,gospodina sa novim automobilom C klase.
Zahvaljujem se svima na iscrpnim odgovorima.. Baš ste se potrudili da mi date potpuna i kvalitetna pojašnjenja. Evo, tek sada imam jasnu sliku u vezi sa najnovijim događajima.
Više puta sam potencirao da nisam ekspert, niti stručnjak za berzu i finansije iako sam završio Ekonomski fakultet i intenzivno trgujem HOV 10-tak godina. Želeo bi samo da ponovim, da nisam od onih koji sve znaju. Po mom mišljenju na berzi ne prolazi „Ja pa Ja“ i uvek je bolje konsultovati se nego pogrešitil.
Ево Гане објашњења око енергената
Енергија је Гане, узмимо на пример Сунце, покретач васцелог живота у овом дели Космоса. То нам је од Бога дато јер Бог је закључио да нам је то од њега довољно. Али човек хоће још још и још …
Не би без везе у Библији писало – И би Светлост –
Енергија није само струја и топлота, већ примарни природни ресурси су нафта, ветар, динамика токова рака, гас итд, све од Бога дато.
Из тих примарних енергетских стања се добијају секундарни облици енергије, струја, топлота итд, који су неопходни за покретање индустрије и производње артикала потребних за живот и уживање, који нормално имају своју цену, јер је ту уложено знање и физички рад.
Значи без енергије нема овако удобног живота.
Кад нема довољно енергије све стаје и настаје опште пометња. Јели Тако?
Е, сад се упитај зашто нема довољно струје?
Не мали број електрана,за производњу електричне енергије користе гас. Нормално кад нема гаса нема ни струје.
Е то није само тај проблем већ и климатски поремећаји. Речни токови и извори / како пророкова наш Свети Владика Николај / пресушују, због климатских поремећаја. Све то ствара панику и цене нормално скачу.
И трећи фактор је људски.
Јер Путин наговештава завртање славина гаса непријатељима.
Пре неки дан излази Путин са саопштењем да гаса има и да ће да помогне.
И одмах на светским берзама цена гаса осетно паде.
И наш Вучић, обнародова да ће Путина молити да нам гас испоручује по најповољнијим ценама.
Тако Госо да је све у једном и једно је у свему.
Јер кога је молити није га љутити 🙂
Za Gjole P – Ako bi SAD proglasila bankrotstvo, to bi bio njen kraj kao vodeće globalne i ekonomske sile i kraj dolara. SAD mogu da žive sa visokim budžetskim dugom i bez teških posledica.
За Ганета
Рубини сматра да ће доћи до поремећаја снабдевања због повећања цене транспорта, које је везано за недостатак енергената, које за резултанту даје општи скок цена. Што поново узрокује глобални пад производње.
Очевидно је да се глобално примећује инфлација као последице таквог стања.
Све то наговештава, да се мора сести за преговарачки сто.
Кина, Русија, Европа, САД, Британија и сви они који директно могу утицати на спречавање даље ескалације економског хаоса који никоме не доноси видљиву корист, осим можда Русији !?
Стиче се утисак да светски сценаристи економске политике већ имају спреман предлог за разрешење кризе.
Јел’ ствари препуштене саме себи водиле би у катастрофу.
Ето ја Гане као лаик ово светско замешатељство тумачим тако 😉
За Gane-та
Цена струје зависи од много фактора. Оно што се види у вестима су најчешће цене на берзама струје на spot и day ahead тржишту. Те цене се формирају на основу ткз. merit order криве, која изгледа као степенице: на апциси су количине, на ординати цене. Понуђачи нуде количину и цену, количине се сортирају по узлазној цени. У тачки где права тражње пресече криву понуде се цена и очитава. Илустративни пример:
– Тражња је 10MWh
– Понуђач A нуди 5MWh по цени од 5€/MWh (нпр. ветроелектрана, ниски маргинални трошкови)
– Понуђач Б нуди 3MWh по цени од 15€/MWh (хидро)
– Понуђач В нуди 2MWh по цени од 105€/MWh (на угаљ)
– Понуђач Г нуди 5MWh по цени од 145€/MWh (на гас)
Како понуђачи А, Б и В нуде у збиру потребних 10MWH, то ће цена на берзи бити највиша цена од ове три, тј. 105€/MWh. То даље значи да Г-ова понуда отпада, да А има зараду од (105€/MWh-5€/MWh)*5MWh=500€, Б зараду од (105€/MWh-15€/MWh)*3MWh=270€, а В нема зараду. Ту цену од 105€/MWh дакле плаћа нпр. дистрибутер ел. енергије, који је даље наплати од потрошача, ако потрошач има такав уговор, а не са нпр. фиксном ценом за целу годину. Дистрибутер наравно наплати и услугу преноса, која је отприлике дупло скупља од саме ел. енергије.
Различите електране дакле имају различите маргиналне трошкове, који зависе од тога колика је цена нпр. угља, гаса, урана, нафте… Најниже маргиналне! трошкове имају ветро, соларне и хидро. Наравно, да би се изградња неке електране уопште исплатила, рачуна се ткз. Levelized Cost of Electricity за цели период експлоатације (LCOE за различите електране https://www.lazard.com/perspective/lcoe2020), који садржи како капиталне трошкове саме изградње, тако и оперативне трошкове у које улазе цене већ побројаних горива као и ЦО2 сертификата (поскупели скоро 2,5х пута од почетка године). Наравно, раде се сензитивити анализе итд.
Овакво тржиште струје, а и гаса, је у ЕУ настало почетком 2000-их ткз. либерализацијом тржишта: разбијају се вертикално интегрисане енергетске компаније (обично у државном власништву), раздвајају се на прозвођач(е), трансмитер(е) и дистрибутер(е) (unbundling). Настају берзе струја, као и гасни хабови. Трејдери се појављују као независни играчи… Све је почело још пре 40 година преко баре са неолиберализмом, који се преко UK даље ширио на EU.
Цене гаса о којима нас извештавају су тренутне цене на споту ( еквивалентна цени нафте од 190$). У дугорочним уговорима, формула цене може бити везана за нпр. нафту (lag од 6 до 9 месеци) или за цену на гасним хабовима (TTF је тренутно главни у Европи).
Зашто цене гаса скачу? У кратким цртама:
– хладна и дуга зима -> складишта гаса (gas storage) су поприлично исцрпљена, (рачуна се да се складишта нето пуне од априла, а нето празне од октобра)
– захуктала се привреда после локдаунова -> тражња се повећала
– Због зелене агенде, многе електране на угаљ се гасе, замењују их гасне, ветро и соларне. Последње две зависе од временских прилика, које ове године нису ишле на руку. Неке државе гасе и нуклеарне које обезбеђују ткз. base load -> тражња скаче
– Нема нових производних капацитета, производња у Холандији драстично пала због небитно сад чега :), такође и у Норвешкој; Алжир, Индонезија све теже задовољавају своје потребе, Русија пуни своја складишта до краја октобра да се спреми за своју зиму… -> понуда мања
– Геополитичке игре
– Муљање на гасним хабовима
Како гаса нема довољно, добар је онда и отписани угаљ, коме онда цена наравно скаче (друг Си је принуђен ових дана да укине забрану на увоз угља из Аустралије), а Јапанци поново пале нуклеарке, ради очувања животне средине…
Вредно подсећања је и да је прошлог лета цена гаса била рекордно ниска, да су гасна складишта стога била рекордно пуна, али потрошачи тада произвођаче низашта нису оптуживали, нити је било застрашујућих наслова 🙂
Све у свему, очекује нас весела зима, још ако буде нарочито хладна…
„Све док је долар кључна резервна валута, све док се робе обрачунавају и плаћају доларима, све док свет купује америчке вредносне папире, САД немају проблем са дугом“.
G. Katiću, Koliko je verovatno da SAD USKORO proglasi bankrotstvo i time se otarasi dugova? Drugog izlaza i nemaju. Koje bi posledice bile? Pravo je čudo da o tome nema mnogo napisanog – tražio sam!
@ Gane
Pratite li uopšte ekonomska dešavanja u svetu?Koliko puta sam ostavio link ka (https://tradingeconomics.com/commodities),jeste li primetili cenu uglja?(https://tradingeconomics.com/commodity/coal)
Setite se da sam pričao o skoku cene uglja kada sam pominjao „bitku za čelik“.Ugalj + ruda – visoke peći – čelik.Ugalj – termoelektrane – struja.Jasno je da visoka cena uglja povećava cene koštanja struje,što znači da će elektane obustaviti ili smanjiti proizvodnju struje,ako ne mogu prebaciti troškove uglja na kupce el. energije.
