U jesen 2011. godine, država Srbija otkriva da ona zapravo nema mehanizme kojima bi kontrolisala naplatu poreza i doprinosa i izlazi sa fantastičnom idejom da taj posao treba prepustiti bankama. Jedva desetak godina od kada se problem pojavio, Srbija je odlučila da pokuša i da ga reši – temeljno, duboko promišljeno kako se u Srbiji sve radi, a po principu – šta nam je prvo palo na pamet.
U strašnim vremenima socijalizma, koji kao što svako zna, nije valjalo baš ništa, ovim problemom se bavila Služba društvenog knjigovodstva (SDK). Proces isplate zarada je bio komplikovan, a sam dan isplate je uvek bio najteži dan u mesecu za finansijske službe. One su platne spiskove dostavljale SDK-u na dan kada se isplata vrši. Uz spiskove se prilagao obračun poreza i doprinosa, nalozi za njihovo plaćanje i popunjeni statistički obrasci. Dobro obučeni referent u SDK kod koga se vodio račun preduzeća, pedantno bi proveravao svaku cifru i tek kada se sve slagalo, zarade su se mogla isplatiti. Istog trenutka kada su zaposleni dobijali novac na svoj račun, budžet države je dobijao svoj deo.
Gotovo da je bilo nemoguće podeliti plate a da obaveze koje uz platu idu ne budu izmirene. Istine radi, bivalo je da se „intervencijom sa visokog mesta“ dozvoli isplata zarada i kada za poreze i doprinose nije bilo novca. Ovu privilegiju su ponekad imala velika preduzeća sa mnogo zaposlenih. Država je bila u strahu od štrajkova, ili kako se to milozvučnije zvalo, od obustava rada. Ovakve situacije su bile izuzetak a ne pravilo, i nisu kompromitovale dobro uhodan mehanizam.
U sistemu je postojala disciplina, a SDK je bio njen stožer. Zahvaljujući položaju u sistemu, ova služba je bila i baza izuzetno kvalitetnih i korisnih statističkih podataka kakve Srbija danas nema.
SDK je između ostalog, obavljala i funkciju platnog prometa. I u vremenu pre Interneta i modernih komunikacija, efikasnost platnog prometa je bila izvanredna. Platni promet Jugoslavije je bio među najboljima u svetu i sa tim može polemisati samo neko, ko o platnom prometu veoma malo zna. Primera radi, platni promet Velike Britanije bio je daleko sporiji od jugoslovenskog, a situacija se popravila tek pojavom Interneta.
Služba je ukinuta a da analize na bazi kojih je odluka doneta nikada nisu prezentirane, bar ne široj javnosti. Nikakva ozbiljna argumentacija za tako radikalan korak nije data, niti se iko bavio razmišljanjem ko će kontrolisati uplatu poreza i doprinosa, na primer. Objašnjenja koja su se mogla čuti bila su krajnje smušena i neuverljiva.
Ključni argument je bio da takva služba ne postoji u razvijenim zemljama, da je SDK relikt socijalizma i da se ne uklapa u privatizovani ekonomski sistem. Kada ovakvu službu nemaju razvijene države, zašto bi je Srbija zadržala? Argument je u logičkom smislu apsurdan.
Institucije se mogu ukidati ako je za njihovom funkcijom prestala potreba, ako su neefikasne, skupe, ali pre svega, ako postoje bolja rešenja. Da li takva služba postoji ili ne postoji u EU, apsolutno je nevažno. Konačno, u EU ne postoje ni ministri, ni visoki vladini službenici, ni direktori javnih preduzeća kojima je to prvi, ili jedini ozbiljniji posao u životu, pa Srbiji nije smetalo da u tom domenu bude tako različita i tako originalna.
Po drugom argumentu koji sam nedavno čuo, Slobodan Milošević je pred raspad Jugoslavije baš preko SDK upao u platni sistem i uzeo novac, pa je to diskreditovalo SDK. To je poznata i nesporna afera, ali je kao argument za ukidanje SDK neodrživa. Svaka služba se može zloupotrebiti a mnoge su i bile zloupotrebljene, ili se i danas zloupotrebljavaju. Ista logika bi nalagala ukidanje vojske, policije, tužilaštva, medijskih kuća, konačno i države same.
