Feeds:
Članci
Komentari

Archive for the ‘Medjunarodna ekonomija’ Category

Ujedinjeno Kraljevstvo planira da uvede registar osoba koje zastupaju strane interese na njenoj teritoriji. To se odnosi kako na političke, tako i na poslovne interese i obuhvata sve one pojedince koji dolaze u kontakt s političkim strukturama u UK, ili mogu uticati na javno mnjenje. Svako ko se bavi ovakvim aktivnostima dužan je da se registruje, a ako to ne učini, može biti kažnjen zatvorom do pet godina. Od ove obaveze su izuzeti svi koji zvanično zastupaju strane interese poput članova diplomatskih predstavništava i sl. Smisao ove regulative je jačanje nacionalne bezbednosti i zaštita domaće javnost i demokratskih institucija od stranog uticaja. (Takvi registri već postoje u SAD ili Australiji, na primer.)

Ovaj predlog je izazvao veliko nezadovoljstvo država EU i SAD jer bi se „lineranom“ primenom ovih mera one stavile u isti položaj kao npr. parije poput Rusije, Irana, Sirije i sl. čiji je globalni uticaj ogroman. Opšte je poznato da zapadni akteri ne utiču na javno mnjenje drugih država i ne korumpiraju njihove političare. Ako to baš i rade, to je uvek u najboljem interesu demokratije i u interesu država domaćina.

Sličan registar postoji i u Rusiji i tamo je domaća demokratska javnost to dočekala na nož, iako su ruske vlasti to prepisale od SAD. I na Zapadu je procenjeno da je reč o antidemokratskim merama usmerenim ka gušenju slobode medija u Rusiji.

Verujem da su strani, znani i neznani savetnici srpskih vlasti sigurno sugerirali da i Srbija uvede takav registar kako bi zaštitila svoje bezbednosne, političke i ekonomske interese. Sasvim sigurno se intenzivno radi na pripremi odgovarajućih propisa i verovatno je pitanje dana kada ćemo od predsednika države saznati kada će propisi stupiti na snagu. Dobro, ovde sam se malo našalio.

Read Full Post »

https://oko.rts.rs/ekonomija/5018926/mrtvo-more-ekonomske-misli-kada-stvarnost-iznenadi-teoriju.html

Tomas Karlajl, škotski mislilac iz XIX veka, u nekoliko svojih eseja ekonomiju je nazivao jadnjikavom naukom (dismal science). Njemu se pripisuje (verovatno pogrešno) i da je autor poznate pošalice na račun ekonomista po kojoj papagaj, kada nauči reči ponuda i tražnja, postaje ekonomista.

Bez ambicije da se u cinizmu takmičim s Karlajlom, u jednom dugom eseju od pre osam godina, kritikovao sam (pomalo rezignirano) skolastičke rasprave srpskih ekonomista. Kritikovao sam njihovo bekstvo s terena „primenjene“ ekonomije u udobnu zavetrinu političke filozofije, ideologije pa i frazeologije. Iako je kritika bila oštra i neugodna, u njoj ni danas ne bih ništa promenio ali bih je, pravde radi, stavio u širi kontekst vezan za tužno stanje ekonomske nauke u svetu. Ovo je kratki izvod iz pomenutog teksta: (više…)

Read Full Post »

Veliko resetovanje, taj novi početak istorije koji je Svetski ekonomski forum (SEF) najavio 2020, konačno dobija svoj puni smisao. Iz frazeološke magle o pravednijem društvu, humanijem kapitalizmu, ekološkoj zelenoj agendi i održivom razvoju, pomaljaju se zastrašujuće konture novog sveta kojim upravlja sve vidljivija ruka nevidljive elite iz senke. Poznati, bizarni slogan SEF-a po kome se građanima sveta obećava budućnost u kojoj će “posedovati ništa” i biće srećni, polako se realizuje – bar kada je prvi deo ovog slogana u pitanju. (više…)

Read Full Post »

Zapadne ekonomije su na ivici recesije i to bi trebalo da bude zabrinjavajuća vest … osim za najmoćnije zapadne poslovne pa i neke političke strukture. Ako bude sreće, ako se ekonomske i geopolitičke karte nameste kako treba, umerena recesija će pomoći ostvarenju njihovih ciljeva, koje nije baš mudro javno deklarisati. (više…)

Read Full Post »

Moj pogled na ostavku Borisa Džonsona iz malo drugačijeg ugla.

