Čovek uči dok je živ. Malo je ljudi koji tako snažno potvrđuju ovu tezu, kao što je to slučaj s gospodinom Ljubomirom Madžarom. Iako u dubokim godinama, gospodin Madžar je i dalje aktivan, spreman da uči i da koriguje svoje stavove. Malo je ljudi (bar onih van politike) koji su u stanju danas energično da kažu jedno, a sutra, još energičnije, nešto potpuno suprotno. Tu vrstu kvaliteta, to hvale vredno odsustvo doktrinarnosti, ima i gospodin Madždar.
Krajem 2019. u NIN-u sam objavio tekst pod naslovom „Tražili ste, gledajte“ (https://nkatic.wordpress.com/2019/11/30/doprinos-srpskih-ekonomista-dolasku-zlatnog-doba-tekst-objavljen-u-nin-u-28-11-2019-pod-naslovom-trazili-ste-gledajte/). Između ostalog, tu sam ukazao na jedan kontraintuitivni fenomen – nesposobnost vlasti i korupcija obračunski povećavaju BDP. Ovo je pasus iz tog teksta:
“Paradoksalno jeste, ali i korupcija i nesposobnost, bar kratkoročno, pomažu povećanju BDP-a. Nekompetentnost, kada se isti poslovi rade po dva-tri puta i zato koštaju mnogo više, podiže BDP iako s radi o neproduktivnom trošenju. Korupcija, kada se cene projekata uvećavaju ugrađenim provizijama, podižu vrednost radova, a time i BDP. Cinik bi rekao da ovde nije reč o neznanju i lopovluku, već o ekonomskom patriotizmu i plemenitom pokušaju da se na najbrži način uveća BDP“.
Gospodin Madžar, koji je tada imao 81. godinu, žestoko je kritikovao ovaj moj stav (https://nkatic.wordpress.com/2019/12/28/od-ovakve-drzave-ni-orah-iz-ruke-ne-bih-uzeo-objavljeno-u-nin-u-19-12-2019-br-3597/). Ovo je ta ubitačna kritika :
“Najekstravagantniji je Katić kad pokušava da bude neobičan i efektan. Obrušavajući se na „domaće ekonomiste“, on im imputira kako njihovo rezonovanje podrazumeva da i širenje korupcije, pa i ponavljanje izvedbe projekata koji su u prvim navratima bili loše izvedeni povećava BDP, iako u dužoj vremenskoj perspektivi popravke loših projekata znače upropašten deo finansiranju namenjene akumulacije i stoga mogu samo negativno da se odraze i na izmereni BDP i, sasvim pogubno, na njegov rast. Bilo bi zanimljivo čuti od Katića kako bi oni i na kratak rok produkovali povećanje BDP-a ako se uzme u obzir da popravka loše urađenog, uz ostalo, povećava materijalne troškove izvođača, a materijalni troškovi nisu deo BDP-a nego odbitna stavka u njegovom obračunu.”
Srećom po ekonomsku nauku, gospodin Madžar nije prestao da uči i istražuje. U svojoj 85-toj godini, posle perioda učenja i duboke analize, u tekstu “Lažni rast BDP-a” koji je objavljen u „Novom magazinu“ od 5/10/2023. gospodin Madžar kaže:
„Korupcija i neefikasnost upravljanja dve su komponente viška troškova izgradnje infrastrukture u odnosu na međunarodne standarde. Taj višak, ovde nazvan teret neefikasnosti, ulepšava sliku o nivou i tempu rasta BDP-a, te vlast prikazuje u nerealno povoljnom svetlu.“
„PRECENJIVANJE BDP-A: Način na koji neefikasnost upravljanja rezultira u precenjivanju BDP-a najlakše se da pokazati na definicionoj jednačini BDP-a kojom se on, u rashodnoj varijanti, opredeljuje kao zbir agregatne lične potrošnje, bruto investicija raščlanjenih na javne i privatne, državne potrošnje i razlike između izvoza i uvoza. Kad bi se javne investicije izvodile po međunarodnim standardima efikasnosti, do precenjivanja BDP-a po ovom osnovu ne bi došlo. Međutim, kad se u jednačinu uvrsti teret neefikasnosti, kom ponenta javnih investicija vidno se povećava, a za iznos toga povećanja dolazi do precenjivanja BDP-a. … Posledice tereta neefikasnosti posve su očigledne. BDP je precenjen, a to ima za posledicu izobličenja ekonomske politike koja ne može biti valjano koncipirana bez tačnih i pouzdanih informacija o makroekonomskim agregatima I njihovim odnosima i kretanjima.”
I dok dlanom o dlan, samo četiri godine kasnije, gospodin Madžar je prihvatio ono što je pre toga žustro i autoritativno odbijao.