Između Britanije i Srbije ima mnogo više sličnosti nego što se misli. Na primer, kada su investicioni radovi na infrastrukturi u pitanju, i u Britaniji kao i u Srbiji se po svemu sudeći gradi malčice skuplje nego drugde u Evropi. Za Britaniju postoje obrađeni podaci dok se za Srbiju više oslanjamo na slutnje.
Kada je o prugama reč, Britanci su bez premca u Evropi. Troškovi po kilometru pruge su 7,7 puta veći nego u Nemačkoj, 6,3 puta veći nego u Francuskoj i 3,5 puta veći nego u Italiji.
Gradnja kilometra podzemne železnice je dva puta skuplja u Britaniji nego u Italiji ili Francuskoj, i šest puta skuplji nego u Španiji.
Kada je o putevima reč, Britanija drži priključak – gradnja autoputeva u Britaniji je samo za 23% skuplja nego u Francuskoj i za 13% skuplja nego u Italiji.
Aleksandre, iako živim na selu imam dosta drugara po gradovima Srbijer ali ne mogu da nađem sagovornika na benigdnu temu berze a kamo li na temu ilegalnih kripto menjačnica. Nema šanse jer ovi moji kada su u pitanju ulaganja pričaju samo o stanovima, gde kupiti, koliko, kako i to je to što se tiče njih a mene baš to ne zanima.
Bilo bi lepo da objasnite o čemu se radi.
Za,g Ganeta:raspitajte se malo o radu kripto menjacnica,koje rade „ispod zita“u Beogradu.Mozda i zaradite nesto,Kinezi ih masovno koriste za uvoz robe iz Kine…Za one koji vole da rizikuju,nije lose.
За Ганета – Пример који сте дали у вези с копачима злата само илуструје, у екстрему, каква се експлоатација света врши кроз приватни финансијски сектор и њихов монопол на штампање новца. Ако постоји нешто што би се морало национализовати, то су банке. Додуше, ко би то покушао највероватније би изгубио главу.
Vezano za moj prethodni komentar.
Samo da dodm da neke naše „andergraund banke“ – odobravaju kredite ljudima bez stalnog radnog odnosa na bazi garancije u naturi: kuće, stanovi, zemlja, traktori, automobili itd…. po godišnjoj kamatnoj stopi od 15% na Evro. Vidim da ih ljudi sa sela -poljoprivrednici uzimaju sasomange.
Za g. Katića,
Ne zamerite, u pitanju je nervoza pred objavu kvartalnih rezultata. NIIS je prilično intigrantno najavio godišnji dosta ranije tj. za 30 januar pa živ nisam da vidim kako ću proći.
Kada sam se već javio da iznesem jedno zapažanje. Možda će i vama biti korisno a u svakom slučaju nikome ne može da šteti da ovo zna.
Čitam roman Grčko blago o otkriću Troje. Period je 1850-1880 god. Prilično sam se iznenadio da je još tada $ bio dominantna svetska valuta jer je glavni protagonista Hajnrih Šliman koristio upravo $ u nagodbama, sudskim poravnanjima, pregovorima sa vladama Grčke, Turske, Francuske i Britanije. Možda je tada Britanska fiunta bila zvaničan svetska valuta ali u praktičnom životu se je mnogo koristio i $.
Tada SAD nisu bila dominantna ekonomska sila ali ipak je $ imao magičnu privlačnost i još tada je otvarao sva vrata.
Ajde da sada dam odnose valuta iz tog perioda i još neke zanimljivosti koje sam zapisao u svesku:
1$ = 5 drahmi
1$ = 4 nemačke marke
1 drahma = 1 francuski franak
1 funta = 24 francuska franka
1 rublja = 3 francuska franka
Četiri kuće koje je Šliman posedovao u parizu su 1869 godi. procenjene na 360.000 $. Otprilike to je 90.000 $ po kući.
Ruska carska obveznica je tada bila na ceni sa reputacijom izuzetno čvrste obveznice.