https://www.rts.rs/page/oko/ci/story/3317/svet/4889788/neslavan-kraj-borisa-dzonsona.html

Poslednji premijerski dani Borisa Džonsona prošli su u mučnim poniženjima i to je najupečatljiviji deo ove skandalozne sage. Šta se to događalo u Džonsonovoj glavi i kakav je to mentalni sklop koji nije u stanju da objektivizuje svoju poziciju i da bar minimalno zaštiti sopstveno dostojanstvo i dostojanstvo funkcije koju obavlja? Odakle potiče takva odvojenost od stvarnosti, prevelika čak i za ljude koji se bave politikom i često naginju sociopatiji? Ako se Džonsonove lične osobine ostave po strani, deo objašnjenja je vezan za klasnu strukturu britanskog društva i obrazovni sistem koji tu strukturu održava. (više…)

Read Full Post »

Na velikim mukama su NATO države okružene sa svih strana agresivnim neprijateljskim silama. Pred nemilosrdnim nasrtajima svojih moćnih protivnika, NATO pokušava da nekako ojača svoje skromne vojne kapacitete i da unapredi i inovira mehanizme odbrane. Kolektivna odbrana bi se, kako se najavljuje, sada mogla proširiti ne samo na vojnu, već i na ekonomsku sferu. U tako proširenom kontekstu, svaki ekonomski pritisak na jednu NATO zemlju (sankcije, carine, ekonomska uslovljavanja i sl.) mogao bi biti tretiran kao napad na sve članice alijanse i aktivirao bi kolektivne odbrambene ekonomske mehanizme koji se planiraju. (više…)

Read Full Post »

Rast svetskih cena se ubrzava i inflacija je danas na nivou kakav u većini razvijenih zemalja nije viđen već četrdesetak godina. U jučerašnje, bajate priče o rastu cena kao prolaznom fenomenu više niko ne veruje. Istovremeno, samo naivčine mogu poverovati i u tezu da je na sceni „Putinova inflacija“ izazvana ratom u Ukrajini i rastom cena energenata. Inflacija je tu jer su je zapadne ekonomske i političke elite želele. Na čemu se bazira ovako radikalan stav? (više…)

Read Full Post »

Taman kada je izgledalo da pandemija posustaje, da građani mogu da odahnu i vrate se normalnom životu, taman kada je izgledalo da ima nade da svet izađe iz stanja permanentne, indukovane psihoze, „kad ono međutim“ … Na istoku Evrope, na rusko-ukrajinskoj granici preti novi rat. Ima tih kriza koje prosto dolaze kao da ih je neko naručio. (više…)

Read Full Post »

Svet je odavno naučio da razorni ekonomski poremećaji ne dolaze iz sfere realne ekonomije već uvek nastaju u kockarnicama koje nazivamo berzama. Umesto obećanog velikog spremanja kojim bi se globalni finansijski sistem trajno stabilizovao, na sceni je suprotan proces. U finansijski kazino ulaze novi krupijei, unose se novi stolovi i aparati, ovoga puta za kockanje kriptovalutama. (više…)

Read Full Post »

https://www.rts.rs/page/oko/sr/story/3320/svet/4656789/globalna-politika-i-ekonomija-2022..html

Kako je to već običaj, na kraju svake godine medijske Kasandre proriču budućnost i najavljuju najvažnije događaje koji bi mogli obeležiti godinu koja dolazi. U tome prednjače zapadni mediji čija se proročanstva potom prepisuju i prenose svetskim šarom. Kako se publika ne bi zamarala različitim bojama, valerima i nijansama, insistira se na kontrastima, pa se otuda koriste samo dve boje – crna i bela, i to bez nijansi sive. Ovaj tekst će, ravnoteže radi, takođe biti obojen, ali malo drugačijim bojama od onih koje preovlađuju u najuticajnijim globalnim medijima.  (više…)

Read Full Post »

Korak po korak, oko Kine se stvara politički, vojni i medijski sanitarni kordon. U takvoj geopolitičkoj konstelaciji kineski prostor za grešku je drastično sužen. Kako će se Kina nositi sa spoljnim izazovima zavisiće ponajviše od brzine kojom će ona rešavati svoje narasle unutrašnje probleme i sistemske protivurečnosti.