LPG je smeša propan-butan i naftni je derivat.Dakle,cena mu ima korelaciju sa naftom,a ne sa prirodnim gasom.
Tu već dolazimo do stvari koja treba da Vas brine – cena nafte,s obzirom da ste ušli u akcije jednog (vazdušnog) prevoznika.
Može li neko da objasni, kako to ispade da nema dovoljno struje. Takođe, nije mi jasna ni gasna kriza. Da li je skočila cena TNG-a na našim pumpama i koliko ?
Zanimljiv je i skok cene bitkoina u kontekstu rudarenja i cene struje.
Za Ivana,
Jeste li razumeli nešto od ovoga što kaže Rubini ? Ja sam malo bacio pogled ali nažalost ne kapiram ništa. Samo da se ogradim, ništa ne bi razumeo ni da sam pažljivo čitao.
Др, пропаст – НОУРИЕЛ РОУБИНИ
Како ће се глобална економија и тржишта развијати током следеће године?
Занимљиво је да „доктор пропаст“наводи и наш балкански спецификум кад наводи синдром – балканизације глобалних ланаца снабдевања,
У прилогу – Један од занимљивих коментара;
ЈОНАТХАН ЛАМ
30. септембра 2021
У тренутној фази размене валута, сумњао сам на велику промену у промени корпе валута коју је долар водио у 60 %, а ренминби је кренуо 6,4 на долар. Гас је до 72 долара, роба је такође порасла. Ако очекују врхунац инфлације преко 4%. Били би разочарани што је долар изнад 92 без прилагођавања корпи ако фунта и евро погоршају. Рекао бих да би се инфлација продужила на вишу позицију и дуже под условом сталног раста без корекције тржишта. Ако репни ветар Еверграндеа дође до урагана. Треба нам Паул Волцкер. Да ли би „Јапанификација“ успела за Америку ако се ослободимо улагања странца? 300 јена до 100 јена уопште није имало стагфлацију. Историја је рекла.
https://www-project–syndicate-org.translate.goog/commentary/reflation-trade-or-overheating-and-stagflation-by-nouriel-roubini-2021-09?_x_tr_sl=en&_x_tr_tl=sr&_x_tr_hl=sr&_x_tr_pto=nui,sc
Nekretnine i crno tržište tokova novca
Za Kuma,
Prilično sam siguran da je Lufthansa dobro mesto za parkiranje novca u srednjem i dugom roku….. Kratkoročno, moguće je obaranje cene akcije (mada nije baš velika verovatnoća), zato nisam kupovao za sve pare. Ako akcija krene da pada dokupovaću što više mogu….. Nemam nikakav strah, cena je već previše pala tako da bi svaki dalji pad po meni bila odlična šansa za kupovinu.
Kada sam kupovao računao sam na izlazak Nemačke države iz vlasništva, ulazak nekoliko zajebanih igrača, izmenjenu vlasničku strukturu, ETFove na brent kojima je Lufthansa napunila bilanse, rešeno pitanje viškova radne snage i opreme i sl…..Nisam kupio tek tako.
Što se tiče Wizz Air-a. Ne kupujem akcije čija je cena na istorijskom maksimumu.
PS:
Mnogo sam analizirao tržište i Lufthansa je jedina akcija koju sam pronašao. Pronašao sam još jednu akciju na našem tržištu koja bi se mogla namestiti na poziciji dobroj za kupovinu negde februara, marta 2022. I ništa više od toga.
Svaka druga kupovina u ovom trenutku bi po mom mišljenju bila isuviše rizična. Akcije su precenjene a preti podizanje kamatnih stopa. Kamatne stope će gotovo izvesno ići na gore čak i ako FED ili ECB ne podignu REPO stope. Mislim da je pitanje vremena kada će neko od većih trgovaca obveznicama izgubiti živce i krenuti u rasprodaju „Junk“ obveznica ili kada će neko krenuti da šortuje italijenske ili Grčke obveznice…… Ovo bi moglo da dovede do sloma tržišta obveznica i strahovitog pada Growth Stock akcija naročito Hard Growth Stock akcija….. Zato sam još pre Bajdenove inaoguracije kupovao Value stock akcije nadajuće se da će visoke dividende zaustaviti njihov pad ako do njega dođe.
Generalno mislim da sada nije pravi momenat za kupovinu akcija, pogotovu ne onoga što je trenutno popularno i što je u fokusu investitora. Mislim da bi pametnije bilo sačekati korekciju pa tek onda kupovati.
(https://www.foxbusiness.com/markets/oil-prices-200-barrel-possible-stocks-jpmorgan)
@ Gane
(https://www.google.com/search?q=lufthansa+stock&oq=lu&aqs=chrome.1.69i57j35i39l2j0l3.5050j0j8&client=ubuntu&sourceid=chrome&ie=UTF-8)
Odakle izvukoste Lufthansu.Wizz Air ima mnogo bolju perspektivu.
(https://www.google.com/search?q=wizz+air+stock&client=ubuntu&hs=k3I&sxsrf=AOaemvI_RXJmca5G5iIESjcY-qU9r1hkuw%3A1633638357519&ei=1VdfYcaiH4_4qwG3xptg&oq=wizz+air+stock&gs_lcp=Cgdnd3Mtd2l6EAEYATIKCAAQgAQQhwIQFDIFCAAQkQIyBQgAEIAEMgUIABCABDIFCAAQgAQyBQgAEIAEMgUIABCABDIFCAAQgAQyBQgAEIAEMgUIABCABDoHCAAQRxCwAzoECAAQQzoFCAAQywFKBAhBGABQuw1YixhgrSxoAHADeACAAZgBiAGQApIBAzAuMpgBAKABAcgBCMABAQ&sclient=gws-wiz)
Morate prepoznati kada prođe vreme neke kompanije i koja firma ima budućnost.
Suvise lako slomljena ofanziva globalista…Da li se radi o klopci?Mozda je to novi pakleni plan Sorosa.
Kineska ekonomija je na ivici da se pocne rusiti kao kula od karata.Totalni slom Kine nije u interesu ne samo Kine,vec I ostatka sveta.Kolaps Kine,u ovim okolnostima,bi povukao svet u spiralu jezive stagflacije.
Partija ne cini nista da zemlju izvuce iz kandzi globalista,koji je koriste kao oruzje za svoje ciljeve.
Зашто нема коментара?
Зашто су глобалне друштвене мреже неколико сати биле ван функција?
Зашто је покренута глобална афера ПАНДОРИНЕ КУТИЈЕ ?
Јели то све случајно.
Историја као учитељица живота, наравно, нема потребу да мења свој клише који увек добро функционише са обрнутим предзнаком.Јер и у хаосу има структуираног системе са вероватноћом остваривања предвиђеног плана ‘ГЛОБАЛНОГ прегруписавања цивилизацијских правила’
Пандорина Кутија као глобално ризичан напор није осмишљен да нешто докаже,створен је једноставно да закомпликује стање по познатом моделу жртвеног јарца и кривицу пребаци на „богате“ јер то је довољно да покрене незадовољне масе на неконтролисану побуну.
Оснивање или стварање користи од офшор ентитета није само по себи незаконито, а у неким случајевима људи за то могу имати легитимне разлоге, попут сигурности.
Али та тајност је магнетно привлачна за оне који немају, односно за масе које би исто тако хтеле да имају али им се није пружила прилика.
Ево пар занимљивих коментара ;
– Цар је го. Њихово системско институционално варање, злоупотреба средстава и само обогаћивање откривени су свима нама. Спалите све, изградите боље.
– ИЦИЈ финансира Отворено друштво Џорџ Сороша.
– Пандорина Кутија је отворена, све су светске зале за тренутак показале своје лице. Затим је брзо затворена. Остала је само нада да је истина откривена, новац се вратио у националну благајну и корумпирани, злочиначки политичари затворени.Народ је сретан и смирен 😉
* Ако масовни медији о томе извештавају, онда је свако ко је изложен само жртвени пијун да одврати пажњу од нечег другог много већег и важнијег …
Сад се Орвел се грехотно смеје
Vučić: Svet pred krizom nesagledivih posledica, moliću Putina za pomoć
https://standard.rs/2021/10/03/vucic-svet-pred-krizom-nesagledivih-posledica-molicu-putina-za-pomoc/
@Kum – Nasi su Katehon.