Suprotno našim percepcijama kopači zlata ne samo da se nisu obogatili već su završavali u totalnoj bedi i umirali u siromaštvu. Razlog toga su bile banke koje su davale kredite za kupovinu opreme za kopanje zlata sa godišnjom kamatnom od 12%. Kopačima zlata se je to činilo povoljnim tako da su završavali u doživotnim dugovima i siromaštvu. Najveću zaradu od „Zlatne groznice“ su imale banke.
Čovek koji je snabdevao Britansku vojsku hranom i stokom za vreme rata u Maloj Aziji je uzimao profit od 400%. Nakon rata je u odsustvu osuđen na smrt zbog profiterstva. Čovek koji je to isto radio za Rusku vojsku je uzimao profit od 250%. Nakon rata je proglašen herojem i dobio je orden.
Majku mu, ada vidim da na tastaturi imam znak $, nema za evro ili neku drugu valutu.
Evo ubio sam malo nervozu ovim komentarem. Pozdrav svima.
Prvo, da i Vama skrenem pažnju na intonaciju komentara. Drugo, Vi govorite o visokogradnji, pretpostavljam. Moj primer je vezan za niskogradnju i objekate astronomskih vrednosti koje države grade, a ne na gradnju malih stambenih objekata koje grade privatnici. Ako pročitate moj kratki prilog i uporedite s Vašim komentarima, videćete da ste promašili temu.
Joooj,
Nisam čito al volim da komentarišem……
Nasao sam vest da Sunak odustaje od nekih deonica,skupih i preusmerava novac.
Znaci da su shvatili da im se ne isplati da grade po toj nenormalnoj ceni.
Za g. Katića,
Predlažem da se udružite sa Inzagija i otvorite građevinsku firmu. To se kod nas može uraditi za 2 do 3 dana sa nula RSD. Pa zaradite brate…. Al, nemoj da bude kuku-lele kad shvatite da tamo ne teče med i mleko.
Te kobne 2012. Sam verovao nasim najvecim intelektualcima i bio beli listic.
Iako mi je intuicija govorila drugacije.
Ja (volim da) ratujem sam.
Prevario me Financial Times. Pretpostavljam da Vi imate pouzdanije informacije.
Brate Felipe,
Što ne kupite akcije neke srpske građevinske kompanije (može i strane) pa da oderete??? Mislim, kad u Srbiji naplaćuju 10X skuplje….. Ajde, da vas vidim! Dal’ ste sigurni da je baš tako???
PS:
Ja sam kupio i prilično najebo. Nije baš tako ko što se priča. Prvo i osnovno živog radnika ne možete da navatate. Drugo, odraše dušu, davaj ne davaj sve im malo. Treće, ne postoji nikakva poslovna kultura, krenete sa nekim da radite (mislim na partnere, podizvođare…) a onda mu neko da malo više i ovaj vas ladno ostavi na cedilu pa se posle tuži sa budalu….. Da ne nabrajam, milion problema ima. Nisu zarada tolike kao što se misli. Mnogi su i bankrotirali za vaš info. Imate potpuno pogrešnu sliku o onome što pišete. Voleo bih da uđete lovu pa kad lepo tresnete o pod da se opametite malo.
Pozdrav.
Neko vas je prevario sa podacima.
Treba proveriti.
Nema sansi da bude 7 puta skuplje.
Ali,bar ja znam cilj.
Zelja da se dodvorite vucicu i vlastima.
Kada mogu engleza takp da kradu,srbina treba 10 puta skuplje ojaditi.
Svi zadovpljni.i vlast,i narod “jer tako mora” da izgledaju bolne reforme.
Da, kineske kompanije npr. dobijaju poslove u UK, a kad je o zaduživanju reč država se ne sekira od koga će uzeti novac.
Ako se jos Britanci zaduzuju kod stranih banaka,a glavni izvodjaci su im strane firme( mada ne verujem da su to kineske,turske ili azerbejdzanske,eventalno Behtel..),mi smo jednojajcani blizanci.
Значи ли то да и Енглези воле да се уграђују као Срби или у неком другом грму лежи зец? 🙂
Nisam bio u Britaniji, ali čini mi se da bih opet radije vozio kola britanskim preplaćenim putevima, nego ovim preplaćenim, srpskim.