Stvarni razlozi za ukidanje SDK su možda na sasvim drugoj strani.
SDK je raspolagala odličnim poslovnim prostorima na najboljim mestima u gradovima Srbije. Takvom plenu se verovatno nije moglo odoleti i to je opredelilo njenu sudbinu. Kada se prođe Beogradom, na mestima gde je nekada bila SDK, sada su najčešće banke.
Uz to, platni promet je bio i izuzetno unosna delatnost i banke su ga oduvek želele. Zašto bi država zarađivala novac za sebe, kada to mogu banke za svoje privatne vlasnike?! Ima li jačeg razloga za ukidanje SDK od toga?
Priča o ukidanju SDK nije vezana samo za problematične motive koji iza toga mogu stajati. Ona pre svega jasno demonstrira i užasne rezultate prepuštanja države i njenih institucija ljudima bez znanja i iskustva, kojima je more do kolena.
Stanje budžeta Srbije, stanje penzionog fonda kao i kolosalna finansijska nedisciplina, zakasnelo su upozorenje i tužna ilustracija državnog amaterizma. A upravo taj amaterizam je jedan od osnovnih uzroka srpskog posrnuća.
[…] blog Nebojše Katića, članak: Visoka cena amaterizma, postavljen 20.10.2011.god, https://nkatic.wordpress.com/2011/10/20/visoka-cena-amaterizma/, pristupljeno […]
Tekst sa linka je dug,neke tvrdnje nisu dovoljno argumentovane (u periodu 2001-2010 izneta 51 milijarda dolara),ali mislim da pogadja sustinu.
http://www.nspm.rs/ekonomska-politika/dezintegracija-sdk-kao-institucije-u-svrhu-dezintegracije-drzave.html
Za vracanje ZOP-a ili SDK se zalazu neke opozicione stranke, mnogi ekonomisti koji se secaju nacina rada ove sluzbe, tesko da ce se to ostvariti. Svest drzavnih sluzbenika se moze promeniti samo iskrenom borbom protiv korupcije koja ce biti kada dodje neka buduca vlast (nekada verovatno). Ko bude zeleo da suzbije korupciju i kriminal, bice mu lako, svi vidovi su identifikovani.
@ Dragan Radovic
Nisam cuo da se planira vracanje ZOP-a.Da li takve indicije postoje?
Imate li Vi ideju kako naterati sve te drzavne institucije da rade?
Ipak,za vreme socijalizma ima li smo i drzavu i privredu.Danas samo ostatke.
Ali narod kaze:“Dok jednom ne smrkne,drugom ne svane“. Neke je sunce ogrejalo,vecini je smrklo.
http://www.koreni.rs/da-li-treba-vratiti-sdk/
Rusilacke snage radi sopstvenih interesa srusile su SDK, NAZALOST I NADALJE SE ISTO RADILO… CIM NESTO DOBIJE BAR IOLE NA KVALITETU RUSI SE – A SADA NIGDE OD KVALITETNIH SLUBI NEMA NI GOVORA.
Samo me jedno zanima ko u Srbiji drzi trgovinu hartijom ili ti papirom jer se u Srbiji jedino i najvise on trosi i na njemu zaradjuje , dok se pise prepisuje i dopisuje a zatim baca zbog izmene i dopune IZMENA I DOPUNA nekog ti nazovi Zakona koji dok bude usvojen vise i ne vazi ,
Radila sam u SDK i znam da banke mogu samo dobro da prikrivaju trag kojima novac putuje
Sdk je bio fantastican treba ga ponovo vratiti
Pre svega hocu da pozdravim ideju pominjanja takve sluzbe koja je obavljala posao za kojim zalimo 10 godina posle. Na zalost od ovih pominjanja nece biti koristi, jer su tvorci „novog“ sistema platnog prometa u zemlji dobro inkorporirani u isti i to s dobrim razlozima dobijanja partijske i licne koristi – a sve pod velom „opsteg dobra“ – no to vec spada u domen politike (demagogije) za koju smatram da nam je donela najvece zlo u ekonomiji i zivotima.