Pa dobro Kume gde nađa Duginov Katehon za ime Boga jedinoga.
Ove tvoje rasprave slede Boškićeve ideje iz davne 2010,g.
Boškić tvrdi – Ključni igrač nove istorije, svetski katehon, jeste Rusija. …
Jovan Cvijić je, baveći se našim psihičkim tipovima, tegobu koju osećamo odavno objasnio:“Dinarski su ljudi živog duha i tanane inteligencije. Obdareni živom i raznovrsnom osećajnošću oni se često povode za svojom maštom, koja je vrlo živa i bogata, kao i za prvim impulsom oduševljenja i srdžbe“.
I ja sam Kume nekad sledio ovu ideju „IZABRANIH“ ali posle mnogo padova morao sam da se uspravim i realno sagledam spoljni svet.
Evo Kume ovako; Eskobar za Glas Amerike tvrdi;
Otvoreni Balkan, otvoren je za saradnju svih. Tako da pitanje nije da li se Srbija kreće bliže zapadu, jer 70 ili 80 odsto njene ekonomije je vezano za zapad, veći deo srpske dijaspore je na zapadu, većina investicija dolazi sa zapada… pitanje je da li može javnost da shvati da je to činjenica.
I tako moj dragi Kume, u tami bez neba, moj stamak i mašta ostaše bez hleba.
E sad Kume ja bih se vratio na stara Katehonska ubeđenja kada bi se pojavio Spasitelj i nahranio sa pet riba pet hiljada gladnih.
Ali njega još nema. A što li mam ne dolazi?
За Kuma
Надао сам се чисто економском одговору, јер ми се чини да сте верзирани у тој теми, а и ово је пре свега економски блог, но, како би претходни блогоколега рекао, добих од Вас ребус. Како сам ја само љубитељ опуса Црвеног Свештеника нисам знао за Катехон па потражих одговарајуће чланке на Викију. Видим да се у 3. Риму идеја о Катехону појавила у време револуције. На западу је она континуална. Последњи мислиоци који се баве Катехоном су Карл Шмит и Дитрих Бонхефер, који му опет свако из свог угла дају сасвим различити смисао. Што би рекао један други колега са блога, опет те ди/тривергентне информације 🙂 Моје скромно знање ми говори да Источни Славјани гасна богатства нису добили од Бога него стекли освајањем у правцу исток и север. Ресурсна база NS1и2 тј. СП1и2 се налази на територији субполарног народа Њенци који се баве узгојем јелена. Занимљиво је и да се већ двадесет година на челу гасног монополисте налази човек са чисто славјанским презименом Милер, а седиште компаније је недавно пребачено у град са такође чисто славјанским именом Санкт ПетерсБург 🙂
Уместо поздрава, једна нумера из опуса „il Prete Rosso“-а 🙂 :
@Kale
Hvala ti Kale što mene ne pomenu kao zadrtog gnjavatora 😉
Zabavan je ovaj blog. Gane je ljubitelj šaha a Kum voli da piše rebuse :))
Izazovno je vreme koje živimo, ali mu suštinu ne shvatamo !
Neoliberalizam i globaliazacija su neizbežne istorijske tekovine, na koje populizam nema odgovor.
Izgleda da dolazi vreme društvene individalizacije koja nameće novu socijalnu parolu, – prvenstveno se uzdaj, use i u svoje kljuse – to globalni procesi nameću jer se svet neizbežno dezintegriše pred našim očima.
Velike sile su to odavno shvatile zato i prekrajaju svet po novim modelima.
Hoću da budem optimista, usuđujem se zaključiti, da na našoj političkoj sceni, kao uostalom na celom Zapadnom Zalkanu, počinji da duvaju neki svežiji vetrovi, potpisivanjem sporazuma Beograda i Prištine o deeskalaciji.
Ovo daje šansu da se izađe iz začaranog kruga političkih zabluda.
Jer politika je ipak veština i umeće postizanja mogućeg u realnim okvirima, sa kojima će se i moćni složiti.
Na takav zaključak sugerišu izjave prestavnika NATO PAKTA, gde u svojim izjavama prvi put pominju temeljni sporazum 1244 i realizaciju potpisanog sporazuma o Zajednici Srpskih Opština.
Da ne dužim, jer mi neki pratioci bloga zameraju, ovde stajem.
Situacija je ocigledna.Evropa I Srbija su sve vise zavisne od ruskog gasa.Svakog dana od Nemacke do Srbije je sve manje sposobnih ljudi koji mogu u sumu da seku drva ili da idu u rudnik uglja.Rusija za resurs koji joj je Bog dao moze odgovarati samo Bogu,tako da kupci jedino mogu da uzmu ili ostave.Rusi koriste moc koju imaju da bi odbranili cene energenata.
Nasi su Katehon.To bi svakako crveni svestenik razumeo.
За Kuma
Види се да пратите материју, да ли бисте били љубазни да подробније објасните ситуацију на тржишту гаса?
И још једно питање: претпостављам да не мислите на једну омладинску организацију, па бих приупитао који то „наши“ бију?
Хвала.
Za Kuma
Rusi su umanjili isporuke struje Kini.Kina traži još struje.Sada je na delu ruska trgovina.
Kako ove vaše reči da protumače oni koji znaju da Kina postaje vodeća super sila grubim previdima Amerike, a i Rusije…
Počelo je…
Biju naši,al’ biju i globalisti….
Industrijski metali u gubicima.Bakar ispod 9000 dolara.Litijum propada.
(https://tradingeconomics.com/commodities)
Ali…zahvaljujući „ruskoj artiljeriji“,ne gubimo naftu! (https://www.youtube.com/watch?v=Kwl063vNChY)Rusi su strpljivo čekali,a onda su snažno pogurali gas.Verujem da će „Ruski front“ biti ključan za ovu bitku,možda čak i za ceo rat.
Rusi su umanjili isporuke struje Kini.Kina traži još struje.Sada je na delu ruska trgovina.
Prehrambena industrija u svetu ne zavisi od Kine i tu nam je situacija lakša nego kod energenata i metala.Ali,ako se sve bude rušilo,srušiće se i cene primarnih poljoprivrednih proizvoda.
Za Predraga – Trenutne muke Britanije su direktna i nepredviđena posledica Brexita i za sada vlast nema odgovor. UK je trenutno država sa najviše problema u Evropi. Najgore od svega je što je i zdravstveni sistem u ogromnoj krizi uprkos Džonsonovom obećanju da će procvetati posle Brexita. Što se AUKUS-a tiče, nisam siguran da je u interesu UK da dodatno kvari odnose sa Francuskom i Kinom.
Pitanje za gospodina Katića:
Da li ćete se u nekom od narednih tekstova baviti Velikom Britanijom? Čini mi se da pored nekih privremenih problema (poput ovog sa gorivom, kao i nedostatkom niže kvalifikovanih radnika koji su se vratili u istočne zemlje EU), Britanija uprkos svemu izgleda da uspeva da izađe na kraj sa Bregzitom.
Dobar primer napretka je poslednji sporazum AUKUS, gde su Francuzi ponovo ispali jadnici, a Engleska je pokupila kajmak. Čitao sam malo i nova pravila o imigraciji i ako uspeju da privuku kadar koji im treba, neće biti većih problema po UK. Takođe sam nedavno čuo i da se Lazar Džamić vraća u London, a on mi je nekako bio primer čoveka koji je radio u Google-u, koji je često objašnjavao kako mi ovde u Srbiji imamo mnogo više vremena, itd i delovao mi je kao dobar reper uspešne osobe koja je shvatila da i ovde ima budućnosti…dok ispade drugačije. Na kraju mislim da se promene ne dešavaju tek tako, da ozbiljne zapadne zemlje ipak nekako uvek na kraju – kako god odigrale dobro prođu…
Veliki pozdrav!
Zatišje na robnim berzama o kome sam pisao sredinom ovog meseca nije dugo trajalo.Evergrande je prekinuo monotoniju.Prvo smo imali rast energenata i metala (zauzimanje jačih pozicija pred „kinesku oluju“)Danas već osećamo prvi dašak „vetra sa istoka“ koji obara cene.
(https://tradingeconomics.com/commodities)
Međutim,ovo nije sasvim dobro poznat teren za aktere igre i pitanje je koliko će kineska ekonomija ispaštati da bi mogla izvršiti jači i vremenski duži uticaj na cene roba.