Kako pomiriti kapitalističko društvo i politički monopol komunističke partije? Može li se harmonizovati marksistički pogled na svet (sve popularniji kod mladih članova partije), s ekonomskim i socijalnim promenama koje donosi kapitalistički način proizvodnje? Da li je i danas zaista nebitno kakve je boje Deng Sjaopingova mačka ako uspešno lovi (ekonomske) miševe? Da li je Kina zakasnila s kontrolom onih socijalnih procesa koji sutra mogu stvoriti ambijent za kakvu obojenu, tjenanmensku revoluciju? Ili kraće, mogu li se zli dusi kapitalizma vratiti u bocu iz koje su utekli? (više…)

Read Full Post »

Odlazak „Geoksa“ iz Vranja bio je dobar povod da se još jednom progovori o politici i smislu domaćih podsticaja stranim investitorima. Po proverenom modelu, umesto ozbiljne rasprave o industrijskoj politici i o mestu stranih investicija u njoj, ponovo su u etru uvek iste ideološke poduke o značaju poslovnog ambijenta i vladavini prava u privlačenju stranih investicija. U tom frazeološkom narativu Srbija je osuđena da strance privlači subvencijama jer jedino tako može da kompenzuje svoj loš poslovni i institucionalni ambijent. (više…)

Read Full Post »

I dok dlanom o dlan, već posle 13 godina nenormalne monetarne politike i ludog štampanja novca, inflacija se konačno pojavila i u razvijenim ekonomijama. Najveće centralne banke energično su odlučile da ne preduzimaju ništa. Ako se ironija ostavi po strani, činjenica je da su centralne banke i kreatori ekonomske politike sebe doveli u gotovo nemoguću poziciju koju, bar za sada, pokušavaju da reše samo rečima. (više…)

Read Full Post »

JADNA JE ZEMLЈA KOJA REŠENЈE VIDI U PRODAJI SVEGA[1]

U jeku krize izazvane pandemijom kovida-19 upozorili ste da mnoge siromašne države nisu svesne šta im se sprema i da će iz ove krize izaći zadužene do nosa, da će biti u nemilosti kreditora, da će zbog toga kasnije morati dodatno da smanjuju ionako jadnu javnu potrošnju, i prodavaće sve što im je još preostalo da bi se oslobodile duga. Važi li sve to što ste rekli i za Srbiju i kako će se problem značajno naraslog duga na kraju rešiti? (više…)

Read Full Post »

Ovde možete pogledati moj razgovor na različite, globalne teme, vođen u Cateni mundi povodom izlaska moje knjige „Opasna vremena“. Intervju je vodio gospodin Branimir Nešić.

Read Full Post »

Svetska javnost je s nadom i odobravanjem primila vest da su lideri vodećih zapadnih sila inicirali reformu globalnog poreskog sistema u delu koji se odnosi na oporezivanje dobiti velikih kompanija i (zlo)upotrebu „poreskih rajeva“ u tom kontekstu. Postignuti dogovor počiva na dva stuba. (više…)

Read Full Post »

Možda ekonomija i nije tako jadnjikava nauka kako je to u 19. veku mislio Tomas Karlajl. Može biti i da je čuveni ekonomista Džon Galbrajt bio previše samoironičan kada je rekao da je akademska, teorijska ekonomija izuzetno korisna … da ekonomistima obezbedi zaposlenje. Na sličnoj ironičnoj liniji moglo bi se reći da je ekonomija društvena nauka koja pati od uobraženja da je egzaktna samo zato što svoju golotinju skriva koristeći matematički instrumentarij. Sa finansijskom krizom iz 2008. godine, a pogotovo sa ekonomskim događanjima tokom 2020, otpao je i poslednji smokvin list zabluda o egzaktnosti ekonomije. Nigde se to ne vidi tako jasno kao u monetarnoj sferi. (više…)

Read Full Post »

Paradoxical though it might sound, to the Western political and economic establishments, COVID-19 is a gift. The pandemic will invariably have devastating economic consequences, but a financial crisis was inevitable and imminent even before it emerged. The start of this crisis was evident back in September 2019. The pandemic will now serve as a convenient cover-up of this fact, whilst inconvenient questions will be swept under the rug. (više…)

Read Full Post »

Mali dodatak na moj tekst o ekonomskim posledicama kovida-19. Intervju je dat putem Vibera.