Kao bivsi radnik SDK (u platnom prometu -IT) hteo bih da dam svoj doprinos pominjanju dobrih strana SDK alias SPP, ZOP…evo nekoliko cinjenica, za koje nisam siguran da su poznate:
1. pored dnevne azurnosti, VEOMA EFIKASNOG I DISCIPLINOVANOG sistema platnog prometa uz pomoc ondasnih racunara (rang danasnjeg 386 PC), obucenih,strucnih i pozrtvovanih ljudi, obavljano je placanje na prostoru ondasnje drzave (Jugoslavije) – preko 22 Mil stanovnika, 6 republika, novac poslat sa jednog racuna stizao je ekspresno na odrediste iz Makedonije u Sloveniju,…
2. Za vreme hiperinflacije taj sistem je izdrzao brojne denominacije – ponekad za jednu noc i skidanje 6 nula,
3. Imali smo slucaj pogresno usmerinih para jednog klijenta, da bi izvrsili povracaj, utvrdili smo da je promenio vlasnika u toku jednog dana 13 puta (KURIOZITET), dan danas nism cuo da neka drzava ima tako efikasan platni promet.
4. Banke su imale uvid u stanje svojih deponeneta na DNEVNOM nivou (i u toku dana), ali to nije bilo dovoljno, danas se vidi zasto,
5. Mesecene multilateralne kompenzacije, koje sada NIKO ne moze da napravu u trenutnom sistemu (kazu da je nemoguce ili mozda ne odgovaraju nekome),
6. Efikasan sistem naplate preko blokade racuna, postoji i danas, nastao na osnovama ondasnjeg sistema,
7. U vremenu posle 2001 (petooktobarskih promena) imali smo brojne strane delegacije koje su „kontrolisale“ rad sluzbe i za koje smo bili pravo otkrice jer nisu znali da postojimo i sami smo bili iznenadjeni njihovim izjavama,
8. Banka koja je „klonirana“ od ZOP-a, zamisljena kao nacionalni projekat (banka/stedionica) nikad nije postigla cilj zbog kojeg je napravljena, vec je pokazala pravi razlog ukidanja ZOPa – tek treba istraziti ko i kako se okoristio od toga,
9. Cena tog „loseg“ platnog prometa je bila 3 PROMILA od svake transakcije, od cega se ZOP finansirao 50%, a 50% se dopunjavao penzioni fond – SVAKIH 10 DANA- pa je to bio jedan od znacajnih izvora dopune manjka novca u PF – uporedite sa danasnjim cenama platnog prometa koji imaju komercijalne banke, a uz to pune samo svoje racune, jer drzava NEMA koristi. I pored toga ZOP je imao novca da se finansira u bude u korak sa skoro svim tehnickim dostignucima tog vremena, isplacuje DOBRE plate zaposlenima i ima objekte na DOBRIM lokacijama svuda u zemlji. Primera radi, navescu da je prosecna beogradska filijala SDK (6 na teritoriji BGD) obradjivala oko 100 000 naloga dnevno.
10. Drzava (Vlada, NB,..) je imala bitne informacije o stanju platnog prometa u zemlji na DNEVNOM nivou, znalo se gde je novac i time da upravlja njime. Ovo se moze podvesti i pod losu stranu ZOP-a, ali nije li to ono cemu teze sve danasnje vlade EU (veca kontrola)…
Svakako da ima jos dobrih, ali i onih losih strana ove sluzbe o kojima mozemo samo raspravljati i secati se, jer 10 godina posle ostaju samo secanja, a stvarni zivot su cinjenice koje ce nas docekati sutra kada odemo u „svoju“ banku i uhvatimo se za glavu od toga sta i kako naplacuju. Povratka na staro nema, mozemo samo zaliti za necim sto je bilo dobro, a nema ga vise.
Pozdravljam ideju kontrole naplate koju ima Makedonija, resenje je veoma interesantno i treba ga ozbiljno razmotriti. Pitanje je koliko stvarno odgovara politickoj eliti zemlje Srbije (gde – sam ja – smo mi – tu?)
Pozdrav!
Za Ljiljanu – Ljudi koji su poznavali sistem SDK će se uvek složiti, da se radilo o izvanredno koncipiranom sistemu. Naravno, loša kadrovska politika sve može pokvariti, ali u konceptualnom smislu SDK je bila sjajna institucija.