Izveštaji,u koje ne verujem,govore da je 44% kineske industrije pogođeno restrikcijama struje.Uz rušenje Evergranda (doduše kontrolisano),to bi moralo izazvati doslovno kolaps u prozvodnji,pre svega u teškoj industriji,i nagli pad tražnje za sirovinama.Pada tražnje nema u tako velikom obimu,ali je jasno da su restrikcije struje,i medijski spin koji ih prati,povezane sa urušavanjem Evergrande-a pod monitoringom istih medija.Cilj je da se izazovu globalni psihološki efekti,da ne kažem panika,što bi dovelo do toliko željenog rušenja cena sirovina.
Samo mogu konstatovati da smo na pragu još opasnijih (zanimljivijih!?) vremena.
Au…… Vidim da ljudima nedostaje edukacije ušahu….. A možda su se uplašili……… izgleda da nisam trebao da postavljam one svoje spektakularne partije.
G. Boroljub Zlatanović je počeo da igra uživo pa ko hoće da uči šah uz njegove komentare…… (https://www.youtube.com/watch?v=dxlG9DCn3OA)
Šala na stranu, ovo je dobro za decu kako bi stekla određenu dubinu, zrelije razmišljala, širila poglede……. I g. Zlatanović i g. Jakovljević su licencirani šahovski treneri, obuke rade i na engleskom jeziku….. Evo, preporuka za decu i unučiće… Pomognite im da se usmere na nešto lepo i korisno.
За Рајка Б. – Све док је долар кључна резервна валута, све док се робе обрачунавају и плаћају доларима, све док свет купује америчке вредносне папире, САД немају проблем са дугом. Тренутне напетости у Вашингтону су део политичког надгорњавања, а не манифестација бриге везане за раст дуга.
Занима ме коментар Н. Катића – куда води даље, врло вероватно задуживање САД?
https://rs.sputniknews.com/20210928/iz-amerike-preti-najveci-udarac-svim-finansijskim-trzistima-ceka-se-potez-u-poslednji-cas-1130244101.html
Dobra stvar oko kosovske krize je to što tačno možemo indentifikovati unutrašnje subverzivne i neprijateljske elemente.To je izuzetno važno jer će pre ili kasnije verovatno doći do rata,i moramo se osigurati od „noža u leđa“ ,glavnog uzroka neuspeha devedesetih i naše današnje patnje.
Nemamo previše vremena da promenimo situaciju u svoju korist.Od početka godine imamo već 40 000 negativnog priraštaja.Ne smemo se osvrtati na plač gubitničkih,slabih generacija,koje nose traume poraza devedesetih,a koje su danas velike žrtve kovida.Potpuno dezorjentisani ljudi,kojima upravlja strah.
Шта је истина испод „Ковид Завере“?
Нејасан скуп предлога утицајних организација претворени су од стране теоретичара завере на мрежама у снажан покретачки нагон за променама..
Упркос свим контрадикторностима у реченици, хиљаде корисника на Интернету приклонило се овом најновијем промишљању старе праксе теорије завере – прилагођене „мистерији“ Цовида.
Како је све почело?
У јуну 2020. године, принц од Велса и шеф годишњег самита у Давосу покренули су иницијативу позивајући да се на пандемију гледа као на шансу за, како су је назвали, велики ресет глобалне економије.
И излагање закључио:“Имамо невероватну прилику да створимо потпуно нове одрживе индустрије“, рекао је принц. „Сада је право време за акцију.“
Други покретач иницијативе је проф. Клаус Сваб, шеф Светског економског форума, говори о – новој технологији, климатским променама, будућности рада, међународној безбедности итд ,
Овако велики идејни подухват који историја неодложно намеће у спрези са планом који је покренут од утицајних глобалних организација дао је повода за развој исто тако глобалне теорије завере.
Проблем је у тој „завери“ што не даје против решења већ су то само искази које нису оправдани никаквим чињеничним доказима или бољим решењима.
Ево изјаве која је на друштвеним мрежама цитирана милионима пута.
„То је стратешки дио велике завере глобалне елите која је, сад пазите, на неки начин планирала и управљала пандемијом Цовид-19.
Иако је очигледно да пандемија ширењем вируса доводи до глобалног економског колапса.
Значи теорије завера смо компликују очигледно забрињавајуће стање. А да при томе нико не види друго боље решење.
Е сад се питајмо откуд толико следбеника теорија завере.
Најпростији и најлепљивији одговор био би, да стварно, моћници из сенке креирају заверу о поробљавању остатка човечанства и да тој идеји треба пружити снажан отпор.
Кроз циклична историјска понављања друштвених ломова, криза, је и очекивати теорије завера. Нормално пропорционале дубинама саме политичко економске кризе.
У новије време, имамо јасне примере из 18 века, из шездесетих година прошлог, па и данас на почетку трећег миленијума.
Тако да, теорије завере фантазијом гуши разум и рационално утемељене чињенице које се само кроз дебату могу дати позитивне ефекте.
Тако да ће решење и ове кризе бити половично.
Као и увек кроз историји нема идеалних решења.
Јер да идеализам остваримо овде на земљи, Небески Рај нам не би ни требао,
А и ђаво који скривен живи у човеку остао би без посла 😉
Судећи по фреквенцији и важности вести/догађаја у последњих пар месеци, у светској финансијско-геополитичкој арени се дешавају велика тумбања. Центар светских збивања се за нас европоцентричне сели, иако се он већ заправо одавно преселио, на Индо-Пацифик.
Хаотично повлачење НАТО-а из Афганистана, тј. са Евроазијског копна, је сад већ озбиљно довело у питање сврсисходност ове творевине за земље ЕУ. Франко-германска (Франци су германска племена која говоре романским језиком 🙂 ) осовина је све гласнија у намери стварања нових и повећању већ постојећих заједничких војних потенцијала саме Уније. Отказ Кенгура за набавку дизел подморница од Галских Петлова, који узгред доводи до преседана, да једна држава без нуклеарног наоружања, у сарадњи/савезу са Ујка Семом и Гордим Албионом, изгради подморнице на нуклерани погон, или одлука неутралне Швајцарске о набавци Ф35, а не Дасоових Рафала (занимљиво Грци су недавно одлучили да купе још 6 комада поред претходно договорених 18), довела је до тешких речи и отказивања сусрета председника и министара дугогодишњих „пријатеља“. Овакви обрти нису пак нови за „La Grande Nation“: 60-ак година раније њихова успешно спроведена доктрина „Force de Frappe“-а, је довела до релокације 6. флоте као и штаба НАТО-а…
Дил са подморницама (наводно) треба да утврди англо-саксонске (шта год то значило) позиције у том делу свету и уперен је (наводно) против Кине. Трговински рат између Кине и Аустралије траје већ извесно време: забрана увоза аустралијског угља је на снази, што је довело до знатног раста цена на светским берзама, с друге стране, то их не спречава да претходних месеци обарају рекорде у увозу аустралијског еленџија (опет те дивергентне информације 🙂 ). Кинези спроводе дубоке резове у контроли токова капитала, као и васпитању/образовању своје младежи, ЕверГранде се љуља, Џека Маа нема месец дана да се јави :), ћерка оснивача Хуавеија се након дугог заточеништва вратила кући, криптовалуте се забрањују…
На другом крају Евроазије, некако узгред (под окриљем ноћи 🙂 ), поред нове дефиниције (захуктале) инфлације, ЕЦБ креће у испитивање дигиталног € и намерава да га уведе за пар година. С друге стране баре, уносе се измене у легислатури, по којима ФЕД може да креира дигиталну валуту (и прати све трансакције исте), а за наредне дане се најављује публикација ФЕД-а о дигиталном долару, као и покретање „јавне расправе“ око ове теме.
Већ споменута инфлација је највећим делом проузрокована драматичним скоком цена струје и енергената (да ли ће их бити довољно за предстојећу зиму, видећемо). То је за последицу већ изазвало нпр. прекидање производње минералних ђубрива у неким земљама, што даље имплицира да се може очекивати скок цена или можда чак и несташица хране…
Кад год се свет налазио у великој кризи, нов светски монетарни модел је решавао проблем. Да ли ће тако бити и овог пута?
За Ганета:
Сами сте одговорили на своје питање. Кина пооштрава капиталну контролу у страху од нових санкција или финансијске офанзиве западних земаља.
