Na velikim mukama su NATO države okružene sa svih strana agresivnim neprijateljskim silama. Pred nemilosrdnim nasrtajima svojih moćnih protivnika, NATO pokušava da nekako ojača svoje skromne vojne kapacitete i da unapredi i inovira mehanizme odbrane. Kolektivna odbrana bi se, kako se najavljuje, sada mogla proširiti ne samo na vojnu, već i na ekonomsku sferu. U tako proširenom kontekstu, svaki ekonomski pritisak na jednu NATO zemlju (sankcije, carine, ekonomska uslovljavanja i sl.) mogao bi biti tretiran kao napad na sve članice alijanse i aktivirao bi kolektivne odbrambene ekonomske mehanizme koji se planiraju.
Najavljeno proširenje NATO mandata na ekonomsku sferu, ako do njega dođe, biće intelektualno čedo Andersa Rasmusena, nekadašnjeg premijera Danske i nekadašnjeg generalnog sekretara NATO-a. U formulisanju nove ekonomske odbrambene doktrine Rasmusenu je pomagao Ivo Dalder, bivši američki ambasador pri NATO-u. Kao i svi Skandinavci vezani za NATO, i ovaj Danac je poznat po svojoj neupitnoj nezavisnosti i potpunoj fokusiranosti na mirotvornu politiku skandinavskih boja. Rasmusen je poznat i po tome što je 2003. video dalje od mnogih koji nisu shvatali kakva opasnost preti od iračkog oružja za masovno uništenje i zato je energično podržao razaranje Iraka. Otuda nema nikakve dileme da je i ovaj radikalni predlog proizvod njegovog dubokog, samostalnog promišljanja koga se, eto, nisu setili neki moćniji članovi NATO alijanse.
NATO za sada ne najavljuje zajedničku odbrambenu kulturnu politiku, niti saradnju u oblasti hortikulture ili pčelarstva. Začuđujuće je i da na terenu rodne ravnopravnosti nema velikih pomaka, a bilo bi za očekivati neku novu doktrinu. Na primer – napad na pripadnika LGBT populacije iz neke od NATO zemalja mogao bi biti tretiran kao napad na „sve nas“. Da li to NATO neoprezno ostavlja rupe u svojoj odbrani?
Koliko god inicijative poput Rasmusenove bile zgodan povod za sarkastične komentare, situacija nije šaljiva i reč je samo o još jednom koraku na putu sulude radikalizacije geopolitičke scene. U ovom trenutku se konture nove ekonomske odbrambene politike samo naziru. Ako su konture nejasne, veoma je jasno prema kome su odbrambene mere uperene. Na udaru će biti pre svega autoritarne države, što je u zapadnom narativu drugo ime za Kinu. Rusija se, naravno, podrazumeva i od njene ekonomske agresije NATO se odavno, još od 2014, preventivno brani žestokim sankcijama.
Iako zapadne zemlje kroz mrežu povezanih institucija sasvim dobro koordiniraju zajedničku ekonomsku kaznenu politiku, čini se da u nekim delovima NATO alijanse postoji strah da to nije dovoljno. Civilna institucionalna mreža ipak dopušta da poneka od zemalja, poput Mađarske ili Turske, na primer, sebi prisvoji više slobode no što to prija najmoćnijim zapadnim silama. Potreban je zato veći stepen jedinstva (pa i prinude) i to je najlakše obezbediti kroz stroge mehanizme vojne alijanse.
Ako Kina danas uvede neki od oblika ekonomskih sankcija bilo kojoj od NATO država – a Kina to povremeno radi aktivno ili reaktivno – to se još, iako uz gunđanje, tretira kao bilateralni problem dve države. U novoj bezbednosnoj arhitekturi, ta vrsta sankcija bila bi tretirana kao ekonomska agresija koja zahteva kolektivni i obavezujući odgovor.
Efekti eventualnog proširenja NATO doktrine na ekonomsku sferu se ne mogu proračunati, ali je prostor za zloupotrebe, kreativne interpretacije i pritiske svih vrsta ogroman. Ako, na primer, NATO zemlja prva uvede „pravedne“ sankcije nekoj državi, a onda ova uzvrati „nepravednim“ sankcijama, da li je to oblik agresije koji zahteva kolektivni odgovor? Da li bi eventualnim, sekundarnim sankcijama podlegale i države koje nisu članice NATO-a, samo zato što ne žele da se pridruže kaznenim merama alijanse? Da li bi možda i članice Partnerstva za mir morale da slede kaznenu politiku NATO-a na isti način na koji se danas od zemalja kandidata za prijem u EU očekuje da slede kaznenu politiku EU? Ili bliže kući, da li bi neka od članica NATO-a mogla uvesti pravedne sankcije Srbiji ne brinući da bi Srbija mogla nepravedno da uzvrati?