Bilo bi od velike koristi kada bi se danas izvršila multilateralna kompenzacija u Srbiji. To sam predlagao odavno i pominjao u tekstu npr. https://nkatic.wordpress.com/2009/05/12/ponavljaci-monetarne-istorije/ . Nažalost, bez SDK i centralizovanog sistema plaćanja se to ne može učiniti. Hvala na komentaru.
U finansijskoj instituciji koja se zvala Služba društvenog knjigovodstva (SDK), radila sam 28 godina, kao visokoprofilisani kadar (ekonomski fakultet) kako bi mi, tadašnji zaposlenici, SDK rekli. Najbrojniji i udarni –operativni kadar u SDK bili su zaposlenici sa SSS.
Služba je bila dnevno ažurna i jedina je obavljala unutrašnji – tuzemni platni promet.
O tome koliko je bila operativna i mobilna SDK, govori podatak da je Banjalučka filijala u imputu dnevno u prosjeku imala 60.000 dokumenata, koje je tokom dana primila od komitenata uredno ih obradila i ujutro u osam sati izvodi su bili u fahovima. Ovaj podatak mnogo govori o jačini privrede i sistema uopšte.
Mlađim kolegama, koji malo znaju o poslovanju u SDK, reći ću samo da je to bio sistem koji je obrađivao sve ono što pravna lica plaćaju tokom dana, a takođe i ono što su fizička lica preko pošte ili direktno na šalterima SDK dnevno plaćali.
Trebalo bi mnogo vremena da se opišu korisni poslovi koje je služba radila, neki su već spomenuti u komentarima, a ja ću još samo navesti poslove punjenje i pražnjenje buđžeta koje sada u Republici Srpskoj radi Ministarstvo finansija.
Pored ostalih poslova navešću još i veoma komplekan posao koji je bio povjeren Službi, a to je obrada multilaterarnih kompenzacija, koje su u konačnici obuhvatale tržište ex Jugoslaviji od Triglava do Đevđelije.
Htjelja bih da dodam nešto što se tiče amaterizma. Kako je slabio sistem tako je i amaterizam bio veći. U filijali Banjaluka jedno vrijeme amatera je bilo previše. To su kadrovi koji su došli po partijskoj liniji i takvim kvazi kadrovima smo smetali mi koji smo se u SDK zaposlili kao pripravnici sa 23 godine.
U to vrijeme nije bilo lako raditi u SDK jer struka i nestruka teško sarađuju.
Na pitanje – sto ne moze Srbija, odgovor drugim pitanjem: A kako se vara u tom digitalnom sistemu?
За Драгана Спасовског – Сваки проблем се може решити када за то постоји воља и знање. Када сам ове године на повратку из Грчке провео два дана у Охриду, био сам изненађен када је момак који нам је на плажи изнајмио лежаљке и сунцобране, за то издао фискални рачун. Мени је то био мали знак да у Македонији постоји пореска дисциплина.
Македонија је, као и цела Југославија, имала СДК. Могло би се поставити питање, зашто је систем који је био уходан уопште мењан. Коначно, зашто је и у Македонији тек 2006. успостављен систем који је пре тога функционисао, и то добро, већ деценијама. Верујем да су разлози били слични као и у Србији, али срећом, са мање штете. Хвала на исцрпној информацији.
U intervju dat Ninu ovog leta,direktor uprave prihoda Srbije je najavio da rešenje za više reda u naplati poreza i priodnesa od plata je model koji je uveden u Makedoniji i koji veoma uspešno funkcioniše nekoliko godina .
( Izjavom da „kada može Makedonija,možemo i mi“ ).
Pošto sam iz Makeodnije,daću kratak opis i istoriju tog sistema.
2006 godine počelo je prvo kao kontrola uplata za penziski fond.
Svaka firma je preko interneta ( preko meijla) dostavljala obračun plate za svakog zaposlenog.Penziski fond je nakon provere , vraćao firmi virman za uplatu penziskog pridonesa.Na taj način je obavljana i kontrola tačnosti matematike za pridonese i poreze.
Uspešnost sistema je bio i to što je penziski fond vraćao podatke firmi za samo nekoliko minuta do dva-tri sata, a radio je normalno 24 sata.
Od tada fime nemaju obavezu da izrađuju i dostavljaju i M4 obrasce penziskom fondu.( to je onaj obrazac u kome firma obaveštava PF koliko je bila plata za svakog zaposlenog.