Дешавања на тржишту некретнина су одраз тога. Сви мешетари се завлаче у своје мишије рупе и повлаче акције.
Brokeri masovno ukidaju mogućnost trgovine akcijama na ovoj berzi:
HKEX – Hong Kong Exchange. Takođe, uvode se ogromne nadoknade za trgovinu na OTC marketu u SAD
Akcije kineskih kompanija su se uglavnom kupovale na berzi u Hon Kongu i NYCE. U poslednje vreme je na sceni kolaps ovih akcija. Mnogi su mislili da delistiranje kineskih kompanija sa NYCE neće značajnije uticati na kineske akcije jer uvek mogu preći na OTC MARKET…… Sada vidimo da hoće i da postoji način da se preko brokerskih provizija kontroliše i OTC MARKET. Znam ljude koji su na akciji Alibabe već izgubili stotine hiljada evra.
Preporučio bih pažnji posetilaca bloga g. Katića jedan od najboljih ruskih filmova u poslednjim decenijama,to je “T-34“.
Film je “najholivudskije“ rusko ostvarenje.Poznavaoci će videti odlično prikazane tehničke karakteristike tenka T-34 i nemačkih Pantera.Oni koji detaljnije znaju istoriju odmah će zapaziti generala Hajnca Guderijana i njegov verno prikazan mentalitet na železničkoj stanici.Jedan od kvaliteta filma je dobro „uhvaćena“ psihologija Nemaca.
T-34 možete pronaći na internetu sa prevodom.
(https://www.youtube.com/watch?v=a5A7QboG8Nk)
Za Kuma,,
Ako stvarno mislite da u ekonomiji ništa ne razumem, znajte da ste u ozbiljnom problemu.
A Propo Kine, moram da priznam da mi nije jasno šta se dešava.
Voelo bi da mi neko objasni šta se dešava sa Kinom…. Imamo zabranu rudarenja bitkoina, zatim zabranu trgovine bitkoinom, čak i zabranu posete platformama (sajtovima) koji su menjačnice bitkoina i sve to uz pretnju krivičnog gonjenja…….. uzgred mislim da znamo kako izgleda kada neko u Kini popije krivičnu prijavu…….. dalje imamo problem sa Evergrande…….
Šta se dešava ? Da li Kina ostaje bez novca pa zaoštrava kapitalnu kontrolu. Možda je sve ovo pokušaj da se spreči slom tržišta nekretnina…. Još 2015 godine je g. Katić pokazao grafik o privatnim dugovima kineskih građana. Možda Kina želi da spreči masovna bankrotstva predviđajući buduću krizu dugova…. Možda su namirisali inflaciju pa žele da smire tržište. možda je u pitanju pokušaj da se obore cene sirovina i primarnih proizvoda (po Kumovom tumačenju) ……. Nešto mora da ima iza svega ovoga pa bih voleo da čujem o čemu se radi.
Прије неки дан Уставни суд БиХ донео је (још једну) контроверзну одлуку по којој шуме (имовина) у РС нису у власништву РС већ БиХ, а РС је само страна која имовину тренутно држи у посједу, док се област не регулише законом који тек треба да се донесе (наметне?).
У Уставном суду одлуке најчешће доносе Муслимани у већини са странцима и у суштини се користи за индиректне промјене устава и као инструмент наставка ратне политике. Ова одлука између осталога је проблематична јер покреће значајне имовинске и материјалне последице.
Ово помињем у контексту инцидената који се у региону у последње вријеме временски згушњавају, и конкретно ових догађаја на сјеверу КиМ који су доле коментарисани. У наредном периоду вјероватно можемо да очекујемо јако проблематичне моменте и истовремене кризе на више страна, а Србија економски и војно није спремна да одговори.
Jasno je da Beograd, barem za sada, ne pada na jeftine trikove Prištine. Prihvatanjem tablica tzv. „Republike Kosovo“, Srbija bi učinila ogroman korak ka priznavanju terorističke kvazi-države.
Tesna usklađenost Euleksa sa kosovskom policijom naglašava važan faktor jednog dela međunarodne zajednice koja želi da ubrza rešenje kosovskog problema. Naravno, na način koji njoj odgovara.
Srbija je pokazala zube. To je jasno posle nadletanja helikoptera i aviona oko Jarinja. Navodno su na administrativnu liniju poslati i tenkovi. Čeka se pogrešan potez Prištine, nakon koga će sve biti jasno. Albanci su pokušali da false flag operacijama paljenja stanice u Zubinom Potoku skrenu pažnju sa svojih nasilnih akcija. Ako ovako nastave, moglo bi da im se obije o glavu.
(https://www.politika.rs/sr/clanak/488459/Jarinje-nadletali-migovi-Vojske-Srbije)
Kosovske vlasti su na dobrom putu da uđu u istoriju…kao generatori ne regionalne već svetske krize.
@ Gane
Da niste u nekom srodstvu sa Aljbinom Kurtijem?Vi u ekonomiji,a on u politici ništa ne razumete.
Kina zabrani bitcoin ! Svaka trgovina kriptovalutama će se smatrati krivičnim delom.
Kako tumačiti ovo….. Šta je razlog i da li ima veze sa Everigrande….
Definitivno dva ošta poteza…..
Ne razumem o čemu se radi, ali stvarno ne razumem a voleo bih da razumem, pa ako neko ima ideju bio bi mu zahvalan da je iznese.
Korona…ali za ljubitelje književnosti:
(https://adz.ro/artikel/artikel/neunzig-jahre-corona)
(https://www.literaturhaus.ch/bibliothek/fundstueck/corona#_ftn1)
@ Gane
Ne radi se o sukobu sa kineskom vladom.Globalisti I Kinezi zrtvuju Evergrande I opasno podrivaju globalnu ekonomiju zarad “ visih ciljeva“.
Napisao sam vec da se zeli suzbiti rast cena sirovina.Nacin za to je rusenje gradjevinskog sektora u svetu.Kad krene u Kini,prelice se na citav svet.
Ovo mi se ne svidja,racunao sam na malinu dogodine od 5 do 7 evra,ali mi globalisti kvare planove…No,“ceracemo se mi jos“.
BERZE I TRIJUMF ALGORITMA I INFORMACIJE
Oni koji rade u svetu finansija oduvek pokušavaju da dođu do informacija o akcijama da bi znali da li da ih prodaju ili kupuju. To čine analizirajući bilans preduzeća ili tražeći informacije u novinama. U tom tradicionalnijem pristupu tržištu finansija najpre se formira mišljenje o stabilnosti kompanije i isplativosti investicije, da bi se potom odlučilo da li se isplati kupiti njene akcije ili bi trebalo tražiti neke povoljnije. Kada je stigao internet, svima je postalo jasno kako bi se moglo doći do dragocenog izvora informacija.
Programske mašine su opravdano zamenile brokere iz više razloga. Pre svega, prisutna je sve veća složenost berzanskih listi,preobimnih za ljudsku obradu. Pored toga, za razliku od ljudi, agoritamski je krajnje racionalan. Pokazalo se da investitori često nisu hladni i proračunati kada dođe do kupovine ili prodaje. Drugim rečima, nisu efikasni onoliko koliko mašina može da bude. Na kraju, kao poslednje, iako ne i manje važno, pojavljuje se pitanje brzine. Na društvenim mrežama se neprekidno pojavljuju vesti koje utiču na kretanje cena. Na pojedinim tržištima one se ažuriraju i nekoliko puta u sekundi. A da bi se radilo u tako kratkim vremenskim intervalima, neophodna je mašina. Algoritamska trgovina je između ostalog doživela bum i zbog toga što se sve ubrzalo.
Više u;
https://www.novosti.rs/vesti/feljton/1038280/feljton-uticaj-interneta-berzu-nas-utice-ono-sto-pise-porukama-njihova-tacnost
@Gane, @Kum
nisam u toku sa događanjima u Everglade ali evo mišljenja nekog ko bi morao biti u toku:
Dug Evegrandea prelazi 300 milijardi dolara ali samo oko 20 milijardi je u rukama međunarodnih ulagača (u Europi su to uglavnom klijenti najvećih asset managera UBS-a i Amundia), pa su mogućnosti prelijevanja krize izvan Kine u kratkom roku ograničene. Iako je Mario Gatara na Labu procijenio i skrivene kanale utjecaja preko kriptotržišta, opći je stav da je Evegrande unutarnja kineska stvar. Središnja banka Kine ubrizgala je ogromnu likvidnost u bankarski sustav i pronađen je način za isplatu kupona obveznica za sljedećih nekoliko dana (!). Pitanje restrukturiranja ovog korporativno-nekretninskog diva vraćat će se na stol na tjednoj bazi i svi su svjesni da Evergrande može biti simptom dublje krize kineskog tržišta nekretnina. To može uzdrmati drugo najveće svjetsko gospodarstvo, a onda se, posredno, preliti i na svijet. Međutim, za tu vrstu brige je prerano. Uostalom, i 2007./08. prošla je puna godina dana od početka krize na tržištu nekretnina u SAD-u do Lehman momenta.