Velika Rasmusenova ideja je tek u povoju i zahteva ozbiljniju analizu i razradu. O proširenju mandata će se razgovarati na predstojećem sastanku NATO-a krajem juna Španiji. Bilo bi iznenađenje da ova inicijativa bude odmah, blanko prihvaćena s obzirom da ni u NATO-u ne postoji jednoumlje. Možda je logičnije da se predlog proglasi korakom u dobrom pravcu i da se nastavi rad na njegovoj razradi, očekujući da će dodatno komplikovanje međunarodnih odnosa ići na ruku ovoj vrsti inicijativa. Sigurno je samo jedno – živimo u opasnom vremenu u kome se zapadni svet priprema za veliki sukob s Istokom, u kome se prostor za bilo kakav kompromis drastično sužava a mostovi sistematski pale jedan za drugim.
”Kolektivna odbrana bi se, kako se najavljuje, sada mogla proširiti ne samo na vojnu, već i na ekonomsku sferu.”
Hmm,ona vec odavno postoji,samo u zemljama gde vlada velika ljubav za vlascu ikorupcijom,to se ne uzima u obzir,jer glad za novcem i bahatoscu uz i koriscenje svojih karika u raznim sluzbama,sami sebe unistavaju,pa tako nije im potreban NATO!
” Na primer – napad na pripadnika LGBT populacije iz neke od NATO zemalja mogao bi biti tretiran kao napad na „sve nas“.”
Hmmm,pa bivsi istocni blok u velikoj meri koristi tkz,feministicke etablirane strukture kako u politickoj sveri,tako i u nevladinim organizacijama itd,za slican obracun sa demokratskim politickim sistemima na zapadu kao i obrnuto sa LGBT populacijom itd…
Mi moramo razumeti zapadnu politicku i ekonomsku filozofiju i u tome se snaci za nase interese”serviranog” kolaca koji se nalazi na trpezi!
Mi dobro znamu se ponasati u drzavnom kapitalizmu,ali ne znamo se snaci u globalnoj sveri politike i posebno ekonomioje!
Tesko je shvatiti strateske filozofije,ako se nije zivelo na zapadu od skoro rodjenja!
Ovako proriče ENGDAL
F. Vilijam Engdal je konsultant za strateške rizike i predavač, diplomirani je politikolog Prinston univerziteta i autor je bestselera o nafti i geopolitici.
Planirani globalni finansijski cunami je tek počeo – tvrdi Engdal
„Kriza koja sledi, osim ukoliko dođe do neke dramatične promene politike, biće najgora ekonomska depresija u istoriji čovečanstva“.
U čemu je trik – nameštaljka?
Fed dobro zna da inflacija tek počinje da čereči svetsku ekonomiju. Ono što je unikatno je da sada širom industrijskog sveta diktat zelene energije po prvi put uzrokuje inflatornu krizu, što Vašington, Brisel i Berlin namerno ignorišu.
Nažalost, Fed i ostali centralni bankari lažu. Podizanje kamatnih stopa nema za cilj da izleči inflaciju, nego da nametne globalni reset kontrole svetske imovine i bogatstva, bilo da se radi o nekretninama, farmama, sirovinama, industriji ili čak vodi.
O kripto valutama i realnoj krizi;
Visoko spekulativno neregulisano kripto tržište predvođeno bitkoinom raspada se jer investitori shvataju da na njemu nema realnog finansijskog spasavanja. Prošlog novembra, vrednost kripto sveta procenjivana je na oko tri biliona dolara. Danas iznosi manje od polovine toga, a uslediće dalji pad.
Još i pre poslednjeg Fedovog podizanja kamatnih stopa, vrednost akcija američkih mega banaka opala je za nekih 300 milijardi dolara. A kako je sada zagarantovano da će tržište akcija biti u režimu panične prodaje zbog sve većeg svetskog ekonomskog kolapsa, te banke su osuđene na novu ozbiljnu bankarsku krizu u dolazećim mesecima.