Od 2007 plate zaposlenih su morale ići samo preko računa u bankama,t.j. ukinut su isplate plata u gotovini.
Od 2009 godine kontrola je iz penziskog fonda premeštena u upravi prihoda,i kontrolisani su svi pridonesi i porezi.
Uveden je novi virman samo za isplatu plata i pridonesa,tako da firma samo sa jednim virmanom ide u banku da bi obavila isplatu.
Uvedena je i obaveza da svaka firma ili državna institucija mora dostaviti obračun do desetog u mesecu za predhodni mesec,ako ne postoje sankcije.Isplata plate mora biti celovita,(sa svim pridonesima i porezima)
Isplata plata mora se obaviti do 15 u mesecu.Ako se kasni,računa se kamata na pridonese i poreze,koja se automatski dodaje prilikom sledećeg obračuna.
Sa ovakvim automatizovanim sistemom,uprava prihoda ima kompletan uvid
u plaćanju svih dažbina povezanim za isplatu plata.( On line).Dalje je već njena politika u sankcijama i kontroli fimi koje kasne sa uplatama.
Ovaj „kompjuterski“ sistem je veoma mnogo pojačao finansisku disciplinu u pogledu naplate pridonesa,posebno kod malih firmi.Jer logika je jednostavna : ko ne plaća pridonese redovno,kao da sam zove finansisku inspekciju.
Softver je radila makednoska firma
I na kraju opet,što bi rekao gorespomenuti direktor,kad može jedna Makedonija,što ne bi mogla i Srbija.
Jasno i, na našu žalost, potpuno tačno!
Kratko, jasno i bez i jedne greske u analizi….! Svaka cast! I hvala! Molim da se nastavi sa analizom losih poteza amatera u ekonomskoj sferi, posebno tzv.prof.Pravnog fakulteta (polit.ekonom.) nadleznog za promene fin. sistema 2001/2002.god..????!!!!!
U analizi su dobro uoceni neki od razloga ukidanja SDK. Osnovni razlog je bio da se ukidanjem culnog sistema drzave onenoguci dobro funkcionisanje drzave i da se ista objektivno destabilizuje i uvede u haos da bi se ista onesposobila da postoji samostalno i da se istom noze upravljati sa strane. , a za sve to treba zahvalitine kakozvanim ekspertima koji su nam dovedeni iz inostranstva obuceni za unistavanje drzavnog sistema.i Izborom vrhunskog kadra bez drzavnickih sposobnosti.
http://gdeinvestirati.com/banke/vesti/6039-analiza-nbs-dinarska-stednja-isplativija-bez-obzira-na-visinu-kamate
NBS nas i dalje ubeđuje da je bolje štedeti u dinarima. Uzaludan trud, a svake godine vrte istu priču.
Nije mi poznato kako se zavrsilo u ostalim republikama, ali i u Makedoniji je doslo do ukidanja SDK. Prema informacijama iz prve ruke, datum gasenja SDK u Makedoniji je 1.9.2001.
Pošto sam poznavao ljude u IT sektoru nekadašnjeg SDK, jednom prilikom mi je bilo rečeno da je francunska delegacija bila u poseti da vide kako sistem funkcioniše i rekli su da oni tom sistemu teže 20 godina: Također su naglasili da im nije jasno zašto mi taj sistem ukidamo.
Nebojša, kralju! Sjajno. Redovno pratim ovaj blog, ali ovaj post sam pročitao „u jednom dahu“. Oduševljen sam. Često spominjem SDK, sad ću imati još više argumenata.
Srdačan pozdrav!
Ja taj amaterizam nazivam negativna selekcija, i to je posledica naseg politickog uredjenja, izvrsnu vlast parlament nije u stanju da kontrolise kao npr. u Britaniji, otud volja naroda samo se jednokratno iskazuje na izborima.
Postoji i sada mehanizam za kontrolu naplate poreza i doprinosa tako da se lako moze videti kakva je situacija, ali da li ima ko da vidi a i sta da gleda kada privredna(proizvodna) aktivnost skoro da ne postoji . Nema sta vise da se muze, posto i drzava mnogo duguje pa bi kompenzacijom sa privredom moglo da se dodje do realnih sredtava ; )
„Priča o ukidanju SDK nije vezana samo za problematične motive koji iza toga mogu stajati. Ona pre svega jasno demonstrira i užasne rezultate prepuštanja države i njenih institucija ljudima bez znanja i iskustva, kojima je more do kolena.“
Ova receneica opisuje mnogo gore nego sto stoji u naslovu clanka „AMATERI“. Za ove su amateri pravi profesionalci. Najblaze sta se za ove moze reci jeste da su diletanti a sami su se potrudili da ova rec deluje previse fino za njih..