Za Kuma,
Ne pratim akcije koje su u fokusu investitora. Izbegavam da kupujem ono što i drugi, Više volim da tragam za akcijom koju ću kupiti. To je po pravilu nešto totalno van fokusa po mogućnosti sa solidnom dividendom i to samo kada se namesti situacija. Prodajem takođe. samo kada se namesti situacija…. Tako da ovu akciju nisam pratio…. Međutim, u poslednje vreme je uzdrmala berzu. Digla se je velika buka oko nje pa sam je primetio ali me je mrzelo da je analiziram i upoznajem se sa situacijom….. Jednostavno takve popularne akcije me ne zanimaju.
Evo, ako pratiš razvoj događaja zamolio bi te da izneseš u čemu je problem i u čemu se sastoji sukob ove kompanije sa državom Kinom, šta je pozadina sukoba po tvom mišljenju.
PS:
Sada sam pogledao malo situaciju inance.yahoo.com/quote/EGRNY/balance-sheet?p=EGRNY
Inače, na yahoo finance imate podatke o bilansima firmi kao i statističke podatke pa možete da analizirate situaciju, ako nekoga zanima.
Ne deluje mi kao nešto što mora bankrotirati. Imaju ASETE od 2,3 hiljade milijardi evra. Operativni keš 110 milijardi USD, Fri keš 90 milijardi USD.
Što se tiče duga kod građevinskih firmi se javljaju uvećani dugovi jer uzimaju avanse pre početka radova. Veliki dugovi po osnovu avansa zapravo signaliziraju veliki broj ugovorenih poslova a to nije onaj opasni dug….. Generalno podatak o dugu nije dovoljan da bi se izvodili zaključci… bitna je struktura duga.
@ Gane
Neće ni ćuran na svadbu,pa ipak ode prvi.
Dug je 300 milijardi dolara…Koliko je Evergrande obezbedio novca i odakle?
Izgleda da neće,
https://www.investing.com/equities/china-evergrande-adr
Evergrande verovatno ide niz vodu.Kinezi pucaju sebi u nogu,ne bi li krizom u gradjevinskom sektoru oborili traznju I cene sirovina,I time stavili inflaciju proizvodjackih cena pod kontrolu.Veoma rizicna igra.
Kume ovo je Kurtijevo šibicarenje.
On pokušava da izazove efekat svršenog čina, slično Đukanoviću.
Međutim interesi moćnih su daleko širi,vreme nameće globalno sveobuhvatniji ekvilibris, tako da je ovo sve pucanje u prazno. Istorijska pozornica je sazrela za novo koreografsko prekonponovanje. Od religije, ekonomije, kultire, informatike do tehnologije.
Samo strpljenji, i stvari će leći na svoje mesto.
Istorijski je na globalnom putu neka verzija Jalte 2 i nova podela interesnih svera.
E tako ti je to moj kume 😉
Za g. Katića,
Hvala vam puno. Evo, sada sam shvatio.
Veliki pozdrav za vas.
Na Kosovu su moguće ozbiljne provokacije.Nadamo se da će Priština biti razumna.Rat nije rešenje za Prištinu i greši ako računa na pomoć NATO-a.
(https://www.youtube.com/watch?v=ryI3DC2kGKo)
Za Ganeta – Dosadašnji vlasnici akcija imaju pravo da kupe akcije po ceni 3.58 evra. O tome da žele da realizuju to pravo treba da obaveste svoju banku gde su akcije deponovane. Ako to pravo ne realizuju, mogu ga prodati u periodu od od 22/9 do 30/9 na berzi u Frankfurtu i o tome treba da obaveste svoju banku. Taj instrument za trgovinu je dobio broj ISIN DE000A3E5B58. Ako se pravo ne proda do 30/9, propalo je. 11/10 će početi trgovina akcijama. Dakle, do 30/9 se trguje pravima, a od 11/10 akcijama.
Za g. Katića,
Zamolio bih vas da mi protumačite ovo https://investor-relations.lufthansagroup.com/fileadmin/pm/share-bonds/capital-increase/index.php
Mislim da vam neće biti problem da se snađete i uđete u zvanični dokumenta Lufthanse.
Ušao sam u saopštenje, čitao ali nisam razumeo čime će da se trguje u periodu od 22.9 do 30.9……. Takođe, čime će da se trguje posle 30.9.
Znam da će doći do razvodnjavanja kapitala. Znam da će imaoci akcija dobiti mogućnost da kupe istu količinu akcija po ceni od 3,58 evra ali se je pominjao upis prava do 22.9….. a od 22.9 trgovina pravima do 30.9…. E, to ne razumem. Čime će sutra da se trguje?
Nadam se da ćete napraviti izuzetak i ipak odgovoriti na ovaj komentar. Ne tražim nikakav savet već samo tumačenje. Naravno ako vam nije problem da to učinite a ako jeste onda ništa. Ne ljutim se, puno vas pozdravljam.
Mala škola duboke ekonomije
Симпозијум о економској политици Jackson Hole 2021. године.
Na godišnjem susretu centralnih bankara u Džekson Holu u Vajomingu krajem avgusta, probrana grupa akademskih ekonomista sa MIT-a, Harvarda, Nortvesterna i čikaškog univerziteta predstavila je analizu koja pokazuje zašto kratkotrajni skok inflacije može biti dobra stvar. Kada se plate ne smanjuju tako lako kao što rastu, strukturna promena se može omogućiti većim platama u delovima ekonomije koji imaju rast potražnje. Mada to može gurnuti opštu inflaciju preko praga koji je postavila centralna banka, rešenje ipak može biti poželjno, u smislu da omogućava usklađivanje relativnih primanja u različitim sektorima.
*Овде се лепо показује да инфлација може олакшати прилагођавање плате динамичким ритмовима, како би се обезбедили прави сигнали цена за подстицање мобилности.
Click to access JH_Guerrieri.pdf
DA LI CE SRBIJA IZACI IZ EPIDEMIJE SIROMASTVA || Miodrag Zec |
Да ли ко у Србији чује Миодрага Зеца?
Верујем да га многи прате, али је чудно да нико од политичара ништа његово не прихвата или пак не сме да прихвати.
Питам се шта је са нашом интелектуалном елитом.
Маштам да неки млади и одважни интелектуалци смогну снаге и да све ово што Зец говори унесу у свој програм политичког деловања и изађу на изборе.
Мислим да би после избора ствари биле јасније.
Ово што Зец говори свакоме је разумљиво. Ех када би неки слојеви друштва, они најугроженији, схватили кључне узроке и последице па гласали овакву политичко економску доктрину јасно би увидели у којем грму лежи зец. Лако би се уочило да ли је проблем у лошим политикама или у народу који неће да мења постојеће.
(https://m.youtube.com/watch?v=rYaLjqfLhwM)
Кум -Treba se fokusirati na lokalne proizvođače i obezbediti im neophodnu podršku,kako bi suzbili velike kompanije koje ulaze u globalnu defanzivu.
Улагачи се кладе да ће велике компаније доминирати након кризе
Избијање вируса надјачало је наставак помака на тржиштима, а неколико гигантских компанија сада има највећи утицај на правац кретања акција од технолошког напретка.Улагачи вам говоре да ће већа, јача и стабилнија билансна компанија победити у односу на своје мање конкуренте.
Гари Хиггинс тврди да реална врста производње покреће економију на начин који други сектори развијене економије не могу. Он каже, „послови који стварају богатство су апсолутни темељ сваке економије.То је одраз закључака да је производња део процеса иновација.За које ми нисмо спремни, производне активности ће бити од кључне важности за наставак развоја водећих свјетских, а и наше економије. Основни проблем је то што ми немамо иновативну памет, јер је протекле три деценије отишла из Србије.