O međuuslovljanosti ekonomije Kine i SAD ;
Oko 27 odsto svetskog nefinansijskog korporativnog duga drže kineske kompanije, a vrednost toga procenjuje se na oko 23 biliona dolara. Još 32 biliona dolara korporativnog duga drže američke i evropske kompanije.
Sada je Kina usred svoje najgore ekonomske krize za poslednjih 30 godina i pokazuje malo simptoma oporavka. Budući da će se SAD – kao najveća mušterija Kine – naći u ekonomskoj depresiji, kineska kriza može samo da se pogorša. To neće biti dobro za svetsku ekonomiju.
Engdal zaključuje – šta je smisao velikog reseta !?
Ovog puta, kako su istakli insajderi poput bivšeg direktora Banke Engleske Marka Karnija, koji je to učinio još pre tri godine, kriza će biti iskorišćena da se svet natera da prihvati novu digitalnu valutu centralnih banaka. Biće to svet u kojem se sav novac centralno izdaje i kontroliše. To je ono što tipovi iz Davosa imaju na umu kada govore o „velikom resetu“.
Neće biti dobro. Planirani svetski finansijski cunami upravo je počeo.
P,S.
Sad mi je jasno zažto zemlje BRIKS-a razmatraju formiranje vlastite valute 🙂
U orginalu –
https://journal-neo.org/2022/06/21/global-planned-financial-tsunami-has-just-begun/
Moje mišljenje je da ovakvi potezi uopšte ne treba da iznenađuju. Sve do jedne države članice koje su formirale NATO su bivše kolonijalne sile. Tih osnovnih ideja kolonijalizma i imperijalizma se nisu odrekli, pa zar će se odreći kontrole nad bilo kojim delom teritorije koji već pod njihovim uticajem? Inicijativa je tu, čini mi se, da bi se kontrola nad čitavim prostorom ojačala i dodatno centralizovala.
Dobrim delom se slažem sa Bojanom.
Za Nedeljka – Komentarisao sam već teme koje Vas interesuju, pa to ovde kopiram:
За Ћурчић В. – Стамбена изградња је симптом ненормалности, али тако сам мислио и 2011. и направио велику грешку у процени. (Ово је текст где сам покушао да објасним ненормалност феномена https://nkatic.wordpress.com/2011/12/27/mrtvi-kapital/)
Вероватно се објашњење за грађевински бум може тражити пре свега у четвороуглу прање новца, обезвређивање новца уз ниске камате на депозите, ниске камате на стамбене кредите и ефекат издавања станова на дан (бар до пандемије). Могуће је и да дијаспора купује станове, али нисам нигде видео анализу купаца станова.
Бојим се да ће све то завршити у сузама као у Шпанији 2009, али не би било први пут да погрешим у процени.
Za Ganeta – Rast inflacije i s tim povezan rast plata u svakom slučaju dovodi i do velikog rasta penzija i do uspostavljanja spirale koja dodatno podstiče inflaciju. Odgovorna vlast ne bi trebalo da najavljuje prekomerni porast penzija i time dodatno podgreva inflatorna očekivanja. (Prekomerni rast je onaj koji je veći od rasta koji se dobija po formuli za korekciju penzija.) Mene još više brine „kontrola“ inflacije preko nerealnog kursa. Bojim se da će sve to završiti u suzama kao posle 2008, ako ne i gore.
Postovanje gospodine Katicu,
interesuje me Vase misljenje sta ce se desavati sa cenama nekretnina u Beogradu. Da li ce novac i dalje gubiti realnu vrednost pored najavljenih nominalnih povecanja plata i penzija krajem ove i pocetkom naredne godine i kakve su Vase prognoze vezane za kurs evra prema dinaru?
Srdacan pozdrav.
Економска политика је један од угаоних камена ЕУ, њом се управља у склопу комплексног политичког система изабраних и неизабраних представника. Координисање економске сфере у склопу НАТО кишобрана представљало би милитаризацију економије и ефективно развлашћивање ЕУ, од које свакако већина чланица су укључене и у НАТО. Структуре и процеси одлучивања ЕУ били би подређени, а временом вјероватно и замјењени, ефикаснијим и директнијим механизмима у оквиру НАТО. Можда би ово могло да представља и почетак реорганизације ЕУ по НАТО принципима. Успостављање заједничке економско-одбрамбене политике могло би да послужи и као додатни механизам развлашћивања и директније контроле над неколицином не-ЕУ НАТО чланица.