Video sam juče da je kontrola naplate poreza i doprinosa prepuštena bankama prilikom uplate zarade zaposlenom na njegov tekući račun. Ovo je najblaže rečeno skandalozna odluka. Mi smo kao Vajmarska republika (Nemačka) posle prvog svetskog rata, drugi nas kontroliše i odlučuje nam o sudbini. Neka gospoda na vlasti uzmu debelu proviziju od banaka, a banke neka uzmu proviziju od države, i tako svi imaju koristi a da je nema običan građanin. Idu izbori, zato ljudi pamet u glavu. Dobro razmislite pre glasanja!
Апсолутно се у свему слажем са аутором осиму закључку дса је „Stanje budžeta Srbije, stanje penzionog fonda kao i kolosalna finansijska nedisciplina, zakasnelo su upozorenje i tužna ilustracija državnog amaterizma. A upravo taj amaterizam je jedan od osnovnih uzroka srpskog posrnuća.“ .Мислим да се у Србији као у осталом и у великом броју презадужених земаља управо ради о удруженом пдухвату да се држава Србија доведу у стање дужничког ропства за дуги период, а по могућству да никад из њега не изађу.Нај одговорнији део у том подухвату управо су они који су уништили домаћи финансијски систем, па после тога и све остало(привреду,пољопривреду,здравство,школстви …).При томе су испунили зацртани план о задуживању и успели су да нас додатно задуже до цифре од преко 40 милијарди еура,мада су пре тога распродали све што су вредне генерације пре тога стварале, све наводно у име неког развоја.Сви који се окрену око себе одлично виде резултате тог развоја, а будуће генерације ће платити такав(њихов) развој.
Cela ova nedelja je puna bisernih vesti. Prvo Bankari kazu da nisu „poreska“ da kontrolisu uplatu poreza, lose vesti iz Svetske banke da smo pali po pitanju konkurentnosti, pritom najvise na izdavanju gradjevinskih dozvola (G. Dulic nikako da nas ubedi da je sve u redu), ali i clanak koji je vezan za bankarski sektor i njihovu drskost je http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=10&dd=20&nav_id=550964 gde ce banke na obavezne rezerve mozda traziti kamatu…
Pri svemu tome, Franzuci uvode porez na bogatstvu, a nesto ne vidim da ima krvoprolica, kapiraju stvar…
Dalje, naslov, Srbija lider po losim kreditima, a najveci duznik privredi je drzava i lokalne samouprave i javna preduzeca, a PDV se i dalje naplacuje uvek po fakturi a ne realno naplacenoj sumi, sto ne bi bio problem da je rok naplate normalan, vec nekoliko meseci. Primorani da uzimaju kredit, privrednici bauljaju. Cenu kredita i ne zelim da pominjem.
Sve ostalo je privredi ‘po meri’, pa ce morati za svaki uplaceni dinar da uplate jos 63% doprinosa i poreza. Giljotina propisa je ostala negde u zaboravu (pri svakoj uplati plate, popunjavamo 7 razlicitih naloga plus ne znam koliko obrazaca), platni promet (pre svega uplata pazara na koju banke sigurno uzimaju lepu proviziju) ide preko privatnih banaka, i tako dalje i tako dalje…
Dinar jak, idu izbori, Beograd raste (popis kaze), manji gradovi na jugu Srbije to vise i nisu, obicni kucerci koji cekaju svoji presudni dan.
Za koga glasati, nemam pojma…
Drugim recima: ljudima na vlasti u Srbiji nije nikada bilo u interesu da oforme efikasan drzavni aparat sa kojem bi zemlja mogla da se dalje razvija na posten nacin. Ta namera se vidi i u drugim akcijama; npr odredjeni zakoni i ustanove koji su (post- MIlosevic) formirani bez adekvatnih procedura za objektivan i transparentan nadzor, samo da bi moglo lakse da se muti i krade.