Током последњих неколико деценија, како су политике, економије и финансијски системи постајали све више међусобно повезани, они су такође постајали све сложенији. Данас се чак ни најобразованији и најискуснији стручњаци не могу фолирати да у потпуности разумеју комплексности ових система. Усред такве сложености – и, заиста, нејасноћа – намећу питања о томе чији се интереси заиста заступају, подгревајући неповерење и стварајући плодно тло за дезинформације и теорије завере.
Мултинационалне компаније ће доминирати у будућности, јер је нова економија коначно стигла
Pre par dana dogodio se geopolitički zemljotres potpisivanjem sporazuma između SAD,UK i Australije.Mislim da se kod nas dovoljno ne razume istorijska težina ovog akta.NATO je dobio snažan (možda i smrtni) udarac.Rusija je dobila preko potrebno olakšanje,koje teško da će uspeti da iskoristi za rešavanje sve većih unutrašnjih problema.
Kina i globalisti su gađani i pogođeni,dok je Francuska kolateralna šteta.
Globalisti vole da ovaj sporazum nazivaju „Trojnim paktom“,što je terminološki ispravno,ali ima negativnu konotaciju.
SAD koriste ključnu slabost Kine,a to je nedostatak saveznika.Verovatno će se „Trojnom paktu“ pridružiti još zemalja iz regiona.
Sporazum će imati ozbiljne reperkusije u međunarodnim odnosima.Veze sa Kinom ali i multinacionalnim kompanijama koje imaju proizvodnu bazu u Kini će biti pod nadzorom.
Ovo je momenat za izlazak iz zagrljaja velikih multinacionalnih kompanija i dominacije njihovih brendova.Treba se fokusirati na lokalne proizvođače i obezbediti im neophodnu podršku,kako bi suzbili velike kompanije koje ulaze u globalnu defanzivu.
Daleko smo od rata sa Kinom.Rat je,kao što sam i ranije rekao,moguć jedino u sklopu obračuna sa petom kolonom/globalistima na zapadu.Oni mogu isprovocirati taj sukob nastavkom dosadašnje politike.
TITO je Kume umro na vreme, jer je bio miljenik BOGOVA !!! 🙂
Dobro Zeko kaže – narod ima jednu lošu osobinu – a to je što mora svaki dan nešto da jede !
E to je Tito razumeo 😉
Englezi su se potrudili da nas malo razvesele u ova tužna vremena:
(https://www.thedailybeast.com/palace-admits-queen-sent-celebratory-message-to-kim-jong-un?ref=scroll)
“A wild guess!” he said, observing that the U.S. and U.K. “are in intimate communication” and may have collaborated on the message. “A country or a person like North Korea which is isolated and labeled a usual suspect needs to be treated nicely. Otherwise, it may make trouble,” he said.
….I posle Tita – Tito…(https://www.youtube.com/watch?v=LUllbfrdt84)
За Госу,
Ево Госо малог прилога на твоје идеје – малих експертских тимова –
Проучи и покушај проширити своје видике,
Ово пише Ричард Хаусман, он је бивши министар планирања Венецуеле и бивши главни економиста Међуамеричке развојне банке, професор је економије Он је оснивач и директор, Гровтех Лаб, Универзитет Харвард, где је и директор Центра за међународни развој, покушај ступити у контакт.
У тексту се помиње и наш сусед Албанија, па ваља мало мозгати.
Недавни пример је Албанија, каже Хаусман. Некада позната као Северна Кореја у Европи до раних 1990 -их, када је Албанија напустила своју донкихотовску потрагу за аутаркијом, почела је да моделује одећу и обућу за италијанске произвођаче, постепено развијајући своја потпуно интегрисана предузећа . Друге земље које су почеле са облачењем – на пример, Јужна Кореја, Мексико и Кина – завршиле су поновном употребом нагомиланих искустава (индустријске и логистичке могућности), додајући друге за прелазак на производњу електронике, аутомобила и медицинске опреме.
Зашто се неке земље развијају брже од других?
https://translate.google.com/translate?hl=sr&sl=en&u=https://www.weforum.org/agenda/2014/08/countries-development-inequality/&prev=search&pto=aue
Поздрав Госо
@ Game
Srebro ne pratim.Moguci su velike oscilacije kod njega jer je pogodno za spekulacije.Uticaj cene bakra na srebro nije zanemariv,pa uvek treba posmatrati razvoj bakra kada se razmislja o srebru.
„Ako odlučimo da vas napadnemo, ja ću te obavestiti na vreme.“
Reče jedan američki general svom kineskom kolegi nedavno.
Ovi globalisti su baš neki fini ljudi, oni umeju baš lepo da sarađuju.
https://www.banned.video/watch?id=6142112a02d2aa2ede70efac
Za Kuma,
Hvala na odgovoru. Pitao sam vas zbog ovoga https://www.investing.com/equities/rio-tinto?cid=29514 ako cene metala odu gore ovo bi trebalo da skoči. Naravno, teško je prognozirati kretanje cena pa ovu akciju za sada samo držim u razmatranje.
Vidim da ste verzirani pa ako može vaše mišljenje o ceni srebra….. Godinama se priča da je podcenjeno……
@ Gane
Mislim da su na jesen moguce vece oscilacije cena na berzi zbog situacije sa koronom u svetu.
U srednjem roku očekujem jačanje cena industrijskih metala.
O bakru je već dosta pisano i govoreno.Ipak,mislim da su procene Goldman Saksa možda malo preterane.U svakom slućaju,investitori ne mogu pogrešiti sa bakrom kao zaštitom od inflacije,plus dodatna razlika u stvarnom rastu cena.
Aluminijum je perspektivan,ali je ove godine znatno porastao,pa je teško proceniti koliko bi mogao u dogledno vreme još ojačati.
Litijum je vezan za električne aute,ali mu je cena već visoka,tako da nisam ni kod njega siguran u vezi prostora za skori održiv rast.
Mislim da će cink u jednom trenutku početi brz uspon.
Olovo bih obišao.Istina je da raste,ali taj rast je više posledica opšteg trenda u metalima,nego što je vezan za upotrebnu vrednost olova u budućnosti.Generalno,u upotrebi je dosta olova,(pre svega u akumulatorima) i ono se lako reciklira,iako je reč o teškom metalu,pa mislim da će ga biti sasvim dovoljno.
I kao što volite da naglasite – Ovo nisu investicioni saveti!
Pozdrav Kume,
Šta misliš…. Šta će da bude na robnim berzama. Voleo bi da čujem tvoju prognozu za rudarstvo (bakar, olovo, litijum)……
Na robnim berzama relativno mrno.Jedino nafta blizu psiholoske granice od 75 dolara.Iz dana u dan izvestaj bi mogao glasiti:“Na zapadu nista novo“….Zatisje pred jesenje ofanzive?
Kum – Nekako kada prof. Terzin stoji,imam utisak da mu je desno rame niže od levog.Kako Vama izgleda?
Ja Kume ne pratim pojavnost predavača već slušam šta predavač priča.
Primetio si možda, da ja ne puštam video klipove već pišem i mislim svojom glavom.
@ Ivan
Nekako kada prof. Terzin stoji,imam utisak da mu je desno rame niže od levog.Kako Vama izgleda?
Kum – Odlična predavanja dr. Tomislava Terzina.
Kume znao sam da lutaš ali nisam znao da ovoliko posrćeš, a veliki si Srbin 🙂
Doktor drži predavanje, i kači sa na vagon popularnosti,što je dozvoljeno jer u svetu takvih predavanja ima svugde i dosta su posećena naročito mladima koji traže Boga u sebi.
Na Žalost doktor ne razume suštinu pojma Logos. Taj pojam su starovekovni religiozni mislioci preuzeli od Heraklita, jer pojam Logosa je nešto najdublje koje se rečju može lizraziti, ali mu smisao malo ko može doslovno pojmiti i razumeti.
Logos danas ima oko 70 timačenja i oko 300 navoda u Bibliji i Novom Zavetu,
Logos u hrišćanstvu je analog Svetom Duhu. Znači Logos povezuje Stvoritelja i stvoreno,
Ajde da uprostimo do nivoa kvantne fizike, Logos je energija koja povezuje Platonovu Apsolitnu Ideju i stvoreni, vidljivi, svet.
Tako dragi moj Kume u 10:34 minutu sam prestao da pratim doktorovo predavanje.
Oprosti mi Kume što sam iskren.