Read Full Post »

Koliko god paradoksalno zvučalo, kovid 19 je dar s neba za zapadne vladajuće političke i ekonomske strukture. Pandemija će imati razorne ekonomske posledice, ali velika ekonomska kriza je bila neminovna i bez nje. Početak krize se jasno video još u septembru 2019. Pandemija će sada poslužiti da se ta činjenica sakrije, a neugodna pitanja gurnu pod tepih. (više…)

Read Full Post »

Read Full Post »

jw_294_Kapital Monopol

All the omens for the next recession are palpable. The only question is how deep the crisis will be and what will trigger it. It is safe to say that nothing has been learnt from the Great Recession of 2008/2009. Despite promises of systemic transformation: tough new regulations, breaking up of the large banks, taxes on speculative transactions etc., the financial system remains unchanged, shielded by the Basel IV regulations framework, serving as a fig leaf. (više…)

Read Full Post »

Read Full Post »

Poslednjih pedeset godina kapitalizam je funkcionisao na proklamovanoj doktrini po kojoj korporacije imaju samo jedan zadatak, a to je da brinu o dobrobiti akcionara. U takvom ambijentu interesi drugih aktera (takozvanih stejkholdera), onih koji su povezani sa korporacijama i zavise od njih – radnika, dobavljača, kupaca, lokalne zajednice i konačno države – apsolutno su podređeni interesima profita. Svaka drugačija pomisao doživljavana je kao socijalistička besmislica. (više…)

Read Full Post »

Moderna ekonomska politika počiva na brižljivo kreiranim mitovima i teorijskim konceptima koji često ignorišu stvarnost, ili se baziraju na slabašnoj i vrlo selektivnoj empirijskoj podlozi. Od osamdesetih godina prošlog veka, ekonomska politika najvećeg broja država počiva na dva konsenzusa – na „Vašingtonskom“ i na tzv. „Novom makroekonomskom konsenzusu“(NMK). Dok se u medijima „Vašingtonski konsenzus“ ponekad i pomene, NMK se pominje mnogo ređe. I pored toga, njegove implikacije su jasno vidljive i pogubne – pogotovo za nerazvijene države. (više…)

Read Full Post »

Iz ugla ekonomske istorije i skorašnjih iskustava, ekonomska politika kakva se vodi u evrozoni izmiče zdravom razumu. Politikom budžetske štednje kreatori ekonomske politike već godinama maltretiraju svoje građane odbijajući da javnim investicijama pomognu posustali privredni rast. Iako su ekonomije evrozone ponovo na ivici recesije, ekonomski stratezi se još uvek premeštaju s noge na nogu, odlažući nužnu promenu ekonomske politike. Kao što se u Evropi ozbiljno kasnilo sa promenom monetarne politike u trenutku izbijanja velike finansijske krize 2008, tako se danas kasni sa promenom fiskalne politike pred novom krizom koja je na pragu. (više…)

Read Full Post »

Italijanski parlament je početkom juna podržao ideju vlade o izdavanju državnih obveznica u malim apoenima od 1 do 500 evra (tzv. mini Buoni Ordinari del Tesoro ili mini-BOT). Država bi ovim obveznicama mogla plaćati isporučioce roba i usluga, dok bi građani takvim obveznicama mogli izmirivati svoje poreske obaveze. Iako je glasanje u parlamentu bilo neobavezujuće, iako su detalji vezani za eventualno uvođenje ovih obveznica nejasni, nema sumnje da bi one u nekom trenutku mogle postati paralelna valuta na tržištu Italije, pogotovo ako nemaju rok dospeća. Uzgred, ova ideja nije od juče i prisutna je u italijanskom javnom prostoru već nekoliko godina. (više…)

Read Full Post »

Ne, ovaj tekst nije o Srbiji kako bi čitalac mogao pomisliti iz naslova kolumne. Ovde je reč o nenormalnom stanju svetske ekonomije i globalnog finansijskog sistema koje traje još od Velike recesije 2008. Najbolji indikator tog nenormalnog stanja su kamatne stope zapadnih ekonomija, koje su već 11 godina na najnižem nivou u modernoj ekonomskoj istoriji. (više…)

Read Full Post »

Marta 2018, direktorka MMF-a posetila je Argentinu i bila ushićena reformama koje je sprovodila vlada Mauricija Makrija. Kristin Lagard je tom prilikom izjavila da su ekonomske reforme predsednika Makrija neverovatno uspešne. Samo tri meseca kasnije pokazalo se da je direktorka MMF-a spektakularno promašila u svojoj proceni stanja argentinske ekonomije. (više…)

Read Full Post »

Za mesečnik CorD koji izlazi u Beogradu na engleskom jeziku, napisao sam tekst o Brexitu. Tekst se nalazi na ovom linku:

https://cordmagazine.com/comment/nebojsa-katic-economist-brexit-no-good-exit/

Read Full Post »

Older Posts »