Заједничка економска политика не мора да укључује само санкције. Није тешко замислити да би се могла протезати и генерално на међународну трговину, индустрију, управљање сировинама, интелектуално власништво и трансфер технологија, монетарну политику итд. У неким мрачнијим сценаријима, НАТО језгро би могло да реорганизује индустрију и координише масовну производњу борбених ефектива у чланицама за случај да затреба, као што је Немачкој требало у 2. СР за напад на СССР.
Како год, општа економска слика, демографско и стање ресурса дугорочно не иду превише прилог глобалној НАТО доминацији.
За Ивана Грозног
Šestorica dobrovoljaca iz Ukrajine borili su se u redovima Vojske Jugoslavije 1999. godine u borbama na karauli Košare a među nesuđenim dobrovoljcima iz te zemlje bio je i prvi komandant bataljona „Azov“ Andrej Bilecki (…)
„Tada student istorije i član desničarske organizacije Andrej Bilecki, odlučio je da sa ‘grupom idealista ode na Kosovo, jer mu je to izgledao kao rat hrišćanske zemlje protiv islamskog faktora’. Međutim, kako je Bilecki posvedočio u jednom intervjuu, kada su on i i njegovi prijatelji prikupili sve papire i odneli ih u ambasadu SRJ ‘Srbi su odustali’, navodi se.
https://www.danas.rs/vesti/drustvo/mediji-ukrajinci-se-na-kosarama-borili-na-srpskoj-strani/
Не видим суштинску разлику између овога што ради НАТО и онога што је у некадашњем источном блоку радио СССР под формулацијом „ограниченог суверенитета“. СССР је чак интервенисао у земљама „савезницама“ како би их вратио на пут комунистичког правоверја. Сукоб Истока и Запада почео је још на Термопилима, Маратону и код Саламине. Битка код Поатјеа, Косовска битка, пад Цариграда, пад Пеште и Будима, опсаде Беча, реконкиста, Карађорђев и Милошев устанак, Кумановска битка, све су то бројне епизоде тог вечитог рата. Последња велика битка завршена је падом Зида 1989 и фронт је померен далеко на Исток. Садашња епизода у којој живимо је рат у Украјини.
Fiskalni savet je uradio analizu poslovanja, na osnovu koje tvrde da EPS ima mnoge probleme u poslovanju,
Analiza Fiskalnog saveta je veoma značajna jer nas je upozoravao nekoliko godina unapred na buduće probleme sa kojima ćemo se suočiti ukoliko EPS ne postane normalno profitabilno preduzeće sa nezavisnim i iskusnim menadžmentom.
Drugim rečima – EPS treba iz korena reoganizovati po standarima uspešnih svetskih proizvođača i prenosnika električne energije koji uspešno posluju.
Analiza kao upozorenje EPS-u
EPS-ova profitabilnost bila je skoro 10 puta niža od profitabilnosti uporedivih kompanija, sa povratom na kapital (Return on Equity) od samo 0,5% što dosta govori o njegovom uspešnom poslovanju.
Ovo ipak ohrabruje, jer znači da postoje mogućnosti da se reformom celokupnog preduzeća poveća produktivnost kompanije i odatle finansira neophodno povećanje investicija.
Ukupni gubici na mreži (EPS i EMS zajedno) iznose oko 4.500 Gwh godišnje, tj. 13% ukupno proizvedene struje. Ovo je duplo više od proseka zemalja CIE – to znači da bi investicije u smanjenje tehničkh gubitaka, ali i bolja kontrola nenaplaćene struje kroz tolerisanje neplaćanja ili direktnu krađu struje, mogle da donesu značajne uštede. Te uštede su procenjene na 40 miliona evra u slučaju smanjenja gubitaka, mada tek na srednji rok, budući da njima prethode neophodne investicije u distributivnu mrežu.
Mere koje navodi Fiskalni savet dovele bi do ušteda u rangu od 200-230 miliona evra na srednji rok, što bi bilo dovoljno da se povećaju investicije održavanja sistema i prenosne mreže.
Najveći problemi visoki gubici na mreži i tolerisanje neplaćanja
За Јована Т. – Да, очекујем приватизацију и продају ЕПС-а. Додуше, очекивао сам да ће се то догодити много раније и погрешио сам.
Г. Катићу, невезано за ово, да ли очекујете приватизацију ЕПС-а?