Ali to nije zbog mog namćorluka već zbog našeg blagodarnog Porfirija,
Sveto Trojstvo. „Svaka hula će se oprostiti,osim hule na Svetog Duha.“
Od 53 minuta,ali treba pogledati ceo video.
(https://www.youtube.com/watch?v=OzKIq1vpX6s)
(https://www.youtube.com/watch?v=HoIjVyPb3K8)
Odlična predavanja dr. Tomislava Terzina.
Malo o mom omiljenom hobiju,istorijskim zanimljivostima.Ovaj pasus o kući Vetin ranije sam prevideo :
„Das Haus Wettin kann in seiner Herkunft bis in die zweite Hälfte des 10. Jahrhunderts zurückverfolgt werden. Es ist damit, nach den älteren Welfen und Reginaren (dem Haus Hessen), die wohl einzige noch bestehende Familie Deutschlands, die urkundlich vor der ersten Jahrtausendwende nachgewiesen ist. Die übrigen später großen Dynastien wie Wittelsbacher, Habsburger, Hohenzollern, Askanier, Oldenburger, Obotriten ili Zähringer erscheinen sämtlich erst nach dem Jahr 1000 in der schriftlichen Überlieferung. Über die frühesten bekannten Stammesältesten der Wettiner ist bei dem Chronisten Thietmar von Merseburg zu lesen, dass der Graf Dedo I. (im Original Daedi comes) (* um 960; † 13. novembar 1009.) der Sohn eines Dietrich (im Original Thiedrico) war .Beide sollen dem Stamm der sogenannten „Buzici“ angehört haben, dessen genealogische Verbindung zu Adelsgeschlechtern der Sorben im Bereich des Limes Sorabicus ungeklärt ist und die – besiegt, tributpflichtig und untertänig geworden wen Dedo soll in jungen Jahren einem agnatischen Verwandten im Limes Sorabicus, dem Gaugrafen Rikdag († 985), als Vasall gedient haben.“
(https://de.wikipedia.org/wiki/Haus_Wettin)
„Theodoric I (10th century; German: Dietrich, also known as Thierry) was a nobleman in the Duchy of Saxony
Dietrich (ca. 916 – ca. 976), also known as Thierry I of Liesgau, is considered the oldest traceable member of the House of Wettin who is known for certain. In genealogy, this makes him the top ancestor of various present-day nobles, including Queen Elizabeth II of the United Kingdom and King Albert II of Belgium“
Pleme „Buzici“ bi lako moglo biti „Bozici“,što objašnjava latinsku verziju imena Bogdan (Theodoric)Dakle,pošto im je izričito bilo zabranjeno zadržati prezimena, (Srbima-Slovenima koji su ušli u vazalni odnos prema Germanima)odnosno imena rodova jer su nedvosmisleno otkrivala slovensko poreklo,on je uzeo latinsku verziju imena i izbegao nemačku Dietrich.Takođe kod njegovog sina je izbegnuta nemačka verzija imena već je dobio ime Dedo (In Latin Baby Names the meaning of the name Dedo is: The Lord’s.),a prema svom dedi (https://de.wikipedia.org/wiki/Dedi_(Hassegau))
Za Kaleta,
Broker Komercijalna banka imaju aplikaciju za onlajn trgovinu akcijama i ETF-ovima, KOMBANK TREJDER.
PS:
Uh….. Neprijatno mi je ali ipak ću iskvariti reč….. Ne bi bilo loše kada bi g. Katić prokomentarisao odluku Centralna banke Singapura da deo svojih deviznih rezervi držu u RSD.
Poželjan je i komentar nastupa Jorgovanke na prezentaciji Izveštaja o inflaciji. Ponovo ću postaviti link (https://www.youtube.com/watch?v=HLKxWuC9hQw&t=881s). Naravno ide i ponovna preporuka da se pogleda ako već neko nije gledao…..
Meni se čini da je ova žena došla na konferenciju pod gasom (pod vidnim dejstvom alkohola). Drugo što može biti je da je toliko opijena uspehom NBS da deluje kao da je pod gasom.
@Gane
izvinjavam se što privatizujem ovaj blog ali moram da pitam Ganeta. Kako trguješ na berzi? Preko nekog domaćeg brokera ili online platformi (npr. Interactive brokers)?
Koga zanima svet špekulacija na berzi…….. preporučio bih da isprati borbu malih akcionara protiv NLB koja pokušava da pređe 90% vlasništva kako bi ih prinudila na otkup. Prilično neočekivano u centar pažnje su izbile preferencijalne akcije KMBNPB.
Link: https://www.aikb.net/t1954p595-komercijalna-banka-prioritetne-kmbnpb
PS:
Znam da neće biti lako da se razume forum Belex club ali iz više čitanja verujem da će moći da shvate i oni koji nisu u toku sa akcijama Komercijalne banke. Meni je sve ovo veoma zanimljivo te pratim sa velikim uživanjem šta se dešava.
(https://www.youtube.com/watch?v=jReYT8zdRA4)
Kad ne možemo da dobijemo ništa od naših zlikovačkih medija, što da se ne poslužimo tudjim.
U ovom prilogu medicinske sestre govore da će sve dobiti otkaz jer ne žele da se vakcinišu. Treba čuti zašto ne žele.
(https://rumble.com/vm0r0r-nurses-speak-out-at-town-hall-meeting-on-covid-19-vaccine-injuries-lack-of-.html)
Dr. Bryan Ardis discusses remdesivir.
https://www.bitchute.com/video/vnwpURwd4vYs/
Neke zemlje su zabranile dva leka koje uspešno leče Covid pre nego što se pandemija pojavila u njihovim zemljama. Umesto njih su podmetnuli lekove koji su imali ulogu da povećaju broj umrlih kao što je remdesivir. Tako smo došli do situacije da SAD imaju 4 puta više umrlih nego cela Afrika.
Ovo se mora pogledati, žena je celog života radila sa virusima u američkoj vojnoj laboratoriji.
https://freeworldnews.tv/watch?id=612ebbcde0a43c7d3655a44b
Izgleda da većina ljudi koji završe na respiratoru, umiru ne od COVID-a, već od otkazivanja bubrega:
(https://pharmaceutical-journal.com/article/news/ema-to-investigate-possible-link-between-remdesivir-and-acute-kidney-injury)
Odlazak na respirator je mnogima bio smrtna presuda. A pitao sam se zašto skoro svi koji završe na njemu umru? Sada znamo zašto. Da li je u pitanju nesposobnost ili zla namera, presudite sami.
Не, моја породица је дошла у Србију двадесетих из Далматинске Загоре и ја сам тек друга генерација рођена у Србији.
За Владимира Џ
Прочитавши наслов извештаја из Шкотске, чији сте линк оставили, помислих у први мах, да се ради о смртним случајевима директно повезаних са вакцинацијом. Међутим, након читања одговарајућих параграфа из извештаја, јасно је да се ради о укупном броју преминулих након вакцинисања (вакцинација није директан узрок смрти), који је у поређењу са просеком броја преминулих у истим месецима у претходних пет година, када дакле није било вакцинације становништва, чак поприлично нижи…
За Ћурчић Владимира
Из линка који сте оставили, не види се колика је вредност уговора, као ни колики ће проценат од укупног броја (већ у употреби или збирно) уређаја бити Qualcomm-ов.
Мислим да у прилог Ваше тезе много боље иду нпр. „продаје“ поноса америчке индустрије Ленову: хардверске дивизије ИБМ-а као и мобилне дивизије Мотороле. Занимљив факт: операционо седиште Ленова се, гле чуда, налази у Морисвилу у Северној Каролини.
Са софтверске стране, интересантна је и чињеница, да је, ако ме сећање добро служи, Хуго Бара, након функције потпредседника, у Гугловом Андроиду, прешао на сличну/вишу функцију у Ћ/Шаоуми-у, данас ваљда највећег произвођача мобилних телефона, а након тога се на сличној позицији обрео и у Фејсбуку. Иначе, жена Марка ШећерногБрега (не чаробног :)) је пореклом потомак кинеских избеглица из Вијетнама након завршетка рата у Вијетнаму 70-их…
Само питам;
Господине Катићу,
Имају ли Ваши Катићи неке даљне родбинске везе са Јанком Катићем*?
*Нeкад је кућом газдовао Јанко Катић, задњи потомак породице која је инспирисала Добрицу Ћосића да измашта незаборавне судбине ликова у „Коренима”.
https://